JU MJEOVITA SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLSKA GODINA

KOLA TUZLA 2011./2012.

PROJEKTNI ZADATAK
Predmet: Osnove IT sistema
Tema: Naziv teme rada














PROFESOR: UENIK:
Ime i prezime, dipl. ing. Ime i prezime uenika
Razred: 1Tx

TUZLA, maj, 2012.god.


Sadraj
1. Uvod ....................................................................................................................................... 3
2. Glavni naslov .......................................................................................................................... 4
2.1. Podnaslov ........................................................................................................................ 5
2.2. Drugi podnaslov .............................................................................................................. 6
2.2.1. Podnaslov treeg reda (ako je potrebno) .................................................................. 7
3. Nova cjelina rada (ako ih je vie) ........................................................................................... 8
4. Zakljuak ................................................................................................................................ 9
5. Literatura .............................................................................................................................. 10


1. Uvod
Projektni zadatak je struni rad koji uenik etvorogodinjeg srednjeg obrazovanja
izrauje na izabranu od strane profesora. Nakon prikupljanja materijala koji e se koristiti za
izradu projektnog zadatka uenik pristupa prouavanju materijala, pravljenju biljeki, razradi
teza, struktuiranju svog rada, pisanju i tehnikoj obradi. Naravno, sve se ovo odvija uz stalne
konsultacije sa profesorom ukoliko je potrebno.
Projektni zadatak se sastoji od:
naslovne strane,
sadraja,
uvoda,
razrade,
zakljuka,
bibliografije ili popisa literature,

