Sveučilište u Rijeci

Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za psihologiju

Kognitivna psihologija

Retroaktivna interferencija kod zaboravljanja

Seminarski rad

Mentor: prof. dr. sc. Valnea Žauhar

Napravili: Vanja Ilić, Luka Orbanić i Tara Radović

Rijeka, svibanj 2023.

Sažetak

U provedenom eksperimentu cilj je bio ispitati retroaktivnu interferenciju kod zaboravljanja

te doziv informacija s obzirom na vrstu dosjećanja. Eksperiment je proveden na uzorku od 26
ispitanika koji se sastojao od studentica i studenata druge godine preddiplomskog studija
psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci (Ž=26, M=2), a raspon njihove dobi je bio
između 20 i 21 godine (AS= 20,31 SD= 0,47). Ispitanicima je prezentirano 5 lista od 24
dvosložne imenice iz 30 različitih kategorija. Zadatak ispitanika bio je dosjećanje riječi s prve
prezentirane liste, nakon prezentacije prve, treće i pete liste. Nadalje, nakon prezentacije svih
5 listi ispitanici su imali zadatak dosjećanja riječi sa svih 5 listi, kao slobodno te kao
označeno dosjećanje (dostupni nazivi kategorija). Mjeren je broj točno reproduciranih riječi s
prve prezentirane liste, te broj točno reproduciranih riječi sa svih listi. Za analizu podataka o
retroaktivnoj interferenciji proveden je Friedmanov test za zavisne uzorke, koji je pokazao
statistički značajan glavni efekt broja prezentiranih lista na broj reproduciranih riječi s prve
liste. Ispitanici su se dosjetili statistički značajno više riječi nakon što im je prezentirana 1
lista riječi nego nakon što su im prezentirane 3 liste riječi, te značajno više riječi nakon 3 liste
riječi nego nakon 5 lista riječi. Za analizu podataka o vrsti dosjećanja korišten je t-test za
zavisne uzorke, koji je pokazao da su ispitanici u uvjetu označenog dosjećanja reproducirali
statistički značajno više riječi nego u uvjetu slobodnog dosjećanja. Ovi rezultati impliciraju
da učenjem veće količine novog materijala dolazi do retroaktivne interferencije pri
slobodnom dosjećanju te da je doziv informacija znatno uspješniji kada su prisutni znakovi za
dosjećanje neovisno o procesima zaboravljanja.

Ključne riječi: retroaktivna interferencija, slobodno dosjećanje, označeno dosjećanje, liste

riječi, doziv

Uvod

Uspješnost reproduciranja informacija ovisi o uspješnosti izvođenja procesa koji su u podlozi

pohrane informacija odnosno pamćenja. Prema tome, potrebno je kvalitetno kodirati i
konsolidirati informaciju kako bi ona bila točno reproducirana u određenom trenutku.
Međutim, postoje slučajevi kada su ovi procesi uspješni, ali informaciju nije moguće dozvati
to jest reproducirati u zadanom trenutku. U tom slučaju postoji mogućnost da je došlo do
zaboravljanja. Zaboravljanje je moguće definirati kao gubitak određenih informacija, a
postoji više teorija koje objašnjavaju na koji način dolazi do tog fenomena. Najpoznatije
teorije u ovome području su teorija gubitka tragova pamćenja i teorija interferencije (Dewar i
sur., 2007).

Prema teoriji gubitka tragova pamćenja dolazi do gubitka informacija u funkciji vremena.
Naime, što više vremena prođe nakon učenja nekog materijala, to će biti manja sposobnost
reprodukcije prethodno naučenih informacija. Ovu teoriju je iznimno teško empirijski
potvrditi budući da nije moguće izolirati prolazak vremena kao varijablu. Sukladno tome se
javlja ideja da potencijalno postoje i druge varijable koje utječu na zaboravljanje odnosno na
nemogućnost doziva informacija (Dewar i sur., 2007).

