Odsjek za psihologiju

Neuropsihologija

Lateralizacija jezičkih funkcija

-test dihotičkog slušanja-

Student: Mentor:

Ajša Uzunović Prof. dr. Maida Koso-Drljević

Ass. Delila Lisica, MA

Sarajevo, maj 2023.

SAŽETAK

Ljudski mozak se naizgled čini simetričnim, ali nejgove funkcije su specijalizirane da djeluju
asimetrično, a takvu vrstu pojave nazivamo lateralizacija. Postoji mnogo moždanih funkcija koje su
lateralizirane, ali je najviše ispitana jezička lateralizacija. Pretpostavlja se da lateralizacija postoji radi
uštede moždanog prostora, za ostvarivanje većih kognitivnih kapaciteta. Također prijašnja istraživanja
su povezala laterlizaciju jezičkih funkcija sa preferencijom ruke, gdje je utvrđeno veći postotak
dominatnosti lijeve hemisfere kod dešnjaka u odnosu na ljevake. Najčešće korištena metoda za
ispitivanje lateralizacije je test dihotičnog slušanja, kojeg smo koristili u ovom istraživanju, a ispitanici
su bili studenti druge godine psihologije. U ovom istraživanju test dihotičnog slušanja je audiosnimak
od 10 parova različitih brojeva prezentiranih na lijevo i desno uho, koje ispitanici čuju kroz slušalice.
Pored testa dihotičnog slušanja koristili smo i sociodemografski upitnik za prikupljanje podataka o
ispitanicima. Rezultati upućuju na statistički značajnu razliku jer su ispitanici reproducirali više brojeva
prezentiranih na desno uho u odnosu na lijevo uho. U ovom istraživanju potvrdili smo nalaze prošlih
istraživanja koja su također ustanovila dominantnost lijeve hemisfere jezičkih funkcija. Nedostaci
istraživanja bi se mogli upotpuniti sprovođenjem upitnika, kako bi se ustanovila potencijalna oštećenja
sluha ispitanika i poremećaji pažnje, kao i obraćanje pažnje na brojeve prezentirane na samo jedno uho.

KLJUČNE RIJEČI

Lateralizacija, preferencija ruke, dihotično slušanje, neuropsihologija

UVOD

Uprkos naizgled simetričnim moždanim hemisferama, one ne obavljaju iste moždane funkcije. Pinel
(2002) navodi da je lateralizacija moždanih funkcija odvijanje različitih procesa u lijevoj i desnoj
hemisferi. Lateralizacija je prisutna i kod drugih nehumanih vrsta poput insekata i primata, a
pretpostavlja se da je njena funkcija povećavanja kognitivnih kapaciteta bez povećanja moždane mase
(Rogers, 2021). Dosadašnja istraživanja su najviše izučavala lateralizaciju jezičkih funkcija (Pinel,
2002). Slušne i jezičke funkcije su usko povezane, a one se nalaze u lijevoj hemisferi mozga u gornjem
posteriornom temporalnom režnju (Tervaniemi i Hughdal, 2003). Muškarci i žene ne prave statistički
značajne razlike prilikom ispitivanja lazeralizacije jezičkih funkcija (Hodgson i Hudson, 2018, prema
Sommer, 2010). Djeca školskog uzrasta također pokazuju lateralizaciju dominantno u lijevoj hemisferi
prilikom zadataka generiranja riječi (Hodgson i Hudson, 2018, prema Norrelgen i sar., 2012; Szaflarski
i sar., 2012; Wood i sar., 2004). Istraživanje pacijenata sa Alzheimerovom bolešću, čija je preferencije
ruke bila desna, u odnosu na zdrave ispitanike pokazala je nestajanje lateralitacije u lijevoj i blagu
aktivaciju u desnoj hemisferi, a pretpostavlja se da je nastanak aktivacije u desnoj hemisferi
kompenzacija za propadanje kognitivnih funkcija (Liu, i sar., 2018).

Prilikom ispitivanja lateralizacije od ispitanika se često traži da navedu i preferenciju ruke, odnosno da
li su dešnjaci ili ljevaci. Rezultati upućuju na razlike u lateralizaciji između ljevaka i dešnjaka
(Hodgson i Hudson, 2018, prema, Annett and Alexander, 1996; Cabeza i Nyberg, 2000), koja iznosi
dominantnost lijeve hemisfere od 95% kod dešnjaka, dok je kod ljevaka je rezultat nešto manji tj. 76%
(Hodgson i Hudson, 2018, prema Floel i sar., 2005; Knecht i sar., 2000; Pujol i sar., 1999). Navedeni
nalazi nas dovode do cilja ovog istraživanja.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Ispitati da li će ispitanici zapamtiti više brojeva koje su čuli na desno uho u odnosu na brojeve koje su
čuli na lijevo uho.