Naslovna strana je tano definisana - ta se pie na naslovnoj strani i gdje.
Sadraj se stavlja mahom na poetku rada poslije naslovne strane a prije uvoda. Sadri
naslove i podnaslove koji se najee obiljeavaju arapskim brojevima i broj strane na kojoj
se naslov nalazi. Potrebno je numerisati sadrinu projektnog zadatka, poevi od uvoda.
Sadraj formirati automatski (funkcija koju prua program za obradu teksta).
Uvod je prvi struni dio rada. Obuhvata jednu do dvije strane teksta. Ima za cilj da
pobudi interesovanje itaoca i da ga preliminarno upozna sa tematikom koja se obrauje u
radu. U uvodu je potrebno:
- precizirati predmet rada, tj. istaknuti o emu e se u radu pisati;
- naznaiti plan i organizaciju izrade rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje
vrste informacija sadri (tekstualne, grafike, statistike i sl.);
- moe se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor odreene teme.
Ovdje se nikako ne navode dobiveni rezultati vlastita istraivanja. Zato se pie u
treem licu i buduem vremenu (npr. Ispitat e se djelovanje ... itd.). Uvod je prva stranica na
kojoj se mora nai numeracija.
Projektni zadatak pie se na raunaru i ispisuje se na bijelom papiru formata A4. Font
koji se koristi za izradu rada je TIMES NEW ROMAN. Veliina slova koja se koriste je 12,
osim ako to nije drugaije napomenom propisano.
Tekst na strani treba da je udaljen po 2,5 cm od gornje i donje, 3 cm od lijeve (zbog
korienja) i 2 cm od desne ivice papira veliine A4 (297 x 210 mm). Svako poglavlje poeti
na novoj strani.
2. Glavni naslov
Razrada je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. Razrada
sljedi nakon uvoda, a poinje na novoj strani. U razradi treba obraditi sve ono to je navedeno
u uvodu. Svaki se rad sastoji od vie poglavlja koja se dijele u potpoglavlja i odjeljke. Temu
treba logiki razviti i povezati cjeline tako da se ne osjete praznine i prijelazi izmeu djelova.
Mora se voditi rauna da razvoj teme bude dobro struktuiran i logian. Treba ii od
jednostavnijeg ka sloenijem, od opteg ka posebnom.
U rad se mogu ukljuiti tablice, grafikoni, crtei, slike, fotografije, ali samo ako slue
kao dijelovi razrade, ako povezuju podatke, dopunjuju ili objanjavaju sadraj. Ako su samo
prilog uz objanjenje ili dodatna obavijest koja optereuje tekst, daju se na kraju rada, u
prilogu.
Dodatak ili prilog nije obavezan dio rada. Kao prilog se mogu staviti vee tabele (koje
se prostiru preko vie strana), kopije dokumenata ili obrazaca, statistiki podaci, izvorni kod,
ilustracije i slino. Prilozi se oznaavaju brojevima i stavljaju na kraj rada (Prilog 1, Prilog 2
itd.). Oznaavanje brojevima je potrebno kako bi se u tekstu rada moglo povezivati i upuivati
na pojedini prilog (npr. vidjeti Prilog 2).
U glavnom dijelu opiemo problem i postavimo teorijske temelje za rjeenje
(jednaine, prorauni...). Ovdje su ukljueni i opisi upotrijebljenih elemenata, elektrinih
nacrta, algoritmi, dijagrami tijeka, pseudokod i slino.
Na ovom mjestu opisani su i praktini postupci izrade sklopa (ako se izraduje sklop):
nacrt tampane ploice i fotopostupak. Nacrt tampane ploice sastoji se od: montane sheme
elemenata i nacrta tampanih veza ploice u mjerilu 1:1 .
Za sve: opis sklopa mora sadravati elektrinu shemu, princip rada sklopa i popis
elemenata. Popis elemenata daje se u obliku tablice koja sadri: oznaku elementa, tip i
vrijednost, a u nastavku se daje opis elementa (npr. unutranji raspored integralnog kola) i
tehnike osobine.
Dio koji sadri rezultate ukljuuje rezultate mjerenja u tablinom i grafikom obliku te
njihove komentare. Ovdje mogu biti prikazane i forme programskih rjeenja, usporedbe sa
simulacijama i slino.
Bibliografija ili popis literature je spisak korienih izvora podataka, tampanih i
elektronskih. Spisak je ureen po abecednom redu, a sadri prezimena i imena autora, nazive
izvora (knjiga, strunih asopisa, ...), izdavae i godine izdavanja. Ako knjiga ima do tri
autora onda se svi navode, a ako ima vie od tri navodi se prvi i stavlja skraenica i dr. koja
ukazuje da ima vie autora. U sluaju da se koristi internet kao izvor informacija, navodi se
adresa poetne stranice (home page) na kojoj je pronaen sadraj i u zagradi dodaje cijela
adresa (link). Potrebno je napisati i datum pristupa konkretnoj internet stranici (budui da se
sadraji na intenetu mijenjaju iz dana u dan).
Strana za upis podataka sa odbrane rada je posljednja strana maturskog rada. Sadri
datum predaje rada, datum odbrane rada, imena lanova ispitne komisije, prostor za komentar
i ocjenu rada.
2.1. Podnaslov
Projektni zadatak treba da predstavlja skladnu, jasnu, logiku i dobro struktuiranu
cjelinu. Misli treba paljivo upakovati u reenice, a reenice u pasuse. Pasuse naglasiti
uvlaenjem prvog reda ili dodavanjem praznog prostora iznad i ispod. Svaka reenica u
pasusu kao i svaki pasus mora se odnositi na obrazlaganje teme maturskog rada. Rad treba
pisati jezikom primerenim naunoistraivakom radu, odnosno treba izbegavati esejni stil.
Nije poeljna upotreba arhaizama, lokalizama, slenga i sl. Posebnu panju treba obratiti na
pravopis, interpunkciju i greke u kucanju. Evo par savjeta:
- iza svake rijei i znaka interpunkcije (taka, zarez, upitnik, uzvinik, dvije take,
taka zarez) treba staviti jedan razmak;
- znakovi interpunkcije piu se odmah iza rijei koje im predhode, kao i znakovi koji
slijede nakon broja (%,);
- oznake mjernih jedinica i oznake valute odvajaju se jednim razmakom od broja
koji im predhodi;
- navodnici na poetku navoda piu se uz rije koja slijedi, a na kraju uz re koja
predhodi;
- iza rijei prije objanjenja u zagradi ide jedan razmak, poslije otvorene zagrade
odmah se kuca tekst bez razmaka izmeu zagrade i rijei, a zatvorena zagrada
ide odmah poslije posljednje rijei u zagradi. Poslije zatvorene zagrade kuca se ili
znak interpunkcije ili razmak ako slijedi rije.
- kada se radi o sloenici crtica se pie zajedno sa rijeima izmeu kojih stoji
(drutveno-ekonomski), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu;
- ako se datum pie arapskim brojevima iza svakog broja pie se taka i stavlja
razmak (npr. 29. 01. 2008.).
Ako ve koristimo raunar za pisanje svojih radova, ne treba to initi kao u doba prije
raunara. Kad je tekst koji piemo u digitalnoj formi zato da ne koristimo i mogunosti koje
vam nude digitalne tehnologije. Zato da sami ispisujemo sadraj ako to moe da se uradi
automatski sa par klika miem. A ta se deava kada dodamo jo malo teksta u svom
dokumentu? Treba sve te brojeve strana aurirati, a to i nije tako inspirativan posao. Postavlja
se pitanje moe li to jednostavnije, moe li to da obavi raunar umjesto nas? Odgovor je da
moe, ali mi treba da pripremimo tekst tako da raunar zna koji su naslovi glavni naslovi
prvog reda, koji su podnaslovi naslovi drugog reda, ta je obian tekst i dr. Tako
pripremljenom tekstu moemo dodati automatski sadraj u par koraka, to e znatno olakati
na rad.
Da bi svi naslovi poglavlja bili identino napisani najbolje je definisati stil za takve
naslove. Stil predstavlja skup karakteristika oblikovanja kao to su vrsta slova, veliina,
poravnanje, prored i dr. Primjenom stilova obezbjeujemo standardizaciju svih djelova
dokumenta. Mogu se koristiti ve ponueni stilovi kao to je Naslov 1 za naslove prve vrste,
Naslov 2 za naslove druge vrste, Normal za obian paragraf tekst. Ako ni jedan od ponuenih
stilova ne zadovoljava potrebe moe se napraviti novi stil ili modifikovati neki od postojeih.
Najbolje je napraviti stil za svaku od potreba.

