MUZIKI BIENNALE ZAGREB meunarodni festival suvremene glazbe osnovan 1961.

godine susret skladatelja Istoka i Zapada, koji su tada stvarali u vrlo razliitim drutvenim i politikim uvjetima izvodila se glazba iz svih krajeva svijeta poticaj za ukljuivanje hrv. glazbe u suvremene svjetske glazbene tokove niz godina predstavlja sve to je povezano sa suvremenom glazbom: solistike, komorne i simf. koncerte, operu, balet, razliite oblike glazbenog teatra, multimedijske izlobe, jazz-koncerte.. na njemu po 1. put izvedena brojna djela hrv. i stranih nepoznatih autora daje i svojevrsnu retrospektivu glazbe XX. stoljea izvoenjem antologijskih djela velikih skladatelja odrava se u proljee svake neparne godine u Zagrebu, kada se skupljaju najvanija skladateljska i izvoaka imena suvremene glazbe u svijetu AVANGARDA glazba nastala od 2.svj.rata do 70tih god. XX.st franc. avant = ispred, garde = straa smjer koji je eksperimentalan i, spram ostale glazbe, napredan u kompozicijskoj tehnici predstavnici: Boulez, Stockhausen, Ligeti, Penderecki, Cage SERIJALNE TEHNIKE SKLADANJA podrazumijeva se primjena serije, osim za visinu tonova i za druge parametre zvuka-za trajanje, intenzitet i boju TOTALNA ORGANIZACIJA- jer skladanje zapoinje odreivanjem serija za svaki od parametara i te serije u potpunosti odreuju grau jednog glazbenog djela prvi ju upotrijebio OLIVER MESSIAEN u klavirskoj skladbi Modus vrijednosti i intenziteta 1949.god sastoji se u odreivanju serija za pojedine glazbene parametre ( npr. visinu, trajanje, intenzitet i boju) spojei serije dobivaju se MODUSI koji ine temelj za grau skladbe Messiaenov uenik i predstavnik ove tehnike je Pierre Boulez koristio serijalnu tehniku da se izgubi svaki trag tradicije u glazbenom jeziku ( oko motiva, fraza ili forme) tei za novom sintezom koja nije potkupljena stilskim reminiscencijama djelo: knjiga Struktura za 2 glasovira

ALEATORIKA ILI NEDETERMINACIJA ukljuuje sluajnost u proces skladanja, pa i izvoenje glazbenog djela 2 naziva: ALEATORIKA (europski) alia = kocka i NEDETERMINACIJA (ameriki) primjer: K. Stockhausen: Klavirstuck XI. izvoa istodobno bira redoslijed izvoenja glazbenih skupina; neke dijelove moe izvesti dvaput, a neke i izostaviti djelo dobiva drugaiju formu u svakoj novoj izvedbi, pa je zato njegova forma otvorena pri zapisu se rabi GRAFIKA NOTACIJA ,gdje simboli nota zamjenjuju novim, grafikim znakovima, najee uz dodatna objanjenja o primjer: A. Logothetis: Styx ameriki skladatelj John Cage koristio pojam INDETERMINACIJE (lat. In= negacija; determinatio = granica, kraj) 2 tipa indeterminacije: a) skladatelj pri skladanju potuje odluku sluaja,a partitura se zapisuje tradicionalnom notacijom -izvoa ne mijenja tako zapisanu skladbu -primjer: J. Cage: Music of Changes b) izvoau preputena velika sloboda i mogunost odluke, jer djela nisu zapisana tradicionalnom notacijom, ve kao glazbene grafike - asocijativnim tumaenjem zapisa, izvoa je u velikoj mjeri i skladatelj OSLOBAANJE ZVUKA uz tradicionalne izvore zvuka, koje skladatelji nastavljaju istraivati, nalaze se i novi izvori zvuka- elektriki instrumenti kombinacije tradicionalnih i elektronikih instrumenata otvaraju skladateljima neograniene mogunosti ( ovisno o nadahnuu) primjer novih instrumenata (tj. preraenih tradicionalnih) je PREPARIRANI GLASOVIR o izum Johna Cagea o u ice se stavljaju razliiti predmeti ( avli, komadi drveta, plastike i gume ) koji mijenjaju boju zvuka ili priguuju zvuenje ica o zvui poput egzotinog ansambla udaraljki ( orkestar BAMEMN s Jave i Balija u Indoneziji) o utjecaj istonjake glazbe KONKRETNA GLAZBA ideja negdanjeg bruitizma koji je koristio umove i buku umjesto tonova predstavnik: Pierre Schaeffer o snimio zvukove iz svakodnevnog ivota i njihovom preradom u elektronikom studiju stvorio smislenu glazbenu cjelinu o prve skladbe: Etida sa eljeznicom, Etida s vretenom, Etida s tavom

