2.

Neurolingvistika
2.1. Poetak neurolingvistike znanosti
Poetna neurolingvistika istraivanja zapoela su u 19. stoljeu i to prouavanjem mozga zbog njegova
oteenja, to se jo naziva afazija. Istraivanja su uvelike pomogla da se odkrije dio mozga koji je odgovoran za
jezinu sposobnost. Poetkom takvih istraivanja moe se smatrati mladi francuski neurokirurg Paul Broca ije
je istraivanje dovelo do toga da se danas jedno od glavnih modanih podruja odgovornih za jezinu sposobnost
zove upravo po Brocinu, to je dio donje frontalne vijuge. 1 Neurolingvistika kao znanost razvila se iz
psiholingvistike koja se bavi prouavanjem jezine obrade, jezinog razvoja i jezinih poremeaja kao
psiholokih procesa. Dosta je teko detaljno prouiti ime i kako se bavi neurolingvistika poto je rije o
relativno novoj znanosti u svijetu. Iz tog razloga njome se bave strani znanstvenici, a kako bi mi mogli prouiti
ovu znanost slue nam knjige njihova prouavanja.

2.2. ime se bavi neurolingvistika

Neurolingvistika je znanost koja se bavi oteenom jezinom sposobnosti u mozgu. Znanstvenici koji su
se bavili ovim prouavanjima uoili su probleme na medicinskom putu, to se ponajvie ticalo lijeve i desne
hemisfere. Lijevu hemisferu oznaili su kao verbalnu, a desnu hemisferu kao neverbalnu. 2 Ope je poznato da se
lijevoj hemisferi pripisuje vladanje rijenikom, govor i njegova proizvodnja. Znanstvenici su takoer utvrdili da
je desna hemisfera sposobnija za poznavanje boje i njihova inteziteta, zvuka i emocionalnih izraza. Mateer i
Kimura su 1997. godine utvrdili da je lijeva hemisfera odgovorna za vremensku organizaciju ne samo govornih
ve i nefonematskih pokreta govornih organa, pa ak i ruku, nogu i prstiju. Horga nam govori da je mogue
tumaenje da u desnoj hemisferi postoje govorni programi, ali su oni "uspavani" i potrebno je odreeno vrijeme
da bi se aktivirali. Jo jedna zanimljivost je da osobe s razdvojenim hemisferama, desnom hemisferom mogu
razumjeti napisana ili izgovorena imena objekata, ali to mogu iskazati samo pokazivanjem na objekte, ne i
njihovim imenovanjem.3

2.2.1. Metode istraivanja

Postoji 5 metoda koje slue znanstvenicima za prouavanje neurolingvistikih procesa. Prvi takav je
Wernicke-Geswindov model koji je razraen 1970-ih godina i slui za prouavanje jezine organizacije u mozgu
koja se prikazuje pri aktivaciji modanih podruja kada govornik slua ili govori. Takva vrsta metode danas se
smatra prejednostavnom. Druga metoda je neuropsihika metoda disocijacije funkcija koja se bavi prouavanjem
jezine proizvodnje u odnosu na jezino razumijevanje. Njome se odreuju podruja koja su ukljuenja u
izvravanje neke funckije. Trea metoda poznata je kao hemodinamika metoda koja se temelji na mjerenju
promjena u lokalnom krvnom optoku mozga s obzirom na zadatak (podraaj) koji se daje ispitaniku. Potkraj 19.
stoljea F. C. Donders osmislio je metodu supstrakcije koja se osmislila na temelju mjerenja vremena koje je
potrebno za reagiranje na razne podraaje. Jo je jedna vrsta metode koja se razlikuje od hemodinamike pod
imenom elektrofizika metoda koja izravno mjeri ivanu aktivnost pri nekom podraaju. Nama vremenski
najblie jesu suvremene metode oslikavanja mozga koje omoguuju uvid u aktivnost govornika uredne jezine
funkcije, ali se isto tako mogu upotrijebiti za istraivanja i dijagnostiku jezinih poremeaja.

2.3. Primjeri neurolingvistikih istraivanja

Kako se poetkom neurolingvistike znanosti smatra mladi francuz Paul Broca navesti u primjer njegova
neurolingvistikog istraivanja kada je pred parikim antropolokim drutvom prikazao sluaj pacijenta
Leborgnea iju je autopsiju zavrio veer prije. Dvadeset i jednu godinu prije toga pacijent je izgubi mo govora.
Izraavao se gestama. inilo se da mu je razum potpuno ouvan, ali mogao je izgovoriti jedan jedini slog " tan,
tan" pa je po tom nadimku uao u povijest. Autopsijom njegova mozga otkriveno je oteenje iji se glavni
problem nalazilo u sredinjem dijelu eonog renja lijeve hemisfere. Broca je zakljuio da je oteenje tog dijela
mozga bilo uzrok gubitka govora. Prvi je puta jedna sloena fizika funkcija, kao to je govor, bila
nedvosmisleno dokazana. S druge strane, to je otkrie prvi put ukazalo na bitnu razliku izmeu lijeve i desne
hemisfere velikog mozga, izdvojivi lijevu hemisferu kao dominantnu za upravljanje najsloenijim funkcijama
govora.4
Drugi primjer istraivanja je izveden 1978. godine sa strane Molfesea koji je na temelju elektrine aktivnosti
mozga tijekom percepcije govora utvrdio da se za vrijeme identifikacije fonema odvija niz kortikalnih dogaaja.
U tom je istraivanju doao do nekoliko bitnih zakljuaka: prvo je zakljuio da dvije hemisfere ragiraju na
1
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=43558, posjeeno: 28.1.2015., 20:11
2
Harga, D., asopis za unaprijeenje nastave stranih jezika, Sekcija za strane jezike
Hrvatskog filolokog drutva i kolska knjiga, Zagreb 1991., str.151.
3
Harga D., o.c.
4
Harga, D., asopis za unaprijeenje nastave stranih jezika, Sekcija za strane jezike
Hrvatskog filolokog drutva i kolska knjiga, Zagreb 1991., str.148.
0
razliite vrijednosti vremena ukljuivanja glasa na razliite naine, drugo da su obje hemisfere aktivno ukljuene
u obradu informacija za vrijeme zadataka, pri emu su obje hemisfere jednako aktivne, trei zakljuak bio je da
se nekoliko razliitih operacija odvija u jednoj hemisferi te da se razlikovanje suglasnika po zvunosti odvija u
desnoj hemisferi.5 Jo je jedan primjer vezan uz neurolingvistika istraivanja koji su proveli Genesee et al.
1978. godine, pri emu su istraivali razlike u ueu hemisfera u obradi jezinih podataka kod odraslih
govornika engleskog i francuskog jezika, ali koji su bili podjeljeni u tri grupe s obzirom na dob u kojoj su
usvajali drugi jezik: 1. grupa koja je bila u dvojezinoj situaciji usvajanja jezika od roenja, 2. grupa koje je to
bila od pete godine i 3. grupa koja je poela uiti jezik u dvanaestoj godini. Istraivai su zakljuili da se
adolescentska grupa ispitanika u prepoznavanju rijei oslanja na desnu hemisferu i primjenjuje melodijsku
strategiju, dok su druge dvije grupe ranog usvajanja dvojezinosti koristile lijevu hemisferu i srategiju
semantike analize. Rezultati ovog istraivanja prije svega ukazuju na razliku u strategijama dviju hemisfera i
preferiranju tih strategija kod razliitih grupa dvojezinih govornika. 6

5
asopis Suvremena lingvistika, Zagrebaki lingvistiki krug Hrvatskoga fililokoga
drutva, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb 1993.
6