Ova ideja se javlja već 1900. godine, kada Müller i Pilzecker kao objašnjenje zaboravljanja
predlažu teoriju interferencije. Teorija interferencije jedna od teorija koja pretpostavlja
mogućnost da sadržaj naučen, to jest prezentiran, prije ili nakon onog ciljnog, može utjecati
na doziv traženih informacija. Sukladno tome izdvajaju se dva fenomena; proaktivna i
retroaktivna interferencija. Do pojave proaktivne interferencije dolazi kada prethodno
prezentirani sadržaj utječe na doziv kasnije prezentiranih informacija, a retroaktivne
interferencije kada naknadno prezentirani sadržaj utječe na doziv prethodno prezentiranih
informacija. Ovi fenomeni istraženi su i potvrđeni mnogim paradigmama. Jedno od prvih
istraživanja bilo je već spomenuto istraživanje Müller-a i Pilzecker-a (1900), u kojem je
pokazano da će se ispitanici prisjetiti manjeg broja besmislenih slogova u slučaju da im je
novi materijal prezentiran unutar 10 minuta nakon učenja, odnosno da će se prisjetiti veći
broj besmislenih slogova u uvjetu bez prezentacije dodatnog materijala (Müller i Pilzecker,
1900; prema Sosic-Vasic i sur., 2018). Ove rezultate su potvrdili i Tulving i Psotka (1971)
eksperimentom u kojem su ispitanici reproducirali značajno manje verbalnog materijala
(dvosložnih imenica) u uvjetu kada su im nakon bile prezentirane dvije ili više lista riječi. Ovi
rezultati između ostalog ukazuju i na važnost vremenskog intervala između prezentacije
materijala za učenje. Na važnost ove varijable ukazuju Alves i Bueno (2017) te ističu
mogućnost da sprječavanje konsolidacije ima značajnu ulogu u zaboravljanju.

Müller i Pilzecker također su pokazali da se ovaj efekt pojavljuje kod drugih vrsta podražaja
kao što su smislene riječi, te da sadržaj prezentiran nakon prvobitnog ne mora nužno biti iste
vrste, odnosno da može uključivati obradu koja nije verbalna već na primjer i vizuospacijalna
(Müller i Pilzecker, 1900; prema Dewar i sur., 2007). Njihove nalaze potvrdili su i Dewar i
sur. (2007) te zaključili da je konsolidacija kompleksan proces kojeg može omesti bilo kakav
proces mentalnog napora, što onda dovodi do poteškoća u dozivu informacija. Prema tome,
cilj prvog dijela ovog eksperimenta bio je ispitati retroaktivnu interferenciju kod
zaboravljanja odnosno interferira li uistinu novo prezentirani sadržaj na dosjećanje onog
prethodno prezentiranog.

Kao što je sada implicirano, teorija interferencije nalaže da dolazi do poteškoća u dozivu
informacija zbog ometanja pri procesu konsolidacije. Međutim, Tulving i Psotka (1971)
ispitali su utječe li retroaktivna interferencija na dosjećanje verbalnog materijala u slučaju da
su dostupni odgovarajući znakovi za doziv. Njihovi rezultati nalažu da je slobodno dosjećanje
više lista riječi značajno pod utjecajem retroaktivne interferencije, ali taj efekt nestaje u
slučaju kada su ispitanicima dani odgovarajući znakovi za doziv (Tulving i Psotka, 1971).
Kako bi ovu hipotezu ispitali, cilj drugog dijela ovog eksperimenta bio je ispitati doziv
informacija s obzirom na vrstu dosjećanja.

Problemi

Ispitati efekt broja prezentiranih listi na broj točno reproduciranih riječi s prve liste.

Ispitati razliku u broju točno reproduciranih riječi između slobodnog i označenog dosjećanja.

Hipoteze

Očekuje se statistički značajan glavni efekt broja prezentiranih lista riječi na broj točno
reproduciranih riječi s prve liste (neovisno o redoslijedu). Očekuje se da će se broj točno
reproduciranih riječi smanjivati u funkciji povećanja broja prezentiranih lista.

Očekuje se statistički značajna razlika u broju točno reproduciranih riječi između slobodnog i
označenog dosjećanja. Ispitanici će reproducirati statistički značajno više riječi u uvjetu
označenog dosjećanja, nego u uvjetu slobodnog dosjećanja.

