STATISTIKA 2010/2011

Sadraj predavanja
Pojam i naini reprezentovanja aplikacije Definicija masovne pojave Definicija statistike Definicija statistike jedinice i statistikog skupa Etape statistikog istraivanja Metode prikupljanja podataka Definicija statistike varijable Tipovi mjernih skala Tipovi statistike varijable Primjeri statistikih varijabli
2

Definicije osnovnih pojmova, statistiko istraivanje i prikupljanje podataka, definicija statistike varijable i njenih tipova
Prof. dr Rabija Somun Kapetanovi Doc. dr Emina Resi
1

Nakon ovih predavanja moi ete...

Definisati osnovne statistike pojmove. Za zadanu masovnu pojavu prepoznati statistiki skup i statistiku jedinicu. Odrediti nain prikupljanja podataka odgovarajui za konkretno statistiko istraivanje.
3

Nakon ovog predavanja moi ete...

Objasniti pojam statistike varijable. Definisati mjernu skalu. Napraviti komparaciju razliitih mjernih skala. Prepoznati kog tipa je zadana statistika varijabla.
4

Razmislite...
Da li ste do sada bili u prilici sakupljati podatke o nekoj pojavi? Na koji nain ste to radili? Da li ste sakupljene podatke na neki nain ureivali?

Aplikacija
Aplikacija - operacija koja elementima jednog skupa pridruuje elemente drugog skupa. Naini reprezentovanja aplikacije:
Formalno, matematskim relacijama Grafiki u koordinatnom sistemu Venovi ili kruni dijagrami Tabelarna prezentacija Opisna prezentacija
5 6

Aplikacija, cont.
Formalno (matematskom relacijom) predstavljena aplikacija

Aplikacija, cont.
Venovi dijagrami za prezentaciju aplikacije
x1 x2 ...
5 4 3 2 1 1 0
360370 370380 380390 390400 400410 410420 420430 430440

Grafiki predstavljena aplikacija (grafikon)

7 7 6 5 4 f 3 2 5

f ( x) ili ( xi , yi ), i 1, n

y1 y2 ... yn

xn
3

Aplikacija, cont.
Tabelarna prezentacija najee koriten vid prezentacije jedne aplikacije
Boja oiju Smee Crne Plave Zelene Ukupno Broj studentica 6 4 3 2 15

Definicija masovne pojave

Pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata ili koja se deava u velikom broju sluajeva. Primjeri masovnih pojava:
proizvodnja, uvoz i izvoz, prodaja, poslovni rezultat, trajanje bankarske transakcije.

Opisna prezentacija: deskriptivno ili narativno opisana aplikacija Na primjer: u uzorku je bilo 6 studentica koje su imale smee oi, 4 studentice sa crnim oima ... 9

10

Definicija statistike
Statistika - grupa naunih metoda ... Statistika - nauka ... Statistika - skup ureenih numerikih podataka... Najvanije u svakoj od
datih definicija je da se uvijek analiziraju MASOVNE POJAVE.
11

Definicija statistike jedinice i statistikog skupa

Statistika jedinica - element koji posjeduje obiljeja na osnovu kojih se istrauju varijacije masovne pojave. Statistii skup - skup svih statistikih jedinica koji posjeduju anlizirano obiljeje . Veliina populacije - broj statistikih jedinica koje sainjavaju jednu populaciju (N).
12

Primjer statistike jedinice i populacije

Masovna pojava proizvodnja:
statistika jedinica je fabrika ili pogon ili maina. statistiki skup je skup svih fabrika u nekom regionu ili skup svih radnih pogona u fabrici ili skup svih maina u pogonu ili u fabrici.
13

Primjer 1
ta je statistika jedinica, a ta statistiki skup za zadanu masovnu pojavu?
Nivo godinjeg poslovnog rezultata
Statistika jedinica je preduzee. Preduzea registrovana na nivou BiH.

Ocjena na ispitu iz Statistike

Statistika jedinica je student koji je polagao ispit iz Statistike. Statistiki skup ine svi studenti koji su pristupili ispitu.
14

Primjer 1, cont.
ta je statistika jedinica, a ta statistiki skup za zadanu masovnu pojavu?
Nacionalnost
Statistika jedinica je stanovnik neke regije. Statistiki skup su svi stanovnici posmatrane regije.

