16

V J E S N I K

Subota, 25. listopada 2003.

KULTURA
KNJIGE Predstavljeno djelo Viktora megaa Knjievnost i glazba

TO JE GLAZBA DOISTA
ZAGREB, 24. listopada Na intermedijalnome tlu susreti knjievnosti i glazbe nemaju premca, ni po opsegu ni po raznovrsnosti. Glazbeno-knjievnomu privlaenju, a dovoljno je samo spomenuti operu, oratorij i kantatu, nemogue je odrediti granice. Upravo je to neiscrpljivo podruje suglasja ili suzvuja knjievnosti i glazbe predmet knjige intermedijalnih studija Knjievnost i glazba prof. Viktora megaa, koja je ovih dana, po drugi put, predstavljena javnosti. O tome jedinstvenome djelu s kakvim se jo nismo imali priliku susresti u naoj sredini, objavljenome zahvaljujui Matici hrvatskoj iz Zagreba, nadahnuto su govorili muzikologinja Eva Sedak, knjievnik i vrstan poznavatelj glazbe Nedjeljko Fabrio te muzikolog Ennio Stipevi. Izabrane ulomke proitao je dramski umjetnik Sven Medveek, a susret u Gradskoj knjinici vodila je Sanja Vukasovi-Roga. Studije sabrane u knjizi Knjievnost i glazba potekle su iz duga bavljenja instrumentalnom glazbom. One motre tenje skladatelja da poticaje potrae u temama knjievnih djela, one slijede putove nastojanja da knjievna rije izrazi glazbene sadraje te, na posljetku, raspravljaju i o glazbenoj estetici od romantizma do Stravinskoga. Viktor mega posebice je nadahnut sredinjom linou francuskoga glazbenog romantizma Hectorom Berliozom, odnosno bitnom dimenzijom koju knjievnost zauzima u njegovu stvaralatvu, to je osobito vidljivo u skladateljevu najpoznatijem djelu Fantastinoj simfoniji. Antologijske stranice knjige posveene su i velikomu austrijskom skladatelju i dirigentu Gustavu Mahleru te njemakomu knjievniku nobelovcu Thomasu Mannu, kao sredinjoj osobi megaeva bavljenja glazbom i knjievnou. Isto tako nezaobilazni su i Richard Strauss, Franz Liszt, Goethe, Shakespeare... Viktor mega ni u jednome se trenutku ne utjee paralelizmima koji se izmeu muzike i literature mogu uspostaviti, on je u ulozi posrednika izmeu dvije autonomne umjetnike discipline. Pritom pokuava po-

Intermedijalne studije sabrane u ovoj jedinstvenoj knjizi promiljaju glazbu i literaturu, a djelo zavrava obraanjem likovnoj umjetnosti
nuditi i odgovore na neka od vjenih pitanja poput onoga to je doista glazba, to ona krije i gdje toj umjetnosti treba odrediti mjesto. No ova se vieslojna i bogata zbirka misli ne zaustavlja samo na podruju glazbe i knjievnosti, ve se proiruje i na druge umjetnosti, poput likovne, kojom knjiga i zavrava. I premda bi idealan itatelj megaeva djela bio onaj koji u sebi ve nosi svu tu glazbu o kojoj autor pie, mega svoje tekstove ispisuje na nain da privlae pozornost i onih koji nisu toliko upueni u tematiku kao on. No jedno je sasvim sigurno, tek nakon iitavanja toga djela doista emo shvatiti ono to smo ve sluali i to emo tek sluati. Sandra-Viktorija Anti

Poetci hrvatskoga filmskog plakata: Raeni runo kombiniranom tehnikom

IZLOBE U Muzeju grada Zagreba u pripremi retrospektivna izloba plakata Zvonimira Faista pod medijskim pokroviteljstvom Vjesnika

