UVOD U PEDAGOGIJSKA ISTRAŽIVANJA – SKRIPTA PO PREDAVANJIMA

I PREZENTACIJAMA

1. VRSTE ISTRAŽIVANJA U PEDAGOGIJI

1. kriterij – OPĆA PODJELA

a. Temeljna istraživanja
b. Primijenjena istraživanja
c. Razvojna istraživanja
d. Akcijska istraživanja

2. kriterij – PREMA DULJINI TRAJANJA

a. Longitudinalna
b. Transverzalna

3. kriterij – PREMA NAČINU PRIKUPLJANJA PODATAKA

a. Empirijska
b. Neempirijska

4. kriterij – VREMENSKI
a. Istraživanja povijesti odgoja i obrazovanja
b. Istraživanja sadašnjosti o-i-o
c. Istraživanja budućnosti – futurološka istraživanj

OSTALA ISTRAŽIVANJA:
- etnografska
- evaluacijska
- narativna
- korelacijska
- kauzalna
- deskriptivna
-case study – studij slučaja

1
2. UZORAK ISPITANIKA

- uzorak = ograničen dio ispitanika neke populacije (njen podskup) odabran na

način da ponajbolje predstavlja tu populaciju
- na osnovu uzorka donosimo generalizacije za populaciju
-> važnost odabira najboljeg uzorka (nepristranost pri odabiru !! )
- istraživanja na populaciji = preskupa, dugi vremenski period, veliki broj
anketara, problem provedbe (NEIZVEDIVO)
- uzorak je reprezentativan kada dobro predstavlja populaciju (daje rezultate
kao da smo ih prikupili na populaciji)
- obilježja populacije = populacijske vrijednosti
- reprezentativnost uzorka ovisi o:
1. veličina uzorka
2. Varijabilitet pojave
3. Načinu izbora

- uzorak u statistici :
- deskriptivna statistika = analiza podataka uzorka, domet interpretacije
ograničen na konkretan uzorak
- inferencijalna statistika = podaci dobiveni na uzorku koriste se za
generalizaciju (poopćavanje interpretacije na cijele populacije)

- preduvjeti:
1. Nepristranost
2. Preciznost (stabilnost)

- postupak uzorkovanja:
1. Određivanje populacije
2. Određivanje okvira uzorkovanja
3. Odabir uzorka

2
- PROBABILISTIČKI UZORAK = baziraju se na statističkoj vjerojatnosti da svaka
osoba (iz populacije) ima određenu vjerojatnost da bude odabrana u uzorak;
smanjena pristranost
- NE-PROBABILISTIČKI UZORAK = uzorci koji ovise o odabiru istraživača,
problem pristranosti, upitno je li uzorak reprezentant populacije

Vrste uzoraka:
1. Jednostavni slučajni uzorak
- ispitanici ulaze u uzorak sasvim slučajno, ista vjerojatnost za svakoga
- tablice slučajnih brojeva (ili kompjuterski program)
-postupak odabira: …

2. Intervalni (sistematski) uzorak

- svaki n-ti…
- ispitanici se numeriraju i biraju po određenom intervalu

3. Stratificirani uzorak
- stratumi = posebna obilježja populacije
- prije određivanja uzorka, populacija se podijeli u stratume
- razlozi korištenja = smanjenje standardne greške procjene, redukcija
troškova, korištenje različitih tehnika uzorkovanja na pojedinim
stratumima, dobivanje dovoljnog broja članova neke subpopulacije za
daljnje analize, preciznost
- cilj: razložiti populaciju na subpopulacije koje će unutar sebe biti
homogene, a između sebe heterogene – zbog toga se greška smanjuje

4. Uzorak klastera/skupina
-sličan stratificiranom (koristi se kad nemamo potpune informacije o
populaciji)
- ne odabiremo pojedince nego klastere unutar kojih se ispitaju svi
članovi
- klasteri se biraju slučajno (probabilistički ?? )
- u stratumima naglasak na homogenosti unutar njega, klasteri trebaju
biti što sličniji populaciji
Klaster > stratificirani, JSU (teže provedivi)

