uzorci

Izv. prof. dr. sc. Stanislava Irović

Metodologija pedagoških istraživanja
 uvod
• Svrha pedagoškog istraživanja?

• pronalaženje zakonitosti u pedagoškim

pojavama

• Put do spoznaje zakonitosti?

generalizacija
(znanstveno ispravna)
 Generalizacija i indukcija
• Generalizacija je povezana s
problemima indukcije

• Potpuna indukcija – generalizacija na

osnovi poznavanja svih mogućih
pojedinačnih slučajeva

• Nepotpuna indukcija – na osnovi

poznavanja dovoljnog broja slučajeva
 Dovoljan broj slučajeva?
Poznajemo toliko slučajeva da
možemo s dovoljnom
vjerojatnošću
(ne i 100% sigurnošću)

izvršiti generalizaciju koja će

se odnositi i na nepoznate
slučajeve
Primjena indukcije u pedagoškom
istraživanju
• Pedagoški
eksperiment
Potpuna indukcija slučaj je nepotpune
neekonomična i indukcije
nemoguća
• Generalizacija se
vrši na osnovi
poznavanja svih
mogućih jedinica
 • Metodološki postupak nepotpune
indukcije – povezan s metodom uzorka

statistička metoda ili reprezentativna

metoda
• Kod metode potpune
indukcije poznajemo
sve moguće
pojedinačne slučajeve.

• Metodološki postupak
nepotpune indukcije
povezan je s metodom
uzoraka koja pri
stvaranju generalizacija
polazi od
reprezentativnog dijela
cijele populacije.
 Metoda uzoraka
Skup postupaka pomoću kojih se na osnovi
poznavanja ograničenog broja pojava
zaključuje o karakteristikama cjeline, čitave
mase pojava

Masa podataka koja se želi ispitati tako da se

ispita samo jedan njezin dio, naziva se
POPULACIJA
(osnovni skup)
 Metoda uzoraka
Naziva se još i
reprezentativna
metoda jer uz
pomoć uzoraka
ispitujemo osnovni
skup pa jedinice
koje su izabrane u
uzorak postaju
reprezentanti
statističke mase
• “Metoda uzoraka je skup postupaka pomoću
kojeg se na osnovi poznavanja ograničenog
broja pojava zaključuje o karakteristikama
cjeline, čitave mase pojava.

• Pri tome se, u statističkoj terminologiji,

čitava masa podataka koja se želi ispitati
time što se ispita samo jedan njezin dio
naziva osnovnim skupom (neki je autori
nazivaju i populacijom), a onaj njezin dio
jedinica mase svih podataka koji će se zaista
ispitati naziva se uzorkom.” (Mužić, 1984, str.
534)
 Postupak izbora uzorka mora se
provoditi pomoću odgovarajućih
znanstvenih pravila.

Ne može svaki manji dio osnovnog skupa

predstavljati cjelinu, a da se pri tome ne
vodi računa o načinu na
koji je izabran.
 Uzorak – definicija?
broj elemenata koji uzimamo iz
osnovanog skupa (populacije)
s ciljem da pomoću njega istražimo
populaciju
Prikupljanje podataka o obilježjima svih
jedinica statističkog skupa često je
preskupo ili zahtijeva previše vremena, a
katkad nije ni moguće

ako je on npr. beskonačan – u takvim

slučajevima vrši se reprezentativno
promatranje kojim se obuhvaća samo
dio jedinica statističkog skupa
 POPULACIJA
(osnovni skup)
• skup svih jedinica
(članova, elemenata)
koje se promatraju, tj. čije karakteristike se
istražuju

• masa podataka koja se želi ispitati tako da se ispita

samo jedan njezin dio
Primjer:

svi turisti na Opatijskoj rivijeri; svi studenti na odabranom

fakultetu; svi profesori nekog sveučilišta …
 KONAČAN I BESKONAČAN
OSNOVNI SKUP
beskonačan
konačan
osnovni skup
osnovni skup
broj elemenata u
broj elemenata u osnovnom skupu ne
osnovnom skupu može može se odrediti, ili u
se odrediti u trenutku taj skup neprestano
istraživanja pristižu nove jedinice