Primjer 2
Na osnovu ispitivanja 48 fakulteta dobili smo podatke o broju upisanih studenata na I godini studija. Odgovorite na pitanja:
ta je statistiki skup?
svi analizirani fakulteti

Struna sprema
Nezaposlena osoba prijavljena kod Zavoda za zapoljavanje. Sve nezaposlene osobe prijavljene kod zavoda za zapoljavanje. 15

ta je statistika jedinica?
svaki fakultet ponaosob N=48

Veliina statistikog skupa?

16

Pojmovna definicija populacije

Pojmovna definicija statistikog skupa utvruje pripadnost skupu obzirom na pojam statistike jedinice. Na primjer: Statistiki skup privatnih preduzea predstavljaju sva preduzea koja su registrovana kao privatna preduzea.
17

Prostorna definicija populacije

Prostorna definicija statistikog skupa odreuje prostor kojem pripadaju jedinice statistikog skupa. Na primjer: Skup privatnih preduzea u BiH predstavljaju sva preduzea koja su registrovana kao privatna u registrima drave BiH.
18

Vremenska definicija populacije

Vremenska definicija statistikog skupa odreuje vrijeme (vremenski momenat ili period) u kome se posmatraju statistike jedinice. Moe biti rije o:
vremenskom trenutku (npr. broj stanovnika, broj zaposlenih itd) ili vremenskom intervalu (poslovni rezultat u toku godine, proizvodnja u toku mjeseca itd) 19

Masovna pojava je:

1. 2. 3.

4.

grupa naunih metoda neka statistika iz uzorka pojava koja se manifestuje na vrlo malom broju objekata pojava koja se manifestuje na velikom broju objekata

Element ili objekat ili pojedinac koji posjeduje karakteristiku ije se variranje istrauje je:
1. 2. 3. 4. 5.

Pojava koju pratimo je broj kuanskih aparata koje posjeduje jedno domainstvo u gradu A. Populaciju koja odgovara datoj pojavi ine:
1. 2. 3. 4.

Pojava Uzorak Populacija Statistika jedinica Karakteristika

kuanski aparati gradovi domainstva drave u kojima se gradovi nalaze

Etape statistikog istraivanja

Raspolaemo podacima o visini dobiti za 500 osiguravajuih drutava u BiH. Osiguravajue drutvo u ovom primjeru predstavlja:
1. 2. 3. 4.

Definisanje ciljeva Definisanje istraivanja problematike

za

Karakteristiku ili pojavu Statistiku jedinicu Uzorak Populaciju

definisanje statistikog skupa odreivanje karakteristika analizu

Proces sa podacima
Sakupljanje i provjera podataka Obrada i analiza podataka Tumaenje i interpretacija

Zakljuci i donoenje odluka

24

Etape statistikog istraivanja, cont.

Na primjeru Ankete za evaluaciju nastave i rada nastavnog osoblja trebamo definisati etape statistikog istraivanja: Cilj Definisanje problematike istraivanja
definisanje statistikog skupa odreivanje karakteristika za analizu

Obrada podataka
Obrada prikupljenih podataka podrazumijeva realizaciju tri osnovne etape koje prethode donoenju zakljuaka i odluka:

Proces sa podacima
Sakupljanje i provjera podataka Obrada i analiza podataka Tumaenje i interpretacija

Zakljuci i donoenje odluka

25 26

Zato prikupljamo podatke?

Da obezbjedimo potrebne informacije u istraivanju ili studiji te shodno tome izvedemo zakljuke Da izmjerimo performanse procesa ili usluge Da razvijemo bazu potrebnu za proces standardizacije Da formuliemo mogue smjerove aktivnosti u procesu donoenja odluka Da zadovoljimo svoju znatielju
27 1.
1.

Izvori podataka
Primarni izvori podataka podaci se sakupljaju direktno i po prvi put za dato istraivanje
Prednost struktura podataka je upravo onakva kakvu treba istraivanje koje se provodi i mogu se ukljuiti sve specifinosti istraivanja Nedostatak potrebno vrijeme i novac, upitna dostupnost

2.

2.

Sekundarni izvori podataka koriste se ve postojee baze podataka ili literatura

1. 2.

3.

