1. Traženje suglasnosti od ispitanika jedno je od temeljnih etičkih rada psihologa.

N
2. Deutch (1960) razlikuje dva tipa znanstvenog objašnjenja : analitičko i strukturalno. N
3. U usporedbi sa prirodnim znanostima u psihologiji postoji previše teorija. T
4. Prema etičkom kodeksu koji je propisala APA ne smije se obmanjivat ispitanike u psih.
Istraživanju. N
5. Karl Popper razlikuje normalnu znanost od znanstvene revolucije. N
6. Zavisna varijabla se još naziva kriterijskom varijablom. T
7. Parsimonija je isto što i kanon korisnosti. N
8. Jedno od temeljnih načela pozitivizma je da ništa samo po sebi nije razumljivo. T
9. Pouzdanost se može poistovjetiti sa preciznošću mjerenja. T
10. Odnos između učinkovitosti i razine pobuđenosti koji su otkrili Yerkes i Dodson je primjer
psihologijskog zakona. T
11. Studija slučaja je primjer nomotetskog pristupa u psihologiji. N
12. Tempreatura izražena u C“ je primjer omjerne skale mjerenja. N
13. Uzorak se bira iz okvira populacije. N
14. Maslow je podijelio psihologiju na onu koja objašnjava i ona koja razumije. N?
15. Jedna od načina dobivanja pristanka za sudjelovanje u istraživanju je dobivanje pristanaka od
institucije. T
16. Znanstvene teorije su relativno konzistentne. T
17. Znanstveno istraživanje započinje postavljanjem hipoteze. N
18. Vjerovanje u horoskop je primjer vjerovanja autoritetu. N
19. Citiranost radova pojedinog autora izražava se impact factorom (IF). ?
20. Učenje liste riječi je primjer ireverzibilnog zadatka. T
21. ABBA nacrt se koristi kod nepotpunog nacrta. N
22. Naslov knjige u znanstvenom radu se navodi u italic (nakošeno). N?
23. Internalnu valjanost povećava replikacija. N
24. Placebo efekt se koristi samo kod lijekova. N
25. Latinski kvadrat spada u nepotpun nacrt. T
26. U istraživanju počinjemo od toga da kažemo da je nul-hipoteza netočna. N
27. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. N
28. Journal Educational Psychology je APA časopis u kojem se nalazi pregled znanstvenih radova.
T?
29. Statistički značajni rezultat nije uvijek i smislen rezultat. T
30. Reference nam govore o tome koja je djela autor pročitao. N
31. Karakterisitike zahtjeva su u nezavisnim grupama ali ne i u nacrtima sa ponovljenim
mjerenjima. N
32. Slučajno raspoređivanje ispitanika u grupe nam poboljšava internalnu valjanost. T
33. Križanu interakciju je lakše prikazati nego ne križanu. N
34. Konstruktna valjanost detaljno je operacionalizirana u znanstvenoj metodi. N?
35. Plauzibilne alternative se isključuju balansiranjem i održavanjem uvjeta konstantnim. T
36. Što je veća homogenost, manji je uzorak. T
37. Artefakt je usko povezan uz konstruktnu valjanost. T
38. Dob može biti nezavisna varijabla kod zavisnih skupina. T?
39. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje ispitanika. ?
40. Sažetak u znanstvenom radu mora imati od 150-200 riječi. N
41. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
42. Broj grešaka prilikom igranja igrica je primjer omjerne skale. T
43. Prema Milasu vanjska valjanost se dijeli na temporalnu, populacijsku, ekološku. T
44. Povećanjem broja nezavisnih varijabli ________ povećava se statistička snaga eksperimenta
sa nezavisnim skupinama ispitanika. ?
