SKENER

Mentor: Mladen Radivojevi prof.dr;

Student: Alen Mahmutovi br.indeksa: 06-091/11

Ulazni ureaj
Skener je ulazni ureaj koji sliku predloka pretvara u oblik prihvatljiv raunaru.

Osnovni elementi predloka

Predloak se u postupku skeniranja dijeli na konaan broj osnovnih elemenata (to ih je vie, kvaliteta skenirane slike bit e bolja). Zadatak skenera je svaki od osnovnih elemenata predloka pretvoriti u digitalni oblik.

Graa i princip rada

Grau skenera moemo podijeliti u nekoliko osnovnih cjelina:

a) Kuite sa zatitnim
poklopcem i staklom na koje se polae predloak.

Graa i princip rada

b) Izvor bijele svjetlosti za osvjetljavanje predloka.
Bijela svjetlost je potrebna zato to sadri sve valne duine.

Izvor svjetlosti
Kao izvor svjetlosti koristi se fluorescentna lampa.

Kod novijih tipova skenera koristi se engl. cold cathode fluorescentna lampa, CCFL ili Xenon lampa.
6

Graa i princip rada

c) Sistem ogledala, lea i filtera Kada se bilo koji od osnovnih
elemenata predloka osvijetli, svjetlost se od njega reflektira. Zadatak ovog sistema je reflektiranu svjetlost usmjeriti na osjetilo svjetla.
7

Osjetilo svjetla
d) Osjetilo svjetla

Zadatak mu je reflektiranu svjetlost pretvoriti u

elektinu struju. Sastavni je dio sklopa koji se naziva glava za skeniranje.

Graa i princip rada

Glava za skeniranje
objedinjuje:

sistem ogledala, lea i filtera,

osjetilo svjetla.

Glava za skeniranje

Glava je privrena na vodilicu (engl. stabilizer bar) koja se protee kroz tijelo skenera.

10

Pogonski, korani motor

e) Pogonski korani motor (engl. step motor) Pomou remena pokree glavu za skeniranje. Glava se kree du predloka kako bi se svi dijelovi slike osvijetlili a potom prenijeli do osjetila svjetla.

11

Graa i princip rada

f) Analogno-digitalni pretvara.
Nakon to osjetilo svjetla energiju svjetla pretvori u elektrinu struju, analogno-digitalni pretvara je pretvara u digitalni oblik. Krajnji razultat su razliiti intenziteti reflektirane svjetlosti predoeni razliitim binarnim brojevima.

12

princip rada skenera

RGB komponente
Kod skeniranja predloka u boji mora se zabiljeiti odgovarajua nijansa boje svakog od osnovnih elemenata predloka. Svaka se boja moe prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G) i plave (engl. blue, B).

14

RGB komponente
Da bi se boja svakog od osnovnih elemenata predloka prikazala pomou tri osnovne komponente, potrebno je reflektiranu bijelu svjetlost rastaviti na crvenu, plavu i zelenu komponentu.

15

RGB komponente
Nakon to se bijela svjetlost rastavi na komponente, potrebno je posebno zabiljeiti digitalizirani intenzitet svjetla svake od te tri komponente.

16

Kvaliteta skenera
O kvaliteti skenera govore dva podatka:

rezolucija,
broj boja.

17

Rezolucija
rezolucija skenera je podatak o broju osnovnih elemenata predloka koje skener moe prepoznati. Izraava se brojem takica po inu (1 in=2,54cm) (engl. dot per inch, dpi).

18

Broj boja
Po podjeli predloka na osnovne elemente, boju svakog elemenat treba pretvoriti u binarni broj. Stoga se broj boja izraava brojem bitova. Upotreba veeg broja bitova daje mogunost prepoznavanja veeg broja boja to odreuje kvalitetu.

22

Broj boja
Primjer pokazuje kako s porastom broja upotrebljenih bitova raste mogunost prepoznavanja broja boja. Predloak je kvadrat s postupnim prijelazom crne u bijelu boju.

21=2

22=4

23=8

24=16

28=256
23

Broj boja
Kod prikaza u boji, za prikaz svake od osnovnih RGB komponenata boje koristi se treina ukupnog broja bitova.

Danas gotovo svi skeneri upotrebljavaju 36 (ili vie) bitova za prikaz boja.

24

Proraun ukupnog broja boja

Broj boja koje moe prepoznati 36-bitni skener:
12 bitova za svaku osnovnu boju: 36:3=12, svaku od osnovnih boja moe se kodirati na: 212 = 4096 naina, ukupan broj boja je 4096 3 = 68.719.476.736 boja.

