POJAM STATISTIKE I OSNOVNI POJMOVI

Predavanje 1

Maja Pauković, pred.

OSNOVNI PODATCI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Primijenjena statistika

Godina i semestar studija 1.godina, I. semestar

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5 ECTS

Status predmeta Izborni

Jezik nastave Hrvatski jezik

Način izvođenja nastave Predavanja i laboratorijske vježbe

Naučiti studente da misle probabilistički. Omogućiti statističku

Ciljevi predmeta
obradu podataka.

Način provjere znanja Kolokviji (I, II) tijekom nastave i/ili završni pismeni ispit

2
OSNOVNI PODATCI O KOLEGIJU

Nazočnost studenata-ica na laboratorijskim vježbama od najmanje 80% .

Obveze studenata Pristupanje 1. (planirani datum 10.10.2019.) i 2. kolokviju (planirani datum
07.11.2019.) ili pisanom ispitu (planirani datum I.roka 13.11.2019.)
Nastavni materijali Dostupni na moj.tvz.hr
Konzultacije Utorkom 15:30 – 17:00 sati, Brozova 6A, I. kat
E-mail maja.paukovic@tvz.hr

3
Statistika
 znanstvena disciplina koja na organiziran način pristupa prikupljanju, selekciji, grupiranju, prezentaciji i
analizi informacija ili podataka, te interpretiranju rezultata provedene analize, a u svrhu realizacije
postavljenih istraživačkih ciljeva koristeći pritom odgovarajuće statističke metode i tehnike
 znanost učenja iz podataka na način da kontrolira i komunicira nesigurnost u zaključcima te na taj način
pruža bitne smjernice za upravljanje znanstvenim i društvenim napretkom
Deskriptivna statistika
 temelji se na konkretnim rezultatima dobivenim istraživanjima ili mjerenjima pri čemu je obuhvaćen
statistički skup u potpunosti
 obuhvaća postupke uređivanja, tabličnog i grafičkog prikazivanja podataka te izračunavanje opisnih
statističkih pokazatelja
 opisuje rezultate kako bi bili pregledniji, razumljiviji i pogodniji za interpretaciju i daljnju analizu i
primjenu
Inferencijalna statistika
 temelji se na teoriji vjerojatnosti i proučava metode kojima se pomoću dijela informacija
(reprezentativni uzorak) donose zaključci o cjelini (populacija)
 temelji se na parcijalnom obuhvatu statističkog skupa ili populacije
 na temelju rezultata dobivenih na uzorku statističkog skupa ili populacije donosi zaključke primjenom
induktivne metode (” od pojedinačnog k općem”) o karakteristikama cijelog statističkog skupa
 rizik i nesigurnost u primjeni rezultata dobivenih istraživanjem procjenjuje se na temelju načela teorije
vjerojatnosti

4
Faze statističkog istraživanja
1. Određivanje cilja i razrada plana istraživanja
2. Organizirano prikupljanje statističkih podataka (brojanje, mjerenje,
ocjenjivanje, evidentiranje, anketiranje)
3. Grupiranje statističkih podataka
4. Tablično i grafičko prikazivanje statističkih podataka
5. Statistička analiza i interpretacija rezultata provedenog istraživanja

5
Osnovni pojmovi u statistici
 Statistička populacija
 ukupan skup jedinki koje su predmet našeg interesa i o kojima želimo donositi zaključke
 skupina jedinki na koje se istraživanje odnosi i na koju se poopćavaju (generaliziraju) dobiveni
rezultati
 može biti konačna ili beskonačna
 npr. ako želimo znati udio korisnika koji su zadovoljni uslugama Tele2 Hrvatska, tada populaciju čine
svi korisnici usluga Tele2 Hrvatska
 mjerenje svih jedinki u populaciji najčešće je nemoguće, stoga se populacija uzorkuje procesom
selekcije podskupa na način da uzorak bude reprezentativan za populaciju koja se istražuje i pruža
rezultate sukladne onima što bismo ih prikupili ispitivanjem cijele populacije

POPULACIJA

UZORAK

6
 Statističko zaključivanje
 zaključivanje o populaciji od interesa, a osniva se na reprezentativnom uzorku iz populacije

