SVEUCILISTE/UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA SUDIJA: I

SMIJER: SOFTVERSKI INŽENJERING

ADAMIR JERKOVIĆ

STATISTICKO ISTRAZIVANJE I NJEGOVA PRIMJENA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 03.02.2020. godine

1
SVEUCILISTE UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ
FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: I GODINA

SMIJER: SOFTVERSKI INŽENJERING

STATISTIČKO ISTRAZIVANJE I NJEGOVA PRIMJENA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Adamir Jerković student Sveucilista-Univerziteta “Vitez” Vitez, Indeks broj:

odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno
samostalno uz koristenje citirane literature i pomoc profesora odnosno asistenta.

Potpis studenta:______________

STUDENT: Adamir Jerković

PREDMET: Statistika
PROFESOR: Doc. dr Ibrahim Obhođaš
ASISTENT: ______________________

2
Sadržaj

Uvod.................................................................................................................................................4
Pojam statističkog istraživanja.........................................................................................................5
Etape statističkog istraživanja..........................................................................................................5
Statističko posmatranje.....................................................................................................................6
Sređivanje i grupisanje statističkih podataka...................................................................................6
Prikazivanje statističkih podataka....................................................................................................7
Statističke serije................................................................................................................................8
Statističke tabele...............................................................................................................................8
Grafičko prikazivanje podataka........................................................................................................9
Linijski dijagram............................................................................................................................10
Površinski dijagrami.......................................................................................................................11
Strukturni krugovi..........................................................................................................................12
Objavljivanje rezultata ……………………………………………………………………… …12

Zaključak........................................................................................................................................13
Literatura........................................................................................................................................14

3
Uvod

Osnovne karakteristike masovnih pojava često su obuhvaćene kvantitativnim izražavanjem pa su

zbog toga prisutne u empirijskim istraživanjima, na primjer u ekonomiji, sportu, biologiji,
demografiji i mnogim drugim disciplinama.

Statističkim metodama reduciraju se obilježja masovnihj pojava s ciljem da se isključe nevažne a

izdvoje bitne informacije u vezi sa posmatranom pojavom.
Da bi statističko istraživanje bilo kvalitetno sprovedeno neophodno je definisati cilj i predmet
istraživanja.
Cilj istraživanja mora biti precizan i jasno definisan, konkretan i realan da bi istraživa nje moglo
uspješno da se isplanira. Cilj istraživanja direktno uslovljava predmet istraživanja.
U skladu sa definicijom statistike predmet statističkog istraživanja je masovna pojava koja je
određena nekim kriteriima.Najprije je važno definisati varijable koje će biti predmet istraživanja.

Statistički metodi prikupljanja, sređivanja, obrade i prikazivanja podataka spadaju u domen

deskriptivne statistike.
U ovom radu bit će obuhvaćeni svi navedeni statistički metodi za istraživanje, kroz etape
statističkog istraživanja.

4
Pojam statističkog istraživanja

Primjena statistike u istraživanju podrazumijeva da se u pripremi istraživanja izabranog problema

poštuju sljedeća pravila:
- Predmet istraživanja i ciljeve potrebno je jasno odrediti (detaljno proučiti pojavu,
zabilježiti njene osnovne karakteristike i ciljeve istraživanja).
- Kreirati kvalitetan uzorak i odabrati metodu za prikupljanje podataka.
- Izabrati prikladne metode za opis skupa prikupljenih podataka (deskriptivna sta-tistika).
- Izabrati prikladne statističke metode za zaključivanje na temelju prikupljenih podataka na
uzorku.
Cilj svakog istraživača koji se odlučio za statističko istraživanje jeste da dođe do najmanje
jednog, a najčešće do većeg broja kvantitativnih pokazatelja koji su rezultat sažimanja podataka,
a koji se kasnije mogu koristiti u različite svrhe i na različite načine.