IITAVANJE DIKTATA VREMENA

ZAGREB, 24. listopada Diktati vremena neobian je naslov izlobe plakata, nastalih od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih, to se priprema u Muzeju grada Zagreba. Iza toga naslova krije se intrigantna izloba vieslojnih poruka, kojoj je Vjesnik s razlogom medijski pokrovitelj. Rije je, naime, o izlobenom projektu kojim se valorizira prvi put jedan stvaralaki opus, ostvaruje retrospektivna izloba te oslikava jedno povijesno razdoblje obiljeeno promjenama politikih reima koji su se neminovno reflektirali u autorskoj interpretaciji tema plakata. Tom izlobom prezentira se 76 izabranih plakata koji cjelovito predstavljaju stvaralaki opus Zvonimira Faista. Javnosti, kako irokoj tako i onoj strunoj uglavnom nepoznat, izlobom koja se otvara 29. listopada 2003., Zvonimir Faist u devedesetoj godini ivota prvi put na okupu pokazuje svoje autorsko djelo. Stoga ta prva izloba ima retrospektivni karakter. Uz plakate, ona pokazuje i ostali grafikopropagandni materijal koji je Faist oblikovao radei prvo u vrijeme NDH anonimno u Izlobeno grafikom odsjeku (IGO) pri Dravnom uredu za propagandu Promiba (od 1941. do 1945.), zatim u Odjelu likovne propagande (OLIKPROP) u okviru novostvorene Dravne agencije za propagandu SFRJ (od 1945. do 1947.), potom u Oglasnom zavodu Hrvatske (Ozeha) kojem se OLIKPROP pripojio (od 1947. do 1951.), da bi napokon preao u slobodne umjetnike radei tako do umirovljenja 1975. Iako izloba ima umjetniki karakter, njeno je znaejenje ire kulturoloko jer se oditavanjem medijske poruke Faistovih plakata interpretiraju i razne ideologije pod ijim je diktatom vremena radio. Stoga se autor svojim djelom tu pojavljuje kao svjedok toga vremena. Faistovi plakati odraavaju atmosferu ivota u Zagrebu od 1930. do 1960. Najvie je filmskih, meu kojima su oni koji oznaavaju poetke hrvatskoga filmskog plakata (1939.). Ti najraniji izraenu runo kombiniranom tehnikom pravi su raritet. Uz njih predstavljeni su i komercijalni plakati iz 1950-tih, koji pruaju uvid u vjerne slike

Zvonimir Faist u devedesetoj godini ivota prvi put izlae svoj grafiki opus / Izlobom plakata (od kasnih 1930-ih do ranih 1960-ih) Faist se pojavljuje kao svjedok vremena kojemu su razliite ideologije diktirale vrstu poruke
standarda drutva toga doba. Kao svjedok i sudionik svih promjena Faist je na plakatima zabiljeio ivot kroz sliku vremena koja je bila uljepana, ali ne i lijepa, pojasnila je eljka Kolveshi, autorica izlobe, dodajui kako taj dio zbilje danas batinimo kao dio povijesti bez koje ne bi bilo mogue razumijeti svijet u kojem ivimo. Sveobuhvatnije sagledavanje toga vremena kroz Faistov rad omogueno je trima raunalnim instalacijama, a za ovu osobitu izlobu arh. eljko Kovai, koji ju i postavlja, izradio je umanjenu repliku zagrebakoga kina Europa u kojemu e Faistovo djelo biti interpretirano i filmski. Vesna Kusin