3
 5. Kvota uzorak
- ne-probabilistički uzorak
- inačica stratificiranog
- kvote sukladne zastupljenosti u populaciji

6. Prigodan uzorak
-„pri ruci“, najjednostavnije nam je doći do njega
- najčešći uzorak u pedagogiji
-pogodan za probna/pilot istraživanja (provjera metrijskih karakteristika
instrumenata)

7. Namjerni uzorak
-namjerno biramo članove s obzirom na određene specifičnosti
istraživanja ( npr. evidentirani agresivci)

8. Tehnika snježne grude

- odabiremo manji dio populacije kao ispitanike koji nam pomažu naći
ostale članove uzorka
- npr. djeca žrtve nasilja nas upute na drugu djecu žrtve nasilja

3. NACRT ISTRAŽIVANJA
= struktura istraživanja, „arhitektonski“ plan istraživanja
- razrađena metodologija rada ( odabir uzorka, instrumenta istraživanja,
varijabli, hipoteza, metoda obrade podataka… )

1. EKSPERIMENTALNI NACRT
- prirodne znanosti
- kauzalni nacrt, istraživanje uzroka određenih pojava
- podrazumijeva strogo kontrolirane uvjete u kojima se eksperiment
provodi kako bi se umanjili parazitarni faktori koji djeluju na rezultate
- smisao : utvrđivanje utjecaja nezavisne varijable na zavisnu – nezavisnom
varijablom se manipulira kako bismo utvrdili njene učinke na zavisnu
- zavisna/ kriterijska varijabla = ona koja se opaža i mjeri, ona ovisi o
promjenama nezavisne i fokusu je istraživanja

4
 - EKSPERIMENT – osnovne karakteristike (3)
Millovi kanoni:
1. Pravilo slaganja
2. Pravilo razlike
3. Pravilo slaganja i razlike
4. Pravilo zajedničkog variranja
5. Pravilo ostatka

2. KVAZI EKSPERIMENTALNI NACRT

- nacrt u kojem su ublaženi restriktivni uvjeti u kojima se eksperimentalni
nacrt treba realizirati
- slijedi eksperimentalnu metodologiju
- izvedeni zaključci slabiji (slabija kauzalnost)
- Karakteristike:
- Eksperimentalna i kontrolna grupa neujednačene
- Nisu odabrane slučajno
- Zaključci o utjecaju nezavisne v na zavisnu pod utjecajem niza
različitih okolnosti
- Moguće rješenje u statističkoj analizi
- Niža interna valjanost
- Istraživanja u stvarnom okruženju, prirodnoj situaciji (rezultati bliži
stvarnosti)
- Opasnost da ometajući činitelji izmaknu kontroli

3. KORELACIJSKI NACRT
- Istraživanja o međusobnoj povezanosti dviju ili više varijabli
- Najčešći u pedagogiji
- Pogreška! = povezanost dviju varijabli ne implicira njihovu kauzalnost

4. DIFERENCIJALNI NE-EKSPERIMENTALNI NACRT

- Podrazumijeva ne-eksperimentalni nacrt
- Testiranje razlika aritmetičkih sredina + diskriminacijska analiza

5
- U pedagogiji često fokus na utvrđivanju razlika između sub-uzoraka (npr.
prema spolu, dobi, uspjehu…) na određenim zavisnim varijablama (npr.
agresivnost, učenje…)

5. EX POST FACTO NACRT

- Specifičan oblik ne-eksperimentalnog nacrta
- Istraživač ne manipulira nezavisnom varijablom ili eksperimentalnim
uvjetima
- Korištenje sekundarnih podataka pomoću kojih istraživač istražuje njihove
učinke na zavisnu varijablu
- Istraživač ne uvodi nezavisnu varijablu, već je ona u prethodnom vremenu
uvedena, on samo promatra njene učinke
- Prednost : ekonomičnost
- Npr. istraživanje povezanosti srednjoškolskog uspjeha i uspjeha na studiju

4. METODE PRIKUPLJANJA PODATAKA I INSTRUMENTI

- mjerni instrumenti = sredstvo prikupljanja podataka, odnosno mjerenja

pojava koje su predmet istraživanja
- ovise o : paradigmi istraživača, vrsti istraživanja, vrsti i specifičnosti
uzorka, postavljenim hipotezama, dobi ispitanika, etc.

