1.

Definirati psihološke i psihofizičke veličine, objasniti ih i pokazati njihovu

povezanost.
Psihološke veličine se tumače kako se osjet vida doživljava tj. određuju dimenzije odziva u
svijesti.
To su: ton boje, zasićenje, svjetlina (lightness, sekundarni izvori), sjaj (brightness, primarni
izvori).
Psihofizičke veličine - nijedna dimenzija svjetlosti nije izravno vezana na pojedinu dimenziju
odziva u svijesti, ali se valna duljina, intenzitet i skup valnih duljina mogu više ili manje
neizravno vezati na osobine boje preko psihofizičkih odnosa.
To su: dominantna valna duljina, luminancija (luminance, sjajnost), čistoća pobude ili
kolorimetrijska čistoća.

2. Što je vid? Definirati određivanje oštrine vida i objasniti njegovu zavisnost od vrste
boje.
Vid je sposobnost oka da raspoznaje predmete vanjskog svijeta odijeljeno jedan od drugog u
prostoru a zavisi od : oštrine, refrakcije, akomodacije oka. Određivanje oštrine vida jest
ustanovljenje najmanjeg vidnog kuta pod kojim se još dvije točke raspoznaju bez obzira na
udaljenost.

3. Nabrojati fotometrijske i radiometrijske (energijske) veličine, dati nazive mjernih

jedinica za svaku veličinu te pokazati njihovu povezanost. Objasniti funkciju
luminoznosti. Objasniti pojmove bijele svjetlosti, spektralnih i nespektralnih boja.
Fotometrijske veličine i mjerne jedinice su: svjetlosni intenzitet, svjetlosni tok, luminancija
(svjetlina, sjaj), rasvjetljenost ili iluminancija (rasvjeta).
Jedinica za jakost svjetlosti (svjetlosni intenzitet) je kandela (cd).
Svjetlosni tok (fluks) izotropnog točkastog izvora jakosti I jednak je produktu jakosti
svjetlosti i prostornog kuta u koji je emitiran Φ=IxΩ. Jedinica za svjetlosni tok je 1 lumen
(lm), 1lm=1cdx1sr.
Količina svjetlosti Q emitirana u određenom vremenu t, produkt je svjetlosnog toka i
vremena Q = Φxt [lms].
Svjetlosna efikasnost (korisnost) izvora svjetlosti η jednaka je omjeru ukupnog svjetlosnog
toka izraženog u lumenu (lm) i ukupne uložene snage P (W).
Rasvijetljenost (iluminancija, rasvjeta) je kvocijent svjetlosnog toka Φ koji okomito pada na
neku plohu i površine te plohe E = Φ/A. Jedinica za rasvijetljenost je 1 luks (lx) , 1 lx = 1
lm /m2.
Luminanciju (sjajnost) za široke (plošne ) izvore svjetlosti definiramo kao gustoću jakosti
svjetlosti u određenom smjeru promatranja. Jedinica za luminanciju izvora je cd/m2 i zove
se nit (nt).
Energijske (radiometrijske) veličine i mjerne jedinice:
Tok zračenja, snaga zračenja (Radiant Flux, Power), mjerna jedinica je vat [W] - veličina
odgovara fotometrijskoj veličini svjetlosnom (luminoznom) toku
Jakost zračenja (Radiant Intensity), mjerna jedinica je [W/sr] - veličina odgovara
fotometrijskoj veličini svjetlosnom intenzitetu (jakosti svjetlosti)
Zračivost ili radijacija (Radiance), mjerna jedinica je [W/sr m2] - veličina odgovara
fotometrijskoj veličini luminanciji (sjajnosti)
Ozračenje ili iradijacija (Irradiance), mjerna jedinica je [W/m2] - veličina odgovara
fotometrijskoj veličini rasvijetljenosti (iluminancija, rasvjeta).

4. Objasniti odnose između analizatorskih funkcija (odnosno težinskih funkcija ili

distribucionih koeficijenata ili krivulja za miješanje boja) slikovnih senzora i
spektralnih karakteristika RGB primara zaslona (ekrana).

5. Koje osnovne informacije moraju biti dodane uz RGB digitalne podatke o slici da bi
se korektno reproducirala boja na zaslonu?
R,G,B podaci o slici moraju sadržavati informacije o kromatskim koordinatama primara, referentnoj
bijeloj boji i prijenosnoj karakteristici optičko-električne transformacije. Bez ovih podataka ne mogu
se korektno reproducirati boje na zaslonu.