Metoda

Ispitanici

Istraživanje je provedeno na 26 ispitanika od čega ih je 24 bilo ženskog, a dvoje muškog

spola. Uzorak su činile studentice i studenti druge godine preddiplomskog studija psihologije
na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Dob ispitanika bila je u rasponu od 20 do 21 godine (AS=
20,31 SD= 0,47).

Pribor

Kao pribor korišteno je 5 lista riječi sa po 24 riječi na svakoj. Za istraživanje je bilo potrebno
120 dvosložnih imenica podijeljenih u 30 kategorija. Svaka se lista sastojala od riječi iz šest
kategorija, odnosno po četiri riječi iz svake kategorije, a kategorije su bile različite na svakoj
listi. Kategorije i riječi su preuzete iz rada Kućar i sur. (2020) te su izabrane one s najvećom
učestalosti pojavljivanja u hrvatskome jeziku za određenu kategoriju. Riječi se odnose na
svakodnevne predmete ili pojave koje su izrazito tipične u hrvatskom jeziku (npr. kuhar,
galeb, hrčak). One se nisu ponavljale u više kategorija, a liste riječi sastavljene su na način da
su kategorije za svaku listu nasumično izabrane te raspored riječi unutar svake liste
nasumično izabran neovisno o kategoriji. Liste riječi su bile prezentirane ispitanicima putem
PowerPoint datoteke, a same riječi su prikazane crnom bojom, veličine 60 i fontom Calibri
Light (naslovi), a dostupne su na kraju pod nazivom Prilog 1. Prije i nakon svake liste riječi
prikazana je uputa ispitanicima koja je također dostupna na kraju pod nazivom Prilog 2. Za
prezentaciju, korišteno je sveučilišno računalo, projektor i platno. Ispitanici su odgovore
pisali na dodijeljene obrasce koji su za prva 4 dosjećanja (nakon 1., 3., 5. liste i slobodno
dosjećanje) bili označeni brojem u donjem desnom kutu za lakšu analizu podataka i na prvom
obrascu je bilo predviđeno mjesto za upis spola i dobi ispitanika. Na obrascu za označeno
dosjećanje bile su navedene nadređene kategorije imenica s lista nasumičnim redoslijedom.
Obrasci su također dostupni na kraju pod nazivom Prilog 3.

Postupak

Eksperiment je proveden u grupi, a svaki od ispitanika pristupio mu je individualno u isto

vrijeme. Ispitanicima je pročitana uputa prije i nakon svake od 5 lista riječi koje su im
prezentirane. Ispitanici su zamoljeni da na svaki od obrazaca za odgovore napišu svoju
jedinstvenu šifru za lakšu analizu podataka. Svaka lista riječi prezentirana je jednom, a
prezentacija svake riječi trajala je dvije sekunde. Zadatak ispitanika bio je prisjetiti se
metodom slobodnog dosjećanja što više riječi s prve prezentirane liste, bez obzira na
redoslijed. Taj zadatak ispitanici su izvodili nakon prezentacije prve, treće i pete liste riječi.
Svako dosjećanje trajalo je 90 sekundi, a nakon svakog dosjećanja ispitanici su dodijeljeni
obrazac morali okrenuti na praznu stranicu kako bi spriječili daljnje kodirane riječi. Ukupno
slobodno dosjećanje je nastupilo odmah nakon posljednjeg dosjećanja riječi s prve liste te je
trajalo 300 sekundi (5 minuta), a ispitanici su se morali dosjetiti što više riječi sa svih 5
prethodno prezentiranih lista, neovisno o redoslijedu. Nakon toga uslijedilo je označeno
dosjećanje riječi sa svih prezentiranih lista koje je također trajalo 5 minuta, te su u ovom
zadatku ispitanicima bili dostupni nazivi nadređenih kategorija, ukupno 30, prethodno
navedenih riječi. Nakon istraživanja, ispitanici su zamoljeni da svoje obrasce daju
ispitivačima te je eksperiment završen uz riječi zahvale i nagradu za sudjelovanje.

