ODREENJE PSIHOLOGIJE

PSIHOLOGIJA znanost koja se bavi prouavanjem ponaanja i psihikih procesa i njihovim fizikalnim,
biolokim, socijalnim uvjetima i uincima
Autor termina psihologija: Marko Maruli
PSIHIKI PROCESI
subjektivni doivljaji
subjektivan predmet istraivanja
opaanja, miljenje, osjeti, percepcija, pamenje, osjeaji
Kognitivni su: miljenje, pamenje, osjeti i percepcija
Konativni su: motivacija, elje, interesi
Afektivni su: emocije i emocionalna stanja
PONAANJE
objektivan predmet istraivanja (lako vidljivo i mjerljivo)
psih. procesi uzrokuju ponaanje
plakanje, itanje, tranje, telefoniranje...
FIZIKALNI UVJETI buka, temperatura, svjetlost
BIOLOKI UVJETI dob, spol, rasa, zdravstveno stanje
SOCIJALNI UVJETI vrnjaci, obitelj, prijatelji, mjesto stanovanja

POVIJEST PSIHOLOGIJE

zapoela razvoj u sklopu filozofije

Platon smatrao je da se pri razumijevanju svijeta ne smijemo oslanjati na osjete i ono to
opaamo ve na razum
Aristotel - sve svoje spoznaje temeljio na opaanju realnosti, on je prvi pobrojao zakone asociranja
i pamenja, te osjetila, ali smatrao je da se ovjek raa kao tabula rasa i da je mozak samo organ
koji hladi krv, a srce sredite ovjeka
Hipokrat - najbitniji filozof jer je prvi podijelio ovjeka (tj. linost) u etiri skupine po
temperamentu, iako je pogreno smatrao da temperament odreuju tjelesni sokovi
psyche (dua) i logos (rije, govor) znanost o dui dua je apstraktan pojam koji nema bioloku
realnost
znanstveno razdoblje razvoja psihologije zapoinje u 19. st
od filozofije je psihologija preuzela predmet istraivanja, dok je od prirodnih znanosti preuzela
metode istraivanja
1879. Wilhelm Wundt osnovao prvi laboratorij za eksperimentalno istraivanje psihologije u
Leipzigu
1905. objavljen prvi test inteligencije
Weber / Fechner daju temelje psihologiji
prva polovica 20. st psihologija je znanost o ponaanju
Ivan Pavlov otkriva da se refleksi mogu uiti, pronaao je zakonitosti uenja refleksnih reakcija
takve reflekse nazvao je uvjetovani refleksi
1920. Ramiro Bujas je osnovao prvi laboratorij za psiholoka istraivanja u Zagrebu
1929. osnovana je Katedra za psihologiju pri zagrebakom Filozofskom fakultetu
razlika znanstvene i laike psihologije= Znanstvena psihologija svim pojavama pristupa kritiki znanstveno ih provjera, za razliku od svakodnevne psihologije u kojoj se prihvaaju neprovjereni
zakljuci koji su naizgled logini, znanstvena psihologija koristi znanstvenu metodologiju u
bavljenju psiholokim temama, a svakodnevna to ini samo promiljanjem (povezano s tim laiki
pristup esto se temelji na malom broju sluajeva, a znanstveni na reprezentativnom uzorku),
predmet prouavanja znanstvene psihologije je samo ono to se moe znanstveno provjeriti, a laiki
pristup u psihologiji posebno zanimaju mistina podruja koja se ne mogu znanstveno ispitivati