ELEKTRONIKA GLAZBA zatitni znak druge polovice XX.st pojam elektronike glazbe pojavio se oko 1950.god u vezi s Studijem za elektroniki glazbu i skladanjem KARLHEINZOM STOCKHAUSENOM ELEKTRONIKA GLAZBALA: o proizvode tonove, osobine koje je mogue vrlo detaljno predvidjeti i kontrolirati o skladatelji odabiru boju tona, trajanje, dinamiku i frekvenciju o izvoenje glazbe vie ne ovisi o ljudskim mogunostima o skladatelj sam proizvodi vlastitu glazbu i pohranjuje je na neki medij ( CD, diskete, ploe) o graa se obrauje raunalno u skladu sa umjetnikovim zahtjevima o to su: sintetizator, puhaki sintetizator, elektronika violina, gitara, elektroniko raunalo, eksponder i elektroniki bubnjevi IVA ELEKTRONIKA GLAZBA o pojavila se poekom 60tih godina u elji da se elektronika glazbu oslobodi izolacije u studijima i prenese u koncertne dvorane o ne gubi se spontanost kao pri reprodukciji iste elektronike glazbe s vrpce o kombinacija ive izvedbe sa snimljenim predlokom MINIMALIZAM lat. minimus = najmanji djela nisu kratka, mogu biti i dugog trajanja, (pr. La Monte Young: Kornjaa, njeni snovi i putovanja ) znaenje najmanjeg, minimalnog, odnosi se na vrlo male promjene glazbenih elemenata tijekom skladbe kao promjene ritma, melodije, harmonije, boje ili dinamike umjetniki pokret MINIMALIZAM nazvao je 1965.god. filozof Richard Wollheim predstavlja umjetnika djela koja temelje vlastitu estetsku vrijednost na paradoksalnom nedostatku umjetnikog sadraja utjecaj indijske i zapadnoafrike glazbe, a utjecala i na ROCK stabilni metar, ponavljanje kratkih melodijskih uzoraka, s polaganim uvoenjem sitnih promjena dinamika, harmonija i boja dugo ostaju iste, ostvarujui gotovo hipnotiki efekt usmjerena pozornost na detalje predstavnici: Terra Riley: In C ; Steve Reich: Drumming ; Phillip Glass: Music in Fifths

MULTIMEDIJI lat. multus = mnogi, mnogostruki; media = posrednik ideja zajednitva ovjeka, glazbe, pjesnika, prostora, svjetla, objekata, uma, filma, slikarstva, videa i arhitekture prvi suvremeni zaetnik antike ideje spoja umjetnosti u kazalitu bio je Richard Wagner s opernom reformom nakon 2.svj.rata pokuaj ostvarenja multimedija u pravcu TOTALNOG TEATRA kao to su multimedijska opera, kazalite, balet teite djela odreivao autor temeljnog nacrta, a prevlast imali oni umjetniki izrazi koje je on najvie upotrebljavao ( glazba, gluma, balet, film) idealne multimedijske projekte planira vie autora o svaki zaduen za svoje umjetniko podruje HEPENING o eng. happening = dogaanje o nastao poetkom 60tih god u New Yorku o skupna improvizacija u kojoj mogu sudjelovati izvoai i publika o ukljuuje glazbu, ples, slikarstvo, film, itanje poezije, gledanje dijapozitiva.. INSTALACIJE o reagiraju na najmanje promjene u okolini i novi su izvori zvuka o transformiranje u akustian zvuk pomou sintetizatora o podsjea na sinkretizam u umjetnisti iz vremena plemenskih zajednica i ranih civilizacija NOVA JEDNOSTAVNOST o 70tih god XX. st. o prestaje utrka skladatelja za novostima pod svaku cijenu o nove tehnike skladanja i intelektualistiki pristup glazbi vie nisu zanimljivi o skladatelji ponovno trae zajednitvo sa irom publikom o prihvaaju kontinuitet i kompleksnost glazbene tradicije koristei stare tehnike skladanja i poznate glazbene forme o melodija i harmonija ( dur i mol) ponovno postaju privlani skladateljima ozbiljne glazbe o ponovno se emancipira konsonanca o izvor nadahnua nove generacije skladatelja postaju velikani romantizma, od kasnog Beethovena do Mahlera, ak i Berga