(npr. stanovnici grada

Rijeke; broj studenata (npr. ispitivanje sastava
prisutnih na mineralne vode na
predavanju) izvoru; ispitivanje
ispravnosti proizvoda
koje automatski
proizvodi stroj)
 Uzorak
(engl. sample, franc. sondage, njem. die
Stichprobe).

UZORAK

onaj dio jedinice mase svih podataka

koji će se
doista
ispitati
 POPULACIJSKO
ISTRAŽIVANJE

• Najčešće preskupo Čak i mjereći

višekratno
istu pojavu,
• Neprovodivo, ako se
radi o većoj na istoj populaciji,
populaciji dobivali bismo
ponešto različite
vrijednosti
(greške mjerenja)
 Zašto uzorak?
• Svi članovi populacije (osnovnog
skupa) možda nisu dostupni

• Jeftinije

• Vremenska ušteda
• Proučavanje cijele populacije najčešće
je vrlo skupo i predstavlja izrazito
opsežan posao, a često je i potpuno
nemoguće, kao kad se radi o
hipotetskoj populaciji.

• Stoga najčešće istražuje uzorak

pojedinaca koji dobro reprezentiraju
populaciju.
 Vrijednost uzorka
Procjena Pred uzorak se
populacijske postavljaju dva
vrijednosti na temeljna zahtjeva:
temelju
dostupnog, 1. Nepristranost
izabranog uzorka
2. Preciznost
(stabilnost)
Pristrastranost uzorka
Kazuje da su
vrijednosti populacije
uzorkom
precijenjene ili podcjenjene
Nepristrastranost uzorka
Uzorak se smatra nepristranim ako
očekivana vrijednost
odgovara
stvarnoj vrijednosti populacije
 Reprezentativnost uzorka
Da bi podatci o populaciji koju ispitujemo
pomoću uzorka bili ispravni, uzorak
mora biti reprezentativan, tj. mora
svojom strukturom predstavljati
osnovni skup ‘u malom’.
• Reprezentativan uzorak dobro opisuje
(reprezentira populaciju).

Na reprezentativnost uzorka utiču :

(1) metoda uzorkovanja, tj. odabira
uzorka,
(2) veličina uzorka i
(3) varijabilnost obilježja.
 Ostvarenje metode uzoraka
Proučavanje neke pedagoške pojave na
uzorku tj.
određenom broju jedinica
(učenika, učitelja, škola …)

Nepotpuna indukcija – generalizacija nije

“potpuna”, apsolutno “sigurna”
 U istraživanju tada
težimo
za
dovoljno visokom vjerojatnošću
da je generalizacija ispravna
 Je li takva generalizacija
“vrijedna”?
DA!

Pojam visoke vjerojatnosti u znanosti

obuhvaća ono što se kolokvijalno
naziva
“sigurnošću”
 Svaki
budući događaj Na primjer:
samo je
Doći ću na sastanak

Vjerojatan! (v j e r o j a t n o)
 metoda uzoraka
Uzorkom se dolazi do procjene
karakteristika osnovnog skupa,
a statističkom metodom određuje se
pouzdanost i preciznost te procjene –

svi ti postupci čine metodu koja se zove

metoda uzoraka ili reprezentativna
metoda
 Metoda uzoraka –
skup postupaka
• 1. odrediti uzorak tj. na pravilan način odrediti
jedinice koje će biti reprezentativne, koje će svojim
karakteristikama predstavljati čitav osnovni skup.