Varijable

Zavisna varijabla 1

Konceptualna definicija: retroaktivna interferencija kod zaboravljanja

Operacionalna definicija: broj točno reproduciranih riječi s prve liste

Nezavisna varijabla 1

Konceptualna definicija: količina naučenih informacija

Operacionalna definicija: broj prezentiranih lista riječi na 3 razine (1, 3 i 5 lista riječi)

Zavisna varijabla 2

Konceptualna definicija: doziv informacija

Operacionalna definicija: broj točno reproduciranih riječi iz svih lista

Nezavisna varijabla 2

Konceptualna definicija: vrsta dosjećanja

Operacionalna definicija: 2 razine: slobodno dosjećanje i dosjećanje uz pomoć znakova za

doziv, tj. nadređenih kategorija

Nacrti

Jednostavni funkcionalni eksperimentalni nacrt sa zavisnim skupinama ispitanika za

ispitivanje količine naučenih informacija.
Jednostavni eksperimentalni nacrt sa zavisnim skupinama ispitanika za ispitivanje doziva
informacija.

Rezultati

Retroaktivna interferencija

U provedenom istraživanju ispitan je broj točno reproduciranih riječi s prve liste, s obzirom
na broj prezentiranih lista riječi. Kolmogorov-Smirnov testom ispitali smo razlikuje li se
dobivena distribucija od normalne distribucije. Rezultati su pokazali kako postoji statistički
značajna razlika između te dvije distribucije. Iz tog smo razloga kao mjeru centralne
tendencije koristili medijan (C), a kao mjeru raspršenja poluinterkvartilno raspršenje (Q), što
je prikazano u Tablici 1.

Tablica 1 Medijan i poluinterkvartilno raspršenje broja točno reproduciranih riječi s prve

liste s obzirom na broj prezentiranih lista riječi

Br. prezentiranih lista riječi C Q

1 lista 13,50 2,13

3 liste 10,00 6,50

5 lista 0,00 4,63

U inferencijalnoj obradi podataka korišten je Friedmanov test. Dobiven je statistički značajan

glavni efekt broja prezentiranih lista riječi na broj točno reproduciranih riječi s prve liste (X 2=
41,33 df=2, p<0,01). Wilcoxonovim testom utvrđeni su smjerovi razlika. Ispitanici su se
dosjetili značajno više riječi pri prvom dosjećanju (C=13,50, Q=2,13) nego pri drugom
(C=10,00 Q=6,50), pri prvom dosjećanju nego pri trećem (C=0,00, Q=4,63) te pri drugom
dosjećanju nego pri trećem. Ovi podaci prikazani su i na Slici 1.
Slika 1 Medijan broja točno reproduciranih riječi s prve liste s obzirom na broj
prezentiranih lista riječi

Slobodno i označeno dosjećanje

Ispitan je i broj točno reproduciranih riječi s obzirom na vrstu dosjećanja. Kolmogorov-

Smirnov testom ispitali smo razlikuje li se dobivena distribucija podataka o broju točno
reproduciranih riječi od normalne distribucije. Rezultati su pokazali da nema statistički
značajne razlike između te dvije distribucije. Iz tog razloga korištena je aritmetička sredina
(AS) kao mjera centralne tendencije, te standardna devijacija (SD) kao mjera raspršenja, što
je prikazano u Tablici 2.

Tablica 2 Aritmetičke sredine i standardne devijacije broja točno reproduciranih riječi s

obzirom na vrstu dosjećanja (slobodno i označeno dosjećanje)

Vrsta dosjećanja AS SD

Slobodno dosjećanje 28,92 9,16

 Označeno dosjećanje 39,31 11,88

U inferencijalnoj obradi podataka korišten je t-test za zavisne uzorke. Dobivena je statistički

značajna razlika u broju točno reproduciranih riječi između slobodnog i označenog
dosjećanja (t= 8,51, df=25, p<0,01). U zadatku označenog dosjećanja (AS = 39,31, SD =
11,88) ispitanici su reproducirali statistički značajno više riječi nego u zadataku slobodnog
dosjećanja (AS = 28,92, SD = 9,16). Ovi podaci prikazani su i na Slici 2.

