STILSKA KRETANJA U GLAZBENOJ UMJETNOSTI NA PRIJELAZU U

20.STOLJEĆE
Kasni romantizam-Glazbena moderna ili glazba s prijeloma stoljeća:
- Stil koji je u najvećoj mjeri obilježio umjetnost 19.st., uz promjene koje donose stilski smjerovi pri
njegovu kraju, jest romantizam
- Romantizam u glazbenoj umjetnosti nije nestao s krajem 19.st. --> tipična romantička stilska
obilježja zapažaju se u djelima nekih skladatelja i u prvom desetljeću 20.stoljeća, odnosno do
početka Prvog svjetskog rata
- S druge strane, u 19.st. su se javili i drugi stilski smjerovi ili stilski pravci
- Sredinom stoljeća realizam je snažno zahvatio književnost i likovnu umjetnost, a glazbu dotaknuo u
području opere
- Krajem 19.st., pod utjecajem književnog naturalizma, u opernom se stvaralaštvu pojavio verizam
- Gotovo u isto vrijeme, 1890-ih godina, europsku je glazbenu umjetnost obilježio impresionizam,
stilski pravac s prijeloma stoljeća koji se javio u Francuskoj
- Pod pojmom kasni romantizam misli se na razdoblje koje je trajalo otprilike od 1860. do
1910.godine
- Glazbenici, koji na prijelomu dvaju stoljeća u velikoj mjeri obogaćuju naslijeđenu romantičku
tradiciju mnogim novinama i koji se nazivaju modernistima, jesu Gustav Mahler, Richard Strauss,
Hugo Wolf, Max Reger, Aleksandar Nikolajevič Skrjabin, Leoš Janaček
- No pojavljuje se mlađa generacija hrvatskih skladatelja s prijeloma stoljeća, koja prihvaća nova,
moderna nastojanja u glazbi onoga vremena – Blagoje Bersa, Josip Hatze, Dora Pejačević, Ivo Parać
- Svi oni teže slobodi i prekidu s tradicijom
- Orkestar i umijeće orkestracije doživjeli su snažan razvoj, osobito u djelima kasnih romantičara 
zvukovna raskoš njihovih djela proistekla je iz bogatog, često monumentalnog (,,gigantskog'')
orkestra

Impresionizam u glazbenoj umjetnosti:

- Glazbeni impresionizam stilski je pravac koji se javlja oko 1890.godine u Francuskoj, potaknut
francuskim impresionističkim slikarstvom i poezijom francuskih simbolista
- Impresionizam se najprije pojavio u slikarstvu
- Prema nazivu slike Claudea Moneta Impresija: Izlazak Sunca
- Impresionisti napuštaju pravila akademske umjetnosti pristupajući slikarstvu
nekonvencionalnoslikaju izvan atelijera, na otvorenom, gdje su im dostupni motivi i teme koje ih
zaokupljaju
- Poput slikara, i pjesnici su prihvatili nov način izričaja također napuštajući nekonvencionalan
pjesnički iskaz
- Claude - Achille Debussy(,,skladatelj impresionist'')
 Proslavio se glasovirskim minijaturama(Potonula katedrala, Djevojka s lanenom kosom)
 Na orkestralnom području poznata je simfonijska pjesma Preludij za poslijepodne jednog fauna
 Pisao je komorna djela
 Pisao je opere(Pelleos et Melisando)
  Debussy se pobunio protiv tradicionalnog glazbenog školovanja i strogih pravila glazbenog
akademizma
- Obilježja impresionizma
 Umjesto raspjevanih melodija koriste suzdržane melodijske pomake
 Skladaju najčešće programnu glazbu, a privlače ih motivi srodni slikarskim(odsjaji svjetla, odrazi
u vodi, kapi kiše, oblaci, vjetar, mjesečina, more, valovi)
 Skladaju i kraće glazbene vrste, tzv. male lirske forma, glasovirske minijature, solopopijevke i
jednostavačne orkestralne skladbe
- Pod utjecajem impresionističkog stila stvarao je i francuski skladatelj Maurice Ravel(skladbe:
Bolero(traje 15 minuta s jednim ritmičkim obrascem i jednom temom), Slike s izložbe -> Slike s izlože
orginalno je napisao Modest Petrovič Musorgski)
- Maurice Ravel počeo je s jednim glazbalom i završio s orkestrom; izbjegnuo je monotoniju tako što
je počeo vrlo tih te postupno pojačavao(odnosi se na skladbu Bolero)
- Impresionistički se utjecaji razabiru u nekim skladbama Blagoja Berse, Krešimira Baranovića, Dore
Pejačević, Ive Paraća, Ive Prišlina, a osobito se prepoznaju u opusu skladatelja i pijanista Božidara
Kunca
 GLAZBENA UMJETNOST PRVE POLOVICE 20.STOLJEĆA

