Vidni sistem

Doc.dr.Elvis Vardo

Vidni sistem

Make i sove vide u potpunom mraku?

Svjetlo koje se reflektuje u oi sa predmeta iz okoline
predstavlja osnovu vida.
Ako nema svjetla, nema ni vidne percepcije.
Svjetlo se moe definisati kao valovi elektromagnetske
energije duine izmeu 380 i 760 nanometara
Na tim talasnim duinama reaguje vidni sistem ovjeka
(nije isti kod svih ivotinja, npr zmije osjete infracrvene
talase)
Talasna duina igra bitnu ulogu u percepciji boja a
intezitet svjetla ima ulogu u percepciji svjetline

Dijelovi oka

Koliinu svjetla koje ulazi u oko reguliu arenice ili irisi, a

svjetlo ulazi u oko kroz zjenicu (pupilu)
Prilagoavanje veliine zjenica na promjenu osvjetljenja je
kompromis izmeu osjetljivosti i otrine vida (suenjem
zjenica poveava se dubinska otrina)
Lea fokusira ulazno svjetlo na mrenicu
Promjenom udaljenosti opaenih predmeta lea mijenja
svoj oblik, kako bi se slike dovele u fokus na mrenicamaakomodacija
Binokularnost je pretpostavka sposobnosti vidnog sistema
da stvaraju trodimenzionalne percepcije (percepciju
dubine) iz dvodimenzionalnih retinalnih slika
Binokularna disparatnost-razlika u poloaju istih slika na
dvije mrenice-vea je za blie predmeta-slui za
stvaranje 3D perceptivnog doivljaja iz dvije 2D retinalne
slike (demonstracija)

Kako vidimo? Prevoenje svjetla u neuralne

signale

Mrenica je unutranja ovojnica oka, izgraena od

fotosenzitivnog tkiva i smjetina je u stranjem dijelu one
jabuice
Sastoji se od pet razliitih slojeva elija: receptori, horizontalne
elije, bipolarne elije, amakrine elije i retinalne ganglijske
elije
Optika oka stvara sliku vidnog svijeta na mrenici koja ima
funkciju slinu onoj filma u fotografskom aparatu.
Svjetlost koja pada na mrenicu izaziva itav niz elektrinih i
hemijskih dogaaja koji u konanici aktiviraju nervne podraaje.
Ti nervni podraaji bivaju poslani u razliita modana vidna
sredita putem vlakana vidnog ivca.
Fovea podruje mrenice specijalizovano za otar vid.
Slijepa mrlja/pjega podruje mrenice gdje se aksoni
retinalnih ganglijskih elija skupljaju, prolaze kroz receptorski
sloj i naputaju oko u vidu vidnog ivca

Kako vidimo? Prevoenje svjetla u

neuralne signale

Ukoliko svjetlost pada na slijepu mrlju ista se ne prevodi u

neuralne signale
Nadopunjavanje vidni sistem koristi obavijesti koje daju
recceptori oko slijepe mrlje kako bi nadopunio praznine u
retinalnim slikama
Demonstracija

Kako vidimo? Prevoenje svjetla u

neuralne signale

U mrenici postoje dvije vrste receptora: tapii i unjii

Teorija dupliciteta unjii i tapii posreduju u nastanku
razliitih vrsta vida
Vid posredovan unjiima (fotopiki vid) prevladava pri dobrom
osvjetljenju i omoguuje otar vid i percepciju boja
Kod slabog osvjetljenja se ne aktiviraju unjii pa prevladavaju
tapii (skotopiki vid) koji je kvalitetom slabiji, manja je otrina
slabije se vide boje
Na percepciju svjetline utie talasna duina svjetlo istog
inteziteta razliite talasne duine se znaajno razlikuju po
svjetlini
Krivulje spektralne osjetljivosti:
Krivulja fotopike spektralne osjetljivosti (unjii)
Krivulja skotopike spektralne osjetljivosti (tapii)

Kako vidimo? Prevoenje svjetla u

neuralne signale

Purkinjeov fenomen-pri jakom svjetlu crvene i ute

valne duine izgledaju svjetlije od plavih i zelenih
talasnih duina istog inteziteta. Pri slabom svjetlu
plave i zelene talasne duine izgledaju svjetlije od
crvenih i utih talasnih duina istog inteziteta.
Pokreti oiju omoguavaju kvalitet vida
Oi neprestano skeniraju vidno polje inei niz
kratkih fiksacija
Svake sekunde nastaju otprilike tri fiksacije povezane
sa vrlo brzim pokretima oiju nazvanih sakade.
Vidni sistem integrie fovealne slike iz nekoliko
prethodnih fiksacija, tako da nastaje irok, otar i
bogato obojeni perceptivni doivljaj (vremenska
integracija)

Kako vidimo? Prevoenje svjetla u

neuralne signale

Vidna trandukcija pretvaranje svjetla u neuralne signale

koje se odvija u receptorima
Crveni pigment (rodopsin) apsorbuje svjetlo fotopigment
koji se nalazi u tapiima
Retino-genikulo-strijarni put glavni vidni put iz retine u
strijarni korteks (primarno vidno podruje) preko lateralnog
koljenastog tijela u talamusu