45. Placebo je metoda održavanja uvjeta konstantnima. T
46. Možemo odrediti razlikuje li se populacija tako da vidimo preklapaju li se intervali
pouzdanosti… T
47. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima ponovljenih mjerenja. T
48. Jednostruka operacionalizacija znači da smo samo jednom ispoitali ispitanike. N
49. Randomizacija po blokovima ne rješava problem utjecaja protoka vremena. N
50. Prema Kerlingu eksperiment služi samo za kontrolu varijance. N
51. Pamćenje i inteligencija su primjer intervenirajućih varijabli. T
52. Psihologijski mjerni instrumenti su iste vrste kao i predmet koji mjere. N
53. Školska ocjena je varijabla mjerena na intervalnoj skali. N
54. Upitnik ličnosti je jedini adekvatan način operacionalizacije konstrukta ličnosti. N
55. Slučaj pametnog Hansa je primjer iluzorne koleracije. N
56. Strah od matematike kod učenika osnovnih škola nastaje zbog anksioznosti, nije dobra
hipoteza jer je cirkularna. T
57. Kod randomizacije po blokovima ne može se kontrolirati i utjecaj protoka vremena. N
58. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta konstantnim. T
59. Kod nacrta sa ekvivalentnim parovima ispitanici se uparuju sa obzirom na rezultate na
zadatku koji mjeri nezavisnu varijablu. N
60. Možemo utvrditi da li se populacija razlikuje gledajući u kojoj mjeri se intervali pouzdanosti
za različite uzorke preklapaju. T
61. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
62. Auguste Comte smatrao je da ljudska misao prolazi kroz tri stadija teološki, metafizički i
činjenični ili znanstveni. T
63. Jedna od pretpostavki znanstvenog pristupa je da prirodom vlada kaos. N
64. Bisocijalne varijable poput spola i dobi eksperimentatora ne mogu utjecati na rezultate
istraživanja. N
65. Konstruktna valjanost je jedna od osnovnih tipova eksperimentalne valjanosti. T
66. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
valjanosti eksperimenta. N
67. Što je populacija homogenija po svojstvu koje je predmet našeg interesa, bit će nam
potrebno više ispitanika u uzorku. N
68. Statistički značajan rezultat nije uvijek i smislen rezultat. T
69. Prema nekim autorima kao što je Kerlinger osnovna uloga eksperimentalnog nacrta je
kontrola varijance. T
70. Hipotetički konstrukt se iznosi u odjeljku znanstvenog članka pod nazivom Metoda. T
71. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
72. Solomonov nacrt je vezan uz konstruktnu i unutarnju valjanost i stoga ga valja uvijek koristiti.
N?
73. Obavljanjem ponovljenih istraživanja na različitim ispitanicima povećava internalnu valjanost.
N
74. Eksperimentalna varijabla jest ona kojom se manipulira. T
75. Nepotpunim nacrtom ne može potpunosti kontrolirati efekt vježbe. N?
76. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se statistička snaga.
N?