6. Objasniti zavisnosti između tona boje, zasićenja i svjetline od vidnoga kuta.

Prostorni odnosi unutar vidnog polja određenog vidnim kutom utječu na ton boje, zasićenje i
svjetlinu i to unutar određenih granica.

7. Definirati kontrast i objasniti Weber-Fechnerov zakon. Navesti primjere opsega

kontrasta za ljudski vid, fotografiju i film (negativ), kod digitalnog komponentnog
videosignala (SDTV) i slika kodiranih prema JPEG normi.
Npr. ako prostoriju osvjetljava samo jedna žarulja određene jakosti, dovoljno je dodati još
samo jednu žarulju kako bi se vidljivo povećala osvijetljenost, ali ako prostoriju osvjetljava
pet ili više žarulja iste jakosti kao u prethodnom slučaju, trebat će dodati dvije ili više novih
žarulja kako bi se svjetlo u prostoriji vidljivo povećalo. Otkrio ga je E. H. Weber, a
matematički izrazio T. G. Fechner (koji ga je nazvao Weberovim zakonom). U kasnijim
istraživanjima utvrđeno je da taj odnos ne vrijedi za vrlo slabe i vrlo jake podražaje, nego
samo u rasponu srednjih intenzitetnih razina.
8. Što je gradacija sivoga (ljestvica nijansi sivoga, skala sivoga) u videosustavima, kako
je definirana vrijednost gama (g) i kako utječu omjeri luminancija na degradaciju TV
slike?
U televizijske svrhe traži se raspon odnosa luminancija za ekran 60:1, a zadovoljava i 30:1 . -
npr. reprodukcija portreta u crno-bijeloj odjeći 300:1 na televizijskom ekranu će biti 30:1, što
ne znači znatniju degradaciju u reprodukciji slike.

9. Što je kritična frekvencija treptanja i od čega ona zavisi?

Nestaje utisak treperenja (ovisi od jakosti podražaja, površini pobuđene mrežnice, stanju
prilagođenja, prirodi osvjetljenja okoline) - kritična frekvencija treperenja je viša ako se radi o
gledanju izvan fovee preko drugih dijelova mrežnice. U kinematografiji granična frekvencija
na kojoj svjetlosno treperenje pri promjeni od jedne statičke slike na drugu nestaje u osjetu
proporcionalno je logaritmu jakosti osvjetljenja (zbog toga je potrebno povećati broj
zatamnjenja sa 24 na 48 u sekundi).

10. Objasniti razliku između FT, IT i FIT CCD slikovnih senzora.

11.Što je prilagođenje vizualnog mehanizma?

12.Što je paslika?
Pojava vizualnog odziva nakon prestanka podražaja naziva se paslika (može se pojaviti u
različitim bojama). Paslike su kompleksne percepcije koje mogu varirati u boji, svjetlini,
zasićenju, obliku, sastavu, oštrini, trajanju i razvoju sekvencija. Paslike su manje vjerne
originalu nego odzivi izravnog podražaja. Pozitivne i negativne paslike.

13. Grasmanovi zakoni.

1. Grasmanov zakon: Oko može razlikovati tri parametra svjetlosti koja se mogu izraziti
dominantnom valnom dužinom, luminancijom i čistoćom pobude.
2. Grasmanov zakon: Boja dvokomponentne svjetlosti mijenja se kontinuirano ako se
kontinuirano mijenja jedna komponenta svjetlosti a druga zadržava konstatnom.
3. Grasmanov zakon: Svjetlosti iste boje (iste dominantne valne dužine, čistoće i luminancije)
stvaraju jednaki odziv u promatrača bez obzira na njihove spektralne karakteristike. Ukupna
luminancija mješavine jednaka je zbroju luminancija pojedinih izvora.
14. Objasniti zbog čega su primari u standardnom kolorimetrijskom sistemu odabrani
izvan potkovičastog dijagrama?
Zahtjev za standardnim kolorimetrijskim sistemom kod kojega su primari odabrani izvan
potkovičastog dijagrama (CIE XYZ) posljedica je dva razloga:
1. dobiti sve realne boje miješanjem pozitivnih primara
2. izbjeći da luminancija rezultantne boje (mješavine) ovisi o luminancijama sva tri primara u
mješavini, a rezultirao je sistemom predloženim od strane CIE 1931.godine.

15. Je li boja osobina same svjetlosti i što je polazna točka kod subjektivne procjene
kvalitete reprodukcije boja? Nabrojati vrste mogućih reprodukcija boja značajnih za
televiziju i objasniti ih.