1. ANKETIRANJE
- Anketiranje je metoda prikupljanja podataka ispitanika o njihovim
stavovima, mišljenjima, percepcijama….
- Anketa je instrument anketiranja
- Anketa u širem smislu podrazumijeva svako usmeno ili pismeno prikupljanje
podataka i obuhvaća:
1. Anketu u užem smislu (pismeno, uz pomoć upitnika)
2. Intervju (usmeno)
3. Test (pitanja u kojima se mjere znanja, sposobnosti, interesi…)

6
 - Anketa u užem smislu (anketni obrazac), s obzirom na način prikupljanja:
1. Neposredno anketiranje (face to face, neposredan suodnos, prednost
= mogućnost davanja uputa i objašnjenja, nedostaci = financije,
anonimnost)
2. Online anketiranje (prednost= financije, veći uzorak, nedostaci =
slaba kontrola uzorka, nemogućnost dodatnog pojašnjavanja)
3. Poštansko i telefonsko anketiranje

- Konstrukcija ankete
1. Broj čestica – ne prevelik, prilagođen dobi, nasumični odgovori
(rješenje = kontrolna pitanja)
2. Jezik – jednostavan, nestručni termini
3. Jednoznačna pitanja
4. Ne postavljati više pitanja u jednom (model 2u1, 3u1)
5. Ne postavljati sugestivna pitanja

- VRSTE PITANJA
- otvoreni tip (veća sloboda – teža obrada) – predtestiranja, pilot
- zatvoreni tip ( ponuđeni odgovori – lakša obrada)
- mješoviti tip (ponuđeni odgovori + mogućnost pojašnjenja)

2. INTERVJUIRANJE
- anketa u usmenom obliku – zahtijeva veći angažman i veću pripremljenost
osobe koja provodi intervju
- neophodno u nekim slučajevima (npr. djeca predškolske dobi)

1. Strukturirani intervju (standardizirani)

- unaprijed postavljena pitanja (najčešće zatvorenog tipa)
- svima se postavljaju ista pitanja
- bilježe se samo odgovori
2. Polustrukturirani intervju
-unaprijed postavljena okvirna pitanja
-bilježe se i ostale misle, opažanja, stavovi ispitanika
- informacije za bolje razumijevanje pojave, pružanje pomoći djeci
(kvalitativni pristup)

7
 3. Slobodni intervju
-pitanja se nameću, nisu unaprijed postavljena – zadana šira tema
- dobiva se šira slika o području interesa anketara
- dubinsko ulaženje u tematiku, kvalitativni pristup, također pilot
- nedostaci : nevoljkost ispitanika da sudjeluju jer je nemotiviran, nema
anonimnosti, boji se da ispadne neznalica, ispitanik isprovociran,
zasićen…
4. Tonski intervju
- snimanje razgovora (ispitanik – upozorenje, nervoza)
5. Grupni intervjui
- 5-10 sudionika = fokus grupe
- dobiti dublji uvid u temu pomoću grupne interakcije
- anketar = moderator
- specifičnosti = potreba za jednakim sudjelovanjem, vremenski okvir
cca 1 h, manji broj tema, više susreta grupe, paziti na halo efekt

3. TESTIRANJE
- U pedagogiji mjerenja znanja, u psihologiji testovi sposobnosti i ličnosti
- Sastavljanje testova zahtijeva znanje (kako bi se ispunile metrijske
karakteristike : valjanost, pouzdanost, objektivnosti i osjetljivost )