BALET najpopularnija glazbeno-scenska vrsta XX. st. spoj umjetnikih vrsta ( glazba, ples, scenografija, kostimografija ) ivost, pokretljivost veina baleta obraena u orkestralne suite namijenjene koncertnim izvoenju predstavnici: Manuel de Falla: Trorogi eir , Fran Lhotha: avo u selu; Aram Haaturjan ? : Gajane ; Igor Stravinski HRVATSKI SKLADATELJI U PRVOJ POLOVICI XX. st. u XIX. st. u hrvatskoj glazbi javlja se poseban i specifian zvuk prevladavale su opere nacionalne tematike prva nac. opera: V. Lisinski: Ljubav i zloba izvedena 1846.god. ostali predstavnici iz tog razdoblja su Ivan pl. Zajc, Franjo Kuha hrv. skladatelji poinju se kolovati ( Be) 1890.-1920. prijelazno razdoblje poznato pod nazivom RAZDOBLJE HRVATSKE GLAZBENE MODERNE predstavnici: Blagoje Bersa, Josip Hatze, Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta, Simfonijsko kolo ; Krsto Odak: Dorica plee, zborska glazba ; Bruno Bjelinski: Djeje skladbe za zborove,predstave ; Boris Papandopulo: simfonijete, opera Sunica, Klavirske studije, Hrvatska misa , Dora Pejaevi ( 1885.-1923.) o skladateljica prve hrvatske simfonije i prvog hrv. klavirskog konceta o roena u Naicama, plemike krvi o kolovala se u Zagrebu, Dresdenu, Munchenu o skladala solo pjesme, klavirske minijatura o njena glazba obuhvaa karakteristike kasnog romantizma, impresionizma i ekspresionizma hrv. avangarda: Milko Keremen: glavni osniva zgb. biennala 1961.god. ; Dubravko Detoni, Fran Lhotka JAZZ vrsta glazbe koja se temelji na improvizaciji, koristi se standardnim europskim instrumentima, objedinjuje eur. harmoniju, eur.-afriku melodiju i afrike ritmove IMPROVIZACIJA- variranje neke teme bez notnog zapisa; postoji samo neka okosnica (okvir) HARMONIJA- slijed akorada (suzvuci od najmanje 3 tona) moe se izvoditi 2 vrste sustava: o COMBO (mali) SASTAVI: 3-8 lanova; popularniji naziv- BEND o VELIKI SASTAVI (BIG BAND): 10-15 izvoaa instrumenti podijeljeni u 3 skupine:

1. RITAM-SEKCIJA o ritmiki instrumenti o bubnjevi (razliite vrste), udaraljke, bas (kontrabas ili bas-gitara) 2. HARMONIJSKI INSTRUMENTI o gitara i instrumenti s tipkama 3. SOLISTIKI INSTRUMENTI (lead) o vodei, melodijski instrumenti o puhaki (saksofon, truba, klarinet, trombon) u jazz-glazbi bilo koji instrument moe biti solistiki (ak i klavir ili gitara) karakteristike: o sviraka virtuoznost, osjeajnost o disonantna glazba (zvuna napetost) o nema predvidljivih elemenata o este promjene ritma (koritenje puno polimetrije i poliritmije) o specifini zvukovi instrumenata ( puhaki instrumentipriguivai(SORDINE)) o pjevai esto imaju promukle, specifine glasove o BLUE NOTES- neisti tonovi, kratki ukrasni tonovi koji se javljaju prije glavnih tonova povijesni pregled: o nastao krajem XX. st. na jugu Amerike ( New Orleans ) o vee se najvie uz afroamerikance koji su iz Afrike donijeli te karakteristike i duhovne tradicionalne GOSPELE i SPIRITUALE ( negro spiritus ) o vokalna glazba, esto vieglasna, vrlo ritmina, pjevali ih u svakondevnom ivotu ( dio kulture, vezane uz robovski rad na poljima ) RAGTIME utjecaj klavirske glazbe 'izlomljeni takt' ritmina, pokretljiva glazba spoj eur. koranice, ali napravljena u maniri crnake glazbe Scott Joplin glavni predstavnik namijenjena zabavi STILOVI JAZZA

NEW ORLEANS JAZZ - izvodi se u malim ( combo ) sastavima - najistaknutiji puhaki instrumenti ( truba, trombon, klarinet ) - prvi stil u kojem se razvija SKUPNA IMRPOVIZACIJA (jazz, polifonija) - esta uporaba poznatih melodija uz improvizaciju - 20tih god toliko poznat da se proirio i na New York i Chicago - predstavnik: Louis Armstrong ( pjeva, truba, skladatelj, araner..) - tvorac SCAT-SINGINGA-improvizacija glasom pomou besmislenih slogova SWING - od 1930.-1945. (okvirno) - razdoblje kada se u Americi ukida zabrana toenja alkohola-legalne zabave

esti plesnjaci u velikim dvoranama big bandovi komercijalnija vrsta jazza-namijenjena irokoj publici aranirana glazba-nema toliko improvizacije, ve u skladbama postoje solo dionice-prostor i vrijeme postavlja araner plesna, pokretljiva ,lako sluljiva, s pamtljivim melodijama, zabavna.. big bandove vode iznimni svirai ( njihovi lanovi) predstavnici: Duke Ellington (klavir), Benny Goodman ( klarinet,bijelac) , Glenn Miller ( trombon) posebno cijenjene pjevaice-goe: Bessy Smith, Billie Holiday, Ella Fitzgerald

BEE-BOP - potpuna opreka swingu - vraanje combo sastava ( 3-4 izvoaa ) - predstavnici-protivnici komercijalizmu, jazz smatraju sofisticiranijom glazbom te da treba predstavljati slobodnu improvizaciju i visoku sviraku tehtiku - pravi jazz- disonantna ( napete zvune situacije) ,brze skladbe, duge teme (teko za pratiti) - predstavnici: Charlie Parker, Dizzy Gillespie, Monk Thelorious - mirnija vrsta jazza - manje emocija - araniranija glazba, manje improvizacija - novi instrumenti: violine, flaute - utjecaj elektronike COOL JAZZ (50te) - araniranija glazba - uvode se violina i flauta - poinje se istraivati (pojava elektronike) - -inspirirani klasikom (najee Bach) zbog motorike i polifonije FREE-JAZZ - slian bee-bopu - predstavnik: Miles Davies ( truba) (predstavnik i JAZZ ROCKA(FUSION) + Chick Korea (klavir) i band WEATHER REPORT FUSION - prirodno nastao- sve vei utjecaj rocka - predstavnici: Miles Davies, Chick Korea (klavijaturist) ,grupa Weather Report George Gerswin ( 1858.-1937.) - pravo ime Jakob Hersh, poljski idov - klasino obrazovan, svirao klavir - pie popularne pjesme za glas uz pratnju klavira i manjih sastava, kazalina glazba, najvei uspjeh u orkestralnim djelima- simfonijski jazz - jazz glazba u izvedbi simfonijskog orkestra - spoj klasine glazbe i jazza - obogatio jazz ostalim puhaima i udaraljkama - Rhapsody in Blue, Amerikanac u Parizu