Slika 1. Izbor stilova u Microsoft Office 2007.
Da bi primjenili stil na tekst postavimo kursor u taj paragraf i iz galerije stilova
odaberemo dati stil. Ako elimo da unosimo tekst nekim stilom prvo treba odabrati stil pa
unositi tekst.
Definisanje stilova je znaajno i zbog izrade automatskog sadraja dokumenta.
Automatski sadraj pored lake i bre izrade i automatskog auriranja omoguava i brzo
kretanje po dokumentu. Naslovi u sadraju su hiperlinkovi i pritiskom na njih (uz pritisnut
CTRL taster sa tastature) prei ete na stranu gde se taj naslov nalazi.
Kada smo dodjelili naslovima odgovarajue stilove moemo prei na izradu sadraja.
Potrebno je odrediti broj nivoa naslova, zatim kojim stilom je ispisan dati nivo, da li i kako da
se ispisuje broj strane gde se dati naslov nalazi. Mogu se podesiti i stilovi ispisivanja naslova i
podnaslova u sadraju. Sadraj je najbolje napraviti na poetku dokumenta (na drugoj strani)
iza naslovne strane. Poslije dorade teksta sadraj vie nee odgovarati stvarnom stanju. Da bi
odgovarao stvarnom stanju potrebno je izvriti njegovo auriranje.
Ako koristite ovaj dokument kao ablon za pisanje maturskog rada u njemu postoji ve
uraen automatski sadraj. Potrebno je samo naslove i podnaslove ispisati odreenim
stilovima. Ako su vam potrebni vi ih preimenujte, a ako nisu obriite ih. Sigurno e vam
zatrebati jo koji naslov ili podnaslov da ubacite u dokument. Kada otkucate tekst dodjelite
mu odreeni stil za dati rang naslova ili ga preformatirajte kopiranjem formata sa nekog od
postojeih naslova tog ranga.

2.2. Drugi podnaslov
Izmeu poglavlja, slika i tablica ostavite jedan ili dva reda prazna. Prvo poglavlje je
uvod, a zadnje zakljuak. Naslove poglavlja piite poravnano s lijevim rubom i to velikim,
pojaanim (bold) slovima. Svako poglavlje moe imati potpoglavlja, koji su brojano
oznaena s dva broja, odvojena takom (npr. 2.2.).


