Neuropsihologija i

neuropsiholoko
testiranje
Bioloka psihologija

Neuropsihologija

Neuropsihologija kao nauna disciplina je jedna od najmlaih

grana primjenjene psihologije.
Termin neuropsihologija prvi puta se koristi jo davne 1913. g. od
strane Wiliama Oslera, ali ga tridesetak godina kasnije preko
svojih strunih radova u terminologiju uvodi Karl S. Lashley.
Definicija neuropsihologije se pojavljuje 1963.g. u prvom broju
internacionalnog asopisa Neuropsihologija (Turdiu, 1990.) :
Neuropsihologija je posebno podruje neurologije i od opeg je
interesa za neurologe, psihijatre, psihologe i neurofiziologe. Taj
interes je uglavnom usmjeren na cerebralni korteks. Meu
temama su posebno znaajni poremeaji govora, percepcije i
akcije. Iako se neki poremeaji mogu prouiti samo na ovjeku,
od znaaja su i informacije dobivene putem eksperimenta na
ivotinjama.

Neuropsihologija

U novije vrijeme neuropsihologija se definie i kao nauka koja

se bavi prouavanjem cerebralnih lezija, njihovim nastankom,
obimom i lokalizacijom te posljedicama koje one imaju na
doivljavanje ponaanja ivih bia (Hauptfeld)
Za razvoj neuropsihologije kao nauke od znaaja su bili radovi
Franza J. Galla s kraja 18 vijeka, potom radovi Broce i
Wernickea iz druge polovine 19 vijeka, gdje Broca dokazuje
povezanost lezije stranjeg dijela lijevog frontalnog lobusa s
poremeajem govornog izraavanja, dok Wernicke objavljuje da
lezija stranjeg dijela gornje temporalne regije lijeve hemisfere
uzrokuje poremeaj razumijevanja govora.
Prvi neuropsiholoki laboratorij je osnovao Halstead u Chicagu
1935. godine.

Neuropsihologija

Znaajna imena vezana uz razvoj neuropsihologije jesu

Goldstein, Vygotski i Luria.
Goldstein uveo metodu psiholoke analize neurolokih podataka
Leo Vygotski se bavio istraivanjem razvoja viih psihikih
funkcija i njihovom dezintegracijom zbog lezija mozga
Lurija se smatra utemeljiteljem moderne neuropsihologije, gdje je
njegov rad na podruju topike dijagnostike i na funkcionalnim
sistemima mozga, postao polazna taka za mnoga dalja
istraivanja i praksu
Moderna neuropsihologija podrazumijeva podjelu na
eksperimentalnu, kognitivnu i kliniku neuropsihologiju, a
najplauzibilnija je upravo klinika neuropsihologija koja se koristi
rezultatima istraivanja i eksperimentalne i kognitivne
neuropsihologije u cilju interpretacije mehanizama nastanka
psiholokih disfunkcija vezanih za povrede i oboljenja mozga, tj.
centralnog nervnog sistema.

Neuropsihologija

Posao neuropsihologa podrazumijeva sintezu rezultata testova,

opaanja ponaanja, intervjua, anamneze, heteroanamneze,
emocionalnog statusa, a u svrhu donoenja to tanijeg
zakljuka o ispadu ili poremeaju pojedinih funkcija, kao i o
moguem uzroku tog ispada.
Najea svrha neuropsiholoke dijagnostike je diferencijalna
dijagnostika i selekcija (Hauptfeld). Pod diferencijalnom
dijagnostikom podrazumijeva se razlikovanje psihijatrijskih od
neurolokih poremeaja, razlikovanje neurolokih simptoma kod
psihijatrijskih pacijenata, razlikovanje razliitih neurolokih stanja
te lokalizacija lezija.
Selekcija ili screening je odvajanje bolesnika koji imaju znakove
organske cerebralne lezije, od onih koji to nemaju.