• 2. na odabranim jedinicama vrši se ispitivanje npr.

mjerenje stanja neke pedagoške pojave, efikasnosti
nekog eksprimentalnog faktora

• 3. ispitivanjem i statističkom obradom dobivaju se

određeni statistički pokazatelji tj. karakteristike
uzorka

(aritmetička sredina, standardna devijacija …)

 Redoslijed postupaka u metodi
uzoraka
• Najprije treba utvrditi osnovni skup
(populaciju)

• Zatim treba utvrditi uzorak tj. na

pravilan način odrediti jedinice koje će
biti reprezentativne.

• Na odabranim jedinicama uzorka

ostvaruje se ispitivanje.
 Nacrt Izbor Prikupljanje Obrada
istraživanja uzorka podataka podataka
 primjer
Ispitivanjem 100 • Osnovni skup?
učenika Svi učenici škole
predmetne nastave
od ukupno 500
učenika neke škole,
• Uzorak?
dobiveni rezultati se
poopćavaju i za Učenici predmetne
učenike koji nisu nastave
sudjelovali u
istraživanju.
• statističkom obradom dobivaju se
određeni statistički pokazatelji tj.
karakteristike uzorka

(aritmetička sredina, standardna

devijacija …)
 Navedene mjere predstavljaju
procjenu istih karakteristika, dobivenih
na osnovnom skupu.

Te karakteristike na osnovnom skupu,

koje su nam u primjeni metode uzoraka
nepoznate, nazivaju se
PARAMETRIMA
 Kako se radi o procjeni, ne radi se o
sigurnosti.

Stoga je idući korak –

određivanje stupnja točnosti te procjene,
tj. njezine vjerojatnosti.
 Određivanje stupnja točnosti tj.
vjerojatnosti
vrši se posebnim statističkim
postupcima koji polaze od
zakona vjerojatnosti.

Time se ispituje da li se stanje neke

pedagoške pojave koje smo ustanovili
na uzorku
može generalizirati
na osnovni skup.
Vidovi praktične primjene metode
uzoraka

Vrste Vrste
osnovnog skupa uzoraka

osnovni skup

uzorak
 Vrste osnovnog skupa
Konačni osnovni skup

Ponekad nas zanima da upoznamo

karakteristike nekoga skupa
(učenika, škola , učitelja)
koji je
točno određen i koji se može količinski i
vremenski točno definirati
 Beskonačni osnovni skup

Često će nam trebati karakteristike nekog

skupa koji nije vremenski, a stoga ne može
biti ni količinski definiran

(želimo li ispitati efikasnost nekog odgojnog

postupka onda nas ne zanima samo odgovor
koji se odnosi na učenike na koje ga
momentalno primjenjujemo, nego nas zanima
odgovor koji bi obuhvatio i “buduće
učenike”)
• Konačni osnovni skup je onaj za koji
točno znamo broj njegovih članova
(npr. učenika u školi, učitelja u županiji
i sl.).

• Beskonačni osnovni skup je onaj koji

obuhvaća sve sadašnje, ali i buduće
članove osnovnog skupa (npr. učenike
koji će ići u neku školu ili će učiti neko
gradivo).
 Razlikovanje konačnog i
beskonačnog osnovanog skupa
ima
teorijsko i
praktično značenje
 Vrste uzoraka –
prema metodama uzorkovanja
Neprobabilističke Probabilističke
metode metode

• Prigodni uzorak • Jednostavni slučajni

• Kvotni uzorak uzorak
• Namjerni uzorak • Sustavni uzorak
• Tehnika “snježne
• Stratificirani uzorak
grude”
(slojeviti)
• Uzorak skupina …
 Mogućnosti izbora uzorka:

(1) slučajni izbor (koji se zasniva na teoriji

vjerojatnosti) - slučajni uzorak

(2) namjerni izbor (koji se ne zasniva na

teoriji vjerojatnosti) – hotimični uzorak
 Probabilistički uzorci
(jednostavni slučajni uzorak; sustavni uzorak
stratificirani uzorak; uzorak skupina )

podrazumijevaju uporabu tehnika

slučajnog (lutrijskog) izbora jedinica iz
populacije
u kojem izbor jedne jedinice ne uvjetuje
izbor druge
SLUČAJNI UZORAK
U juhi se nalazi 80 „A” slova,
34 „B” slova, itd., ali samo 6
slova „E”.
Postoji dobra vjerovatnoća
da se slovo „E” ne nalazi u
uzorku u supenoj kašiki –
iako se radi o jednakoj
vjerovatnoći izbora!
 uzorci
Jednostavni slučajni uzorak
(engl. random sample)

osnovna karakteristika –

jednaka vjerojatnost svake

jedinice osnovnog skupa da
bude
odabrana u uzorak
 Načini odabiranja slučajnog
uzorka
• Izbor se ostvaruje na temelju popisa
jedinica osnovnog skupa: Ako se radi o
malom broju jedinica osnovnog skupa,
označimo ih brojevima a zatim slučajnim
izborom izvlačimo ‘iz šešira’

• Izbor se može ostvariti izvlačenjem

listića ili na temelju slučajnih brojeva :
Ako se radi o većem broju elemenata
osnovnog skupa slučajnim izborom
odabiremo uzorak pomoću tablice slučajnih
brojeva ili generatora slučajnih brojeva
 Generator slučajnih brojeva
(radnom number generator)

sklop ili program za računalo čiji

je rezultat djelovanja slučajni
broj (engl. random number).

kreira niz slučajnih brojeva koji

se nikada ne ponavljaju
 Izbor je slučajan ako svaka jedinica
osnovnog skupa ima poznatu
vjerojatnost da bude odabrana u uzorak.

Postupak slučajnog
izbora zahtijeva pripremu, poznavanje
osnovnog skupa,
pridržavanje načela izbora jedinica
uzorka, brigu da se tako
izabrane jedinice zaista i uključe u
istraživanje.
 Brojne
prednosti
slučajnog uzorka –

česta
primjena!
 PREDNOSTI (1)

• najjednostavniji način odabiranja

• nije potrebno prethodno poznavanje

struktura osnovnoga skupa

• posjeduje tendenciju podjednakog

reprezentiranja svih aspekata
osnovnoga skupa
 PREDNOSTI (2)
• najrazrađenija teoretska osnova

• računski postupci u vezi testiranja

hipoteza su najjednostavniji
 Slučajni sustavni
(sistematski) uzorak
• je samo pokušaj prilagodbe jednostavnog
uzorka praktičnoj situaciji u kojoj istraživač
ne mora ima ti potpuni popis svih jedinica
koji čine uzorak

• slučajno se odabere početak i onda se u

uzorak uključuje svaka i-ta jedinica određena
na temelju veličine populacije i uzorka.
 Slučajni sustavni
(sistematski) uzorak
• Sistematski uzorak podrazumijeva sistemsko
odbrojavanje svakog petog, osmog ili koje
druge jedinice koje time odabiremo u uzorak.
Interval ovisi o stopi odabiranja. Tako će za
osnovni skup od 600 učenika uz stopu od
20% u uzorak biti izabrano 120 učenika.
Dakle, svaki peti učenik (interval je 5).

• Problem je ako u popisu jedinica postoji neki

sistem ili trend, kao i kad postoji periodicitet
u rasporedu.
 Stratificirani uzorak
• Podrazumijeva izbor jedinica iz osnovnog
skupa podijeljenog na stratume (slojeve).

• Prilikom određivanja broja jedinica koristi se

jedan od dva načina:
– Proporcionalni stratificirani uzorak (postotak)
– Optimalni stratificirani uzorak (standardna
devijacija).