okuao se na operi-autor prve amerike nacionalne opere Porgy and Bess-o crnakom ivotu na Jugu nain pjevanja je potpuno drugaiji od europske opere, dok je glazba ista-jazz stil pjevanja najvie suraivao sa svojim bratom Irom (pisao libreta i scenarije za mjuzikle) ogroman znaaj za ameriku glazbu MJUZIKL

glazbeno scensko djelo zabavnog karaktera najee u 2 ina (2 velike cjeline) s govorenim dijalozima, pjesmama, ansamblima i plesnim tokama - 2 ina preuzeta iz opere buffe - velika upotreba plesa (sastavni dio radnje) + govorni dijalozi - nema arija nego SONGOVI (glazbeni brojevi koji se mogu izvoditi samostalno, ali ne moraju) - mjuzikl je produkt timskog rada (vie pisaca i skladatelja, dok operu samo jedan) -centar je Broadway (nastao poetkom 20.st.) -solistiki glazbeni brojevi (songovi)-danas evergreeni -baletni brojevi (povezani s radnjom i razvojem dogaaja) -scensko-tehnika strana izvedbe (rasvjeta+svjetlosni efekti...primjena lasera) -elementi opere, vodvilja i glazbene revije - postoji skladatelji samo za songove, i skladatelji za ostale dijelove (odvojeni su!) - nastao je poetkom 20.st. i 20-ih godina na Broadwayu, do 50-ih godina imao je najveu uspjeh ''ZLATNO DOBA'' - iz tog razdoblja: G. GERSHWIN ''Lady be good'' LEONARD BERNSTEIN ''West side story'' COLE PORTER ''Kiss me Kate'' KERN - "Snow Boat" - 60-ih godina pada popularnost zbog pojave rocka - 70-ih godina se ponovno vraa u modu - A.L. WEBER ''Cats'', ''Phantom in the opera''; suraivao na ''Jesus Christ Superstar'' i ''Kosa'' -HRVATSKA: Alfi Kabiljo: "Jalta, Jalta", elo Jusi: "Dundo Maroje" PRETEE ROCKA: 1) RHYTHM 'N' BLUES - kraj 40-ih poetak 60-ih - vokalni stil - meu Afroamerikancima - solist pratio mali sastav (klavir, gitara, kontrabas, udaraljke, saksofon) - Bessie Smith, B.B. King, J.Brown, Joe Furner - sastavi: The Drifters, The Platters 2) COUNTRY & WESTERN - 40-te - meu bijelcima - pratnja violine, gitare, usne harmonike

- ''blues bijelog ovjeka'' 3) ROCK & ROLL -sredinom 50-ih - r'n'b+cw - za mlade generacije - provokativni tekstovi - el.gitare, saksofon, ritam sekcija s bubnjevima, klavirom i basom - Elvis, Chuck Berry, Jerry Lee Lewis, Little Richard ROCK GLAZBA - glazba mladih; spoj bluesa, jazza, folklorne glazba i klasike - s vremenom rock postaje vie od samog stila, postaje stil ivota, ideologija, unosam biznis - razlikuje se od ostalih stilova po: prepoznatljiv po zvuku elektrine gitare gitaristi su uglavnom autori pjesama i najeksponiranije osobe postoji ritam sekcija: bubanj i bas, el.gitara, ali se pojavljuje i pjeva, po potrebi klavijature ne izvodi se akustino nego uz pomo pojaala i razglasa - 50-te nain pjevanja blizak pjevanju jazza i bluesa, tekstovi pjesama su jednostavni, u najveoj mjeri ljubavni, ali i izraavanje nezadovoljstva ivotom - ritam rock glazbe je brz, mjera 4/4 - oblik pjesama: 12-taktne - melodije se sastoje od kratkih motiva koji se esto ponavljaju - sredinji dio je refren - RIFF kratki instrumentalni motiv (obino se izvodi na gitari i provlai se kroz itavu pjesmu) - tekstovi o temama bliskim adolescentima - ritam: glasan osminski puls 4/4 mjere, naglasci na 2. i 4. dobi u taktu, bitna uloga bubnjeva - oblik u poetku kao i u jazzu, kasnije slobodniji - melodija: kratki uzorci koji se ponavljaju vie puta, RIFF-kratki, brzi instrumentalni motiv koji se izvodi na gitari - harmonizacija: samo 2 ili 3 akorda - nastanak: - od kraja 40ih do poetka 60ih godina - RHYTHM AND BLUES (Bessie Smith, B.B. King, Joe Turner, James Brown) - isto vrijeme - COUNTRY AND WESTERN (bijelci SAD-a) - sredinom 50ih pod utjecajem R&B-a i C&W-a nastaje ROCK AND ROLL (prvi hit-"Rock around the clock" Billy Haleya, eksplozija zapoela Elvisom, zatim Chuck Berry, Jerry Lee Lewis, Little Richard) ROCK 60-ih - Ray Charles, Aretha Franklin i Stevie Wonder - popularnost rocka u Americi pala, a do izraaja dolazi emotivna glazba SOUL (crnaka glazba) - u prvi plan stavlja vokal s dosta improvizacije, ritam smireniji nego r'n'b