77. Spol i dob ne mogu biti nezavisne varijable kod zavisnih skupina. T
78. Slučaj pametnog Hansa je primjer idiografskog istraživanja. T
79. Kovarijacija je snažan i dovoljan uvjet za razumijevanje. N
80. Frekvencija javljanja za riječ studenata tijekom nastave je primjer omjerne skale mjerenja. T
81. Dijete postiže loše rezultate u školi jer ima snižen kvocijent inteligencije je dobra hipoteza jer
nije cirkularna. T
82. Dob ispitanika izražena u tri kategorije (stari, srednje dobi, mladi) je primjer nominalne skale
mjerenja. N
83. Socioekonomski status je varijabla individualnih razlika. T
84. Inteligencija je hipotetički konstrukt. T
85. Kontrola u eksperimentu osigurava internalnu valjanost. T
86. Kvazi-eksperimenti spadaju u kvalitativne istraživačke metode. N
87. Među temeljnim etičkim načelima hrvatskog psih. društva nisu se našla dva : briga za
dobrobit životinja i znanstvena odgovornost. N
88. Iluzorne korelacije se javljaju zbog selektivne pažnje. T
89. Induktivno-hipotetičo-deduktivna spirala označava preplitanje teorije i hipoteza. N
90. Ako u istrživanju sudjeluju ispitanici dobrovoljci radi se o prigodnom uzorku. T
91. Taksonomija je vezana uz opisivanje. T
92. Primjer deduktivne teorije je Hebbov sustav ljudskog ponašanja. N
93. Terenskim istraživanjima možemo provjeriti intervalnu valjanost labaratorijskih istraživanja.
N
94. Ako postoji visoka negativna korelacija između inteligencije i školskog uspjeha onda možemo
predvidjeti da će ispitanik sa iznadprosječnom inteligencijom imati visoke školske ocjene. N
95. Ako postoji visoka pozitivna korelacija između veličine grada i rizika za dobivanje srčanog
udara onda ćemo seljenjem u manji grad smanjiti rizik od srčanog udara. N
96. Psihoanaliza se može promatrati kao vrsta psihologije zdravog razuma. T
97. Reduktivna objašnjenja su ona koja psihološke pojave tumače fiziološkim ili biokemijskim
mehanizmima. T
98. Školske ocjene su primjer intervalne skale mjerenja. N
99. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
100. Osim Latinskog kvadrata možemo koristiti i slučajni početni raspored s rotacijom za
balansiranje efekta vježbe. T?
101. Raspoređivanje ispitanika po slučaju u ekspreimentalnu i kontrolnu grupu povećava
eksternalnu valjanost.
102. Statistički značajan rezultat ne govori nam o tome da li je hipoteza točna. T
103. 3x2 znači da se radi o nacrtu u kojem nezavisna varijabla ima 3 nivoa i zavisna
varijabla 2. N
104. Diferencijalni transfer smanjuje eksternalnu valjanost nacrta s ponovljenim
mjerenjima. N
105. Artefakt se odnosi na prijetnje vezane uz konstruktnu valjanost. T
106. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost istraživanja.