GRANE SUVREMENE PSIHOLOGIJE

OPA EKSPERIMENTALNA PSIHOLOGIJA

bavi se opim zakonitostima psihikih procesa i pamenja
funkcioniranje psihikih procesa
rijetko koristi ostale metode istraivanja osim eksperimenta
BIOLOKA PSIHOLOGIJA
prouava bioloke osnove psihikih procesa i ponaanja
npr. utjecaj hormona, droga na ponaanje i psih. procese
KOMPARATIVNA PSIHOLOGIJA
bavi se istraivanjem ponaanja ivotinja
usporedno prouava psihiki razvoj ivotinja i ovjeka
DIFERENCIJALNA PSIHOLOGIJA
prouava individualne razlike ljudi u psihofiziolokim i psihikim osobinama (inteligencija, pamenje,
crte linosti...)
PSIHOMETRIJA
bavi se problemima mjerenja u psihologiji
koristi metode za mjerenje psihikih procesa i osobina
RAZVOJNA PSIHOLOGIJA
prouava psiholoke promjene i promjene u ponaanju od zaea do duboke starosti
utjecaj promjena u obitelji na razvoj djeteta, utjecaj hormonskih promjena na emocionalni razvoj
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA
bavi se zakonitostima drutvenog utjecaja na ponaanje i doivljavanje pojedinca
kako se podvrgavamo skupini, kako mijenjamo stavove i predrasude
PRIMIJENJENA PSIHOLOGIJA
primjena psihologije u praksi
PSIHOLOGIJA RADA I ORGANIZACIJSKA PSIHOLOGIJA
bavi se psihologijskim aspektima olakanja rada i poveanja produktivnosti
profesionalna orijentacija
selekcija - odabrati pravog kandidata za neko radno mjesto, tj. onoga koji ima najbolje sposobnosti,
odnosno osobine za to mjesto
socijalna klima
nesree na radu - kada se javljaju, u kojim uvjetima i kako bi ih smanjili ili sprijeili
istraivanje umora - kako utjee na radni uinak i kada se javlja jer, primjerice, pravovremenim
rasporedom odmora moemo utjecati na bolji radni uinak
INENJERSKA PSIHOLOGIJA prilagoavanje stroja ovjeku i obrnuto
KOLSKA I PEDAGOKA PSIHOLOGIJA
bavi se procesima uenja i faktorima koji na njega utjeu kao to su primjerice pamenje,
zaboravljanje, motivacija, koncentracija, socijalna klima u razredu, metode uenja
ispituje metode i strategije uenja i pouavanja
ispituje problematiku kolskog ocjenjivanja
bavi se socijalnom klimom u razredu, odnosima uenika i profesora
bave se profesionalnom savjetovanjem i usmjeravanjem uenika
pomau uenicima u uenju i rjeavanju njihovih emocionalnih ili nekih drugih problema
Kako poveati motivaciju uenika za uenjem?
KLINIKA PSIHOLOGIJA
bavi se emocionalnim problemima i poremeajima u ponaanju
sudjeluje u dijagnostici psihikih poremeaja
prouava strukturu linosti, emocionalne probleme (depresija, anksioznost, PTSP, fobije),
poremeaje ponaanja (ADHD, agresivnost, delinkvencija, rani seksualni odnos)
KLINIKI PSIHOLOG zavrava studij psihologije, rade sa psihikim bolesnicima pri tome koriste
psihotestove i psihoterapiju, ali ne smiju propisivati lijekove

PSIHIJATAR zavrava Medicinski fakultet i nakon toga specijaliziraju psihijatriju, u svom radu
se slue psihoterapijom i propisuju lijekove
ispituje probleme prilagodbe pojedinca
pomae ljudima u rjeavanju njihovih emocionalnih problema i problema u ponaanju
istrauje uzroke razliitih psihikih poremeaja
ispituju uestalost nekog psihikog poremeaja