Slika 2 Aritmetičke sredine broja točno reproduciranih riječi sa svih listi s obzirom na vrstu
dosjećanja (slobodno i označeno dosjećanje)

Diskusija

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su statistički značajan glavni efekt broja

prezentiranih lista na broj točno reproduciranih riječi s prve liste. Broj točno reproduciranih
riječi s prve liste pada u funkciji porasta broja prezentiranih listi. Nadalje, rezultati su
pokazali da je broj točno reproduciranih riječi sa svih lista statistički značajno veći u uvjetu
označenog dosjećanja nego u uvjetu slobodnog dosjećanja. Ovi rezultati impliciraju da
učenjem novog materijala dolazi do retroaktivne interferencije kod dosjećanja, te da je doziv
informacija znatno uspješniji kada su prisutni znakovi za dosjećanje. Provedenim
istraživanjem djelomično se repliciralo istraživanje Tulving i Psotka (1971), a dobiveni
rezultati su u skladu s njihovim. Naime, u istraživanju Tulving i Psotka (1971) ispitanici su
imali zadatak učiti 6 lista riječi, te je ispitana pojava retroaktivne interferencije te ukupno
slobodno i označeno dosjećanje riječi. Rezultati ovog istraživanja pokazali su smanjenje broja
točno reproduciranih riječi u funkciji porasta broja lista koje su ispitanici morali učiti nakon
prezentacije ciljane liste, kao i superiornost doziva informacija u prisutnosti znakova za
doziv.

Iako je pojava retroaktivne interferencije rezultat konzistentno dobiven u raznim

istraživanjima pamćenja, mehanizam u podlozi ovog fenomena još uvijek nije precizno
definiran. Prvobitna istraživanja pretpostavljala su da do zaboravljanja dolazi uslijed zamjene
starih čestica novima tijekom naknadnog učenja (Anderson, 2003; prema Alves i Bueno,
2017), no posljednjih nekoliko godina kao objašnjenje ovog fenomena ističe se teorija
interferencije koja nalaže da do zaboravljanja dolazi zbog ometanja procesa konsolidacije.
Konsolidacija se odnosi na proces kroz koji informacije postaju stabilne i dugoročno
pohranjene u pamćenju. Ovaj se proces odvija na dvije razine: sinaptičkoj i sistemskoj razini.
Sinaptička razina konsolidacije je stabilizacija informacija pomoću specifičnih staničnih
promjena u hipokampalnoj formaciji, dok se sistemska razina odnosi na reorganizaciju
informacija nakon njenog kodiranja u reprezentacije duž neuralnih sklopova dugoročnog
pamćenja. Prema teoriji konsolidacije, do retroaktivne interferencije dolazi zbog ometanja
procesa konsolidacije ciljanih informacija tijekom učenja novih čestica (Alves i Bueno,
2017). Drugim riječima, moguće je da je u provedenom istraživanju kod ispitanika došlo do
zaboravljanja riječi iz prve liste upravo zato što je učenje riječi s preostalih lista ometalo
proces konsolidacije.

U provedenom istraživanju ometajući podražaji bile su liste riječi vrlo nalik ciljanim
informacijama koje su se ispitanici morali dosjetiti. Istraživanja, primjerice ono Skaggs
(1925; prema Dewar i sur., 2007) ističu da se retroaktivna interferencija može pojaviti kada
su ciljani i ometajući podražaji slični, što uzrokuje poteškoće pri dozivu informacija, ali i
kada su ti podražaji različiti, što tada utječe na konsolidaciju ciljanih informacija. Novija se
istraživanja također bave pitanjem oblika i sadržaja podražaja koji mogu uzrokovati
zaboravljanje. Primjerice, rezultati istraživanja Dewar i sur. (2007) pokazali su da za pojavu
retroaktivne interferencije nije potrebna verbalna komponenta, već bilo koji mentalni napor
nakon učenja ciljanih informacija. Tako ističu da isti efekt imaju primjerice rješavanje
matematičkih zadataka, pronalaženje razlika, detekcija tona i dr. (Dewar i sur., 2007). Na
retroaktivnu interferenciju također utječu kontekst testiranja, vrsta kodiranja te dosjećanja
(Wixted, 2004; Robertson, 2009, 2012; Unsworth i sur., 2013; prema Alves i Bueno, 2017).