107. Mehanički gubitak ispitanika predstavlja veliki problem za internalnu valjanost
istraživanja. N
108. Nacrt sa prirodnim grupama zapravo predstavlja vrstu korelacijskog istraživanja.
109. ABBA izjednačavanje se koristi kada možemo puno puta ponavljati mjerenje.
110. Post hoc ergo propter hoe je pogrešna pretpostavka za zaključivanje uzročno-
posljedične veze. T
111. Statistička regresija je pojava da krejnji rezultati izmjereni u jednom…imaju
tendenciju vraćanja prema prosjeku u ponovljenim mjerenjima. T
112. Statistička snaga je vjerojatnost odbacivanja nul-hipoteze kada je ona netočna. T
113. Znanstveni časopisi se evaluiraju i rangiraju prema čimbeniku utjecaja.
114. Dob može biti nezavisna varijabla kod zavisnih skupina. N
115. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika. N
116. Sažetak u znanstvenom radu mora imati od 150-200 riječi. N (100-150)
117. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
118. Prema Milasu, vanjska populacija se dijeli na: temporalnu, populacijsku i ekološku. T
119. Nepotpunim nacrtom ne možemo u potpunosti eliminirati efekt greške. N?
120. Placebo je metoda držanja uvjeta konstantnim. T
121. Reference služe da vidimo koje je radove autor pročitao. N
122. Journal Educational of Psychology je primjer časopisa u kojem se objavljuju
znanstveni radovi. T
123. Statistička snaga i osjetljivost su veće kod ponovljenih mjerenja jer imamo manje
ispitanika. N (zbog odstranjivanja varijance osobnih razlika i varijance greške)
124. ABBA je kod potpunog nacrta.T
125. Parsimonija je isto što i kanon znanosti. N
126. Povečanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se
statistička snaga eksperimenata sa nezavisnim skupinama ispitanika. N
127. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima ponovljenih mjerenja. T
128. Randomizacija po blokovima ne rješava problem protoka vremena. N
129. Prema Kerlingu, eksperiment služi samo za kontrolu varijance. N
130. Učenje liste riječi je primjer ireverzibilnog učenja. T
131. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta
konstantnim. T
132. Metoda slaganja je jedna od metoda logike eksperimenta prema J.S. Milliu. T
133. Složeni nacrt uzima samo unutarnje varijable… N
134. Difuzija ili imitacija tretmana ugrožava internalnu valjanost. T
135. Pamćenje i inteligencije su vrsta intervenirajućih varijabli. T
136. Spol ne može biti nezavisna varijabla u nacrtima s ponovljenim mjerenjima. T
137. Strah od matematike kod učenika osnovnih škola nastaje zbog anksioznosti nije dobra
hipoteza jer je cirkularna. T
138. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
139. Jedna od pretpostavki znanstvenog pristupa je da prirodom vlada kaos. N
140. Biosocijalne varijable poput spola i dobi eksperimentatora ne mogu utjecati na
rezultat istraživanja. N
141. Konstruktna valjanost je jedna od osnovnih tipova eksperimentalne valjanosti. T
142. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
valjanosti eksperimenta. N (ne kemijske nego osobne)
143. Prema nekim autorima kao što je Kerlinger (1968), osnovna uloga eksperimentalnog
nacrta je kontrola varijance. N
144. Traženje suglasnosti od ispitanika jedno je od temeljnih etičkih rada psihologa. N
145. U usporedbi sa prirodnim znanostima u psihologiji postoji previše teorija. T
146. Zavisna varijabla se još naziva i kriterijskom varijablom. T
147. Jedno od temeljnih načela pozitivizma je da ništa samo po sebi nije razumljivo. T
148. Pouzdanost se može poistovjetiti sa preciznošću mjerenja. T
149. Studija slučaja je primjer nomotetskog pristupa u psihologiji. N
150. Maslow je podijelio psihologiju na onu koja razumije i onu koja objašnjava. N
(Eysenck)
151. Znanstvene teorije su relativno konzistentne. T
152. Znanstveno istraživanje počinje postavljanjem hipoteze. N (opis)
153. Vjerovanje horoskopu je vjerovanje autoritetu. N? (barnum efekt)
154. Citiranost radova pojedinog autora izražava se impact factorom. N
155. ABBA nacrt se koristi kod nepotpunog nacrta. N
156. Naslov knjiga u znanstvenom radu navodi se u italic (nakošeno).
157. Latinski kvadrat spada u nepotpun nacrt. T
158. U istraživanju počinjemo od toga da kažemo da je nul-hipoteza netočna. N
159. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. T?
160. Internalnu valjanost povećava replikacija. N
161. Diferencijalni transfer se koristi kod slučajnih grupa. T
162. Journal Educational Psychology je APA časopis u kojem se nalazi pregled znanstvenih
radova. T
163. Plauzibilne alternative se isključuju balansiranjem i održavanjem uvjeta konstantnim.
T
164. Artefakt je usko povezan uz konstruktnu valjanost. T
165. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
166. Solomonov nacrt je vezan uz konstruktnu, vanjsku, unutarnju valjanost i stoga ga
valja uvijek koristiti. N
167. Obavljanjem ponovljenih istraživanja na različitim ispitanicima povećavamo
internalnu valjanost. N
168. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se
statistička snaga eksperimenta sa nezavisnim skupinama ispitanika. N?