Prednost lako dostupni podaci Nedostatak oteana ocjena pouzdanosti datih podataka i znaajno reducirana mogunost istraivaa da bude kreativan Za koritenje sekundarnih izvora podataka vano je predhodno analizirati metodologiju koja je koritena prilikom njihovog sakupljanja i obrade.

28

Metode prikupljanja podataka

Direktno posmatranje (evidentiranje, prebrojavanje ili direktno mjerenje) (primarni izvor podataka)
Npr. boja oiju, broj prisutnih osoba, trajanje neke poslovne operacije

Primjer ankete...
Na statistikom skupu
popis stanovnitva u kritinom momentu stav svih studenata FPN na dan poetka nove kolske godine o uspjehu Bolonjskog procesa

Anketa (primarni izvor podataka)

Npr. ispitivanje javnog mijenja na odabranom uzorku na bazi unaprijed pripremljenog upitnika Kontrolisani uslovi

Eksperiment (primarni izvor podataka) Indirektno prikupljanje podataka (sekundarni izvor podataka)

Na uzorku
gledanost TV programa za odabrani uzorak domainstava kupovina proizvoda odreene marke za odabrani uzorak potroaa
29 30

Npr. istraivanje istorijskih dokumenata, koritenje postojee literature

Naini realizacije ankete

Anketari idu na teren i direktno realizuju anketu Potom Telefonom E-mailom
31

Izvori podataka
Organizacije ili pojedinci mogu distribuirati javno baze podataka do kojih su doli u toku svojih istraivanja. Moe se provesti eksperiment u cilju dobijanja podataka. Moe se direktno realizirati originalno istraivanje. Moe se provesti studija sa fokus grupom...
32

Kompletnost podataka: Statistiki skup (populacija) versus uzorak

Reditelj djeijeg programa sastavio je 10 pitanja koja e postaviti uenicima sedmih razreda osnovnih kola kako bi na osnovu njihovih odgovora odabrao male voditelje svoje emisije. Koju metodu prikupljanja podataka reditelj koristi?
1. 2. 3.

Popis svaki element statistikog skupa se ukljuuje u istraivanje. Popis populacija parametar Uzorak samo dio elemenata statistikog skupa (populacije) se ukljuuje u istraivanje. Uzorak dio - statistika
34

Posmatranje Intervju Indirektnu metodu sakupljanja podataka iz sekundarnih izvora

Metoda uzorkovanja
Razlozi zbog kojih istraivanje vrimo na uzorku:
Manji utroak vremena Manji trokovi Jednostavnije administrativno praenje

Primjer 3
U tabeli su dati podaci o broju nastavnika sa punim radnim vremenom na visokokolskim ustanovama u Federaciji Bosne i Hercegovine. Analizirajmo date podatke.
Nastavnici Redovni profesor Vanredni profesor Docent Ostali Ukupno
35

2004/2005 2005/2006 2006/2007 2007/2008 313 275 304 55 947 315 279 323 73 990 324 273 360 38 995 339 305 382 34 1060
36

Okvir uzorka Vrste uzoraka

Reprezentativnost i nepristrasnost

Sluajni uzorak - jedinice populacije se sluajno biraju u uzorak Namjerni uzorak - odabran na osnovu subjektivnih kriterija

Statistiki godinjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine 2008, Federalni Zavod za Statistiku, Sarajevo, str.298.

Rjeenje
Posmatrani statistiki skup su nastavnici sa punim radnim vremenom na visokokolskim ustanovama Federacije BiH. Statistika jedinica je nastavnik. Veliina populacije je u 2007/2008. godina je 1.060 nastavnika. Populacija je analizirana prema varijabli nauno zvanje nastavnika. Variabla ima etiri modaliteta: redovni profesor, vanredni profesor, docent i ostali. Prikupljeni podaci se odnose na periode od 2004/2005. do 2007/2008. akademske godine. Broj ponavljanja modaliteta npr. redovni profesor je 339 u 2007/2008. akademskoj godini.
37

Rjeenje, cont.
N a s t a v n ic i s a p u n im r a d n im v r e m e n o m n a v is o k o k o ls k im o r g a n iz a c ija m a u B iH