• Nakon utvrđivanja broja jedinica iz svakog

stratuma, izbor se ostvaruje na slučajan
način.
 Stratificirani uzorak
• zahtijeva da populacija prije uzorkovanja
bude podijeljena u skupine (lat. Stratum)
sastavljene od jedinica koje su među sobom
homogene po nekoj varijabli, a heterogene u
odnosu na jedinice iz drugog stratuma

• svaka statistička jedinica može pripadati

samo jednom stratumu, a nakon toga se
unutar stratuma slučajnim izborom biraju
jedinice u uzorak
 Uzorak klastera (skupina)
• Umjesto da u okvir uđu jedinice iz
osnovnog skupa, taj okvir sačinjavaju
skupine tih jedinica. Dakle, umjesto
pojedinih učenika izabiru se njihove
skupine (npr. učenici jedne škole).

• Poželjno je da svaka skupina svojim

karakteristikama bude što sličnija
značajkama osnovnog skupa.
 Uzorak klastera (skupina)
• je onaj kod kojeg jedinice izbora nisu
osnovne statističke jedinice već klasteri ili
skupine u koje su već prethodno raspoređeni
( školska odjeljenja) tvornice, poduzeća itd.

• Kada se izvrši slučajni izbor skupina unutar

njih se ispituju sve statističke jedinice. Ako
je geografski prostor na kojem se rasprostire
uzorak velik može se pristupiti višekratnom
izboru klastera (prvo područje, pa gradovi i
sela, pa ustanove, pa odjeljenja pa jedinice.
 Namjerni (hotimični uzorak)
(neprobabilistički)

ne temelji se na slučajnosti

jedinice se izabiru prema odluci

istraživača

ispituju se dostupni članovi skupa

 VELIČINA UZORKA
• Zaključci izvedeni na osnovu uzorka bit
će to kvalitetniji što je uzorak veći. Ovo
pravilo naziva se “zakon velikih
brojeva”.

• Veličina uzorka ovisi o: homogenosti

populacije s obzirom na ispitivano
obilježje, kao i o učestalosti ispitivanog
obilježja u populaciji.
 Zaključimo:
• Populacija se sastoji od velikog broja jedinica, zbog
toga nije moguće utvrditi sve osobine koje želimo
istražiti.Zbog toga za istraživanje uzimamo jedan
manji dio jedinica koji se naziva uzorak.

• Na temelju statistika sa uzorka procjenjujemo

parametre na populaciji.Uzorak je reprezentativan
ako je svaka veličina iz osnovnog skupa
proporcionalno zastupljena u uzorku.

• Jedinice za uzorak mogu biti izabrane slučajno ili

namjerno.Uzimanje uzoraka nam omogućuje zakon
velikih brojeva-sve što vrijedi za uzorak,vrijedi i za
populaciju.
 simboli

N = simbol za broj jedinica u

osnovnome skupu

n = predstavlja simbol za broj jedinice u

uzorku
• Pri određivanju odnosa veličine osnovnoga skupa i
uzorka treba staviti u odnos te dvije veličine:

• Stopa odabiranja –
vjerojatnost da će jedna jedinica osnovanog skupa biti
izabrana u uzorak

n
__

N
 Na primjer:
Ako od osnovnog skupa veličine
2000 jedinica
uzimamo u uzorak 100 jedinica,
stopa odabiranja bit će 0,05 (5%)
 Interval izbora
recipročna vrijednost stope odabiranja

N
__
n

Odnosno, u navedenom primjeru – 20

tj. na 20 jedinica osnovnog skupa, 1 ulazi u
uzorak)
 Način odabiranja jedinica u
uzorak

Preduvjet za odabiranje –
popis jedinica osnovnoga skupa,
kako bi svaka jedinica imala jednaku
šansu da uđe u uzorak
Osnovna zadaća metode uzoraka sastoji se u
procjeni
parametara osnovnog skupa.

Pomoću uzorka dolazi se do

rezultata o svojstvima elemenata ili jedinica
uzorka.

Pomoću tih rezultata zaključujemo

o cijeloj populaciji.
 Veličina uzorka?

