1. Što je ličnost?

Skup relativno stabilnih načina mišljenja, ponašanja i emocionalnog

reagiranja koji su karakteristični za nekog pojedinca i njegov način
prilagodbe okolini.
Relativno stabilan oblik ponašanja i doživljavanja što ga je neka osoba
razvila tijekom života na osnovi svoga genetskog naslijeđa.

2. Što je temperament?
Tipičan genetski određen način emocionalnog doživljavanja i ponašanja
pojedinca .

3. Što je karakter?
Skup crta ličnosti (formiranih pod utjecajem okoline) koje izražavaju
odnos prema samom sebi, odnos prema drugima i odnos prema radu ili
obvezama.

PSIHOANALITIČKI PRISTUP

- utemeljitelj: Sigmund Freud

- osnova psihoanalitičkog pristupa: istraživanje nesvjesnog i otkrivanje
njegovih utjecaja na ponašanje i doživljavanje
- id: urođeni dio naše ličnosti, sjedište naših nagona i cjelokupne psihičke
energije; ,,nagon života“ – eros i ,,nagon smrti“ – thanatos
- ego: funkcionira prema načelu realnosti te omogućuje zadovoljenje
potreba ida; sjedište svih spoznajnih procesa (opažanje, razmišljanje,
pamćenje…)
- superego: sastoji se od ideala i etičkih vrijednosti usvojenih u okviru
obitelji i šire društvene okoline
- funkcionira prema načelu idealnog, a razvija se tijekom socijalizacije
putem nagrada i kazni
- metoda slobodnih asocijacija i analiza snova
- ličnost se razvija do 5. godine života
- temeljne postavke psihoanalitičkog pristupa je nemoguće znanstveno
utvrditi
BIHEVIORISTIČKI PRAVAC
- ponašanje je jedini mogući predmet znanstvene psihologije
- doživljavanje je subjektivno pa se na njegovu istraživanju ne može
razviti objektivna znanost
- u oblikovanju ponašanja najveću ulogu imaju potkrepljenja iz okoline
- vodeći predstavnik: B.F. Skinner
- nije se bavio objašnjavanjem uzroka nečijeg ponašanja, nego je smatrao
bitnim predvidjeti ponašanje s obzirom na okolnosti – u određenim
situacijama promjenom okolnosti promijeniti ponašanje
Albert Bandura – neobihevioristički pristup; naglasio je važnost
kognitivnih procesa po kojima se ljudi razlikuju, a koji se ne mogu
izravno opažati
- teorija socijalnog učenja naglašava kako većinu ponašanja usvajamo od
drugih ljudi

HUMANISTIČKI PRISTUP
- ističe da su ljudi pozitivna bića s potencijalom za kreativnost i
samoispunjenje – u tome ih zaustavlja negativan utjecaj okoline
- predstavnici: Abraham Maslow i Carl Rogers
- Maslow je isticao kreativni potencijal i težnju za samoostvarenjem;
društvena ograničenja
- Rogers – svaki pojedinac reagira na neki događaj u skladu sa svojim
osobnim doživljajem i interpretacijom tog događaja
TEORIJE O CRTAMA LIČNOSTI
- istražuje različite osobine ili crte ličnosti prema kojima se ljudi razlikuju
- crte ličnosti – relativno trajne karakteristike o kojima zaključujemo na
osnovi ponašanja i koje uvjetuju dosljedno ponašanje neke osobe
- 5 dimenzija ličnosti: ekstraverzija, neuroticizam, savjesnost, ugodnost i
otvorenost prema iskustvu