STATISTIKA
UZORAK POPULACIJA

7
 Uzorak
 dio populacije određen postupkom uzorkovanja na kojem se provodi istraživanje i temeljem kojega
se zaključuje o cijeloj populaciji
 postupak uzorkovanja:
1. Utvrđivanje ciljne populacije
2. Utvrđivanje okvira uzorkovanja
3. Izbor metode uzorkovanja:
a) neprobabilističke metode: temelje se na prosudbama istraživača i specifičnim
potrebama što ih nameću istraživanja; pri njihovu korištenju nema načina da se utvrdi
vjerojatnost da će neka osoba biti uključena u uzorak
 prigodni uzorak
 kvotni uzorak
 namjerni uzorak
 tehnika „snježne grude”
b) probabilističke metode: matematički konstruirani uzorci izabrani na temelju proračuna
vjerojatnosti koju za izbor u uzorak ima svaka pojedina jedinica populacije (osnovnog
skupa):
 jednostavni slučajni uzorak
 sistematski uzorak (slučajni sustavni uzorak)
 stratificirani uzorak
 uzorak klastera
 stupnjeviti (višeetapni) uzorak
4. Određivanje potrebne veličine uzorka
5. Uzorkovanje

8
Zavisnost-nezavisnost dva uzorka
 Nezavisni uzorci: ako mjerena svojstva od interesa na jednom uzorku ne daju nikakve informacije o
mjerenjima iste osobine na drugom uzorku (u nezavisnim uzorcima nalaze se različite jedinke)
 Zavisni uzorci: uparena mjerenja osobine od interesa na istom skupu jedinki; ako su mjerenja u jednom
uzorku povezana s mjerenjima u drugom uzorku
Primjer nezavisnih uzoraka:
1. Slučajnim izborom, na početku semestra, biramo 50 studenata s druge godine, izabranog smjera i
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i testiramo njihovo znanje iz matematike.
2. Slučajnim izborom, na kraju semestra, biramo 50 studenata s druge godine izabranog smjera i fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i testiramo njihovo znanje iz matematike.
Primjer zavisnih uzoraka:
1. Slučajnim izborom, na početku semestra, biramo 50 studenata s druge godine izabranog smjera i fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i testiramo njihovo znanje iz matematike.
2. Na kraju semestra, na istih 50 studenata s druge godine izabranog smjera i fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
testiramo znanje iz matematike.

9
Statistička analiza
 analiza kojom se stječe uvid u strukturu pojava ili procesa u vremenu i prostoru, te uvid u njihove
međusobne veze i odnose
 predmet statističke analize – kvalitativna i kvantitativna obilježja promatranih pojava ili procesa
obuhvaćenih statističkim skupom
Statistički skup
 statističke jedinice (osobe, stvari, poslovni subjekti, regije, države i sl.) koje imaju slična, zajednička
svojstva
 precizno definiran – pojmovno , prostorno i vremenski
 Npr. Studenti Tehničkog veleučilišta u Zagrebu upisani u akad.god.2019/20.
• pojmovna definicija: studenti
• prostorna definicija: Tehničko veleučilište u Zagrebu
• vremenska definicija: akad.god.2019/20.

10
Obilježja
 odgovarajuća svojstva po kojima su jedinice statističkog skupa međusobno
slične ili po kojima se razlikuju
 definirana modalitetima (pojavnim oblicima) uz koje se vežu frekvencije
(apsolutne ili relativne) kao numerički izraz intenziteta pojavnosti pojedinog
modaliteta u promatranom statističkom skupu
 vrijednosti obilježja se mijenjaju u skladu s različitim čimbenicima
 Npr.

Spol Broj studenata Struktura u %

(obilježje) (apsolutne frekvencija) (relativne frekvencije)
Muškarci 900 60
Modaliteti
Žene 600 40
Ukupno 1500 – opseg statističkog skupa 100

11
Kvalitativna obilježja
 Nominalna obilježja– modaliteti promatranog obilježja izražavaju se pomoću odgovarajućih
atributa, kategorija, slovnih oznaka i sl.
 vezano
uz nominalnu skalu prikaza vrijednosti varijable - vrijednosti varijable nemaju
matematičku interpretaciju – variraju u kvaliteti, ne u stupnju
 Atributivna obilježja – modaliteti izražavaju svojstvo (atribut) statističke jedinice (npr. spol,
nacionalnost, bračno stanje, tip automobila, horoskopski znak itd.)
 Alternativno obilježje – nominalno, atributivno obilježje sa samo dva modaliteta (npr. spol)
 Geografska (prostorna) obilježja – modaliteti pokazuju vezu statističke jedinice s određenim
prostorom (npr. mjesto rođenja, državljanstvo, sjedište neke tvrtke, itd.)
 računske operacije: prebrajanje statističkih jedinica unutar grupe
 Redoslijedna obilježja (obilježja ranga) – vezana uz ordinalnu skalu izražavanja modaliteta –
jedinicama statističkog skupa određuje se stupanj posjedovanja nekog svojstva pridruživanjem
određenih brojeva, slovnih oznaka ili drugih simbola, te ih se svrstava na unaprijed definiranu i
redoslijedno uređenu skalu (npr. školske ocjene s brojčanim modalitetima od 1 do 5, kvalifikacija
djelatnika s uobičajenim modalitetima NKV, SSS, VŠS, VSS, itd., stupanj zadovoljstva uslužnošću
osoblja u nekom turističkom kompleksu s modalitetima vrlo nizak, nizak, srednji, visok, vrlo visok i sl.);
ne mogu se provoditi nikakve računske operacije ali se te vrijednosti mogu međusobno
uspoređivati (računske operacije <,>)