B r o j n a s ta v n ik a

450 400 350 300 250 200 150 100 50 0

2 0 0 4 /2 0 0 5 2 0 0 5 /2 0 0 6 2 0 0 6 /2 0 0 7 2 0 0 7 /2 0 0 8

R e d o v n i p r o fe s o r

V a n r e d n i p r o fe s o r

D oc ent

O s t a li

38

Va zadatak
1. Jednom reenicom opiite Vae shvatanje statistike kao grupe naunih metoda. 2. Navedite primjere tri masovne pojave. 3. Za odabrane masovne pojave statistiku jedinicu i statistiki skup. odredite

Pitanje
Za svakog od vas potrebni su nam podaci o polu. Koji u metod prikupljanja podataka upotrijebiti?
Direktno posmatranje evidentiranje). (opaanje i

39

40

Razmislite:
elite prikupiti podatke o broju zaposlenih za 40 preduzea iz cijele BiH. Na koji nain ete realizovati anketu ako na raspolaganju imate: a) 50 KM?
Telefonom (manje vjerovatno potom).

elim znati va stav. Razmislite i odgovorite:

Imate zadatak da odredite prosjenu potronju hljeba za domainstva u BiH. U tu svrhu proveete anketu. Rezultat Vam je potreban za mjesec dana. Vae istraivanje proveete: Na uzorku Na statistikom skupu (populaciji)
41 42

b) 2500 KM?
Poslati nekoliko anketara na teren.

Pitanje
Direktor centra za istraivanje u odjelu za marketing jednog velikog lanca prodavnica eli provesti istraivanje kako bi saznao koliko vremena mjeseno ene provedu u kupovini i to u tipinom mjesecu. Posebno ga zanima razlika izmeu navika u kupovini kod nezaposlenih i zaposlenih ena, i razlika kod ena koje imaju ili nemaju djecu. Definisati populaciju i uzorak za istraivanje.

Popis znai da:

1. 2.

3.

Radimo sa uzorkom Svaki element populacije je ukljuen u istraivanje Samo dio populacije se ukljuuje u istraivanje

43

Prodiskutujmo zajedno...
Sigurno ste nekada mjerili vanjsku (ili svoju) temperaturu, kao i brojali koliko osoba u vaoj uoj porodici ima plave ili smee ili zelene oi. ta mislite, u emu je osnovna razlika izmeu pojmova (varijabli!) temperatura i boja oiju? Kako izraavamo (koje vrijednosti mogu da uzmu) varijable temperatura i boja oiju?
45

Definicija statistike varijable

Osobina po kojoj se razlikuju jedinice statistikog skupa Funkcija koja svakoj statistikoj jedinici kao elementu populacije pridruuje jednu vrijednost. Statistiki skup - skup istovrsnih elemenata (jer svi posjeduju datu osobinu, istovrsnost po odreenoj osobini) koji su u isto vrijeme razliiti ili varijabilni (jer imaju razliite vrijednosti date osobine) Sinonim - obiljeje Modalitet vrijednost koju moe uzeti statistika varijabla. 46

Primjer 4
Statistika varijabla duina radnog staa:
zaposleni u fabrici Z se razlikuju po duini radnog staa, svakom zaposlenom u fabrici Z moemo pridruiti jednu i samo jednu vrijednost duine njegovog radnog staa. modalitet varijable duina radnog staa je npr. 12 godina, 5 mjeseci i 10 dana.
47

Tipovi mjernih skala nominalna mjerna skala

Mjerne skale definiu pravila pridruivanja za formiranje statistike varijable. Nominalna mjerna skala
Atributivno (opisno) data lista obiljeja po kojima se razlikuju statistike jedinice. Poredak nebitan. Svaki modalitet ima isti relativni znaaj. Nisu dozvoljene matematike operacije. Jedino je mogue izvriti prebrojavanje.