Opća obilježja umjetnosti prve polovice 20. stoljeća:

- Pod Staljinovom su diktaturom umjetnici doživjeli najveće progone, a cjelokupna je umjetnost
morala biti u službi politike i ideologije socijalizma
- Mnogi su od njih emigrirali na Zapad, gdje su ostvarili svoje umjetničke težnje, i u potrazi za novim,
postigli željenu slobodu stvaranja, postali avangarda
- Pariz je bio jedno od najvažnijih kulturnih središta, mjesto svjetskih umjetničkih zbivanja i susreta
- Glazbena umjetnost postaje dostupna svima, ona se demokratizira do dotad neslućenih razmjera
- Razvoj radija i filmske industrije u velikoj su mjeri oblikovali javno mnijenje, utjecali na ukus publike,
djelovali na sve veću slušanost glazbe

Obilježja glazbene umjetnosti prve polovice 20. stoljeća:

- Kad je riječ o umjetnosti prve polovice 20. stoljeća, misli se na razdoblje koje je obilježeno
stvaralaštvom umjetnika rođenih krajem 19. stoljeća, čije je djelovanje započelo uoči Prvoga
svjetskog rata
- U usporedbi s 19.st., glazbena je umjetnost 20.st. obilježena pluralizmom stilskih smjerova ili
pravaca
- Javljaju se i antiromantičke težnje
- APSTRAKTNI GOVOR je značajka svih umjetnosti 20.st.
- U 20.st. se pišu neoromantizam, impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, moderna, jazz
- Najizrazitiji smjer (pravac) ne samo u glazbenoj već i u likovnoj umjetnosti te književnosti jest
ekspresionizam
- Umjetnost ekspresionizma obilježena je agresivnim i nemirnim izrazom; umjetnici upozoravaju na
raspadanje mnogih vrijednosti, na nehumanost, zadiru u tabue, opisuju dramatiku rata, otuđenost
pojedinca, grozu života u velikim gradovima, strah, tjeskobu i patnju, siromaštvo, bolest i smrt
- U svojem izričaju umjetnici polaze od sebe, a ne od prirode i vanjskih dojmova
- Dolazi do prekida veza i negiranja tradicionalnog
- Agresivnost i pustolovnost futurizma u glazbi su imale malo pristaša
- Futurizam u glazbi naziva se bruitizam  prema bruitistima, svi zvukovi modernog života (šum,
buka, vreva) mogu postati glazbom
- Istodobno s najradikalnijim strujanjima u glazbi, u pojedinim se zemljama snažno razvio novi
nacionalni stil, a osobito je obilježio stvaralaštvo slavenskih naroda
- S druge strane, javlja se novoklasicizam
- Naime, neki skladatelji (novoklasicisti) svoja antiromantična stajališta nastoje izraziti povratkom
starijim umjetničkim stilovima (baroka i klasicizma), koje obogaćuju modernim glazbenim izričajem
- Krajem 19.st. pojavio se jazz
- Kao nova, modernija inačica nekoć vrlo popularne operete, u 20. se stoljeću pojavio mjuzikl,
glazbeno-scenska vrsta modernijeg glazbenog izričaja
- Prisutna je i laka, popularna, zabavna glazba
- Glazba 20.stoljeća dijeli se na: zabavnu(jazz, mjuzikl, rock, filmska glazba) i ozbiljnu(zbog
disonantnog zvuka odbija širu publiku)
- Masovna publika  mali dio publike sluša ozbiljnu glazbu, a još manje suvremenu
 Melodija:
- Melodijska tvorba doživjela je najveće promjene
- Postupno nestajanje teme u klasicističkom i romantičkom smislu najavljeno je već u djelima
Richarda Wagnera

