Professional Documents
Culture Documents
Seminarski rad
Tema rada:
Primena uzoraka u prikupljanju primarnih
podataka za marketing istraživanja
Student :
Milan Anićić, 22/07
UVOD........................................................................................3
UZORKOVANJE...........................................................................4
Pojam osnovnog skupa i uzorka..................................................4
Uzorci koji se baziraju na verovatnoći..........................................5
Uzorci koji se ne baziraju na verovatnoći.....................................8
Greške uzoraka i proceduralne greške.........................................8
ZAKLJUČAK................................................................................9
PRILOZI...................................................................................10
LITERATURA.............................................................................11
2
UVOD
U cilju što uspešnijeg poslovanja, savremena preduzeća danas sprovode razna
marketing istraživanja jer imaju potrebu da što je moguće detaljnije upoznaju ponašanje
potrošača, a sve to u cilju jačanja svoje pozicije na tržištu. Upoznavanje potrošača
podrazumeva kontinualno prikupljanje informacija o potrošačima sa ciljem opisivanja
stavova, uverenja, sklonosti i ponašanja potrošača na osnovu kojeg preduzeće donosi
svoju odluku o načinu daljeg pozicioniranja na tržištu.
Na proces donošenja takve marketing odluke utiče veliki broj faktora od kojih su mnogi
teško merljivi čime se proces odlučivanja, u smislu definisanja i donošenja jasne odluke,
još više komplikuje. Ukoliko imamo u vidu da nije potrebno samo doneti ispravnu odluku
već i doneti odluku na vreme, značaj pravovremenog prikupljanja potrebnih informacija
još više dobija na značaju.
Prikupljanje podataka
Izvori podataka utvrđuju se planom marketing istraživanja i oni mogu biti primarni i
sekundarni.
Primarni podaci su skupi i njihovo prikupljanje zahteva dosta vremena. Sa druge strane
upotreba sekundarnih podataka povezena je sa nizom mogućih ograničenja kao što su
npr: podaci mogu biti zastareli, njihova klasifikacija može biti neupotrebljiva, moguće su
greške u prikupljanju, analizi i interpretaciji originalnih podataka, itd. Ipak, prikupljanju
primarnih podataka se pristupa tek kada su iscrpljeni svi raspoloživi sekundarni podaci.
3
Postoji mnogo načina na koje je moguće prikupiti primarne podatke:
Intervju (lični, telefonski, putem pošte ili putem Interneta)
Omnibus studije
Primer: U Prilogu 1. dat je opis metodologije izdvojen iz rezultata istraživanja tržišta koje
je sproveo Strategic Marketing Research za potrebe OSCE u Novembru 2008. godine
na temu “Javno mnjenje o reformama policije”. U ovom istraživanju tržišta izvršeno je
primarno prikupljanje podataka putem ličnog intervjua u kući ispitanika.
UZORKOVANJE
Primer: U Prilogu 1. dat je opis metodologije izdvojen iz rezultata istraživanja tržišta koje
je sproveo Strategic Marketing Research za potrebe OSCE u Novembru 2008. godine
na temu “Javno mnjenje o reformama policije”. U ovom istraživanju tržišta osnovni skup
definisan je na sledeći način: sadržajem (populacija 18+), obimom (Srbija bez Kosova) i
vremenom (podaci iz popisa stanovništva 2002. godine i procena populacione dinamike
Strategic Marketinga).
Međutim, svi elementi osnovnog skupa najčešće nisu dostupi ili je njihova dostupnost
povezana sa vrlo visokim troškovima istraživanja. U cilju uspostavljanja optimalnog
odnosa između pouzdanosti prikupljenih podataka i troškova nastalih u prikupljanju
podataka primenjuje se donošenje zaključaka o ponašanju osnovnog skupa na osnovu
analiza podataka prikupljenih od statističkog uzorka osnovnog skupa.
Statistički uzorak predstavlja podskup osnovnog skupa, čijim istraživanjem možemo doći
do pouzdanih podataka o ponašanju osnovnog skupa uz minimalne troškove ili do
maksimalno pouzdanih podataka za unapred definisane troškove.
4
Postoje dva osnovna načina uzimanja uzorka istraživanja:
Prost slučajni uzorak. Suština ove vrste uzorka je u tome što svi članovi osnovnog
skupa imaju jednake i poznate verovatnoće da budu izvučeni u uzorak. Prost slučajni
uzorak se izvlači tako što se svi članovi populacije obeleže brojevima (ili imenima) pa
se članovi uzorka izvlače lutrijski ili uz pomoć kompjutera, npr. pomoću tablice
slučajnih brojeva kao što je prikazano na Slici 1.
5
Slika 1. Prost slučajan uzorak
Prost slučajni uzorak može biti:
Sa ponavljanjem – izvučeni elemenat se posle evidencije njegovih
karakteristika vraća u osnovni skup i ponovo može biti izabran
Bez ponavljanja – jednom izvučen element se više ne vraća u osnovni skup,
odnosno ne može ponovo biti izabran
Stratifikovani uzorak. Stratifikovani uzorak se dobija tako što se osnovni skup iz kojeg
se uzima uzorak, izdeli, prema nekom kriterijumu, (na primer prema polu) na podrgupe ili
tzv. stratume pa se potom iz svakog stratuma slučajno (kao i kod prethodne vrste
uzorka) uzimaju članovi uzorka. Prikaz stratifikovanog uzorkovanja dat je na Slici 2.
proporcionalni
disprcionalni
6
Slici 3. Proporcionalni stratifikovani uzorak.
