Nove jednostavačne vrste:

glasovirska minijatura, solo pjesma, simfonijska pjesma, koncertna uvertira

GLASOVIRSKA MINIJATURA

– usavršene tehnike sviranja

– Schumann, Schubert, Chopin, Liszt
– ciklusi i zbirke
– intimni koncerti + kućno muziciranje
– dvodijelni ili trodijelni oblik
– programni nazivi ili nokturno, barkarola, uspavanka, romansa, poema, legenda…

→ Frederic Chopin (1810.—49.)

 konzervatorij u Varšavi
 slava na temelju 30ak nastupa
 ljubav prema Poljskoj
 tempo rubato – promjena tempa
 mlad umire od tuberkuloze
 Chopinovo natjecanje – Ivo Pogorelić

→ Robert Schumann (1810.—56.)

 povučen, šutljiv dječak
 nezgoda pri vježbanju – s pijanizma prelazi na skladanje
 depresija – smrt u sanatoriju
 minijature i solo pjesme
SIMFONIJSKA PJESMA

– utemeljitelj Franz Liszt

– programno orkestralno djelo
– inspiracija iz ostalih umjetnosti ili života
– slobodni oblik – podređen izvanglazbenom sadržaju
– tonsko slikanje – stalni glazbeni motivi

→ Richard Strauss (1864.—1949.)

 slava već za života – Straussovi tjedni
SOLO PJESMA

– skladba za glas i glasovir

– salonsko kućno muziciranje
– stapanje poezije i glazbe
– strofni oblik
→ ista melodija u svim kiticama
→ jednostavni narodni tekstovi
→ izraženija vokalna dionica
– prokomponirani oblik
→ melodija prema sadržaju teksta
→ ravnopravnost glasa i glasovira
– P. Preradović i V. Lisinski – Ribar
– zbirke i ciklusi
– lied – njemačko govorno područje – Schubert, Schumann, Brahms, Mahler

→ Franz Schubert (1897.—1828.)

 rođen u Beču
 ne živi od skladanja, boemski život
 šubertijade – sviranje i pjevanje djela u salonima i gostionicama
Stare višestavačne vrste:
simfonija, sonata, komorne vrste, koncert, opera

SIMFONIJA

– duže i sadržajno bogatije

– izvodi je simfonijski orkestar
– Beethoven 9, Mozart 54, Haydn 108
– Čajkovski 6, Mendelssohn 5, Borodin 2, Schumann i Brahms 4…
– iste teme u različitim stavcima
– povećana važnost puhačkih glazbala
– programnost – Berlioz, Liszt, Mahler
– oblik:
1. stavak 2. stavak 3. stavak 4. stavak
brzi polagani umjereni, plesni rondo
sonatni oblik trodijelni oblik, tema složeni trodijelni sonatni oblik
s varijacijama oblik

– Antonin Dvorak (1841.—1904.) – Gustav Mahler (1860.—1911.)

→ devet simfonija – Iz novog svijeta → austrijski simfoničar i dirigent
→ skladatelj, dirigent, orguljaš → žena Alma Schindler – mlada umire
→ češki nacionalni stil
→ nacionalna opera Rusalka

KONCERT

– solo glazbalo i orkestar (često violina)

– brzi-polagani-brzi stavak
– pokazivanje virtuoziteta solista
– novost: ravnopravnost solista i orkestra u iznošenju tema

→ Petar Iljič Čajkovski (1840.—93.)

 Nadežda von Meck
 simfonije, suite, koncerti..
 poznati baleti – Orašar, Labuđe jezero, Trnoružica

OPERA

– talijanska opera:
→ opera seria i opera buffa
→ bel canto stil
→ Rossini, Donizetti, Bellini

– nacionalna opera:
→ narodne priče, povijesna zbivanja
→ tradicijske melodije i ritmovi
→ Njemačka: Carl Maria von Weber – Der Freischutz, 1821.
→ Rusija: Mihail Glinka – Ivan Susanjin
→ Češka: B. Smetana – Prodana nevjesta + A. Dvorak – Rusalka
→ Hrvatska:
 druga slavenska nacionalna opera
 Vatroslav Lisinski – Ljubav i zloba, 1846.
  ostale važne opere: V. Lisinski – Porin + Ivan pl. Zajc – Nikola Šubić Zrinski

1. Vatroslav Lisinski (1819.—54.)

 Hrvatski narodni preporod
 studij glazbe i prava
 skladatelj i dirigent orkestra HGZ-a
 pri kraju života se vraća pravničkoj struci

2. Ivan pl. Zajc (1832.—1914.)

 rođen u Rijeci
 studij glazbe u Milanu
 skladatelj, dirigent i pedagog
 Zajčevo doba (1870.—1914.)
 više od 1000 djela – opere, operete, zborovi…

