SVEUČILIŠTE U MOSTARU

STUDIJ PSIHOLOGIJE

PSIHOLOGIJSKA
STATISTIKA 1

Uvodno predavanje
 Izvedbeni plan

Status kolegija: obavezni

Oblik nastave: 2P+0S+2V
Mjesto i vrijeme: dvorana Vjekoslav Klaić,
ponedjeljkom
Predavanja: 16.30-19.30
Pregled Vježbe: 18.30-19.15

kolegija
Broj ECTS bodova: 5
Nositelj kolegija: dr. sc. Ivona Čarapina
Zovko, doc.
Suradnice: Vida Vasilj, asist. i Marija Bešlić,
asist.
e-mail adrese
vida.vasilj@ff.sum.ba
marija.beslic1@ff.sum.ba
 Provjera znanja

Kolokviji/pismeni + usmeni ispit Ocjene

Pravo na izlazak na ispit stječe student koji

je redovito pohađao predavanja i vježbe
(minimalno 60% predavanja i 80% vježbi)
Studenti koji u kolokvijima postignu 55% ili
dovoljan - 55-66%
veći rezultat bit će oslobođeni pismenog dobar - 67-78%
dijela ispita (oba kolokvija moraju imati
vrlo dobar - 79-89%
min. 55%)
Minimalni rezultat na kolokvijima i na odličan - 90-100%
ispitu, potreban za prolaznu ocjenu, je 55%
Usmeni dio ispita je obvezan i nosi 50%
ukupne ocjene
Ako student ne zadovolji na kolokvijima,
izlazi na ispit - ispit također nosi 50%
ukupne ocjene
Dodatne informacije

Položen ispit iz kolegija Psihologijska

statistika 1 preduvjet je za polaganje
kolegija Psihologijska statistika 2 i za
slušanje kolegija Praktikum
eksperimentalne psihologije 1.
 11.10.2021.

Uvodno predavanje - Definiranje statistike, povijest, primjena, dometi

18.10.2021.
Teme predavanja: Mjere centralne tendencije

25.10.2021.

Indeksi raspršenja

6.11.2021.

Vjerojatnost - osnovni pojmovi; Skale mjerenja

8.11.2021.

Distribucije

15.11.2021.

Grafičko/tablično prikazivanje rezultata

22.11.2021.

Položaj rezultata u grupi

 29.11.2021.

Kolokvij 1
Teme predavanja:
OSTALI TERMINI - TURNUSNO - NAJAVA

Populacija i uzorak
Testiranje razlika među rezultatima
Zaključivanje u statistici
t-testovi 1
t-testovi 2
testiranje razlika među proporcijama
Korelacija

NAKNADNA NAJAVA TERMINA

Kolokvij 2
Obavezna
1. Petz, B., Kolesarić, V. i Ivanec, D. (2012). Petzova
statistika (Osnovne statističke metode za

literatura nematematičare). Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Field, A. (2009). Discovering Statistics Using
SPSS (Introducing Statistical Method). London:
SAGE Publications (3rd Edition).

Dopunska 1. Petz, B. (2007). Osnovne statističke metode za

literatura nematematičare. Naklada Slap, Jastrebarsko.

STATISTIKA JE
GRAMATIKA ZNANOSTI.

KARL PEARSON
Vaše asocijacije na riječ statistika?

https://www.menti.com/cuynptwoap
 Što doprinosi „statističkoj”
anksioznosti?
Pan i Tang (2005)

strah od matematike nemogućnost dinamika tumačenja stav profesora

povezivanja gradiva sa gradiva
svakodnevnim životom
 Definicija statistike

"Statistika je znanost o prikupljanju, uređivanju,

analiziranju i interpretiranju brojčanih podataka
dobivenih svjesnim opažanjem i/ili mjerenjem
različitih objekata ili procesa."

Počeci statistike - problemi svakodnevnog života -

prevalencija zaraznih bolesti, profesionalni kockari
Primijenjena statistika - 1920-ih godina i za vrijeme Drugog
svjetskog rata
Danas - dio "općeg obrazovanja" i "opće kulture"
Predznanja potrebna za Psihologijsku statistiku 1:

Matematičko Metodološko

logika određivanja poznavanje i služenje

vjerojatnosti, korijenovanje,
potenciranje, jednadžbe s
jednom nepoznanicom
terminima: nezavisna varijabla/
zavisna varijabla;
eksperimentalni/
neeksperimentalni istraživački
nacrt
 2. OBRADU PODATAKA

1. PRAĆENJE LITERATURE RADI DESKRIPCIJE I

-razumijevanje statističkih termina i ANALIZE REZULTATA
simbola

POZNAVANJE STATISTIKE
OMOGUĆUJE:

3. ZAKLJUČIVANJE IZ 4.PLANIRANJE
KONKRETNOG NA "OPĆI ISTRAŽIVANJA I
ZAKON" EKSPERIMENATA
 Deskriptivna statistika
Opisuje podatke na način da ih sredi i sažme, kako bi
bili što pregledniji
primjer deskripcije rezultata

OBRADA
PODATAKA
RADI
DESKRIPCIJE
I ANALIZE
REZULTATA
 Primjer deskripcije i
analize
rezultata

Sallows i Graupner (2005)

OBRADA
PODATAKA
RADI
DESKRIPCIJE
I ANALIZE
REZULTATA
 Primjer deskripcije i analize
rezultata

Lieberman i Wilson (1997)

OBRADA
PODATAKA
RADI
DESKRIPCIJE
I ANALIZE
REZULTATA
 Zanima nas možemo li iz
pojedinačnih slučajeva
zaključivati općenito

Inferencijalna statistika
ZAKLJUČIVANJE skup statističkih postupaka, koji
IZ KONKRETNOG nam omogućava stvaranje zaključaka (općih zakonitosti),

NA "OPĆI s određenom razinom točnosti.

statistika uzoraka
ZAKON"
 Usporedba kontrolne i
eksperimentalne skupine

Prikladna veličina ispitivanog uzorka

PLANIRANJE a) željena preciznost rezultata
b) varijabilnost pojave koja se ispituje
ISTRAŽIVANJA I c) frekvencija pojave
EKSPERIMENATA
 KAKO PRIKUPITI PODATKE?
Istraživački nacrt (metodologija i statistika)
Valjanost i pouzdanost mjernog instrumenta
(statistika i psihometrija)

Statistika
Valjanost mjernog postupka (statistika,
psihometrija, metodologija)

odgovara na
KAKO PODATKE ANALIZIRATI I
tri SAŽETI?

važna
pitanja: U KOJEM SU STUPNJU SAŽETI
PODACI TOČNI?
Točnost generalizacije
Procjena pogreške zaključivanja