- Vrste zadataka :
1. Tip dosjećanja – pitanje koncizno, jednoznačno, nema pogađanja
2. Tip nadopunjavanja – kratak odgovor, lak za sastavljanje
3. Dihotomni tip (alternativni) – točno/netočno (izbjegavati)
4. Tip višestrukog izbora – jedan točan odgovor
5. Tip korekcije – ispravak grešaka, težak za sastavljanje
6. Tip sređivanja – viša razina znanja ispitanika, teže sastavljanje i
bodovanje
7. Tip povezivanja

4. TEHNIKA „ANALIZA SADRŽAJA“

- U književnosti, antropologiji, povijesti, etnologiji,… ali i u pedagogiji

8
- Metoda klasificiranja i kvantificiranja verbalnih i neverbalnih poruka u
najširem smislu riječi, prema njihovim sadržajima i formalnih
karakteristikama, a u skladu s unaprijed utvrđenim općim pravilima
- Sadržaji analize : knjige, znanstveni i stručni časopisi, studije, mediji…
- Dvije kategorije subanalize :
a. Kategorija analize sadržaja (određuje se ono što se mjeri)
b. Kategorija jedinice sadržaja (mjeri učestalost)

- Rad na dokumentaciji – specifičan oblik analize sadržaja koji se bazira na

sekundarnim podacima, npr. povijesna istraživanja razvoja školstva

5. SUSTAVNO (STRUKTURIRANO) OPAŽANJE

- Cilj – što točnije bilježenje i praćenje određene pojave na sustavan način
- Naglasak na sustavnosti
- Sustavno opažanje = unaprijed određen plan, usko usmjereno prema objektu
opažanja, usporedo se bilježe podaci na način da budu dostupni
kvantitativnoj obradi, stručna osposobljenost opaživača
- Jasno odrediti objekt opažanja, učestalost i vrijeme, te način bilježenja

- Interventno opažanje = osoba potiče određene aktivnosti, planski se

razvijaju uvjeti kako bi se vršilo opažanje
- Neinterventno opažanje = osoba nastoji biti nezapažena i aktivnosti
opažanja se događaju u prirodnim, stvarnim uvjetima, minimalizirano
značenje prisutnosti osobe koja opaža

- problem subjektivnosti osobe koja opaža, ali i promjene ponašanja osobe

koju se promatra (pustiti da prođe 10ak min kako bi se ispitanici opustili i ne
obraćali pozornost na promatranje)

9
5. KVANTITATIVNA I KVALITATIVNA ISTRAŽIVANJA

- put do novih spoznaja

1. Spekulativno – a priori (prije iskustva), aprioristički (na osnovi razmišljanja,
teorijska spekulacija)
2. Empirijski – a posteriori (nakon iskustva), aposterioristički (na osnovi
empirijskog dokaza/iskustva)
19.stoljeće – Dilthey, paradigmatsko određenje ped. Istraživanja ;

KVANTITATIVNI PRISTUP KVALITATIVNI PRISTUP

„znanstveni“ = objasniti pojavu „humanistički“ = razumjeti pojavu

osnovna usmjerenost na kauzalno osnovna usmjerenost na

objašnjenje pojave, tumačene razumijevanje i interpretiranje
činjenice i uzroka pojave pojave, posebno shvaćanje ljudskog
ponašanja