3. Giuseppe Verdi (1813.—1901.)

 najavljuje operni realizam
 rođen pokraj Parme – La Roncole
 obrazovanje u Milanu
 uzori Bellini, Donizetti i Rossini
 poruka VIVA VERDI – Viva Vittorio Emmanuele Re d'Italia
 svjetska slava i bogatstvo – imanje Sancta Agata na kojemu je pokopan
 28 opera – najpoznatije Latinska trilogija = Rigoletto, Il Trovatore + La Traviata
 ostale: Nabucco, Macbeth, Otello…

4. Richard Wagner (1813.—83.)

 rođen u Leipzigu
 ekstravagantna raskošnost – gradi operu za vlastita djela
 skladao 13 opera: Leteći Holandez, Tannhauser, Tristan i Izolda, Prsten Nibelunga

– Wagnerova operna reforma

→ teži ostvariti jedinstvo svih umjetnosti (Gesamtkunstwerk)
→ libretist, kostimograf, scenograf, dirigent, režiser…
→ spajanje glazbenih brojeva u prizore – neprekinuti glazbeni tijek
→ lajtmotivi – glazbeni motivi kao simboli
→ simfonizacija orkestra – povećana uloga, vodi cijelu glazbenu dramu

– operni realizam:
→ razvija se iz književnog realizma i naturalizma
→ priče o običnim svakidašnjim ljudima
→ Georges Bizet – Carmen
→ Modest Petrovič Musorgski – Boris Godunov

– operni verizam:
→ talijanska opera kraja 19. st.
→ utjecaj naturalizma
→ likovima upravljaju grube emocije i strasti
→ tragični raspleti
→ Pietro Mascagni – Cavalleria rusticana
→ Ruggiero Leoncavallo – I Pagliaci
IMPRESIONIZAM

 kraj 19. stoljeća – Francuska

 slikanje izravnih utisaka – impresija
 neodređenost i zamagljenost obrisa – nedovršenost
 Claude Monet – Impresija: Izlazak Sunca
 1874. – izložba u Parizu: Renoir, Pissarro, Manet, Monet, Degas

Glazba:

 promjenjivost tonskih boja i ugođaja

 najčešće programna glazba – motivi vode
 male lirske vrste – minijatura, solo pjesma
 romantičke značajke – lirizam, ujedinjavanje umjetnosti, priroda, programnost
 harmonija – uloga zvukovne boje, važnija od melodije i ritma

 novi glazbeni jezik – proširene granice tonaliteta pod utjecajem izvaneuropskih kultura:
– srednjovjekovni modusi – nedostatak hijerarhije, arhaični prizvuk
– pentatonska ljestvica – pet tona, svaki može biti osnovni, Kina, Japan, Java
– cjelostepena ljestvica – šest tonova udaljeni za jedan ton, nema hijerarhije
– paralelno nizanje akorda – mogućnost nastajanja disonance

1. Claude Debussy (1862.—1918.)

 francuski pijanist i skladatelj – nagrada pariškog konzervatorija
 Svjetska izložba u Parizu, 1889. – otvaranje kulturnih granica izvaneuropskim
civilizacijama – otkriva orkestar s Jave koji uključuje u svoja djela
 Preludij za Poslijepodne jednoga fauna

2. Božidar Kunc (1903.—64.)

 pijanist, skladatelj, nastavnik glasovira
 Zinka Kunc – sestra, operna pjevačica
 glasovirske skladbe – koncert, sonata, programni ciklusi, solo pjesme

3. Maurice Ravel (1875.—1937.)

 pijanist, orkestrator – većina djela neoklasicistička
 raznolikost utjecaja, ritmovi i metrika plesova (menuet, valcer, bolero)
 Bolero – 'eksperiment s jednim dugim, vrlo postupnim crescendom'
20. STOLJEĆE

 paralelni stilovi: romantizam, impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, jazz

 napredak znanosti i tehnologije – antiromantična glazba (istina > ljepota)
 plodno razdoblje prije Prvog svjetskog rata:
– fovizam – Francuska, Henri Matisse, boje
– ekspresionizam – Njemačka i Austrija
– kubizam – Francuska, Pablo Picasso – analiza i sinteza predmeta
– dadaizam – Švicarska, Marcel Duchamp, protest strahotama rata
– futurizam – Italija, bruitizam u glazbi
– nadrealizam – Francuska, Salvador Dali
 stoljeće industrije – letjelica braće Wright, penicilin, aspirin, zvučni film, bežična telegrafija
Glazba:

 aleatorika – način skladanja čiji proces uključuje princip slučajnosti

 glazbeni život napušta ograničenja žive glazbe
 filmska glazba – autentična umjetnost 20. stoljeća
 prošireni tonalitet + alteracije, modulacije, bogata kromatika
 nove tehnike sviranja i zvukovne boje
 udaraljke – vibrafon, marimba, bongos, maracas – brojne i značajnije

 politonalitet:
– bitonalitet
→ spajanje dva tonaliteta
→ biakord = disonantan, dva akorda koja pripadaju udaljenim tonalitetima
– atonalitet
→ odsutnost funkcionalnih odnosa tonova
– dodekafonija (Arnold Schönberg)
→ dvanaesttonska tehnika, organizirani atonalitet
→ podrijetlo – vokalna polifonija 15. stoljeća
→ skladatelj određuje zadani niz (seriju) 12 tonova kromatske ljestvice
→ oblici: osnovni, retrogradni (kraj-početak), inverzni (silazni=uzlazni) i retrogradna
inverzija
 raznolika ritmičnost:
– vertikalni polimetar
→ istodobno zvučanje različitih metarskih podjela
– horizontalni polimetar
→ svaki takt donosi drugu mjeru

EKSPRESIONIZAM (lat. expressus = izražajan)

 izražaj strahova, bespomoćnosti i tjeskobe

 agresivna izražajna sredstva – izobličavanje, atonalitet, izlomljene melodijske linije, ekstremna
dinamika, oštre disonance
 Druga bečka škola:
– Arnold Schönberg (1874.—1951.)
→ rana djela – kasni romantizam, Brahms, Mahler, Wagner
→ od 1909. – slobodni atonalitet, dodekafonija
– Alban Berg (1885.—1935.)
→ Schönbergov učenik
→ Wozzeck – najuspješnija opera 20. st., tri čina povezana kratkim instrumentalnim
preludijima, govorni pjev (Sprechgesang), tragična sudbina vojnika Wozzecka
– Anton Webern
NEOROMANTIZAM

 konzervativan za 20. stoljeće

 vjernost proširenom tonalitetu i osjećajnosti
 nacionalni stil – nastojanje ujediniti tradiciju i suvremenost

1. Igor Stravinski (1882.—1971.)

 najutjecajniji skladatelj 20. stoljeća
 stvaralačke faze: rusko razdoblje – ekspresionizam – neoklasicizam – atonalitet
 djela za Ruski balet – Žar ptica, Petruška, Posvećenje proljeća

2. Bela Bartók (1881.—1945.):

 mađarski skladatelj i pijanist
 proučava mađarski, turski, slovački, rumunjski i arapski folklor
 analizirao 9500 tradicijskih napjeva – Rumunjski plesovi, 1917.
 utjecaj ekspresionizma, nacionalnog stila i neoklasicizma
 glasovirske skladbe, gudački kvarteti, scenska i orkestralna glazbe, opere

Hrvatska:

 ponovni procvat narodnog preporoda i nacionalnog romantičkog stila

 obrazovanje u inozemstvu – Prag ili Beč

3. Dora Pejačević (1885.—1923.)

 snažna neovisna ličnost
 otac i djed hrvatski banovi
 autorica prve hrvatske romantične simfonije i koncerta za glasovir
 studij glazbe u Zagrebu, Dresdenu i Munchenu
 solo pjesme, glasovirska, komorna i orkestralna djela
 opus od 58 djela – poznata glasovirska suita Život cvijeća, 1905.

4. Jakov Gotovac (1895.—1982.)

 rođen u Splitu
 zborovođa i operni dirigent u Zagrebu
 najpoznatiji hrvatski skladatelj nacionalnog stila
 opera Ero s onoga svijeta, 1935.
 melodije bliske folkloru i talijanskom opernom stilu

5. Blagoje Bersa (1872.—1934.)

 rođen u Dubrovniku
 približava hrvatsku glazbu europskoj
 obrazovanje u Zagrebu i Beču
 profesor kompozicije i instrumentacije na Muzičkoj akademiji
 učenici: Božidar Kunc, Boris Papandopulo, Bruno Bjelinski
 simfonijska pjesme, glasovirska djela, solo pjesme, opera, filmska glazba
NEOKLASICIZAM

 povratak klasičnim idealima – bečka klasika i barok

 reakcija na pretjeranu emocionalnost romantizma
 prošireni tonalitet + obilježja suvremene glazbe
 jednostavnost i suzdržanost izraza
 čvrsta formalna konstrukcija, ravnoteža oblika i sadržaja
 obnavljanje starih vrsta – fuge, koncerti, plesne suite, kvarteti, simfonija