Veza s knjievnosti: Hector Berlioz

GLAZBA Kazalite Komedija u poast svojega dugogodinjeg dirigenta

U SPOMEN FERDI POMYKALU

ZAGREB, 24. listopada Zagrebako kazalite Komedija posveuje izvedbu mjuzikla Mali duan strave u subotu, 25. listopada, tridesetoj obljetnici smrti i uspomeni na svojega dugogodinjeg dirigenta Ferdu Pomykala. Ferdo (Ferdinand) Pomykalo dvadesetak je godina, od 1951. do prerane smrti 1973. godine, bio nerazdvojno povezan s Komedijom kao rukovoditelj njezine glazbene grane i dirigent. Bilo je to razdoblje procvata operete kojemu je mnogo pridonio. Osim toga, sudjelovao je u prodoru mjuzikla na Komedijinu pozornicu, najprije stranih, a zatim i domaih, od kojih su najpoznatiji naslovi Poljubi me, Kato, Slatka Irma, ovjek iz Manche i Jalta, Jalta. Interpretaciji svih partitura Ferdo Pomykalo davao je svoj peat, unosio zanos u rad i davao poleta ansamblu. Pjevai su bili sigurni kada ih je vodila njegova sigurna ruka, a glazbenici u orkestru smatrali su ga svojim jer je i sam svirao trubu i violinu. Izvedbom mjuzikla Mali duan strave, jo jednim uspjenim izdankom na putu koji je, izmeu ostalih, zacrtao i Ferdo Pomykalo, kazalite Komedija odaje mu poast za nebrojene predstave to ih je ostvario na toj maloj pozornici velikih umjetnikih osobnosti. Radu u kazalitu Komedija prethodilo je nekoliko rukovodeih funkcija poslije Drugog svjetskog rata. Bio je tajnik Rijeke opere, direktor Radio Zagreba i direktor Dravnog simfonijskog orkestra, tj. Zagrebake filharmonije, te dirigent Radio-orkestra. Roen je 1915. u Banjoj Luci. Skladanje i dirigiranje uio je privatno, a prije rata djelovao je kao orkestralni glazbenik truba.

Izvest e se mjuzikl Mali duan strave / Pomykalo je bio zasluan za procvat operete i mjuzikla u Zagrebu
Ferdo Pomykalo bavio se skladanjem, glazbenom publicistikom i drutvenim radom. Osnovao je Zabavni orkestar Radio Zagreba. Skladao je orkestralna djela, filmsku glazbu i napisao vie od tisuu aranmana za zabavne melodije. Bio je dirigent na festivalima zabavne glazbe, za koje je skladao mnoge popularne pjesme (Daj ruku, Tamni biser, Na grad, Nai ljudi). Skladao je Koranicu narodnih heroja, koja se uvijek izvodila nakon dravne himne kod doeka marala Tita i njegovih gostiju. Za kazalite Komedija skladao je glazbu za komediju Jalnuevani Marije Juri Zagorke. U kazalitu Komedija Ferdo Pomykalo obiljeio je 35. obljetnicu umjetnikog rada. Samo tri godine nakon toga opaka bolest prekinula je njegov ivot u 57. godini. Davor Schopf

IZDANJA Predstavljen prvi broj asopisa Grafika

ZAGREB, 24. listopada Grafika umjetnost ima svoje zakonitosti, po emu ona jest autentino i signirano umjetniko djelo. Meutim, zloupotreba njezine umnoljivosti dosegla je kritinu toku u degradaciji tih posebnosti, dovodei je na razinu reprodukcije. Stav urednitva asopisa Grafika je da treba obiljeiti crne toke zloupotrebe grafike i istaknuti njene vrijednosti, rekla je glavna urednica novog asopisa Margareta vestarov imat, predstavljajui Hrvatski asopis za umjetniku grafiku i nakladnitvo Grafika u etvrtak na veer u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici. Uz glavnu urednicu, asopis su predstavili direktor Grafike Boris Osreki,

ISHODITE ZA LJUBITELJE GRAFIKE

zamjenica glavne urednice Mikica Matrovi i pomonica Iva Krbler. Prvi broj novog asopisa u izdanju zagrebake Galerije Canvas, namijenjen je kako strunjacima tako i ljubiteljima grafike umjetnosti, a Grafika e, osim aktualnih tema, sustavno objavljivati teme iz povijesti novovjekovne grafike umjetnosti, one najdalje renesansne, u kodovima velikih europskih stilova, do suvremenih poetika i novih grafikih tehnika, najavila je glavna urednica. Odabirui naslovnicu koja je trebala metaforiki obiljeiti ulogu grafike i grafiara, redakcija se opredijelila za detalj bakropisa proslavljenoga ibenskog bakropisca iz 16. stoljea Natalea Boni-

