18

V J E S N I K

Subota, 8. studenoga 2003.

KULTURA
RAZGOVOR Zvonimir Faist, autor plakata predstavljenih na izlobi Diktati vremena u Muzeju grada Zagreba

RADIO SAM PO NARUDBI POLITIKA ME NIJE ZANIMALA

o juer imenom nepoznat publici, iako joj je njegov grafiki D rukopis poznat s etiketa nekih proizvoda, to se svakodnevno mogu vidjeti na policama prodavaonica, Zvonimir Faist u svojoj je devedesetoj godini praktiki preko noi postao zvijezdom nakon to je prologa tjedna u Muzeju grada Zagreba otvorena izloba njegovih plakata nastalih od kasnih tridesetih do ranih ezdesetih godina prologa stoljea. Ne samo intrigantni naziv izlobe (kojoj je Vjesnik medijski pokrovitelj) Diktati vremena, ve i injenica da u devedesetoj taj majstor plakata sredine prologa stoljea prvi put izlae svoj opus, bio je poticaj za razgovor sa Zvonimirom Faistom. q Danas su Vai plakati predstavljeni u Muzeju grada Zagreba za publiku i strunjake pravo otkrie. Kako to da ih nikada do sada niste izlagali? Uvijek sam imao mnogo narudbi, ne samo za izradu plakata, nego i etiketa, naljepnica i tota drugoga, tako da sam imao puno posla pa nikada nisam stigao misliti na neku izlobu. A nisam ih ni trebao prireivati, jer sam uvijek imao narudbe i bez izloaba. q Jeste li tada mislili o tome da taj Va rad ima neku likovnu vrijednost i da bi ga trebalo sauvati? Bio sam svjestan da radim neto to mnogi drugi kolege nisu bili u stanju napraviti. Osjeao sam da imam neto to drugi nemaju. Zato sam dobivao najtee poslove u poduzeu, a uvijek sam radio u tvrtkama za propagandu. Sve to je bilo najtee nacrtati povjeravano je meni. Radio sam potpuno samostalno i mogao sam napraviti sve.

IZLOBA Skulpture ime Vidulina u Galeriji Klovievi dvori

TRAJNA AROLIJA ISTARSKOGA KAMENA

ZAGREB, 7. studenoga Dugu tradicija animalistikog kiparstva u Hrvatskoj nastavlja ime Vidulin u kamenu nakon bronanih pasa Branka Dekovia i bikova Roberta Frangea Mihanovia te staklenih skulptura Antuna Motike. Vidulinov bestijarij u kojemu se prepoznaju morski konici, ribe, pjetlii, delfini, medvjedi i sva sila morske, kopnene i zrane faune naega podneblja nastaje ve etiri desetljea, a veliku godinjicu rada agilnog gospodarstvenika koji je ljubav prema kamenu pretoio u umjetniki hobi od etvrtka obiljeava retrospektivna izloba u Galeriji Klovievi dvori, to ju je u prisutnosti predsjednika Republike Stjepana Mesia te ravnatelja Galerije Klovievi dvori Zvonka Festinija i autorice izlobe Biserke Rauter Plani, otvorio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidoevi. Vidulinovu opinjenost prirodnom ljepotom istarskoga kamena i
Na tragu slavnih prethodnika: Golubica mira ime Vidulina

Uvijek sam imao mnogo narudbi i puno posla pa nikada nisam stigao misliti na neku izlobu. A nisam ih ni trebao prireivati, jer su i bez izloaba narudbe uvijek stizale. Moj rad bio mi je dobra reklama. Bio sam svjestan da radim neto to mnogi drugi nisu bili u stanju napraviti. Sve sam radio s lakoom. To se vidi na plakatima, o tome ne trebam ni govoriti objanjava 90-godinji Zvonimir Faist kojega je ova prva izloba gotovo preko noi uinila zvijezdom