POREMEĆAJI LIČNOSTI I PSIHIČKI POREMEĆAJI

- anksiozni poremećaji - obuhvaća sve poremećaje čije je glavno
obilježje velik osjećaj tjeskobe koji nema objektivnog uzroka, a koji
onemogućuje osobu u svakodnevnom funkcioniranju
- napadi panike, fobije, opsesivno – kompulzivni poremećaj,
posttraumatski stresno poremećaj
- somatoformni poremećaji – poremećaji koje karakteriziraju tjelesni
simptomi bez organskih uzroka
- hipohondrija
- psihotični poremećaji – gubitak kontakta s realnošću; deluzije,
halucinacije, kaotičnost govora, bizarno ponašanje…
- shizofrenija
- poremećaji raspoloženja - depresija i bipolarni poremećaj
- poremećaji hranjenja – anoreksija i bulimija
- poremećaji uzrokovani uzimanjem sredstava – mijenjanje
kognitivnog funkcioniranja, emocionalno doživljavanje/ponašanje
LIJEČENJE PSIHIČKIH POREMEĆAJA
- medicinska terapija – terapija lijekovima: antipsihotici, antidepresivi,
anksiolitici
- elektrokonvulzivna terapija – samo kod velikog depresivnog poremećaja
- psihoterapija – interakcija između terapeuta i klijenta koja primjenom
psiholoških principa utječe na klijentovo mišljenje, doživljavanje i
ponašanje te potiče klijentov osobni razvoj
- psihoanalitičke terapije – usmjeravaju na osvješćivanje nesvjesnih
konflikata koristeći se metodom slobodnih asocijacija i analizom snova
- iskustvo iz ranog djetinjstva
- humanističke psihoterapije – usmjeravaju na klijentovo trenutačno
iskustvo i potiču preuzimanje odgovornosti klijenta za vlastito
doživljavanje i ponašanje
 - kognitivno – biheviorističke terapije – primjenjuju principe učenja
kako bi nepoželjne oblike razmišljanja i ponašanja zamijenili
konstruktivnijim
DOJENAŠTVO I DJETINJSTVO
- ubrzan razvoj mozga i motorike
- kognitivni razvoj:
1. senzo – motorička faza (0-2 god) – intenzivno hvatanje predmeta
- stalnost objekata – svijest kako objekti postoje i kada ih ne vidimo  mentalne
slike objekta
- prepoznavanje samog sebe
2. predoperacijska faza (2-7 god) – razvoj govora i igre zamišljanja
- konkretnost – razmišljanje samo o konkretnim pojmovima
- egocentričnost – teško gledaju stvari sa stajališta druge osobe – nesposobnost
za empatiju
- ne razumije načelo konzervacije
- animizam – vjerovanje kako su neživi objekti živi i misle
3. faza konkretnih operacija (7-11 god) – fleksibilnost u razmišljanju
- manje su impulzivna i lakovjerna
- nestaje egocentrizam
4. faza formalnih operacija (od adolescencije do odrasle dobi)
- apstraktno mišljenje
SOCIJALNI I EMOCINALNI RAZVOJ
- stilovi roditeljstva: autoritarni, popustljivi, ravnodušni i autoritativni
- socijalne vještine za igru se razvijaju postupno
1. igre vježbanja ili ovladavanja (do 2 god) – repetitivne, istraživanje okoline
2. simboličke igre (2-7 god) - maštovite igre pretvaranja i igranja razni uloga
3. igre prema pravilima (nakon 7 god) – natjecateljski elementi
- djeca rano postaju svjesna spolnih uloga

ADOLESCENCIJA
- tjelesne promjene: ubrzan porast visine i mase, rast dlaka, šira ramena, masne
naslage, briga za fizički izgled…
- kognitivne promjene: apstraktno mišljenje, izmišljena publika
- adolescentni egocentrizam – adolescenti ne razumiju da svi ljudi ne razmišljaju
na isti način kao i oni
- osjećaj neranjivosti
- emocionalni i socijalni razvoj: stvaranje vlastitog identiteta, potrebna snažna
potpora vršnjaka
ODRASLA DOB
- tjelesne promjene: menopauza
- kognitivne promjene: promjene u razmišljanju nastaju zbog većeg životnog
iskustva
- socijalni i emocionalni razvoj: stabilna emocionalna veza i ispunjenje u poslu
- kriza srednjih godina
STAROST
- tjelesne promjene: uglavnom sve slabi, SPOLNE AKTIVNOSTI AKTIVNE
- kognitivne promjene: cjelokupno sakupljanje iskustava rezultira mudrošću
- emocionalni i socijalni razvoj: manji broj socijalnih uloga,