Iako rezultati trenutnog istraživanja kao i onih prije idu u prilog teoriji interferencije odnosno
teoriji konsolidacije, nismo u mogućnosti u potpunosti odbaciti valjanost teorije gubljenja
tragova pamćenja. Naime, vrijeme je varijabla od koje nismo u mogućnosti izolirati naše
ispitanike. Prema tome, postoji mogućnost da je dio riječi zaboravljen, kako u našem tako i u
drugim istraživanjima, u funkciji prolaska vremena (Dewar i sur., 2007).

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su također značajnu superiornost dosjećanja u

prisutnosti znakova za doziv, nalaz koji je također u skladu s rezultatima istraživanja Tulving
i Psotka (1971). Naime, Tulving i Psotka (1971), kao i prethodno Tulving i Pearlstone (1966)
ističu razliku u dostupnosti i pristupačnosti informacija pohranjenih u pamćenju. Superiornost
označenog dosjećanja nad slobodnim dosjećanjem istog materijala upućuje na to da su
informacije kojih se ispitanik nije dosjetio u zadatku slobodnog dosjećanja pohranjene u
pamćenju, no do poteškoća dolazi kod doziva te informacije. S druge strane, kada je
ispitaniku dostupan određeni znak asocijativno povezan s ciljanom informacijom, pristup toj
informaciji će biti moguć (Tulving i Pearlstone, 1966). Ovi rezultati impliciraju kako
neovisno o tome koji su procesi zaboravljanja u pitanju te koje varijable na njega utječu,
postoji mogućnost doziva naučenih informacija uz prisutnost pravih znakova za doziv.

Iako su dobiveni rezultati u skladu s prethodnim istraživanjima, bitno je spomenuti

metodološke nedostatke koji su mogli imati utjecaj na dobivene rezultate. Što se tiče
podražajnog materijala, iako su sve riječi tipične riječi u hrvatskom jeziku, nisu u potpunosti
izjednačene prema tipičnosti zbog ograničenja u duljini riječi. Valja napomenuti i kako je
istraživanje provedeno na specifičnom uzorku kojeg su činili studenti psihologije. Iz tog
razloga ispitanici su mogli naslutiti o čemu se radi u istraživanju te koristiti određene
strategije, poput ponavljanja prve liste i prestanak učenja novih listi. Zbog toga, istraživanje
bi trebalo provesti na slučajnom uzorku kako bi mogli sa sigurnošću govoriti o valjanosti
rezultata.
Zaključak

Rezultati provedenog istraživanja pokazali su statistički značajan glavni efekt broja

prezentiranih lista na broj reproduciranih riječi s prve liste. Broj reproduciranih riječi s prve
liste pada u funkciji porasta broja prezentiranih listi. Nadalje, rezultati su pokazali da je broj
reproduciranih riječi sa svih lista statistički značajno veći u uvjetu označenog dosjećanja nego
u uvjetu slobodnog dosjećanja. Ovi rezultati impliciraju da učenjem novog materijala dolazi
do retroaktivne interferencije kod dosjećanja, te da je doziv informacija znatno uspješniji
kada su prisutni znakovi za dosjećanje neovisno o procesima zaboravljanja.

Literatura

Alves, M.V.C. i Bueno, O.F.A. (2017). Retroactive interference: Forgetting as an interruption

of memory consolidation. Trends in psychology, 25(3), 1055-1067.
https://doi.org/10.9788/TP2017.3-07Pt

Dewar, M.T., Cowan, N. i Della Sala, S. (2007). Forgetting due to retroactive interference: A
fusion of early insights into everyday forgetting and recent research on anterograde amnesia.
Cortex, 43(5), 616-634.

Hussain, A. (2014). Experiments in psychology. PHI Learning Pvt. Ltd..