Empirizam, pozitivizam, Idealizam, fenomenologija,

postpozitivizam racionalizam
Hermeneutički postupci
Partikularističko zaključivanje Holističko zaključivanje
Senzorna utemeljenost i provjerljivost Značaj pojedinačnog iskustva i
podataka empatičnost
Izvor spoznaje je osjetilno iskustvo Impresionističko opisivanje,
objašnjavanje i analiziranje pojava
Nomotetički Idiografski
Znanstvena generalizacija Rješavanje praktičnih problema
O statičnosti pojave O dinamičnosti pojave
Objektivan pristup istraživača Subjektivan pristup istraživača
Tumačenje činjenica Razumijevanje pojave, ponašanja
Problem istraživanja se postavlja na Problem se bogati i mijenja tijekom
početku i ne mijenja se tijekom istraživanja – hipoteza se postavlja na
istraživanja – hipoteza se postavlja na kraju, rezultat je proučavanja
početku, istraživanjem se verificira
Osnovna usmjerenost na rezultat, Osnovna usmjerenost na postupak,
učinak proces
10
Osnovna orijentiranost prema
mjerenju, kvantificiranju pojave
Naglasak na numeričkim podacima
KOLIKO ?
Važnost pouzdanosti, ponovljivosti
podataka
Pozicija ispitivača udaljena, neutralna,
„autsajder“
Izvođenje zaključaka promatranjem
većeg broja podataka
Promatranje zanemareno, važnost se
daje kontroliranom mjerenju
usmjerenom na jedan aspekt pojave
Mjerenje – kontrolirano, „tvrdo“
Neprodubljenost, partikularističnost
pristupa
Redukcija podataka – statističkom
obradom
Osnovna orijentiranost na
promatranje pojave
Naglasak na atributivnim podacima
KAKO ?
Važnost valjanosti, realnosti i
bogatstvu podataka
Pozicija ispitivača uključena,
sudjeluje, „insajder“
Izvođenje zaključaka i promatranjem
pojedinačnog slučaja
„naturalističko i impresionističko“
prirodno nekontrolirano promatranje
Mjerenje – nekontrolirano, „meko“
Produbljenost, holističnost pristupa
Redukcija podataka –
hermeneutičkim postupcima

TIJEK KVANTITATIVNIH ISTRAŽIVANJA

1. Formulacija hipoteze – bez izmjena
2. Slučajan uzorak
3. Velik uzorak
4. Prikupljanje podataka standardiziranim instrumentima
5. Statistička obrada – generalizacija na populaciju

TIJEK KVALITATIVNIH ISTRAŽIVANJA

1. Opći problem, bez specifičnih ciljeva i hipoteza
2. Prigodni uzorak
3. Mali uzorak
4. Prikupljanje podataka nestandardiziranim postupcima
5. Intenzivno prikupljanje podataka – duže traje
6. Rezultati u deskriptivnom obliku – za određeni uzorak

Prikupljanje podataka u kvalitativnim istraživanjima:

11
 1. Polustrukturirani intervju
2. Opažanje
3. Dokumentacija
Verifikacija kvalitativnih istraživanja
1. Produženi angažman i persistentno promatranje – veći vremenski
angažman, perzistentno prikupljanje i provjeravanje podataka
2. Triangulacija – prikupljanje podataka iz većeg broja izvora i pomoću
različitih metoda – veća vjerodostojnost
3. Recenzija kolega
4. Modifikacija hipoteza
5. Razjašnjavanje istraživačke pristranosti – detaljan opis tijeka istraživanja
6. Mišljenje ispitanika
7. Opširno izvještavanje
8. Eksterna revizija

6. HIPOTEZE
=Pretpostavka u istraživanju koju treba provjeriti, „upućeno nagađanje“
- proizlazi iz cilja istraživanja – moguć odgovor na problem istraživanja
- Znanstvena hipoteza = pretpostavka na osnovu problema/teorije
- Statistička hipoteza = matematički ili statistički izraz znanstvene hipoteze,
polazna osniva za statističko testiranje
- Hipoteza mora biti:
- primjerena problemu (semantički suodnos s problemom)
- jasna i nedvosmislena,
- najjednostavniji mogući odgovor na problem,
- provjerljiva
- Razložena i prije same provjere
- Nul hipoteza = niječna, pretpostavlja se da ne postoji povezanost, razlika i dr.
između istraživanih pojava (statistički opravdanija)
- Alternativna (afirmativna) hipoteza = suprotna nul hipotezi, direktivna i
usmjerena hipoteza kojom pretpostavljamo određeni smjer razlika,
povezanosti…