Harmonija:
- U 20.st. mijenjaju svoju ulogu(akordi) i postaju nositeljima zvukovnih boja
- Disonantni akordi postaju ravnopravni konsonantnim
- Nastaju i poliakordi
- Harmonijskom bogatstvu osobito su pridonijeli clusteri, akordi koji se sastoje od gusto zbijenih
tonova, međusobno udaljenih za interval sekunde

Tonalitetnost:
- Neki skladatelji 20.st. u svome stvaranju rabe tonalitet na tradicionalan način, drugi ga preinačuju ili
ga potpuno napuštaju
- Neki skladatelji rabe istodobno dva ili više tonaliteta  u tom je slučaju riječ o bitonalitetnosti,
odnosno politonalitetnosti
- Arnold Schönberg slobodni atonalitet(dodekafonija-uvodi red u nered atonaliteta), a stilsko
obilježje slobodna atonalitetnost

Ritam i metar:
- Mjere se često ukidaju u korist slobodnog ritamskog protoka
- ,,Nepravilnosti'' u ritmu i metru postaju izazovom mnogim skladateljima
- Osobitost metra skladbe uočava se u čestom mijenjanju mjere, što se naziva polimetrom

Boja tona i glasnoća(dinamika):

- Često se rabe krajnje mogućnosti glazbala uvođenjem novih tehnika sviranja(primjerice, gudaća
glazbala koja se tretiraju poput udaraljki), svirka u najvišim i najdubljim registrima
- PREPARIRANI GLASOVI-John Cage 1938., mijenja instrumentalnu boju
- Nasuprot monumentalnome orkestralnom zvuku s kraja 19.st., do kojeg je dovelo širenje
orkestralnoga sastava te obogaćenje zvuka novim nijansama, 1920-ih se godina javlja težnja za
oskudnijim i prozračnijim zvukom orkestra
- Prisutni su i komorni sastavi
- Udaraljke postaju vodećom instrumentalnom skupinom, katkad u neobičnom i vrlo proširenom
sastavu
- Osobito se u drugoj polovici stoljeća nerijetko u ulozi glazbala pojavljuju ,,glazbala'' poput sirene,
pisaćeg stroja, metronoma
 Nove glazbene težnje početkom stoljeća:
- Početkom 20. stoljeća mnogi su umjetnici(skladatelji, slikari, književnici, baletni plesači)
emigrirali iz Rusije. Jedan od gradova u kojem su se trajno zadržavali bio je Pariz, središte
intenzivnog umjetničkog života
- U Parizu je djelovao Sergej Djagiljev, jedna od središnjih umjetničkih osobnosti toga doba,
menadžer i impressario baletnog ansambla, poznatoga kao Ruski balet
- Pripadnici skupine Ruski balet: Igor Stravinski, Sergej, Prokofjev, Claude Debussy, Maurice
Ravel
- S Djagiljevom je često surađivao ruski skladatelj Igor Fjodorovič Stravinski
- Kroz mijene umjetničkih estetika, njegovo je stvaralaštvo prolazilo kroz nekoliko faza 
započeo je na tradiciji ruskog nacionalnog stila; prihvatio je ekspresionizam i
novoklasicizam, koji su stilski trajno obilježili njegova djela, a u nekim su njegovim
skladbama primjetni i utjecaji jazza
- Među najvrednije skladbe Igora Stravinskog ubraja se 13 baleta(balet Petruška ima 4 slike,
balet Žar ptica)