169. Za nacrt 3x2x2 koristimo ANOVU za dvosmjerno testiranje. N
170. Inteligencija je hipotetički konstrukt. T
171. Kvazi-eksperimenti spadaju u kvalitativne istraživačke metode. N
172. Među temeljnim etičkim načelima Hrvatskog psihološkog društva nisu se našla dva :
briga za dobrobit životinja i zanstvena odgovornost. N
173. Iluzorne korelacije se javljaju zbog selektivnosti pažnje. T
174. Induktivno-hipotetičko-deduktivna spirala označava preplitanje teorije i hipoteza. N
175. Ako u istraživanju sudjeluju ispitanici dobrovoljci, radi se o prigodnom uzorku. T
176. Primjer deduktivne teorije je Hebbov sustav ljudskog ponašanja. N
177. Skinner je vezan za induktivnu teoriju. T
178. Ako postoji visoka negativna korelacija između inteligencije i školskog uspjeha onda
možemo predvidjeti da će ispitanika s iznadprosječnom inteligencijom imati visoke školske
ocjene. N
179. Ako postoji velika pozitivna korelacija između veličine grada i rizika za dobivanje
srčanog udara, onda ćemo seljenjem u manji grad smanjiti rizik od srčanog udara. N
180. Pouzdanost se može poistovjetiti sa preciznošću mjerenja. T
181. Upitnik ličnosti je adekvatan način operacionalizacije ličnosti. T
182. Raspoređivanje po slučaju mora značiti i reprezentativnost uzorka. N
183. Placebo je primjer kontrole ometajućih varijabli putem održavanja uvjeta
konstantnim. T
184. Možemo utvrditi da li se populacije razlikuju gledajući u kojoj mjeri se intervali
pouzdanosti za različite uzorke preklapaju. T
185. Nacrt sa prirodnim grupama ima veću ekološku valjanost jer se provodi u prirodi. N
186. Konstruktna valjanost je jedna od osnovnih tipova eksperimentalne valjanosti. T
187. Fizičke, kemijske i društvene su tri osnovne skupine vanjskih činitelja koji su prijetnja
vanjskoj valjanosti. N (ne kemijske nego osobne)
188. Zavisna varijabla se još naziva i kriterijskom varijablom. T
189. Jedan od načina dobivanja pristanka za sudjelovanje u istraživanju je dobivanje
pristanka od institucije. T
190. Kontrola u eksperimentu osigurava internalnu valjanost. T
191. Prema Marxu: reduktivno i konstruktno objašnjenje. T
192. Skinner je zagovarao deduktivni pristup. N
193. Nezavisna varijabla služi samo za utvrđivanje korelacije. N
194. Eksperimentalna varijabla jest ona kojom se manipulira. T
195. Povećanjem broja nezavisnih varijabli na istom broju ispitanika povećava se
statistička snaga eksperimenta sa nezavisnim skupinama ispitanika. N
196. Znanost se bavi eksperimentiranjem i opažanjem prirodnih fenomena. N
197. Glavne metode koje znanost koristi su sistematsko opažanje, eksperiment i mjerenje.
T
198. Cilj znanosti je utvrđivanje općih pravila i principa koji opisuju pojave. T
199. U istraživanju počinjemo od toga da kažemo da je nul-hipoteza netočna. N
200. Imitacija tretmana smanjuje internalnu valjanost. T
201. Slučajno rapoređivanje ispitanika u grupe nam poboljšava internalnu valjanost. T
202. Pojava interakcije u faktorskom nacrtu smanjuje eksternalnu valjanost. T
203. Idiografski pristup je karakterističan za klinička istraživanja. T
204. Stratificirani uzorak može biti razmjeran i nerazmjeran. T
205. Prigodni uzorak je vrsta uzorka u kojem se članovi populacije biraju tako da svaki
članpopulacije ima jednaku vjerojatnost da bude izabran. N
206. Stabiliziranje djelovanja različitih nezavisnih varijabli osim eksperimentalne na
zavisnu zove se eksperimentalna kontrola. T
207. Samo promjene u eksp. Varijabli mogu izazvati promjene u zavisonoj. N
208. Eksperimentalna kontrola se primjenjuje radi objektivnosti. N
209. Alternativna hipoteza daje mogući ishod eksperimenta. T
210. Odluka o veličini uzorka usko je povezana uz problem istraživanja. T
211. Složeni nacrt se provodi samo s varijablama unutar ispitanika. N
212. Opis operacionalizacije konstrukata se odvija u uvodu u znanstvenočlanku. N
213. Metoda slaganja je jedna od metoda Johna Stuarta Milla za logičko dokazivanje u
eksperimentalnom istraživanju. T
214. Slučajni odabir i raspoređivanje po slučaju su jednake metode. N
215. U eksperimentu ne može biti reprezentativni uzorak. T
216. Mogu li se eksperimenti na životinjama generalizirati na ljude je pitanje eksternalne
valjanosti. T
217. Pouzdanost se odnosi na konzistentnost mjere. T
218. Stupanj kvalitete pojedinog časopisa određen je citiranosti odnosno impact factorom.
T