- VARIJABLA = nešto što se mijenja i može poprimiti različite vrijednosti

12
- Nezavisna varijabla = njome se manipulira s ciljem utvrđivanja njena utjecaja
na zavisnu varijablu (u pedagogiji najčešće sociodemografska obilježja ili
određeni pedagoški postupci)
- Zavisna varijabla = ovisne o utjecaju i promjenama nezavisne varijable,
predmet opažanja u eksperimentu – područje interesa istraživača
- Dualnost zavisne i nezavisne varijable = zavisna može postati nezavisna, u
stvarnosti ne postoje zavisne i nezavisne varijable (kvaliteta učenja – školski
uspjeh – prosocijalno ponašanje )
- Kvalitativne varijable
- kategorijalne, podaci svrstani u kategorije
- nenumeričke varijable (atributivne) gdje se opažene vrijednosti
svrstavaju prema kategorijalnim obilježjima
- DIHOTOMNE/ BINOMNE – dvije opcije M/Ž
- TRIHOTOMNE
- POLITOMNE
- Kvantitativne varijable
- Označavaju se brojem koji predstavlja različite vrijednosti
- DISKONTINUIRANE (diskretne) = manji opseg brojeva, cijeli brojevi
– kvalitativne varijable su diskontinuirane
- KONTINUIRANE = ne postoji skokovit prijelaz, finiji prijelazi između
vrijednost (npr. težina, visina) – rijetke u pedagogiji

7. EKSPERIMENTALNI NACRT ISTRAŽIVANJA

- Utvrđivanju utjecaja jedne varijable na drugu
- Problem parazitarnih faktora
- Problem egzaktnog utvrđivanja kauzalnosti
- Uzročno-posljedična veza = najčešći cilj istraživanja, otkrivanje uzročnosti je
jedno od temeljnih pitanja znanosti, da bismo razumjeli neku pojavu
trebamo razumjeti njene uzroke
- Logika eksperimenta – promatranje određenog ponašanja ispitanika koje je
bilo izloženo određenim uvjetima, nakon čega se uspoređuju s onim
ispitanicima koji nisu bili izloženi istim uvjetima
o Kontrolna i eksperimentalna skupina

- Vrste eksperimentalnog nacrta :

13
 1. EKSPERIMENT S PONOVLJENIM MJERENJEM
- isti ispitanici se izlažu različitim uvjetima i mjerenjima
- nema kontrolne skupine
- bolja ekonomičnost
- problem transfera i prenošenje učinka
- veća statistička snaga, veća unutarnja valjanost
- smanjena varijanca osobnih razlika
- cilj je utvrditi razlike između istih ispitanika u određenom
obilježju koje se mjeri

2. EKSPERIMENTALNI NACRT NEZAVISNIH GRUPA

-najčešće korištena metoda
- usporedba eksperimentalne i kontrolne skupine
- cilj je izjednačiti obje grupe prije mjerenja (važnost slučajnog
odabira)
- netretirana KS – nije izložena tretmanu kao eksperimentalna
-KS standardnog tretmana – također izložena tretmanu kao ES (u
slučaju kad je neetički ne tretirati i drugu skupinu, npr. u medicini)
- grupni nacrt (na slajdu !! ) !!

3. SLOŽENI/FAKTORIJALNI EKSPERIMENTALNI NACRT

- korištenje više nezavisnih varijabli zbog složenosti pojava koje se
istražuju u pedagogiji
- proučavanje utjecaja više nezavisnih varijabli na zavisnu (glavni
učinak)
- njihovo sinergijsko/interakcijsko djelovanje na zavisnu varijablu
(interakcijski učinak)
-kontrola vanjskih činitelja u eksperimentu :
1. Kontrola fizičkih činitelja – smanjivanje eks. greške
2. Kontrola pristranosti sudionika – placebo, hawthorne
3. Kontrola osobnih činitelja
-valjanost :
1. Unutarnja valjanost
2. Vanjska valjanost

14
 3. Konstruktivna valjanost
4. Statistička valjanost
Statistička snaga ovisi o:
- kriteriju statističke značajnosti
- broju ispitanika
- varijanci zavisne varijable
- veličini učinka
- korištenom statističkom testu

15