facija. Bonifacio je, uz Martina Kolunia Rotu i Horacija Fortezzu tema ishodita hrvatske grafike, koju je u asopisu obradio ekspert za to podruje dr. Milan Pelc. Predstavljajui sadraj prvog broja Svetarov imat spomenula je i tekst Dalibora Pranevia o karikaturistu Anelu Uvodiu, pogled na nedovoljno istraen splitski likovni krug poetka 20. stoljea. Tekst Sonje Briski Uzelac signalizira reflekse ruskog grafikog eksperimenta. Samizdat i umjetniko izdavatvo koji su tada afirmirani danas je ponovno aktualno i ivahno, afirmirano u radu grupe Petikat kojemu je posveeno nekoliko stranica. O klasiku moderne hrvatske grafike Ivanu Picelju pie Jea Dene-

gri, a njime se otvara poglavlje najranije pojave zagrebake serigrafije. Na tu temu nadovezuju se pjesniko grafike mape iz ciklusa Dvogled, otisnute u koprivnikom studiju S koje predstavlja Marijan poljar. Tekst Darka Glavana analizira tridesetogodinji bibliofilsko-izdavaki pothvat Boe Bikupia. Rubriku Prijevodi grafike literature otvara tekst povjesniara umjetnosti Erwina Panofskog i u njemu citirani spisi renesansnog humanista Erazma Rotterdamskog. U asopisu na 80 stranica, formata 29x24 cm, svi objavljeni tekstovi popraeni su reprodukcijama u boji, a izlazit e tromjeseno, odnosno etiri puta na godinu. Martina Ivandi

Tko su bili krstjani u Bosni i Humu

ZAGREB, 24. listopada Fenomen krstjana u srednjovjekovnoj Bosni i Humu bio je predmetom dvodnevnoga meunarodnog znanstvenog skupa to je u petak zavrio u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu. Taj su povijesni problem u svojim izlaganjima osvijetlili znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Italije, Francuske, Bugarske i Hrvatske. Skup su zajedniki priredili Hrvatski institut za povijest i Institut za istoriju iz Sarajeva. Taj isto povijesni fenomen esto je na naim prostorima znao biti politiki tumaen, tako su, primjerice, marksisti vidjeli u 'krstjanima' pretee modernog socijalizma i marksizma, istaknuo je akademik Franjo anjek, predsjednik organizacijskoga odbora. Na skupu su sudjelovali Tomislav Raukar, Mladen Ani, Lujo Margeti, Ivan Boilov, Edina Bozoky, Milko Brkovi, Salih Jalimam , Dubravko Lovrenovi, Ivica Pulji, Tomo Vuki, Zlatko Matijevi, Zdenko Tomislav Tenek, Ante kegro, Jadranka Nerali, Ante Birin, Nenad Moaanin, Elma Haimbegovi, Franjo anjek, Andrija uljak, Marco Rainini, Slavko Slikovi, Andrija Zirdum, Anica Nazor, Marko Josipovi, Mato Zovki, Lidija Fekea, Margarita Gavrilovi, Andrija Niki, Alojz Jembrih i Zdravka Jelaska Marijan. Sandra-Viktorija Anti

OSJEKI POGLED NA MODERNU

IZLOBE Hrvatska moderna iz osjeke Galerije likovnih umjetnosti predstavljena u Rijeci

PRIZNANJA Zavren 6. susret profesionalnih kazalita za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ

AKOVEC, 24. listopada Proglaenjem dobitnika nagrada u akovcu je u etvrtak na veer zavrio 6. susret profesionalnih kazalita za djecu i mlade Assitej u organizaciji Centra za kulturu akovec, pod pokroviteljstvom Hrvatskog centra Assitej i uz potporu Ministarstva kulture RH. Susret je trajao od 18. listopada, u konkurenciji je prikazano 17 predstava, a ove je godine prvi put dobio i natjecateljski karakter. Po odluci irija, najbolja predstava u cjelini jest Pria o oblaku u reiji i izvedbi Ivice imia. U objanjenju nagrade stoji: Precizno osmiljen minimalizam svih segmenata predstave, usredotoenost na detalj i imieva toplina pripovijedanja ine ovu predstavu izuzetnim kazalinim biserom. Osim toga, predstava se uspjeno obraa djeci ve od dvije godine starosti, to je prava rijetkost u kazalitu za djecu. Bugarski redatelj Sunny Sunninsky dobitnik je nagrade za najbolju reiju, i to za

