METODE I TEHNIKE SOCIOLOŠKIH

ISTRAŽIVANJA

Znanstveno istraživanje je proces prikupljanja odnosno stjecanja znanstvenih spoznaja i otkrića.

Istraživanja mogu biti:

 Teorijska – objašnjenja činjenica i događaja

 Empirijska – opis i mjerenja činjenica i događaja
 Metodološka – traži najbolji način istraživanja

Metoda – način, put, postupak kojim znanstvenik upotrebljava kako bi istražio neki znanstveni
problem
Tehnika – vještina primjene raznih znanja i umijeća istraživanja
Koncept – pojednostavljena i idealizirana ideja nečega u stvarnosti ( društvo, religija, privreda)
Generalizacija – izjava koja opisuje odnos dva ili više koncepta (često se koristi empirijska generalizacija)
Teorija – logički povezan skup tvrdnji koje smo dobili ako je generalizacija empirijski potvrđena

Varijable:

 Nezavisne (ono što mijenjamo)

 Zavisne (ono što proučavamo)
 Kontrolne (ono što pokušavamo zadržati konstantnim)

Razlikujemo kvantitativni pristup temelji se na brojkama, mjerenjima, te statističkim i matematičkim

metodama i kvalitativni pristup usmjeren na značenja koja ljudi pridaju pojavama (subjektivni
opis i interpretacija)
Metode:

 Anketa
o metoda koja nam daje presjek društva tako što ispitanici odgovaraju na pitanja o
temama koje interesiraju istraživače
o najbolji način dobivanja informacija o nekoj populaciji
o uzorak – manji broj ispitanika izdvojenih iz populacije koja se želi istraživati (statificirani
uzorak – nasumično odabran, kvotni uzorak – odabran na temelju poznatih značajki
populacije)
o upitnik – niz pisanih pitanja na koje ispitanik odgovara pismenim putem
o intervju – kvalitativna metoda, manji broj ispitanika, važnost postavljanja pitanja,
strukturirani i nestrukturirani
 Promatranje
o neutralno vanjsko promatranje – promatrač je neprimijećen
o promatranje bez sudjelovanja – promatrač ne sudjeluje u aktivnosti skupine
o promatranje sa sudjelovanjem – promatrač se uključuje u aktivnost skupine

 Eksperiment
o ograničenost
o eksperimentalna i kontrolna grupa
o stvaranje umjetne situacije – dovodi do krivih rezultata (Hawthorneški efekt)

 Analiza postojećih podataka

o sekundarna analiza – analiza podataka koje su prikupili drugi npr. podaci državnog
zavoda za statistiku
o analiza povijesnih dokumenata – usredotočuje se na informacije sadržane u povijesnim
zapisima, pismima, dnevnicima
o analiza sadržaja – koristi se za istraživanje tekstova i ostalih simboličkih materijala
(knjige, novine, filmovi, TV program…)

Dorian Erić, 3.b