- 60-ih -

rock popularniji u VB bendovi od 4 lana (vok.-instr. sastavi) najpopularniji: THE BEATLES, THE ROLLING STONES, THE WHO Beatlesi napravili kvalitetnu glazbu, elementi plesnih ritmova''Love me do'' Rolling Stones ''Satisfaction'' Bob Dylan znaajan po svojim tekstovima Jimy Hendrix ''Vodoo child'' Janis Joplin ''Cry baby'' glazbenici pod utjecajem opojnih The Doors ACID ROCK sredstava STILOVI ROCKA

ROCK 60-ih - SOUL-crnaka glazba, naglaena emocionalnost, ritmovi R&B-a i gospela, meki zvuk, ira melodika, utjecaj na rock - otac: Ray Charles - predstavnici: Otis Redding, Wilson Pickett, Isaac Hayes, Sam and Dave, Diana Ross+ Supremes, Jackson Fire, Stevie Wonder, Aretha Franklin - utjee na osamostaljene crnake amerike zajednice te funky, elektrofunk i rap glazbu - usporedno: C&W crnaki (Whitney Houston, Mariah Carey) - britanska invazija: ALL YOU NEED IS BEAT (ples Twist) -The Beatles (P.McCartney, J.Lennon, G.Harrison, R. Starr; eksperimentiraju sa klasinim orkestrom, glazbalima druge kulture i neuobiajenim ljestvicama; prvi album: "Love Me Do, najuspjeniji album: "Sgt. Pepper`s Lonely Hearts Club Band", iz 1967.g.;razili se 1970.) -The Rolling Stones, The Who, The Kinks (utjecaj ina hard rock, punk, heavy metal; slobodna lirika-sex i droga), The Animals, The Dave Clark Five, Herman`s Hermits + The Beach Boys (SAD) FOLK ROCK - Bob Dylan-socijalne teme: drutvo, ratovi, rasna diskriminacija ("Blowin` in the wind") - este obrade: trio Peter, Paul i Mary (Joan) Baez - izazov rock dominaciji Britanaca AMERIKA REAKCIJA NA BRITANSKU INVAZIJU ACID ROCK (psihodelini) - naglaava volumen tona i instrumentalnu improvizaciju - Velvet Underground, Grateful Dead, Janis Joplin - L.A.-Jim Morrison (The Doors), skladatelj Frank Zappa (Mothers of Invention) SURF MUSIC - The Shadows, The Beach Boys - teme: hedonizam, bezbrina uzbuenja plaa HARD ROCK - protest - agresivan zvuk - virtuozna gitarske solo dionice - The Rolling Stones, The Who ROCK 70IH