HIPOTEZA

H1 - Postoji statistički značajna razlika između količine zapamćenih brojeva koje su ispitanici čuli na
desno uho u odnosu na količinu brojeva koje su čuli na lijevo uho.
METODA ISTRAŽIVANJA

ISPITANICI

Ispitanici su bili studenti psihologije druge godine na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji su dobili 5
bodova za učešće u istraživanju. Raspon godina ispitanika je od 19 do 22 godine (M = 20.59, SD =
0.62). Od 47 ispitanika, 27,7% su bili muškarci, a 72,3% žene. Preferencija ruke za dešnjake iznosi
91,5%, a za ljevake 8,5%, što je u skladu sa svjetskom populacijom, koja se kreće od 85-90% dešnjaka,
a 10-15% ljevaka (Masud i Ajmal, 2012). Čak 17% ispitanika je izgubilo svijest tokom života, a njih
4,3% je pretrpilo povrede glave bez gubitka svijesti. U posljednih mjesec dana 48,9% ispitanika je
uzimalo lijekove, od kojih su najčešći anagletici (36,1%), a ostali su izimali lijekove zbog alergije
(4,3%), tjeskobe (4,3%), protiv epileptičnog napada (2,1%). Hronična oboljenja ima 6,4% ispitanika, a
navedene bolesti su gastritis (2,1%), artritis (2,1%) i astma (2,1%). Od ukupnog broja ispitanika 29,8%
konzumira cigarete, 21,3% alkohol, a 8,5% drogu.

INSTRUMENTARIJ

Test dihotičnog slušanja je neinvazivna metoda ispitivanja lateralizacije jezičkih funkcija (Pinel, 2002).
Postoji više verzija testa dihotičnog slušanja, a u ovoj studiji se test sastojao od 10 parova brojeva.
Audiosnimak brojeva je prezentiran ispitaniku kroz slušalice, gdje se 4 broja puštaju u desno uho, a 4
različita broja u lijevo. Nakon svakog para slijedila je pauza od 10 sekudni u kojoj je ispitanik trebao
ponoviti brojeve za koje je siguran da ih je zapamtio. Test dihotičnog slušanja se sprovodi radi
utvrđivanja dominatnosti hemisfere jezičkih funkcija, gdje se pokazalo da većina ljudi bolje pamti
brojeve prezentirane na desno uho, što upućuje na dominatnost lijeve hemisfere (Pinel, 2002).

Sociodemografski upitnik u ovom istraživanju je korišten za utvrđivanje dobi, spola i preferencije ruke
ispitanika, kao i gubitka svijesti i potencijalnih povreda glave. Također ispitano je i prisustvo hroničnih
oboljenja i konzumacije lijekova, kao i psihoaktivnih supstanci (cigareta, alkohola i droge).

POSTUPAK

Eksperiment je sproveden u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ispitanici su bili po slučaju

raspoređeni u grupe, a svaki ispitanik je ulazio u prostoriju pojedinačno, gdje se zadržavao otrpilike 5
minuta. Uputu ispitanicima je davao eksperimentator, nakon koje su trebali izjasniti preferenciju ruke.
Slijedilo je ispitivanje testom dihotičnog slušanja, a sociodemografski upitnik su popunjavali nakon
audiosnimka.
REZULTATI

Rezultati su analizirani u SPSS-u. Podaci su analizirani t testom za zavisne uzorke i prezentirani su u

Tabeli 1. Frekvencije reproduciranih brojeva na lijevo uho je manja (M = 20,19, a SD = 9,72), u odnosu
na desno uho (M = 29,11, a SD = 8,67). U skladu sa hipotezom frekvencije reproduciranih brojeva od
sume brojeva koji su prezentirani u lijevo i desno uho su statistički značajne t(46) = 3,7; p < 0,001.
Veličina efekta je srednja i iznosi d = 0,54.

Tabela 1 Rezultati uparenih frekvencija reproduciranih brojeva prezentiranih na lijevo i desno uho na
testu dihotičnog slušanja

Frekvencija M SD t(46) p Cohen's

reproduciranih brojeva d
Lijevo uho 20,19 9,72 3,7 0,001* 0,54
Desno uho 29,11 8,67

DISKUSIJA

Dobivenim rezultatima potvrđujemo hipotezu istraživanja. Između količine zapamćenih brojeva koje su
ispitanici čuli na desno uho u odnosu na količinu brojeva koje su čuli na lijevo uho, postoji statistički
značajna razlika. Rezultati ovog istraživanja su u skladu sa rezultatima prijašnjih studija ispitivanja
lateralizacije jezičkih funkcija (Tervaniemi i Hugdahl, 2003). Testom dihotičnog slušanja smo još
jednom dokazali dominatnost lijeve hemisfere jezičkih funkcija, jer su ispitanici pamtili više brojeva
prezentiranih na desno uho u donosu na lijevo (Hodgson i Hudson, 2018; Pinel, 2002).