TEORIJSKI PRISTUPI U PSIHOLOGIJI

BIHEVIORIZAM
pristup koji se bavi prouavanjem ponaanje jer je lako vidljivo i mjerljivo
odbacuju samoopaanje kao znanstvenu metodu
PSIHOANALITIKI PRISTUP
razvio ga je beki neurolog Sigmund Freud potkraj 19.st
utemeljen na metodi klinikog opaanja
osnovna postavka je da ponaanjem upravljaju podsvjesni motivi, uglavnom seksualne i agresivne
prirode
HUMANISTIKA PSIHOLOGIJA
prouava subjektivno iskustvo ljudi, razumijevanje samih sebe i doivljavanje
bave se prouavanjem jedinstvenih ljudskih doivljaja kao to su ljubav, nada, srea...
KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA
pravac usredotoen na kognitivne psihike procese
prouava kako primamo i obraujemo informacije
MEUKULTURALNI PRISTUP
prouava kako se ponaanja i psihiki procesi razlikuju u razliitim kulturama

PSIHOLOKA ISTRAIVANJA

PROBLEM

HIPOTEZA

ODABIR
METODE

PRIKUPLJANJE
PODATAKA

ANALIZA
PODATAKA

ODGOVOR NA
PROBLEM

SAMOOPAANJE ili INTROSPEKCIJA

opaanje vlastitih psihikih procesa ili doivljaja
subjektivna metoda
nedostaci: (1) ovjek ne poznaje dovoljno dobro samoga sebe, (2) neke doivljaje ne moemo
promatrati za vrijeme njihova trajanja (strah), (3) nemamo dovoljno bogat rjenik za opis nekih
sloenih doivljaja, (4) rezultate ne moemo provjeriti
zbog mnogih nedostataka koriste u kombinaciji s drugim metodama istraivanja

OPAANJE U PRIRODNIM UVJETIMA

opaa se ponaanje
zoopsihologija, socijalna psihologija, djeja psihologija
objektivna metoda
ponaanje se biljei i mjeri (nema interpretacije ponaanja)
trebamo imati unaprijed zadan CILJ i PLAN opaanja
nedostaci: dugotrajna, ne moemo saznati uzroke i posljedice ponaanja

ANKETNO ISPITIVANJE
pitanja ne smiju biti sugestivna i dvosmislena
sastoji se od tri dijela: pobuivanje odgovora, prikupljanje odgovora i analiza
ljudi koji se anketno ispituju nazivaju se populacija
reprezentativan uzorak uzorak u kojem su omjeri kvalifikacije, dobi, spola, mjesta stanovanja
jednaka populaciji
PROUAVANJE SLUAJA
metoda kojom se temeljito i produbljeno prouava jednog ili vie pojedinaca kako bi doli do opih
spoznaja
Sigmund Freud psihoanaliza nastala pomou ove metode
EKSPERIMENT
postupak kojim prouavamo i mjerimo pojavu koju smo uzrokovali u kontroliranim uvjetima
moemo saznati posljedice i uzroke ponaanja
koristi se u razvojnoj i socijalnoj psihologiji
postoji laboratorijski i eksperiment u prirodnim uvjetima
1. PROBLEM
2. PRETPOSTAVKA (HIPOTEZA)
3. NEZAVISNA VARIJABLA faktori koje unosimo u eksperiment i mijenjamo da bismo
vidjeli hoe li utjecati na zavisnu varijablu
4. ZAVISNA VARIJABLA ono to opaamo i mjerimo
5. KONTROLA FAKTORA KOJI BI MOGLI UTJECATI NA ZAVISNU VARIJABLU
KORELACIJSKA METODA
prouavaju se karakteristike jedne vee skupine ljudi i pita se koliko su te karakteristike povezane
koeficijent korelacije veliina povezanosti (-1 do +1)
omoguuje predvianje

TEHNIKE ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

1. ANKETA
2. INTERVJU usmjeren je razgovoru izmeu intervjuirane osobe i psihologa, koristi se za detaljno
ispitivanje manjeg broja ljudi
3. TESTOVI SPOSOBNOSTI
4. TESTOVI LINOSTI
5. TESTOVI ZNANJA
6. SOCIOMETRIJSKI TEST mjeri socijalnu klimu u grupi, socijalna psihologija
7. SKALA ZA ISPITIVANJE STAVOVA socijalna psihologija
8. PROJEKTIVNE TEHNIKE klinika psihologija