12
Kvantitativna obilježja
 svojstva jedinica statističkog skupa izražavaju se brojevima
 vezana uz intervalnu i omjernu skalu izražavanja modaliteta
 Intervalna skala
 vrijednostintervalnog obilježja je broj, vrijednosti varijable (numeričke vrijednosti) prikazuju fiksne
mjerne jedinice, ali nemaju apsolutnu, fiksnu nulu
 položaj
nule, koja ne označava ne postojanje promatranog svojstva, i mjerne jedinice određeni
dogovorno
 jednake razlike u brojevima na intervalnoj skali predstavljaju jednake razlike u promatranom
svojstvu
 vrijednosti na intervalnoj skali se mogu zbrajati i oduzimati, no ne mogu se utvrđivati omjeri
 Celsiusova i Fahrenheitova temperaturna skala
 Omjerna skala
 vrijednost omjernog obilježja je broj
 nula na omjernoj skali upućuje na nepostojanje svojstva
 sastoji se od brojeva čije jednake razlike predstavljaju jednake razlike u mjerenom svojstvu
 npr. broj zaposlenih, stanje na tekućem računu, visina osobe, ...

13
Bitna razlika: relativni odnos dva broja s tih skala:
 Intervalna skala: npr. Ako je u Zagrebu 15˚C a u Dubrovniku 30˚C nikako ne znači da je u Dubrovniku
dvostruko toplije nego u Zagrebu.
 Omjerna skala: npr. Ako Ana ima 50 kg a Ivo 100 kg znači da Ivo teži duplo više od Ane.

14
Numeričko obilježje
 kvantitativno obilježje kod kojeg se vrijednosti obilježja pridružuju statističkim jedinicama uz pomoć
omjerne skale
 diskretno ili diskontinuirano obilježje
 poprima prebrojivo mnogo vrijednosti između kojih postoji neki razmak koji ne mora nužno biti
cjelobrojan (npr. broj soba u stanu, broj djece u obitelji, veličina plaće u kunama, navršene
godine starosti, itd.)
 vrijednosti se obično utvrđuju brojanjem
 Kontinuirano obilježje
 poprima neprebrojivo mnogo vrijednosti, odnosno bilo koju vrijednost unutar nekog specifičnog
intervala omjerne numeričke skale (npr. visina, težina, duljina, starost, itd.)
 vrijednosti se obično utvrđuju mjerenjem

15
 OBILJEŽJE

KVALITATIVNO KVANTITATIVNO

DISKRETNO KONTINUIRANO

REDOSLJEDNO NOMINALNO

ATRIBUTIVNO GEOGRAFSKO
ALTERNATIVNO

16
Vremensko obilježje
 kronološki uređena skala modaliteta
 grupiranjem jedinica statističkog skupa prema kronološki uređenim modalitetima vremenskog obilježja
formira se vremenski statistički niz koji može biti:
 intervalnog karaktera – niz je nastao kontinuiranim praćenjem i kumuliranjem promatrane
pojave u odabranom vremenskom intervalu
 trenutačnog karaktera – niz je nastao snimanjem stanja određene pojave u odabranim
vremenskim točkama

Primjer intervalnog vremenskog niza Primjer trenutačnog vremenskog niza

Ostvaren promet u trgovini na malo u RH u Zaposleno osoblje u trgovini na malo u RH
razdoblju 2014.-2017. (tekuće cijene) u razdoblju 2014.-2017. (stanje na dan 31.12.)

Godina Ostvareni promet (u 000 kn) Godina Broj zaposlenih

2014. 10 520 470 2014. 520
2015. 12 250 410 2015. 580
2016. 13 050 200 2016. 595
2017. 14 150 115 2017. 605

17
HVALA NA POZORNOSTI
SRETNO!

18