• Premali uzorak povećava mogućnost

greške uzorkovanja

• Preveliki uzorak reducira učinkovitost

istraživanja
Razmatranja o veličini uzorka
Mali uzorak – kada?

• Ako se zahtijeva manja preciznost

• Ako je grupa homogena

Neadekvatni uzorak –
posljedice

neispravnost
zaključka, generalizacije
 terminologija

• populacija:
• ukupnost osoba, događaja ili promotrivih elemenata

• uzorak:
• izabrani dio populacije

• jedinica:
• individualna osoba (ispitanik) ili item iz populacije
i/ili uzorka
 uzorkovanje
• Proces izvajanja podskupa populacije
tj. uzorka

• Cilj: reprezentiranje populacije

 George Horace Gallup
(1901-1984)
• Osnivač je Američkog instituta za javno
mnijenje voditelj poznatih sociometrijskih
ispitivanja javnog mnijenja.

• Njegova ispitivanja pojam su kritički vođenih

istraživanja društvenog i političkog
raspoloženja javnosti, koja se vrše na temelju
razrađenog sistema anketiranja velikog uzorka,
te u pravilu daju indikativne podatke.

• Popularnost tih ispitivanje velika je još od 1936,

kada je Gallup, služeći se sociološki
razrađenom metodom uzorka, prognozirao
tijesnu pobjedu Roosevelta na predsjedničkim
izborima u SAD.
 Zadatci
• Odredite osnovni skup i mogući uzorak
istraživanja u kojem bi se trebalo utvrditi
koliko učenici sedmih i osmih razreda OŠ
“Vladimir Nazor” konzumiraju alkohol.

• Odrediti osnovni skup i uzorak za

istraživanje u kojem bi se trebalo utvrditi
utječe li znanje korištenja računala na bolje
razumijevanje pročitanog teksta učenika 5.
razreda grada Slavonskog Broda.
 Zadatak
• Koje postupke prikupljanja podataka bi
koristili u istraživanju u kojem treba
utvrditi utječe li znanje korištenja
računala na bolje razumijevanje
pročitanog teksta učenika 5. razreda
grada Slavonskog Broda.
 Primjer
• Ispitujem zadovoljstvo nastavnika uvjetima
života i rada. Kako bi dobili uzorak od 200
nastavnika, pomoću tablice slučajnih brojeva
odabiremo iz osnovnog skupa svih
nastavnika Slavonije i Baranje 500
nastavnika, a zatim od njih intervjuiramo onih
200 koji, s obzirom na prometne veze, žive u
najpristupačnijim mjestima.
• Odredite vrstu uzorka.
 Primjer 4
• Kako bi ispitivali stavove štićenika u
odgojno-popravnim domovima o obitelji, sve
učenike dijelimo u dvije skupine: oni koji su
došli iz obitelji s oba roditelja, te one koji
nisu došli iz takve obiteljske situacije. Zatim
iz svake od tih skupina odaberemo pomoću
generatora slučajnih brojeva, izaberemo
uzorak.
• Koju vrstu uzorka smo koristili?
 Primjer 5
• Testiramo znanje učenika predmetne nastave
osnovnih škola neke regije o znanjima koja
su u različitim obrazovnim područjima,
vezana za poljoprivredu. U tu svrhu sve
učenike podijelimo u one koji žive u
poljoprivrednoj, te one koji žive u
nepoljoprivrednoj sredini. Iz svake od tih
skupina uzimamo uzorak učenika slučajnim
izborom.
 Primjer 6
• Pri anketi profesora visokih učiteljskih škola
u Republici Hrvatskoj uzet je njihov popis, a
zatim se, pomoću generatora slučajnih
brojeva izabrao 25 postotni uzorak.
Izabranim profesorima su bili upućeni
anketni listovi, koje je ispunilo i vratilo (i
nakon naknadnih poziva) njih 55 posto.

• Koja vrsta uzorka je u ovom slučaju

korištena?