48

Tipovi mjernih skala ordinalna mjerna skala

Ordinalna mjerna skala
Modaliteti opisno izraeni, mogue ih je rangirati prema nekom loginom redosljedu. Poredak bitan, nemaju svi modaliteti isti znaaj. Dozvoljeno prebrojavanje i logike operacije poreenja (<,=,>), ali ne i matematike operacije. Mogue opisno date modalitete zamijeniti rangovima.
49

Tipovi mjernih skala intervalna mjerna skala

Intervalna mjerna skala
Numeriki dati modaliteti, ali poloaj nule se arbitrarno odreuje. Nula ne znai odsustvo pojave. Razlike u mjernim osobinama elemenata su predstavljene razlikama brojeva na intervalnoj skali. Dozvoljeno prebrojavanje, poreenje i oduzimanje.
50

Tipovi mjernih skala metrika mjerna skala

Metrika mjerna skala
Numeriki dati modaliteti i posjeduje prirodnu nulu. Nula znai odsustvo pojave. Doputene sve logike i matematike operacije. Omoguava najprecizniju i najopirniju analizu.
51

Tipovi statistikih varijabli

prema tipu mjerne skale
Nominalna ili atributivna
odgovara joj nominalna mjerna skala npr. boja oiju

Kvalitativna statistika varijabla

Ordinalna
odgovara joj ordinalna mjerna skala npr. zvanje univerzitetskog radnika

Moete li vi dati neki primjer nominalne ili ordinalne varijable?

52

Tipovi statistikih varijabli

prema tipu mjerne skale, cont.
Kvantitativna statistika varijabla Prekidna
moe uzeti samo odreene vrijednosti iz zadanog intervala npr. ocjena na ispitu iz Statistike

Kada radimo sa kvantitativnom mjernom skalom i nula znai odsustvo pojave, rije je o:
1. 2. 3. 4.

Neprekidna
moe uzeti bilo koju vrijednost iz zadanog intervala npr. visina ili teina studenta I godine

Moete li vi dati neki primjer prekidne ili neprekidne varijable?

53

Nominalnoj skali Ordinalnoj skali Intervalnoj skali Metrikoj skali

Proitajte sljedei tekst: Ako u analizi neke pojave, podatke dobijamo mjerenjem, odgovarajua statistika varijabla je:
1. 2. 3. 4.

Kvalitativna ordinalna Kvantitativna diskretna Kvalitativna nominalna Kvantitativna kontinuirana

Prosjean statistiar je oenjen sa 1,75 ena koje ine sve to je mogue da ga udalje od kue 2,25 noi u sedmici sa samo 50% uspjeha.
T.H.Wonnacott, R.J.Wonnacott: Statistique, Economica, 3eme edition, Paris, str.28.

56

Nagib njegovog ela je 2%, on posjeduje 5/8 jednog rauna u banci i ima 3,06 djece koji ga napola izluuju; 1,65 od njegove djece su djeaci.
T.H.Wonnacott, R.J.Wonnacott: Statistique, Economica, 3eme edition, Paris, str.28.

Subotom uvee on angauje 1/3 baby-sitter da uva njegovo 3,06 djece, u sluaju da 5/8 njegove punice koja ivi sa njima u kui ne pristane da uva djecu za polovinu cijene.
T.H.Wonnacott, R.J.Wonnacott: Statistique, Economica, 3eme edition, Paris, str.28.

57

58

Diskusija o tekstu
Na koji nain je prezentovana informacija? Da li biste vi koristili ovakav nain prezentacije? Kako biste vi komentarisali ovaj tekst?
59

Pitanje
U istraivanje treba ukljuiti varijablu koja se odnosi na primanja u domainstvu. Jedan prijedlog za pitanje u upitniku glasi Koliko iznosi mjeseno primanje Vaeg domainstva (u KM)?. Druga ideja je da se ponude intervali za primanja te da anketirani odabere odgovor (npr 10001500, 1500-2000,...). Zavisno od odabrane opcije: Koji tip varijable je u pitanju? Koji od dva ponuena naina formulacije pitanja biste odabrali i zato? 60

Primjer 5
Kojeg su tipa varijable pomou kojih izraavamo:
Navrene godine jedne osobe Temperaturu u amfiteatru Ljubaznost neke osobe
Kvalitativna ordinalna neutralan, drzak) Kvantitativna prekidna varijabla

Primjer 5, cont.
Kojeg su tipa varijable pomou kojih izraavamo:
Jainu tona
Kvantitativna varijabla dobijena mjerenjem to znai da je kontinuirana ili kvalitativna ordinalna varijabla (ako kaemo ton je slab ili jak)

Kvantitativna varijabla sa intervalnom skalom jer 0 ne znai odsustvo pojave varijabla (ljubazan,