Vidulinove kamene skulpture nastavljaju dugu tradiciju hrvatskoga animalistikog kiparstva / Opinjenost istarskim kamenom u etrdeset godina Vidulin pretoio u bogat opus
igrom svjetla u njemu i oko njega najbolje svjedoi ciklus ribljih glava, zapisat e Biserka Rauter Plani u popratnom katalogu. One idu u red malih, na prvi pogled nedovrenih skulptura, u kojima je bit naglaena ili pronaena u materijalu, a majstorovo dlijeto u dijalogu je s prirodom u kojemu je kamen pronaen. Vidulinove skulpture esto krase javne prostore diljem Hrvatske. Spomen kri u Vukovaru, kameni glazbeni park u istarskom Rou, Galeb u letu u Pomeru kod Premanture, Podravski picok u urevcu i Kuna u skoku to krasi prostor kod upanijske komore u Karlovcu samo su manji dio Vidulinova opusa javnih skulptura. Trajnu opinjenost istarskim kamenom zapeatio je i ponovnim oivljavanjem rimskom kamenoloma Vinkuran nedaleko od Pule, gdje od 1995. djeluje meunarodna kiparska kolonija Cavae Romanae. M. I.

Zvonimir Faist: Plakate sam radio s lakoom

Plakat za ulje Zvijezda: Poznatu etiketu grafiki oblikovao Faist (oko 1960.)

Dok se Tito i Staljin nisu posvaali q Zar stvarno nikada niste imali potekoa? Jeste li kada odustali od prihvaenog zadatka? Nikada nisam imao potekoa. Sve sam mogao napraviti. To se vidi na plakatima, o tome ne trebam ni govoriti. Moji kolege, koji nisu znali izraditi plakat, rugali su mi se zbog toga to crtam plakate. Oni su slikali slike. To se tada cijenilo slike u okvirima. To sam ja radio kad sam otiao u mirovinu. To za mene nije nita, to je igraka. Ali plakat treba znati napraviti. Treba znati rijeiti odnos slike i teksta, treba ga rijeiti likovno ne zaboravljajui na poruku koju nosi. Ja sam to rjeavao s lakoom. Radei to, nisam osjeao nikakav teret. Meni je sve to bila igra. Mislim da se to vidi na mojim radovima. q Ovom izlobom otkriva se da s Vaim plakatom poinje povijest

hrvatskog filmskoga plakata. Jeste li Vi bili svjesni toga svoga pionirskoga posla? Znao sam da je to dobro uinjen posao, jer se stalno od mene to naruivalo, a od drugih puno manje. q S obzirom na to da veinu filmova za koje ste radili plakate niste vidjeli, je li Vam bilo teko oblikovati ih? Ne, jer mi je naruitelj obino pokazao nekoliko fotografija, pa bih izabrao koji model, koji tip, koji lik to e efektno djelovati. To su obino bili glavni glumci, koje sam crtao prema fotografiji. Naruitelji nisu htjeli fotografije na plakatima, ve su traili da to bude crte. Ponekad se deavalo da nije bilo fotografija, pogotovo za domai film, onda sam sm prema naslovu smiljao to bi bilo najbolje. Tako sam radio plakat za film Posljednji dan. Za mnoge sam filmove radio plakate, za sve ruske koji su se kod nas prikazivali. To je trajalo etiri, pet godina, dok se Tito i Staljin nisu posvaali, a onda vie nije bilo ruskih filmova. Ali bilo je drugih. Sam proizvodio plakate q Osim to ste te plakate kreirali, Vi ste ih u poetku i sami proizvodili? Kako i zbog ega ste to radili? Kinematografi, koji su bili naruitelji, trebali su male naklade takvih plakata, od sto do maksimalno dvjesto primjeraka. tamparije nisu htjele preuzeti tiskanje tako malih naklada, jer im se to nije isplatilo. I onda je netko doao i pitao me bih li ja mogao napraviti seriju od pedeset do sto komada? Rekao sam da mogu. Kako? Jednostavno jer sam zavrio Obrtnu kolu, slikarski odjel i Akademiju. Na Obrtnoj koli nauio sam raditi