Etape statističkog istraživanja

Kod istraživanja masovnih pojava koriste se određene metode i postupci koje se realizuju kroz
sljedeće etape:
- Statističko posmatranje (posmatranje i prikupljanje podataka)
- Sređivanje i grupisanje statističkih podataka
- Obrada, analiza i interpretacija dobijenih podataka.

Prva etapa odnosno statističko posmatranje je osnova za izvođenje cjelokupne statističke

aktivnosti. Neodstavi i greške koje nastanu u ovoj etapi, mogu tako da se osjete u daljem toku
rada, da otežaju, a neka i onemoguće pravilno izvođenje statističog istraživanja.
Zato se pribjegava izradi projekta po etapana od početka do kraja.

5
Statističko posmatranje

Da bi statističko istraživanje bilo potpuno, neophodno je izraditi plan istraživanja. U tom planu bi
trebala biti razrađena metodologija rada, organizacija rada, tehnika, kontrola njihovog kvaliteta i
prostor i vrijeme posmatranja.
Osim toga odredit će se mjerni instrumenti, mogućnosti kontrole rezultata uz neophodan kadar
koji učestvuje u prikupljanju informacija. Finansijska i materijalna sredstva isto tako moraju biti
predviena tim planom.
Postoje tri izvora statističkog posmatranja tj. prikupljanja statističkih podataka:
- na neposredan način (ličnim uvidom);
- preko dokumentacije;
- na posredni način (ispitivanjem lica)

Statističko posmatranjetreba da bude sistematično i neprekidno u jednakim vremenskim

intervalila. Evantualno stihijsko posmatranje neće dati objektivne i svestrane karakteristike
pojave.
U ovoj fazi se formiraju prvi statistički podaci ili prve informacije o pojavi koja će biti predmet
statističkog istraživanja.

Sređivanje i grupisanje statističkih podataka

Sređivanje i grupisanje statističkih podataka je najznačajnija faza u statističkom istraživanju. Ono

se vrši tako što se veliki broj pojedinačnih podataka sažima u određeni broj jednorodnih grupa na
osnovu raznih vrsta i obilježja. Pripadnost određenog grupi zavisi od karaktera obrazovanih
grupa.
Grupisanje po statističkih obilježijima često zahtijeva veliki napor obziromn da obilježja imaju
veliki broj varijanti, zato na početku treba odrediti ona obilježja koja su u skladu sa postavljenim
ciljem i zadatkom posmatranja,
Grupisanje po obilježijima može se svrstati u:
- Atributivna;
- Numerička;

6
 - Vremenska;
- Prostorna obilježja;
U atributivna obilježja spadaju još i ciljna obilježja a javljaju se kada jednu statistučku masu
raščlanjujemo na neke sastavne dijelove na osnovu kvalitativnih obilježja.
U ciljna obilježja spadaju i numerička obilježja koja su u osnovi kvantitativna tj. obilježja koja se
iskazuju numerički. To znači da se numeričkim obilježjima pretpostavlja formiranje distribucije
frekvencija. Distribucija frekvencija daje nam srednji oblik individualnih numeričkih obilježja,
daje nam uvid u varijacije obilježja, pa je zato podesna ia izučavanje varijabiliteta.
Vremenska obilježja ispoljavaju variranje pojave u vremenskim intervalima.
U obilježja prema značaju, ubrajaju se i prostorna obilježja koja se grupišu prema geografskom ili
teritorijanom aspektu.
Postoje i druga grupisanja a ona se formiraju prema cilju i značaju, kao na primjer analitičko i
stvarno grupisanje.
Sva ova grupisanja utvrđuju stanje masovne pojave u određenom momentu i moraju se vršiti po
određenim principima grupisanja:
- Sveobuhvatnost (podrazumijeva obuhvatanje svih jedinica posmatrane pojave)
- Sistematičnost (podrazumijeva da raspored statističkih jedinica unutar grupe bude
povezan i logičan)
- Istovremenost (podrazumijeva istovremeno posmatranje svih statičkih jedinica)
- Određenost (podrazumijeva posmatranje pojave kada je to za nju najnormalnije)
- Ponavljanje (podrazumijeva posmatranje pojave u jednakim vremenskim intervalima)
- Razumljivost (podrazumijeva decidno i jednostavno prikazivanje podataka dostupno
svakom pojedincu).