Neuropsihologija

Uloga neuropsihologa nije samo dijagnostika, nego je

tu ukljuena i briga za pacijenta: praenje toka bolesti i
oporavka, savjetovanje pacijenta i porodice;
na osnovu neuropsiholoke dijagnostike planiraju se i
provode rehabilitacijski postupci (rehabilitacija
kognitivnih funkcija, prilagoavanje ponaanja,
supstitucijske vjetine).

Znaaj neuropsiholokog testiranja

Finije promjene u perceptivnim, emocionalnim, motivacijskim i

kognitivnim funkcijama su domeni rada neuropsihologa (Pinel,
2001.). Prema miljenju Pinela (2001.) neuropsiholoko
testiranje moe pomoi pacijentu sa modanim oteenjem
na tri vana naina:
pruajui pomo u dijagnozi poremeaja, posebno u
situacijama gdje su metode slikovnog prikaza mozga, EEG i
neuroloko ispitivanje dali nejednoznane rezultate
sluei kao osnova za savjetovanje i brigu o pacijentu
pruajui osnovu za objektivnu procjenu uspjenosti tretmana
i ozbiljnosti popratnih pojava
Svrha savremenog neuropsiholokog testiranja nije samo
identifikacija pacijenata sa modanim oteenjem, ve je
glavni cilj opisati prirodu deficita svakog pacijenta sa
modanim oteenjem.

Psiholoka sredstva i instrumenti

u savremenoj neuropsihologiji

Berger (2004.) navodi da se psiholoka sredstva i instrumenti

neuropsiholokog pritupa mogu podijeliti na etiri kategorije:
opte eksplorativne tehnike
individualni testovi inteligencije
testovi organiciteta
neuropsiholoke baterije
Od optih eksplorativnih tehnika u pogledu traenja modanih
disfunkcija mogu se izdvojiti: anamnestiki intervju, opservacioni
intervju, Rorschachova tehnika i MMPI (Minesota Multifazni
Personalni Inventar).
Anamnestiki intervju ima veliku vanost u otkrivanju
poremeaja, trauma glave i oboljenja. Informacija o povredi glave
koja je bila praena gubitkom svijesti, moe biti ozbiljno
upozorenje.

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji

Opservacioni intervju je od velike vanosti u eksploraciji

klinikih sluajeva. On prua mogunost da se kroz
interakciju, razgovor i opservaciju stekne utisak o sluaju, da
se uoe upadljive karakteristike o ponaanju, miljenju,
stavovima i doivljajnim kvalitetima.
Rorschachova tehnika je od samog poetka njene primjene
prikazivana kao potencijalno valjan instrument u kategorizaciji
epileptiara.
MMPI moe da bude samo dopunski trijani instrument koji
upozorava na prisustvo korelata odreene kategorije.
Indirektno MMPI moe da pripomogne karakterizaciji linosti
sa modanim oteenjima, to opet nije zanemariv podatak.

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji
Individualni testovi inteligencije
Wechslerova skala inteligencije (WAIS) je moda najvie

upotrebljavan test za psihometrijsku procjenu neurolokih i

neuropsihijatrijskih bolesnika.

Njegovih 11 subtestova (est verbalnih i pet neverbalnih) bili

su izabrani da ujedine sve glavne faktore kognitivnih
sposobnosti i odnos tih faktora prema neurolokim
sindromima, a to je ujedno bila pretpostavka da se
upotrebljavaju za procjenu organskih deficita (Turdiu,
1990.).

Postoji veliki broj istraivakih dokaza da Wechslerova skala

moe da diferencira modano oteenje od neoteenih,
oteenja razliite teine kao i lateralizaciju traume
Ravenove progresivne matrice, a naroito forma Ravenovih

obojenih matrica su se nametnuli kao pouzdan test u

dijagnosticiranju intelektualnih poremeaja kod bolesnika s
oteenjem mozga.

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji
Testovi otkrivanja organiciteta

Praktina iskustva su stvaljala naglasak na tvrdnju da

psihodijagnostiki kliniki metod moe da doprinese otkrivanju
organske komponente u klinikom sindromu. U upotrebi se
nalazi nekoliko testova ija je uloga da odgovore upravo na
pitanje da je organicitet prisutan ili ne.