plakate kao i druge stvari to se rade ablonom, runo. I to svoje znanje sam tu primijenio. Nacrtao bih likove i napravio ablonu na jednom tvrem kartonu, koji sam koristio za crno bijelu podlogu. Prvo sam pricao uz pomo ablona crni dio plakata, a onda sam pistolama raznih veliina bojama sjenao likove. Tako sam dobivao kolor plakate. q Poeli ste stvaralaku karijeru s plakatima ili s neim drugim? to ste sve radili? Prije filmskih radio sam plakate za razne tvornice, poduzea, privatnike, trgovce... plakate za izloge. Mnogo sam radio na ambalai, etikete za razne proizvode, za Franckovu kavu Minas, za konzerve kompote od ljiva, treanja, vianja, etiketu na boci za ulje Tvornice ulja Zvijezda... Oni su za tu etiketu 1960. dobili Veliku nagradu, a ja to nisam ni znao. Oni i danas koriste tu etiketu. Radio sam svata i male etikete i velike Titove portrete jedan od deset metara. Napravio sam nacrt i za veliki slavoluk AF-a na Jelaievu trgu. To sam morao napraviti za jedan dan. Bilo je to 1945. kad su doli partizani. Nisam znao tono to bih napravio i priao sam doma eni o tome. A ona mi ree: Nemoj si razbijati glavu, nacrtaj jednu partizanku Srpkinju i jednu Hrvaticu i gotovo. I nacrtao sam ih kako se rukuju. To je zbilja bio veliki slavoluk. Ispod njega su vozili tramvaji. Skrivanje bana Jelaia q Nije li i Edo Murti tada oslikao na Trgu one palisade oko Jelaieva spomenika? Ja sam radio slavoluk, a Murti je oslikavao to oko Jelaieva spomenika. Njega su htjeli sakriti. Ne znam zato. A onda su ga sruili.

Ne znam zato im je smetao spomenik bana Jelaia. Pa to je povijest. No sad su ga ipak vratili. q Vi ste radili u razliitim dravnim sustavima koji su imali razne diktate, zahtjeve i narudbe. Kako ste se u tome snalazili? Meni je bilo svejedno koji je sistem. Nisam bio zagrijan ni za jedan. Nisam birao ni jedan niti sam o tome razmiljao. Politika me nije zanimala. Narudbe su uvijek bile drugaije, a ja sam radio to se trailo. Meni je bilo najvanije da rijeim i nacrtam ono to se od mene trailo. Meni je svaki posao bio neto posebno. I u tom pogledu bilo mi je svejedno rjeavam li neku malu etiketu ili veliki slavoluk. q Jeste li nekada radili zajedno s nekim drugim umjetnikom, s Murtiem ili... S Murtiem sam radio u istome propagandnome poduzeu, ali nikada nita zajedno. Nekoliko sam puta radio s Mauroviem jer se njemu nije dalo crtati nita osim figura. Onda bi on crtao figure, a ja ostalo na istome plakatu, primjerice, flae i tekst. q Na Vaim komercijalnim plakatima esto se pojavljuju enski likovi koje Vi nazivate gerlama. Jeste li ih slikali prema nekim predlocima? Moji su kolege govorili Faist uvijek crta svoju enu. Onda sam ju i nacrtao. Ona je bila uvijek tu pa mi je mogla biti i model. q Sad kada pogledate unatrag jeste li zadovoljni onime to ste napravili? Zadovoljan sam. Uspio sam napraviti sve to sam uzeo u ruke. Ali sada kad gledam sve te moje stare stvari, ne mogu si ni zamisliti kako bi to bilo da sve to moram ponovno nacrtati. Osjeam se nemoan i star. Vrijeme je prolo. Vesna Kusin

Kenijski knjievnik osvojio kanadsku nagradu

TORONTO, 7. studenoga Na gala sveanosti koja je okupila kanadsku knjievnu elitu, bivi fiziar M. G. Vassanji, podrijetlom iz Kenije, osvojio je ovogodinju nagradu Giller, najglamurozniju i najunosniju kanadsku knjievnu nagradu. Za roman The In-Between World of Vikram Lall Vassanji je dobio 25 tisua kanadskih dolara. Jo 1994. istu je nagradu osvojio za roman The Book of Secrets. Pisac, koji je odrastao u Tanzaniji, bio je iznenaen to drugi put osvaja tu nagradu. Oamuen sam i zateen, rekao je Vassanji. S prvom nagradom je bilo tee, a s drugom se osjeam kao da sam dobio bonus. To je nevjerojatno. Moda u se sutra probuditi i otkriti da je ovo sve bio samo san, ali to me uope nee uzrujati... piem zbog pisanja, a ne zbog nagrada, komentirao je nagraeni pisac. (Hina/Reuters)