Prikazivanje statističkih podataka

Grupisanje i prikazivanje statističkih podtaka vrši se pomoću:

- statističkih serija,
- statističkih tabela i
- grafičkog prikazivanja podataka.

7
Statističke serije

Statističke serije prikazuju sadržinu statističkog skupa u atributivnim i numeričkim

obilježjima.Statističke serije se mogu podijeliti na osnovu više kriterija i obilježja.
Tako se prema broju obilježja razlikuju:
- proste i
složene serije.
Prema vrsti obilježja:
- Vremenske;
- Prostorne;
- Atributivne i
- Numeričke
Prema sređenosti podataka:
- Proste
- Serije distribucije frekvencije
Atributivna obilježja se iskazuju opisno po kriterijima koji se odnose na konkretna obilježja na
primjer: mjesto stanovanja: selo -grad, pol: muški-ženski, stručna sprema: VSS, VS, SS i sl.
Numerička obilježja iskazuju brojčani odnos ili gradaciju vrijednosti. Gradacija zavisi od toga li
je je obilježje prekidno ili neprekidno. Seriju strukture po numeričkom obilježju nazivamo još
rasporedom frekvencija. Broj jedinica u jednoj grupi naziva se frekvencija te grupe odnosno
učestalost pojava.
Vremenske serije su nizovi statističkih podataka kokji prikazuju kretanje pojave tokom
posmatranog vremenskog period. Njima se prikazuje stanje neke pojave u odreenom momentu ili
u određenim vremenskim periodima.

Statističke tabele

Statistička tabela predstavlja jedan od osnovnih i najracionalnijih oblika iskazivanja statističkih

podataka kao rezultata statističkog istraživanja. Pomoću njih se vrši upoređivanje i analiziranje
brojnih karakteristika pojava kao i donošenje zaključaka o daljem ponašanju pojave.

8
Podjela tabela vrši sr prema sadržini na proste i složene tabele. Ova podjela tabela uslovljena je
brojem obilježja u tabeli. Ako se u tabeli iskazuje samo jedno obilježje ona je prosta, a
iskazivanjem više obilježja ona je složena, i imat će više kolona i redova.

Kod izrade tabela treba paziti da one budu razumljive, pregledna i jedinstvene.

Studenti Prosječna Prosječna Prosječna Ukupan broj

fakulteta visina težina ocjena studenata
Prva godina 176,0 78,0 6,5 120
Druga godina 177,00 78,5 7,0 110
Treća godina 177,6 76,0 7,2 65
Četvrta godina 178,00 79,0 7,3 44
Slika 1. Statistička tabela, struktura studenata prema obilježjima (urađena 13.02.2021. godine)

Grafičko prikazivanje podataka

Kako bi se numerički podaci, koji su prikazani u tabeli učinili pristupačnijim i razumljivijim

koriste se razne forma crteža i grafikona.

Zadataka grafikona je da na slikovit način, jasnije i jednostavnije prikaže rezultate statističkog

istraživanja.

Grafičko prikazivanje, pored toga što omogućava jasniji pregled statističkog istraživanja datog
pomoću brojeva, u velikoj mjeri olakšava i naučnu analizu dobijenih rezultata istraživanja.

Kako tabele tako i grafikoni mogu se podijeliti prema raznim obilježjima: sadržaju i načinu
konstruisanja.

Prema načinu konstruisanja oni se dijele u tri osnovne grupe:

- Dijagrame,
- Kartograme

- Grafikone

Prema sadržaju, dijelimo ih na :

- Varijacione;
- Tetitorijalne;

- Grafikone veličina, i dr

9
Najrasprosranjeniji oblik grafičkog prikazivanja rezultata istraživanje su dijagrami, koji se dijele
na stigmograme, linearne dijagrame, površinske dijagrame i stereograme.