1. Sergej Prokofjev (1891.—1953.)

 'Mozart 20. stoljeća' – virtuozitet od mlade dobi
 glazba puna elegancije, prozračnosti, humora unatoč ratnom razdoblju
 raznolik opus – opere, baleti, suite, komorne skladbe, sonate, kantate, filmska
 Klasična simfonija u D-duru, 1917. – 'simfonija kakvu bi Haydn pisao'

2. Stjepan Šulek (1912.—86.)

 rođen u Zagrebu
 violinist, komorni glazbenik, dirigent, pedagog
 nije pripadao nacionalnom smjeru
 uzori Bach, Beethoven, Brahms
 pet simfonija, tri koncerta za orkestar, sedam solističkih koncerata za glasovir i sl.

3. Bruno Bjelinski (1909.—92.)

 koncerti, simfonije, komorna djela + glazbeno-scenska djela za djecu

4. Boris Papandopulo (1901.—91.)

 skladatelj, zborovođa i dirigent opera
 obilježio hrvatsku glazbu 20. stoljeća
 brojni opus – više od 440 djela
 različiti stilovi: nacionalni – neoklasicizam – ekspresionizam

5. Dmitrij Šostakovič (1906.—75.)

 kontroverzna ličnost – izmjena prihvaćenih i skandaloznih djela
 petnaest simfonija i gudačkih kvarteta
 zarada od filmske i zborske glazbe
 opere, sonate, koncerti

6. Carl Orff (1895.—1982.)

 njemački skladatelj i glazbeni pedagog
 teško ga je uvrstiti u određeni stil
 scenske kantate i opere
 Carmina burana (Pjesme iz samostana), 1937. – remek-djelo, kantata
 Schulwerk – razvoj dječje kreativnosti i improvizacije upotrebom udaraljka
JAZZ

 razvoj u Americi – glas crne Amerike

 podrijetlo sa plantaža pamuka
 folklorna glazba, radne i duhovne pjesme (spirituals, gospel), blues, ragtime
 improvizacija s europskim glazbalima
 ujedinjavanje europske harmonije s afričkim ritmovima
 naglašena emocionalna interpretacija

 improvizacija
– improvizirani i zadani dijelovi
– oblik tema s varijacijama visine i ritma
– pojedinačna ili skupna improvizacija
– Charlie Bird Parker – jedan od najvećih jazz-improvizatora
 izvođački sastavi:
– combo – od 2 do 8 svirača
– big band – od 10 do 15 svirača, tri sekcije: saksofoni, limeni puhači, ritamska sekcija
– isticanje puhača i udaraljki
– sordino – prigušivač limenih puhača
– temeljna ritamska sekcija + glasovir, kontrabas, udaraljke…

 dirty tones (nečisti tonovi)

– izražajnost i individualnost zvuka
– uporaba vibrata i glissanda
 spirituals
– duhovna pjesma afroamerikanaca s juga Amerike
– širenje nakon ukidanja ropstva 1865.
– tradicija europskih crkvenih pjesama + afroamerički folklor
– patnje židovskih naroda u Starom zavjetu
– od 1920. – gospel (evanđelje)
 ragtime
– ragged time = izlomljeni takt
– glasovirska glazba
– podrijetlo iz europskih koračnica i ritam iz cakewalka (folklorne glazbe)
– Scott Joplin (kralj ragtimea) – Maple Leaf Rag
 blues
– the blue devils = potištenost, tuga
– pratnja gitare ili bendža
– vokalni blues – osjećajan i osoban, senzualnost i bol
– dirty tones, call and response
– tonska građa: durska ljestvica sa sniženim trećim, petim i sedmim stupnjem
– temeljni akordi: tonički, subdominantni, dominantni

 stilovi:
– New Orleans Jazz
→ prvi stil u jazzu
→ blues, ragtime i puhački orkestar
→ tipična izvedba comba – grupna improvizacija
→ Louis 'Satchmo' Armstrong – scat singing
– swing
→ 1930.—1945. = era swinga
→ veliki izvođački sastav – big band
 → komercijalizirana glazba – Ella Fitzgerald
– bebop
→ rane četrdesete godine
→ bebop sastav – trupa, saksofon i ritamska sekcija: glasovir, kontrabas, udaraljke
→ improvizacija
– cool jazz
→ početak pedesetih godina
→ sličan bebopu, ali mirniji, suzdržaniji
→ mekši tonovi, manje vibrata
→ Charlie Parker
– free jazz
→ šezdesete godine
→ potpuno slobodna improvizacija
→ odbacivanje melodije, harmonije i klasičnog tonaliteta
→ altsaksofonisti Ornette Coleman i John Coltrane