Brano stanje
Kvalitativna nominalna (atributivna) varijabla (modaliteti opisno dati, svi imaju isti relativni znaaj)
62

61

Primjer 6
Odredite da li prezentovane kategorije predstavljaju obiljeja ili jedinice statistikog skupa i kompletirati ureene parove (obiljeje, jedinice statistikog skupa):
Radnici Starost uenika Domainstva Primanja Visina uloga na tednju Stanovnici tedie Uenici Potronja brana Banke Spol Visina kredita
63

Rjeenje
Ureeni parovi su:
(starost uenika, uenici) (primanja, radnici) (visina uloga na tednju, tedie) (potronja brana, domainstva) (spol, stanovnitvo) (visina kredita, banke).
64

Primjer 7
Cijene dionica (u KM) kompanije na berzi za 36 sluajno odabranih dana od 31. 12. 1999. do 31. 12. 2004. godine bile su...

Va zadatak
Kojeg su tipa varijable pomou kojih izraavamo:
Inteligenciju osobe
Kvantitativna kontinuirana varijabla ako mjerimo koeficijentom inteligencije ili kvalitativna ordinalna ako uzmemo modalitete inteligentan, srednje ili prosjeno inteligentan... .

populacija 36 sluajno odabranih dana od 31. 12. 1999. do 31. 12. 2004. godine jedinica populacije svaki dan ponaosob varijabla - cijene dionica (KM) kompanije na berzi
kvantitativna, kontinuirana varijabla jedinica mjere KM

Razumijevanje gradiva
Kvalitativna ordinalna varijabla (slabo, srednje, dobro, izvrsno) ili kvantitativna prekidna varijabla (ako se ocjenjuje ocjenom 5-10)

Broj on-line kupovina realizovanih u toku mjeseca

Kvantitativna prekidna varijabla

65

66

Va zadatak, cont.
Kojeg su tipa varijable pomou kojih izraavamo:
Broj koulja djevojka koje posjeduje jedna
Kvantitativna prekidna varijabla, ne moe imati 4,2 koulje u ormaru Kvalitativna nominalna varijabla Kvantitativna kontinuirana varijabla
67

Pitanje
Ako mjerimo vrijeme potrebno za dolazak atletiara na cilj, koji tip varijable ete upotrijebiti?
Kvantitativnu kontinuiranu Kvantitativnu prekidnu
68

Omiljeni tip muzike

Visinu uloga na tednju

Pitanje
U fast-food objektima prodaju se tri razliita tipa napitaka: bezalkoholna pia, ajevi i kafa. Bezalkoholna pia se nude u obliku tri veliine: mala, srednja i velika. Koji tip varijable predstavlja:
Varijabla tip napitka?
Kvalitativna nominalna varijabla

Va zadatak
Diplomirani politolog je podnio zahtjev za kredit u Hypo Alpe Adria banci. Kompletirao je dosije sa sljedeim informacijama:
Datum roenja: 30. 04. 1984. Mjesena plata: 758 KM Posao: Asistent Poslodavac: FPN, Sarajevo Broj godina staa: 3 Brani status: Oenjen Broj djece: 1 Iznos traenog kredita: 20 000 KM Duina otplate kredita: 10 godina Namjena kredita: kupovina automobila Odredite tip varijabli za svaki od gore navedenih podataka.
70

Varijabla veliina pakovanja bezalkoholnog pia?

Kvalitativna ordinalna varijabla
69

Koja mjerna skala odgovara praenju i evidentiranju adrese stanovanja?

1. 2. 3. 4.

Nominalna Ordinalna Intervalna Racio ili mjerna

___________________ varijabla je kvalitativna varijabla takva da je mogue uspostaviti redosljed meu modalitetima i mogue ih je porediti.
1. 2. 3. 4.

Nominalna Ordinalna Prekidna Kontinuirana

Izvori
___________________ varijabla je kvantitativna varijabla takva da moe uzeti samo odreene vrijednosti iz datog intervala i da je broj modaliteta konaan i prebrojiv.
1. 2. 3. 4.

Nominalna Ordinalna Prekidna Kontinuirana

R. Somun-Kapetanovi, Statistika u ekonomiji i menadmentu, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2008. Curwin J. and Slater R., Quantitative Methods for Business Decisions, Thomson Learning fifth edition, 2002.

74