Oni su dati u vise različitih oblika, kao što su: linija, tačka, površina ili prostorno prikazivanje u
više dimenzija.

Grafički prikaz statističkih podataka koji se kostruišu pomoću tačaka, nazivaju se stigmogrami.

Slika 2. Stigmogram (14.02.2021. godine)

Linijski dijagram

Statistički dijagrami koji se konstruišu pomoću pravih i krivih linija nazivaju se linijski
dijagrami. Linijski dijagrami se koriste kod serija podataka koje prate pojavu u dinamici vremena
pa se nazivaju i hronogrami. Za konstrukciju ovih dijagrama se koristi Dekartov pravougli
koordinatni sistem i polani koordinatni sistem. Na osama ovih koordinatnih sistema unose se
mjerne jedinice koje označavaju pojavu.

Slika 3. Linijski dijagram (14.02.2021.godine)

10
Površinski dijagrami

Površinskim dijagramima se vrši upoređenje obima i strukture dvije ili više pojava. Tu spadaju:
stupci (histogram) kvadrati, krugovi, i drugi oblici strukturnih dijagrama kojima se iskazuje
površina neke pojave ili više njih.

Slika 4. Prostorni dijagram (histogram)(16.02.2021. godine)

Strukturni krugovi

Za grafičko prikazivanje strukture pojave koristimo strukturne krugove. Površina kruga

predstavlja pojavu u cijelini, a pojedini dijelovi – isječci predstavljaju njene sastavne dijelove.

Slika 5. Strukturni krug (16.02.2021. godine)

11
Objavljivanje rezultata
 
Objavljivanje rezultata je završena faza statističkog istraživanja koja ima za svrhu da
zainteresovanim licima saopšti rezultate statističkog istraživanja s dovoljno pojedinosti i na način
da svaki korisnik može razumjeti i ocjeniti valjanost zaključaka.
Lica koja koriste rezultate statističkog istraživanja su obično sami naručioci.

12
Zaključak

Pod statističkim istaživanjem podrazumijevamo skup matematičko-statističkih i drugih postupaka

koji se primenjuju u nekoj statističkoj akciji. Predmet statističkog istraživanja su masovne pojave,
koje su po svojoj prirodi varijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju slučajeva i na
osnovu tih posmatranja donijeti odgovarajuće zaključke.

Statističko istraživanje uključuje dvije etape - statističko posmatranje i statističku analizu. U

okviru statističkog posmatranja razlikujemo izradu plana posmatranja, prikupljanje, grupisanje,
sređivanje i prikazivanje podataka. Statistička analiza uključuje matematičku obradu podataka,
analizu rezultata i njihovo objavljivanje, a može biti statička, dinamička i korelaciona. Veoma
zahtjevna faza statističkog posmatranje je izrada plana posmatranja, kojim se obuhvata cilj
posmatranja, predmet posmatranja, jedinice posmatranja, obilježja jedinica posmatranja,
redakcija upitnika i uputstava, izvor i način posmatranja, mjesto i vrijeme posmatranja, obim
posmatranja, pripremni radovi i provjera rezultata posmatranja.

Po jednom drugom gledištu, statističko istraživanje obuhvata četiri faze - pripremu posmatranja;
statističko posmatranje – prikupljanje podataka; kontrolu, sređivanje, grupisanje, obradu i
prikazivanje podataka; te analizu podataka i njihovo tumačenje.

13
Literatura
1. Osnovi statistike, dr. Rasim Dacić, Sarajevo 2004. godine
2. Statistika, Prof. Dr. Murat Prašo
3. https://www.link-elearning.com/site/lekcija-Statisti%C4%8Dke-tabele-i-grafi
%C4%8Dko-prikazivanje-statisti%C4%8Dkih-podataka--_12480

14