- U Parizu uz Debussya poznato je ime Erik Satie  njegov cilj je bio šokirati uspavanu
publiku, rušio je ustaljena pravila te je bio anti-romantičar i anti-impresionist
- Bečani i dalje slušaju skladbe Gustava Mahlera, Johannesa Brahmsa, Richarda Wagnera,
Richarda Straussa
- 1907. u Beču je izvedena komorna simfonija Arnolda Schönberga, a 1913. u Parizu balet
Igora Stravinskog Posvećenje proljeća
- Publika je i kod jednog i drugog djela reagirala burno  ne prihvaćaju promjene,
intervenirala je policija
- Igor Stravinski je najutjecajniji skladatelj 20.st. i nosio je nadimak ''moderni klasičar''

Opera početkom 20. stoljeća:

- Opera unatoč pesimističnim predviđanjima ostala je privlačna skladateljima
- U opernom se stvaralaštvu 20. stoljeća opaža antiromantičko osjećanje tišično za onodobnu
suvremenu umjetnost
- Antiromantičke su težnje izražene i u orkestru, koji je često smanjen do gotovo komornog
sastava
- Nakon Prvog svjetskog rata u opernim se libretima sve češće obrađuje društvena
problematika
- Alban Berg je prema potresnoj priči o osudi društvene nepravde odlučio napisati libreto za
svoju operu Wozzeck  izazvala polemike u glazbenom svijetu
- Najveće je promjene Berg unio u melodiju vokalne dionice – ona se kreće u širokom
rasponu: od običnoga govora i govornoga pjeva do slobodnog pjeva, nepovezanih fraza i
arioza, deklamacije i krika
- Opera Wozzeck djelo je o siromaštvu, ljubomori, ludilu i zločinu, tragediji marginaliziranoga
običnog čovjeka
- Opera Wozzeck jedan je od najvažnijih doprinosa ne samo ekspresionističkoj operi nego i
suvremenoj operi uopće
- U prvoj su polovici 20.st. važni predstavnici opernog stvaralaštva: češki skladatelj Leoš
Janaček, njemački skladatelj Richard Strauss, hrvatski skladatelj Blagoje Bersa

Novi nacionalni stil:

- Jedna od bitnih značajki romantizma je nacionalni stil koji se temeljio na tradicijskoj glazbi.
Tome pridonosi primjena fonografa koji je omogućio brže sakupljanje te tradicijske glazbe.
Time su se bavili etnomuzikolozi(etnomuzikologija)
- U Hrvatskoj sve do Prvog svjetskog rata se obilježava stvaralaštvo Ivana Zajca.
- Mnogi skladatelji su se obrazovali u inozemstvu, a splitskom krugu pripadali su Josip Hatze,
Jakov Gotovac, Ivo Tijardović, Ivo Parač
- Neki su od najvažnijih predstavnika novoga nacionalnog stila u glazbi prve polovice 20.st.
Igor Stravinski, Bela Bartok, Manuel de Fella, Zoltan Kodaly, Leoš Janaček, a u Hrvatskoj
Josip Štolcer Slavenski, Jakov Gotovac, Krešimir Baranović, Ivan Matetić-Ronjgov, Antun
Dobronić, Krsto Odak

Folklor u suvremenom glazbenom ruhu:

- Važan je bio doprinos Bele Bartoka u proučavanju folklora; Bartok i Zoltan Kodaly drže se
utemeljiteljima mađarske etnomuzikologije
- Jean Sibelius jedan od najvažnijih finskih skladatelja; često nadahnut legendama i
pejsažima svoje domovine, napisao je niz simfonijskih pjesama, koje pripadaju njegovim
najpopularnijim skladbama( jedna je od njih Finlandia – iskaz njegova domoljublja i
veličanja zavičaja)
- Milka Trnjina - operna pjevačica, čokolada Milka po njoj dobila ime
- Sergej Rahmanjinov (Rus) bio je slavan kao skladatelj, pijanist i dirigent; poznato djelo:
Rapsodija na Paganinijevu temu