25

Vrste skenera
Postoji vie vrsta skenera. U upotrebi su:
stolni (engl. flatbed), runi (engl. hand held), rotacijski (engl. drum).

26

Runi skeneri
Slue za unos malih slika.
Osjetljivi su na povrinu pod 90 i brzinu pokretanja.

27

Runi skeneri
U irokoj upotrebi je posebna vrsta runih skenera koji itaju linijski kod s proizvoda u trgovinama (engl. bar code).

28

Rotacijski skener
Rotacijski skeneri spadaju u najkvalitetnije skenere; koriste se u grafikoj industriji.

29

Rotacijski skener
Predloak se stavlja na stakleni valjak koji rotira velikom brzinom. Glava za skeniranje se nalazi u unutranjosti valjka.

30

Prikljuivanje skenera
Na prikljuak USB sabirnice:

savremen, brz i jednostavan nain spajanja.

31

Naini skeniranja
Skeniranje u boji (engl. full color, true color).
Skeniranje u nijansama sive boje (engl. gray scale). Jednobojno skeniranje (engl. line art).

34

Jednobojno skeniranje
Rezultat ovog skeniranja je crno-bijela slika bez polutonova. Pogodno je za skeniranje teksta ili tehnikih crtea. Zauzee memorije je najmanje.
56 KB
35

U nijansama sive
Pogodno je kada boja nije potrebna. Datoteke su po zauzeu memorije vee od datoteka nastalih jednobojnim skeniranjem.

444 KB uz 8-bitni prikaz nijansi sive

36

Skeniranje u boji
Skeniranje u boji daje najvjerniji prikaz predloka. Ovako nastale datoteke su po zauzeu memorije najvee.

1325 KB uz 24-bitni prikaz boje

37

Grafike datoteke
Datoteke koje nastaju kao rezultat skeniranja esto su vrlo velike jer sadre informacije o boji svakog osnovnog elementa predloka. Velike datoteke su nepodesne za koritenje i zauzimaju mnogo memorije zbog ega su razvijeni razni naini saimanja takvih datoteka.

38

Grafike datoteke
Najei formati grafikih datoteka nastalih saimanjem: BMP, TIFF, GIF,

JPEG (JPG),
PNG.
42

BMP
Koristi se najee nesaeti (iako postoji i saeti) zapis slike, bez gubitaka kvalitete slike. Zauzima mnogo memorije. Za sve namjene od pohrane crtea i jednostavnijih slika do pohrane fotografija.

43

TIFF
Podrava saimanje podataka bez gubitaka ali moe pohranjivati i nesaete podatke. Za sve namjene, od pohrane crtea i jednostavnijih slika do fotografija. U odnosu na BMP zauzima manje memorije, a u odnosu na JPEG daje veu kvalitetu slike.
44

GIF
Koristi saimanje podataka bez gubitaka kvalitete slike. Broj boja ogranien je na 256. Za pohranu crtea i jednostavnijih slika koje ne sadre puno prijelaza boja. Podrava mogunosti prozirnosti i animacije.

45

JPEG (JPG)
Koristi saimanje podataka s gubitkom kvalitete slike. Za pohranjivanje fotografija. Najvea prednost formata u odnosu na ostale je u bitno manjem zauzeu memorije.

46

JPEG (JPG)
Gubitak kvalitete slike odreuje se stepenom saimanja podataka.

53 kB

20 kB

15 kB

4 kB
47

PNG
Koristi saimanje podataka bez gubitka kvalitete. Za pohranu crtea i fotografija. Zauzee memorije je vee od JPG formata ali je ovo bolji izbor u odnosu na JPEG ukoliko se pohranjuju slike koje sadre tekst ili crte, ili imaju otre prijelaze.

48

Grafike datoteke

49

Optiko raspoznavanje znakova

Ponekad se javlja potreba pretvaranja dokumenta ispisanog na papiru u digitalni oblik, ali ne u oblik slike ve u oblik teksta koji e se moi ureivati u programu za obradu teksta.

50

Optiko raspoznavanje znakova

Program za optiko raspoznavanje znakova (engl. OCR, optical character recognition) pretvara skeniranu sliku slova u raunar kao itljiv tekst.

51

OCR
Program za optiko raspoznavanje znakova raspoznaje znakove:

usporeivanjem

ili
raspoznavanjem glavnih osobina slova.

52