16.Tipovi grešaka kod reprodukcije boja.

17. Što je kromatska adaptacija kod ljudskog vida a što balansiranje (izjednačavanje)
bijelog kod televizijskih kamera?
Kromatska adaptacija je prilagođavanje mrežnice na spektralni osjet kad je ona podražena
dnevnom luminancijom i kada ono izaziva osjet boje. Kromatsko prilagođavanje mijenja
spektralnu osjetljivost na taj način da je ton boje prilagođavanja potisnut u slijedećem
promatranju.
Balansom bijelog kod videokamera (kada je rasvjeta snimane scene s temperaturom bijele
različitom od D65) mijenja se pojačanje R i B kanala radi dobivanja istih vrijednosti U' R,U'G,U'B
signala kao da je scena osvijetljena s rasvjetom temperature bijele boje D65.

18. Objasniti progresivnu i analizu s proredom. Na primjeru 625/50 (576i25) ITU-R

Rec BT.601 sustava opisati VPS-signal sa pripadnim tehničkim karakteristikama.
Način analize televizijske slike kod koje se pravolinijskom analizom s konstantnom brzinom
(iščitavanja) elemenata linije (piksela) s lijeva na desno i od gornjeg dijela slike prema
donjem dijelu u jednom prolazu iščitaju elementi jedne slike naziva se progresivnom
analizom. Progresivna analiza je u prvo vrijeme bila odbačena zbog problema treperenja kod
katodne cijevi (CRT).
 Analiza s proredom ne mijenja propusni opseg ( frekvencijsku širinu) sustava a rješava
problem treperenja kod CRTa.
Analiziranje jedne slike podijeljeno je na dva dijela od kojih svaki zovemo poluslikom,
poluslika sastavljena od neparnih linija zove se neparna poluslika, a od parnih parna
poluslika.
Zbog toga prva poluslika (neparni redak) završava dolje s polovicom retka , a sljedeća
poluslika rastera počinje gore drugim dijelom retka.

SLOŽENI VPS SIGNAL:

Videosignal s potisnim i sinkronizacijskim impulsima-VPS
TV slika: 625 redaka , format 4:3, na jedan redak otpada 625 x 4/3 = 833 točke slike, slika od
625 redaka sadrži 625 x 833= 520 000 točaka. Uz 25 slika u sekundi znači 520 000 x 25 = 13
000 000 točaka u sekundi - izračun je okvirni!!
U jednoj periodi sinusa u sekundi sadržana je npr. crno bijela izmjena svjetline u slici pa je
ukupna frekvencijska širina videosignala 13 : 2 = 6,5MHz (okvirno!)
TV slika u EU TV normi zauzima frekvencijsku širinu od 5 MHz

19. Horizontalno, vertikalno razlučivanje i Kellov faktor kod videosustava.

Stvarne dimenzije rezolucijskog elementa u danom televizijskom sustavu ne mogu se
izračunati na teoretskim osnovama već se moraju postići subjektivnim promatranjima tj.
psihofizičkim metodama, ako se ipak računa, onda se uz Kellov faktor 0,7 mogu dobiti
sljedeće vrijednosti:

Američki sustav (525 x 30) Europski sustav (625 x 30)

Rezolucijski element po rasteru (maks.) 150 000 220 000
Vertikalna rezolucija (maks.) 360 420
Horizontalna rezolucija (maks.) 320 380

20. Objasniti koja tri analogna signala su odabrana za prijenos slike u boji i zašto?
Skicirati i objasniti način dobivanja PAL kompozitnog videosignala.
Za prijenos slike u boji koriste se 3 analogna signala - jedan nosi sve informacije o svjetlini
(luminanciji), UY, i identičan je signalu koji bi se dobio na izlazu kamere za crno-bijelu sliku,
ovaj signal ujedno sadrži i sve detalje slike pa zato ima veliku pojasnu širinu. Druga dva
signala su signali boje (krominantni signali), oni su s manjom pojasnom širinom.
21. Što je i čemu služi ispitni signal kromatske pruge (colorbar)? Skicirati valni oblik
signala (R, G, B) primarnih boja za colorbar ispitni signal.
Test signalom podešavaju se svi uređaji u lancu videosignala (od kamere do zaslona za
reprodukciju). Ispravnim test signalom u svim točkama prijenosnog lanca od kamere do
kineskopa osigurana je korektna reprodukcija slike u boji.