Slika 2. Primjer opisa slike u projektnom zadatku (Times New Roman 10, centrirano).

Kada nemate tampa u boji, vodite rauna o obradi slike i upotrebi boja u tabelama
koje e biti tampane crno-bijelo. Sve slike, dijagrame i tablice treba tehniki korektno
uklopiti u tekst i oznaiti brojevima.
Svaka vrsta ilustracije ini poseban skup tablice 1, 2, 3 ; slike 1, 2, 3 ; dijagram
1, 2, 3 .
Tablice moraju biti oznaene brojevima, a iznad tablice mora doi tekst koji opisuje
ta je u tablici prikazano, npr.,

Tablica 1. Tehnike karakteristike IC74107.


Ispod svake slike ili dijagrama (grafikog prikaza), koji su isto oznaeni brojevima,
mora doi tekst koji opisuje ta je slikom ili dijagramom prikazano, npr.,


Slika 3. Raspored izvoda IC74107.

U tekstu se uputa na sadraj slike navodi ovako: prilikom spajanja integriranog
kola treba paziti na raspored izvoda (slika 3).
Stranice teksta brojano oznaavajte u desnom donjem uglu, poevi od uvoda.
Primjedbe u tekstu oznaite fusnotama. Izvore literature oznaite brojevima u uglatim
zagradama na kraju teksta maturskog rada, a u tekstu se pozivate samo na broj izvora, npr.
[2].
Nekada je potrebno citirati rijei nekog autora kako bi se istakla njegova misao. Citati
se stavljaju pod znacima navoda i obiljeavaju brojevima iza navodnika. U fusnotama se
navode tani podaci o literaturi odakle je korien citat (ime autora, naziv literature, izdava,
godina izdavanja, broj strane sa koje se preuzima citat). Ako se koristi citat nekog autora, u
uglatu zagradu navesti redni broj pod kojim je taj autor naveden u popisu literature, npr. [1].
Primjer unoenja formule u rad. Za unoenje formula koristiti odgovarajuu opciju u
editoru teksta:

a
ac b b
x
2
4
2
2 , 1

2.2.1. Podnaslov treeg reda (ako je potrebno)

Nastavak teksta...

3. Nova cjelina rada (ako ih je vie)
4. Zakljuak
U ovom dijelu iznjeti zakljuak o radu...
Zakljuak je zavrni dio rada. U njega se ne unose novi podaci ili novi materijal.
Zakljuak moe biti stranica, najvie dvije stranice teksta, gdje se naglaavaju se samo
najvaniji rezultati i praktini znaaj rada. Po pravilu zakljuak ne sadri tabele, ilustracije i
citate.
Zakljuak sadri objektivnu ocjenu zavrnog rada i povezuje je s problemom
postavljenim na poetku teksta. Predloena su takoder mogua daljnja poboljanja, odnosno
modifikacije.

5. Literatura
[1] Ime i prezime autora, Naziv literature knjige, Izdava, Godina izdavanja.

[2] Duan Vujevi, Boidar Ferkovi, Osnove elektrotehnikih mjerenja II dio, kolska knjiga
Zagreb, 1996.

[3] Aleksandar Szabo, Impulsna i digitalna elektronika,, Tehnika kola Ruera Bokovia Zagreb,
1994.

[4] Mark Blach, Complete digital design, McGraw-Hill, 2003.

[5] http://www.csee.wvu.edu/digital/book/chapters/TTL.pdf , (20. 12. 2009.)

[6] http://www.wikipedia.org



Projektni zadatak treba da bude uraen u MS Word ili konvertovan u PDF. Uz ovu
dokumentaciju treba da bude i Powerpoint prezentacija koja e sluiti kao pomoni materijal
prilikom odbrane Projektnog zadatka. Uenici koji se odlue za demonstraciju ne moraju
raditi prezentaciju.
Oba dokumenta spremiti i upload-ovati na stranicu www.etsedu.org u dijelu
predvienom za predavanje projektnog zadatka.