Kućar, M., Žauhar, V., Bajšanski I., Domijan, D. i Gulan, T. (2020). Norme za semantičke
kategorije na hrvatskome jeziku. Psihologijske teme, 29(3), 649-685.
https://doi.org/10.31820/pt.29.3.9

Sosic-Vasic, Z., Hille, K., Kröner, J., Spitzer, M. i Kornmeier, J. (2018). When learning
disturbs memory - Temporal profile for retroactive interference of learning on memory
formation. Frontiers in psychology, 9(82), 1-9. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2018.00082

Tulving, E. i Pearlstone, Z. (1966). Availability Versus Accessibility of Information in

Memory for Words. Journal of verbal learning and verbal behavior, 5(4), 381-391.
https://doi.org/10.1016/S0022-5371(66)80048-8

Tulving, E. i Psotka, J. (1971). Retroactive inhibition in free recall: Inaccessibility of

information available in the memory store. Journal of experimental Psychology, 87(1), 1-8.
https://doi.org/10.1037/h0030185
Prilozi

Prilog 1 - Podražajni materijal

Tablica 3 Podražajni materijal podijeljen po listama i kategorijama s navedenim

tipičnostima

Lista Kategorija Imenica Tipičnost

sestra 0,66
Član obitelji mama 0,61
tata 0,60
bala 0,20
pamuk 0,94
svila 0,79
Tkanina
vuna 0,34
saten 0,11
gripa 0,57
tumor 0,14
Bolest
sida 0,18
kuga 0,07
1. lista
bakar 0,60
zlato 0,43
Metal
srebro 0,39
čelik 0,18
roman 0,43
pjesma 0,41
Vrsta teksta
esej 0,27
članak 0,26
jahta 0,43
trajekt 0,41
Brod
kruzer 0,36
čamac 0,31
2. lista Odjevni predmet hlače 0,92
jakna 0,43
 suknja 0,26
kaput 0,09
lutka 0,69
autić 0,55
Igračka
lopta 0,34
zvečka 0,12
kuna 0,88
dolar 0,75
Vrste novca
funta 0,31
dinar 0,16
pčela 0,43
muha 0,41
Kukac
pauk 0,37
žohar 0,33
vrata 0,61
prozor 0,58
Dio građevine
temelj 0,15
stube 0,09
tuna 0,44
šaran 0,30
Riba
oslić 0,24
skuša 0,18
3. lista valcer 0,82
tango 0,73
Ples
salsa 0,34
samba 0,29
ruka 0,94
noga 0,93
Dio ljudskog tijela
glava 0,80
oko 0,16
Zanimanje doktor 0,60
kuhar 0,16
vozač 0,07
stolar 0,06
 žlica 0,82
tanjur 0,32
Kuhinjski pribor
lonac 0,21
tava 0,08
glagol 0,94
pridjev 0,92
Vrsta riječi
prilog 0,25
veznik 0,08
brdo 0,27
stijena 0,24
Geološka tvorevina
kamen 0,20
vulkan 0,20
4. lista kruška 0,72
šljiva 0,24
Voće
trešnja 0,11
limun 0,06
vrabac 0,60
galeb 0,55
Ptica
golub 0,51
vrana 0,21
mrkva 0,54
kupus 0,21
Povrće
blitva 0,16
špinat 0,09
kisik 0,66
vodik 0,57
Kemijski element
dušik 0,36
ugljik 0,34
čekić 0,73
pila 0,56
Alat
metar 0,08
vijak 0,06
Meteorološki kiša 0,56
 tuča 0,32
fenomen
vjetar 0,17
bura 0,09
kuća 0,95
zgrada 0,52
Nastamba
šator 0,16
vila 0,11
rubin 0,74
safir 0,56
Dragi kamen
dragulj 0,17
biser 0,10
mačka 1,00
hrčak 0,45
Kućni ljubimac
ptica 0,08
kunić 0,07
5. lista
plava 0,97
žuta 0,80
Boja
crna 0,11
roza 0,10
pivo 0,77
votka 0,65
Alkoholna pića
viski 0,32
konjak 0,12
benzin 0,86
dizel 0,77
Gorivo
nafta 0,43
ugljen 0,11

Prilog 2 - Uputa za ispitanike

Poštovani ispitanici,
Sudjelovat ćete u istraživanju pamćenja u kojem će Vaš zadatak biti učiti riječi. Molimo Vas
da na dodijeljene obrasce upišete dob i spol. U nastavku eksperimenta bit će Vam
prezentirana lista dvosložnih riječi. Vaš je zadatak zapamtiti što više riječi iz svake liste.

Unaprijed se zahvaljujemo na Vašem sudjelovanju i pažnji!