Klasterski uzorak je uzorak u koji se umesto jedinica osnovnog skupa biraju grupe,
onda se radi o grupnom ili klasterskom uzorku. Izbor grupa može biti slučajan ili
nameran. Uzorak se kreira prvobitnim uzorkovanjem na višem nivou, npr. nasumično se
izvrši odabir zemlje, zatim se u okviru odabrane zemlje nasumično izaberu oblasti, zatim
nasumično izaberu poštanski brojevi unutar oblasti, u okviru njih nasumično izaberu
domaćinstva i onda u finalnoj fazi metodom prostog slučajnog uzorka – izaberu se
članovi domaćinstva. Klasterski uzorak se koristi:
7
Ako ne postoji spisak osnovnog skupa
Ako postoje dobro definisani klasteri koji su najčešće geografske oblasti
Ako se može napraviti razumna procena broja jedinica u svakom od nivoa
klasteringa.
Ako istraživanje dozvoljava velike uzorke.
namerni uzorak
prigodni uzorak
kvotni uzorak
uzorak „snežnih grudvi“.
Namerni uzorak. Za ovu vrstu uzorka je karakteristično da istraživač uzima onaj uzorak
koji će prema njegovom mišljenju najviše doprineti uspešnoj realizaciji istraživanja.
Uzorak „snežnih grudvi“. Ova vrsta uzorka se koristi isključivo kada je reč o ljudima
kao ispitanicima. Uzimanje ovog uzorka podrazumeva da se prvo odabere neki početni
broj ispitanika, koji će potom ukazati na neke nove ispitanike koje bi trebalo uključiti u
uzorak. Ti novi ispitanici, dalje, ukazuju na nove ispitanike itd. Razume se, istraživač
uzima početni broj ispitanika.
Primer: U Prilogu 1. dat je opis metodologije izdvojen iz rezultata istraživanja tržišta koje
je sproveo Strategic Marketing Research za potrebe OSCE u Novembru 2008. godine
na temu “Javno mnjenje o reformama policije”. U ovom istraživanju tržišta minimalna
procenjena veličina uzorka iznosi 1540. Primenjen je stratifikovani način uzorkovanja.
Stratifikacija je izvršena na dva nivo: Prvi nivo: Beograd, Vojvodina, Istočna Srbija,
Zapadna Srbija, Centralna Srbija, Južna Srbija, Sandžak/Raška. Drugi nivo: urbana i
ostala naselja. A zatim je urađena stratifikacija po polu, starosti, tipu naselja i geo-
ekonomskom regionu. Unutar slojeva sprovedeno je prosto slučajno uzorkovanje bez
zamene, u smislu da jednom odabrana jedinica ne može biti ponovo vraćena u skup i
biti ponovo odabrana.
8
ne mora biti eksplicitno tačno ako imamo u vidu da povećavanjem ispitivanih jedinica
raste broj proceduralnih grešaka. Svaki dakle od navedena dva uzročnika greške ima
svoju težinu i optimalno istraživanje je optimalno rešenje u kojem su oba moguća
uzročnika greške minimizovana.
Primer: U Prilogu 1. dat je opis metodologije izdvojen iz rezultata istraživanja tržišta koje
je sproveo Strategic Marketing Research za potrebe OSCE u Novembru 2008. godine
na temu “Javno mnjenje o reformama policije”. U ovom istraživanju tržišta dozvoljena
uzoračka greška iznosi +/- 2.7%.
ZAKLJUČAK
Validnost i mogućnost uopštavanja dobijenih rezultata (sa uzorka na osnovni skup),
uslovljeni su, pored ostalog, od izbora uzorka odnosno njegovim osnovnim
karakteristikama:
Sve ove karakteristike uzorka istraživač mora imati u vidu, jer sa povećanjem
reprezentativnosti, homogenosti i veličine uzorka, povećava se pouzdanost i valjanost
dobijenih podataka istraživanja. Opredeljenje za određeni uzorak zavisi od više faktora,
a pre svega od prirode postavljenog problema istraživanja, ciljeva i hipoteza istraživanja.
9
PRILOZI
Prilog 1. Metodologija - Strategic Marketing Research za potrebe OSCE u Novembru
2008. godine na temu “Javno mnjenje o reformama policije“.
10
LITERATURA
Dr Marko Laketa, Istraživanje tržišta u funkciji razvoja kompanije, Narodna
knjiga 2010. godine
Philip Kotler, Principles of Marketing, 1980 by Prentice Hall
Strategic Marketing Research, Javno mnjenje o reformama policije, Beograd
2008. godine, http://arhiva.mup.gov.rs
Uzorkovanje, http://kultura.net46.net
Uzorka i statistike uzorka, http://www.link-elearning.com
Primena metoda uzoraka u anketama, http://polj.uns.ac.rs
Uzorkovanje u istraživanju, www.ef.uns.ac.rs
11