- jo vea popularnost JAZZ ROCK (FUSION) - improvizacijska tehnika jazza u stvaranju dugih melodija - Chick Core, Chicago ART ROCK (PROGRESIVNI) - vee forme - sloenije harmonije - Moody Blus, Yes, "V. Emerson,G. Lake & C. Palmers" ("Slike s izlobe" iz 1972., Musorgski), Pink Floyd, Mahavishnu Orchestra COUNTRY - Poco, Eagles HEAVY METAL - jednostavnije melodije utemeljene na bluesu koje se stalno ponavljaju s vritavim zvukom elektrinih gitara - Led Zeppelin, Deep Purple, Black Sabath, Iron Maiden, AC/DC, Motorhead, Guns&Roses GLITTER ROCK - David Bowie, Queen, T-Rex, Elton John, Marc Balan, Alice Cooper, Suzi Quatro - pretjerani imid izvoaa DISCO -spojena crnaka popularna glazba s jednostavnim, ali stalnim, snanim, plesnim pulsom - Donna Summer - utjecao na rock (npr. Film Saturday Night Fever) FUNK - varijanta soula, utjecao na rock - socijalna satira s afrikim ritmovima, jazz sa puhakim solima - dugim improvizacijama i harmonijom, ponekad se naziva i primitivni rock PUNK - reakcija na komercijalizirani rock i povratak na elementarne zahtjeve: jednostavno, glasno, stalno ponavljanje - Sex Pistols, Clash NEW WAVE - uzori u 50ima i 60ima - Talking Heads, Blondie, Patty Smith Group REGGAE - spaja folk glazbu Jamajke i britanski plesni ritam sa amerikim R&B-om - povezan sa socijalnim protestom i religijom rastafarijanizma - Bob Marley ROCK 80IH i 90IH RAP - sedmerosloni stihovi i nepravilne rime koje se izgovaraju bez daha u brzom tempu uz jednolinu ritamsku podlogu - iz Junog Bronxa (New York) - povezan s HIP-HOPom-break dance i grafiti - Beastie Boys, Public Enemy, Arrested Development GRUNGE - kraj 80ih kao odgovor na britanski punk

- tekstovi: idealizam/pesimizam - Nirvana NEW AGE - smirujui ugoaj, meditacija - povezan s astroloko-egzotinim svjetonazorom - pojavljuje se VIDEOSPOT-medijski spoj filma i rocka, umjetnika vrsta u kojoj vizualn iizraz ima samostalnu vrijednost - popularnost: MTV-prvi videospotovi: Madonna, Eurythmics, Michael Jackson FILMSKA GLAZBA -u poetku se glazba izvodila uivo tijekom projekcije -1903. konstruirana prva sprava koja povezuje filmsku projekciju s glazbom snimljenom na ploi -koriste se ulomci iz poznatih skladbi (operete, simfonije...najee Strauss, Ofenbach, Dvorak, Mahler) -1908. skladana prva autorska glazba za film: Camille Saint-Sans -1927. prvi zvuni film "Pjeva Jazza" -uloga glazbe u filmu moe biti dvojaka: 1) kao dio radnje- izvor zvuka se vidi 2) "zvuna kulisa" -u prvoj polovici 20.st. glazbom se bave klasini skladatelji, dok u drugoj polovici 20.st. skladatelji se specijaliziraju iskljuivo za skladanje filmske glazbe -popularni skladatelji (pogotovo songova): ELTON JOHN ("Put u Eldorado", "Lion King"), PHIL COLLINS ("Tarzan") -predstavnici: HENRY MANCINI-"Doruak kod Tiffanya", "Pink Panther" JOHN WILLIAMS-kolovan, svira nekoliko instrumenata, 35 nominacijaosvojenih 5 Oscara; "Ratovi zvijezda", "Superman", "Indiana Jones", "E.T.", "Jurasic Park", "Harry Potter" ENNIO MORRICONE-glazba za pageti westerne; "Dobar, lo, zao", "Nedodirljivi", "Bugsy", "Misija" JERRY GOLDSMITH-"Zvjezdane staze", "Planet majmuna", "Mulan" HANZ ZIMMER-najuspjeniji, spaja sve vrste glazbe, "Rainman", "Grimizna plima", "Hrid", "Princ iz Egipta", "Pearl Harbour", "Nemogua misija", "Put u Eldorado", "Gladijator", "Thelma i Louise", "Tanka crvena linija", "Lion king"