Bender vizuomotorni getalt-test je jedna prvih modernih

tehnika koja je osjetljiva na disfunkcije oteenog korteksa.
Bender test je zasnovan na principima getalt psihologije o
primarnosti cjelovitog opaaja, na postavkama senzomotornog
razvoja i formulaciji odnosa izmeu normalnog razvoja
percepcije i vizuomotorne koordinacije, to podrazumijeva i
involuciju, prema patolokoj regresiji.

Bentonov vizuoretencioni test je jedan od najvie

primjenjivanih tehnika za ispitivanje modane povrede. Sa
njim se neposredno ispituje figuralni opaaj i pamenje, kao i
grafomotorna reprodukcija. Greke u ovim operacijama,
zavisno od frekvencije, vrste i rasporeda, povezuju se sa
kortikalnim disfunkcijama

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji
Neuropsiholoke baterije

Prikazane individualne tehnike su pojedinano

preuske u mogunostima zahvata onih informacija
koje kortikalna disfunkcija odaje u procesu
ponaanja.
Goldsteinova baterija apstraktnog i konkretnog
stava se sastoji od pet razliitih testova: testa
tapia, sortiranja obojene vunice, modifikovanih
Kohsovih kocki, testa poslovica i sortiranja
predmeta. Baterija je sastavljena na temelju
Goldsteinove organizmike teorije u psihologiji,
gdje je vidna srodnost ove baterije i Benderove
getalt tehnike.

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji
Halsteadova neuropsiholoka baterija (HNB) se sastoji iz 7 do 27
razliitih testova. Mini HNB se sastoji sljedeih 7 testova:
Test kategorija
Test postignua dodirom
Saeshore-test ritma
Test opaanja govornih zvukova
Test oscilacija prstiju
Test smisla za vrijeme
Frekvencija kritikih treptaja
Neuropsiholoka baterija Lurija-Nebraska.
Baterija Lurija-Nebraska se sastoji iz 11 kategorija sa ukupno
269 zadataka, a testiranje traje dva do tri sata.

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji

Zadaci su svrstani u sljedee kategorije:

motorne funkcije; ispituju se sloeni pokreti ruke, prstiju i usta
ritmike funkcije; ispituje se sposobnost diskriminacije tonova,
pamenje sekvenci ritma melodije
taktilne funkcije; procjenjuje se sposobnost prepoznavanja i
razlikovanja taktilnih drai, lokalizacija, diskriminacija dvije take
stimulisanja i odreivanje predmeta putem dodira
vizuelne funkcije; ispituje se sposobnost prepoznavanja
jednostavnih predmeta na crteima, izdvajanje dijelova iz cjeline,
prostorne transformacije
receptivni govor; ispituje se sposobnost razumijevanja prostih i
sloenih glasova, kombinovanih glasova i jednostavnih reenica,
sloenih reenica, gramatkih inverzija kao i razumijevanje
kompleksnih verbalnih poruka

Psiholoka sredstva i instrumenti u

savremenoj neuropsihologiji

ekspresivni govor; ispituje se ouvanost govora od

jednostavnih do sloenih formi
funkcije pisanja; ispituje se sposobnost i vjetina pisanja, od
pisanja slova do pisanja reenica
funkcije itanja; ispituje se sposobnost itanja od jednostavnih
do sloenih tekstova
funkcije raunanja; ispituje se sposobnost prepoznavanja
rimskih i arapskih brojeva, sabiranje i oduzimanje, uporeivanje
brojeva razliite veliine, izvoenje algebarskih radnji
funkcije pamenja; ispituje se sposobnost pamenja rijei i
neverbalnih znakova. Ispituje se zapamivanje rijei sa i bez
ometanja, poslije kraih i duih ponavljanja i pauza
intelektualni procesi; ispituju se intelektualni procesi pomou
subtestova WAIS-a: rjenika, aritmetikog rezonovanja,
slinosti, stripa i shvatanja