LISTA 1

Sada će Vam biti prezentirana prva lista riječi.

Vaš je zadatak naučiti listu te zapamtiti što više prezentiranih riječi.

Molimo Vas da na papir pred sobom, označen brojem 1 u desnom donjem kutu, zapišete što
veći broj prethodno prezentiranih riječi

Na znak eksperimentatora prestanite s pisanjem i odložite pisalo.

Kada završi zadatak dosjećanja, molimo Vas da papir okrenete na drugu stranu te ga više ne
okrećete do kraja eksperimenta. Možete početi sada!

90 sekundi

Molimo Vas da prestanete s pisanjem i okrenete papir na drugu stranu.

LISTA 2

Sada će Vam biti prezentirana nova lista riječi.

Vaš je zadatak naučiti listu te zapamtiti što više prezentiranih riječi.

LISTA 3

Sada će Vam biti prezentirana nova lista riječi.

Vaš je zadatak naučiti listu te zapamtiti što više prezentiranih riječi.

Molimo Vas da na papir pred sobom, označen brojem 2 u desnom donjem kutu, zapišete što
veći broj prezentiranih riječi iz LISTE 1.
Na znak eksperimentatora prestanite s pisanjem i odložite pisalo.

Kada završi zadatak dosjećanja, molimo Vas da ostanete sjediti te sačekate dok
eksperimentatori ne pokupe papire. Možete početi sada!

90 sekundi

Molimo Vas da odložite pisaći pribor.

LISTA 4

Sada će Vam biti prezentirana nova lista riječi.

Vaš je zadatak naučiti listu te zapamtiti što više prezentiranih riječi.

LISTA 5

Sada će Vam biti prezentirana nova lista riječi.

Vaš je zadatak naučiti listu te zapamtiti što više prezentiranih riječi.

Molimo Vas da na papir pred sobom, označen brojem 3 u desnom donjem kutu, zapišete što
veći broj prezentiranih riječi iz LISTE 1.

Na znak eksperimentatora prestanite s pisanjem i odložite pisalo.

Kada završi zadatak dosjećanja, molimo Vas da okrenete papir na drugu stranu te ga više ne
okrećete do kraja eksperimenta. Možete početi sada!

90 sekundi

Molimo Vas da prestanete s pisanjem i okrenete papir na drugu stranu.

Slobodno vs. Označeno dosjećanje

Vaš sljedeći zadatak je da se dosjetite te na papir pred sobom zapišete što veći broj riječi iz
SVIH 5 lista.

Još jednom Vas molimo da ne okrećete papir te pratite upute eksperimentatora!

Na znak eksperimentatora prestanite s pisanjem, odložite pisalo te sačekajte da
eksperimentator pokupi papire. Možete početi sada!

5 minuta

Molimo Vas da odložite pisaći pribor.

Pred Vama se nalazi papir s nazivima nadređenih kategorija riječi koje su bile prezentirane
kroz svih 5 lista. Vaš je zadatak dosjetiti se što više prethodno prezentiranih riječi iz svake
kategorije.

Za svaku kategoriju moguće je napisati maksimalno 4 riječi.

Na znak eksperimentatora prestanite s pisanjem te odložite pisalo. Možete početi sada!

5 minuta

Molimo Vas da odložite pisaći pribor. Hvala Vam na sudjelovanju!

Prilog 3 - Obrasci za odgovore

DOB:____ SPOL:____
1
2
3
4
ČLAN OBITELJI

DIO LJUDSKOG TIJELA

NASTAMBA

ZANIMANJE

ODJEVNI PREDMET

PTICA

IGRAČKA

POVRĆE

DRAGI KAMEN

TKANINA

KUHINJSKI PRIBOR

VOĆE

KEMIJSKI ELEMENT

VRSTA NOVCA

KUKAC

5
BOLEST

KUĆNI LJUBIMAC

VRSTA RIJEČI

METAL

VRSTA TEKSTA

BOJA

ALKOHOLNA PIĆA

ALAT

GORIVO

METEOROLOŠ KI FENOMEN

DIO GRAĐEVINE

PLES

BROD

RIBA

GEOLOŠKE TVOREVINE