NAJBOLJA PRIA O OBLAKU

predstavu Robinzon Kazalita lutaka iz Zadra zbog izuzetnog osjeaja za ritam predstave i dojmljiv rad s glumakim ansamblom. Nagrada za najbolje scenografsko oblikovanje pripala je Ivi-Matiji Bitangi i Leu Vukeliu za predstavu Bajka o ribaru i ribici Gradskoga kazalita ar ptica iz Zagreba. Ana Savi Gecan dobila je nagradu za najbolju kostimografiju za predstavu Kresivo Djejega kazalita u Osijeku zbog bajkovite stiliziranosti kostima koji u izgled dramskih lica unose dimenziju zaudnoga te raskoi kolorita. Nagradu za najbolju scensku glazba dobio je Dragan Luki za predstavu Bajka o ribaru i ribici. Dvije ravnopravne nagrade za ensku ulogu dobile su Maja Kova za ulogu Ribice u Bajci o ribaru i ribici i za ulogu Deve

Nagrada za najbolju kostimografiju: Kresivo Djejega kazalita u Osijeku

u predstavi Kako je deva dobila grbu Djejega kazalita Dubrava iz Zagreba, koju je zavrijedila nainom glume koji naglaava fiziki i mimski izraz, te Sanja Vidan za ulogu Pipa u predstavi Pipo i Pipa iz 1a Gradskoga kazalita lutaka iz Splita zbog uspjele animacije. Najbolje glumako ostvarenje u kategoriji muke uloge ostvario je Ivica imi za ulogu Pripovjedaa u predstavi Pria o oblaku. Umjesto druge nagrade za muku ulogu dodijeljena je nagrada za najbolju skupnu igru ansamblu predstave Robinzon. Umjesto nagrade za oblikovanje svjetla dodijeljena je nagrada za najbolji vizualni identitet, i to: Sunnyju Sunninskyom, Mojmiru Mihatovu i Ivi Niiu za predstavu Robinzon. Nagradu za najbolje voenu predstavu koja se dodjeljuje profesionalnom voditelju studija dobiva Slavica enk za predstavu Svako dijete zna Studija za stvaralake aktivnosti mladih ZARO iz Pule. H. B.

enski akt pred ogledalom: Rad Ferde Becia

RIJEKA, 24. listopada Hrvatska moderna (1882. 1953.) od Babia do Vidovia iz fundusa osjeke Galerije likovnih umjetnosti naziv je izlobe otvorene u rijekom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, ija je autorica Jelica Ambru. Na izlobi je zastupljeno 47 autora i 98 radova, a predstavlja najvrjednije umjetnine osjeke Galerije likovnih umjetnosti iz razdoblja Hrvatske moder-

ne i fundusa Zbirke slika 20. stoljea, koje prema visokoj umjetnikoj razini osjeku Galeriju svrstavaju u sam vrh hrvatskih galerija. Izloba ostaje otvorena do 4. prosinca ove godine, a predstavlja velikane, meu kojima su Ljubo Babi, Vladimir Beci, Vlaho Bukovac, Joso Buan, Menci Clement Crni, Bela Csikos Sessia, Oskar Herman, Oton Ivekovi, Mirko Raki, Antun Motika, Omer Mujadi, Emanuel Vidovi... Tijekom travnja i svibnja 1993. godine ta je izloba bila otvorena u zagrebakome Umjetnikom paviljonu, i to u doba kada je, uslijed ratnih razaranja, fundus osjeke Galerije bio evakuiran iz toga grada. Taj kulturni dogaaj tada je pobudio veliko zanimanje strune javnosti. Istaknuto je kako izloba potvruje da je ponajbolja memorija bogate i vrijedne povijesti umjetnosti grada na Dravi i ire regije, kao jednog od sredita hrvatske, pa tako i europske moderne. Izloba ima za svrhu ukazati na vrijednosti nae likovne moderne, nunost njezine sinteze i uklapanja u europski umjetniki korpus. Ljiljana Mami Panda