Međutim dobivene razlike možemo i pripisati drugim konfudirajućim faktorima koje eksperimentatori
nisu mogli držati pod kontrolom. Ispitanici su možda svjesno birali da se fokusiraju na brojeve
reprezentirane na samo jedno uho i to lijevo uho. Također neki ispitanici možda imaju oštećenje sluha
na jednom uhu i zbog toga su mogli čuti brojeve prezentirane na jedno uho. Navedeni konfudirajući
fakotri su se mogli držati pod kontrolom, sprovođenjem upitnika nakon testa dihotičnog slušanja.
Upitnikom bi mogli znati da li postoji oštećenje sluha i da li je ispitanik usmjerio pažnju na brojeve
prezentirane na samo jedno uho. Pored oštećenja sluha, postoji i mogućnost prisustva poremećaja
pažnje kod ispitanika koju nismo utvrdili.
Nadalje, uzorak od 47 ispitanika je mal uzorak za izvođenje zaključaka na široj populaciji. Potreban je
veći broj ispitanika, kako bi bili sigurni u statističku značajnost dobivenih rezultata. Također problem
može biti i pristrasnost ispitanika, s obzirom da su studenti psihologije i da su već upoznati sa testom
dihotičnog slušanja, kao i motivacija za ušečće zbog dobijanja 5 bodova, jer su se ispitanici mogli
truditi više ili manje.

LITERATURA

1. Annett, M., & Alexander, M. P. (1996). Atypical cerebral dominance: Predictions and tests of
the right shift theory. Neuropsychologia, 34(12), 1215-1227.
2. Cabeza, R., Nyberg, L. (2000). Imaging cognition II: an empirical review of 275 PET and fMRI
studies. J. Cogn. Neurosci. 12 (1), 1–47.
3. Floel, A., Buyx, A., Breitenstein, C., Lohmann, H., Knecht, S. (2005). Hemispheric
lateralization of spatial attention in right- and left-hemispheric language dominance. Behav.
Brain Res. 158 (2), 269–275.
4. Hodgson, J. C. i Hudson, J.M. (2018). [Progress in Brain Research] || Speech lateralization
and motor control. doi:10.1016/bs.pbr.2018.06.009
5. Knecht, S., Deppe, M., Drager, B., Bobe, L., Lohmann, H., Ringelstein, E., Henningsen, H.
(2000). Language lateralisation in healthy right-handers. Brain 123, 74–81.
https://doi.org/10.1093/brain/123.1.74.
6. Liu, H., Zhang, L., Xi, Q., Zhao, X., Wang, F., Wang, X., Men, W. i Lin, Q. (2018). Changes in
brain lateralization in patients with mild cognitive impairment and Alzheimer’s disease: a
resting-state functional magnetic resonance study from Alzheimer’s disease neuroimaging
initiative. Frontiers in neurology, 9, 3.
7. Masud, Y., i Ajmal, M. A. (2012). Left-handed people in a right-handed world: A
phenomenological study. Pakistan Journal of Social and Clinical Psychology, 10(1), 49-60.
8. Norrelgen, F., Lilja, A., Ingvar, M., Gisselgård, J., &amp; Fransson, P. (2012). Language
lateralization in children aged 10 to 11 years: A combined fmri and dichotic listening study.
PLoS ONE, 7(12). https://doi.org/10.1371/journal.pone.0051872
9. Pinel, J. P. (2002). Biološka psihologija. Naklada Slap.
10. Pujol, J., Deus, J., Losilla, J.M., Capdevila, A. (1999). Cerebral lateralization of language in
normal left-handed people studied by functional MRI. Neurology 52 (5), 1038–1043.
11. Rogers, L.J. (2021). Brain Lateralization and Cognitive Capacity. Animals.
https://doi.org/10.3390/ani11071996
12. Sommer, I.E.C. (2010). Sex differences in handedness, brain asymmetry and language
lateralization. In: Hugdahl, K., Westerhausen, R. (Eds.), The Two Halves of the Brain:
Information Processing in the Cerebral Hemispheres. MIT Press, Cambridge, MA, pp. 287–312.
13. Szaflarski, J.P., Rajagopal, A., Altaye, M., Byars, A.W., Jacola, L., Schmithorst, V., i sar.
(2012). Left-handedness and language lateralization in children. Brain Res. 1433 (0), 85–97.
https://doi.org/10.1016/j.brainres.2011.11.026.
14. Tervaniemi, M., & Hugdahl, K. (2003). Lateralization of auditory-cortex functions. Brain
research reviews, 43(3), 231-246.
15. Wood, A., Harvey, A., Wellard, R., Abbott, D., Anderson, V., Kean, M., et al. (2004).
Language cortex activation in normal children. Neurology 63 (6), 1035–1044.
https://doi.org/10.1212/01.WNL.0000140707.61952.CA.