Visoka kola Logos centar

Bie polje b.b, Mostar 88100

TEMA : HAPPENING I FLUXUS

Seminarski rad

Mentor: Studentica:

Pred. V mr. Maja Gagro Ana Bali

Mostar, 2017

1
 UVOD

HAPPENING I FLUXUS spadaju u konceptualnu umjetnost koja se pojavljuje od ranih 1960-ih do

sredine 1970-ih godina. Umjetnici tog perioda uvode novitete u umjetnost 20-og stoljea koritenjem
netradicionalnih umjetnikih postupaka i materijala ( film, video, body art, happenin ,urbane akcije i
intervencije ).

2
 HAPPENING I FLUXSUS

HAPPENING je prostorno vremensko dogaanje u kojem sudjeluju umjetnici i publika uz prethodno

zamiljen scenarij ili se ostvaruju spontani nereirani dogaaji.

ALLAN KAPROW je bio ameriki slikar, teoretiar i kreator happeninga.

Njegovi rani radovi , slike i asamblai su vezani za apstraktni ekspresionizam ,a kasnije je razvio vrlo
osobni i ekspresivni action paiting stil temeljen na pejsaima i figurama, to ga je dovelo do
happeninga .Sa nekolicinom polaznika slikarske kole Hansa Hofmanna, osnovao je Hansa Gallery u
Greenwich Villageu.Od 1953 njegove slike postaju divlje , nabijene energijom i
trodimenzionalne.Studirao je povijest, povijest umijetnosti i skladateljstvo.

( 23. kolovoza 1927 godine 5. Travanj 2006 godine )

3
Kaprow razvija tehniku action-kolaa u kojima koristi slamu, smotuljke od novina i bljeskajua
svijetla. Inspiriran kinetikim dripping metodama Jacksona Pollocka i naglaavanjem slikarskog ina
apstraktnih ekspresionista, bio je prvi koji je posjetitelje ukljuivao u proces stvaranja djela. Utjecaji
Pollocka i radikalnog avangardnog kompozitora Johna Cagea usmjerili su ga prema prvim
happeninzima.

1957-1958 .g. Kaprow zapoinje stvarati ambijentalne radove koji su zahtijevali sudjelovanje publike.
Integracija prostora, materijala , vremena i publike vodila je do jo eksperimentalnijih radova. Njegovi
radovi su se sve vie irili sve dok nisu ispunili galeriju, stvarajui integralni ambijent s posjetiteljima,
kojima je u poetku davao mogunost za interakciju u malom opsegu: da neto pomaknu ili ukljue
neki prekida. Kasnije je poveavao odgovornost publike i nudio joj da radi sve vie i vie, dok se
tako nije razvio happening.

PRVI HAPPENING- 18 happeninga u 6 dijelova

Njegov prvi happening se zvao 18 happeninga u 6 dijelova i izveden je 1959.g. u Reuben Gallery u
New Yorku. Iz ovog performansa nastao je termin happening izvorno koriten kako bi se oznaila
vrlo odreena , uvjebana i heterogena produkcija.

Prostor je podijelio u 3 prostorije pomou plastinih zidova. Posjetitelj je dobio ulaznicu koja ga je
upuivala do odreenog sjedala u svakoj sobi, u strogo odreeno vrijeme i precizno odreenim
smijerom kretanja, za vrijeme trajanja happeninga. Publika je mogla vidjeti djevojku koja cijedi
naranu, umjetnika koji je palio ibice i slikao te orkestar s instrumentima-igrakama.Iako je imao
vrst scenarij i plan, ovaj je happening zadrao atmosferu spontanosti, jer nije bilo zapleta, dijaloga,
likova, profesionalnih glumaca, ni podsjeanja na tradicionalne umjetnosti.

18 happeninga u 6 dijelova doivio je uspjeh i neko su vrijeme performansi i happeninzi Kaprowa i

ostalih umjetnika bili vrlo traeni. esto ih je bilo teko pronai, jer su se odravali u
stanovimaprodavaonicama,uionicama, eljeznikim ekaonicama itd..

4
KAPROWLJEVA TEORIJA HAPPENINGA

5
HAPPENING je neverbalna teatarska produkcija koja naputa klasini odnos pozornica-gledalite kao
uobiajenu radnju ili narativnu liniju tradicionalnog teatra. Izvoai se smatraju objektima, koji su
esto kinetiki ukljueni unutar cjelokupnog dizajna ambijenta,zvuka,boje i svijetla. Ponekad se
koriste sluajno pronaeni ambijenti zatim se dorauju, ali dogaaji nisu u potpunosti sluajni ni
spontani.

Happening je autentian dogaaj koji ukljuuje gledatelje i nije preodreen za muzeje i galerije.

Performeri trebaju iskoristiti neplanirane dogaaje dok izvode fantazije temeljene na stvarnom ivotu,
unutar grubo odreenih struktura koje obrauju simboline i univerzalne teme i znaenja.Estetika
happeninga je stoga kreirana u odnosu na ivot, u kombinaciji s umjetniki determiranim elementima.

Meu ostalima, Robert Rauschenberg, Claes Oldenburg i Jim Dine, bavili su se takoer teatrom,
iako su se uskoro vratili tradicionalnim podruijima. U Europi WOLF VOLLSTER i grupa FLUXUS,
a u Japanu GUTAI grupa, istraivali su u slinim smjerovima.

FLUXUS

( od latinske rijeci flux-tok ) je ime meunarodnog neoavangaristikog umjetnikog pokreta

osnovanog 1962, iji je cilj povezivanje pripadnika ektremne avangarde u Europi i SAD-u.

Skupina amerikih i europskih likovnih umjetnika, pjesnika, teatrologa i skladatelja koja je slijedila
jedinstven stilski identitet, ali su njene aktivnosti na brojne naine predstavljale preporod duha
dadaizma .

FLUXUS je umjetniki pokret u kojem se happening naizrazitije oituje.

Primjenjuje intermedijalnost (istodobni rad u glazbi, performansu, asamblau, poeziji, happeningu;

razliiti umjetniko-ivotni oblici ponaanja).

Njime se bave svi: umjetnici, politiki angairani i apolitini ljudi , pjesnici i ne-pjesnici, ne plesai
koji pleu itd.

Happening klavir, 1962.g. jedan je od dogaaja na Wiesbadenskom festivalu najnovije glazbe u kojem
su prisutni sami mogli proizviditi sve mogue zvukove na klaviru (lupanjem cijevima, natezanjem
ica, skakanjem po njemu).

Fluxus klavir Nama June Paika: Integralni klavir u asamblau predstavlja izgled klavira nakon
nekoliko happening koncerata- na njega su spojeni radioprijemnici , biciklistike sirene, telefon. Na
prtisak tipke uju se uju se razni zvukovi ( izmeu ica postavljene su ljuske jajeta, staklo, fotografije
itd.).

U FLUXUSU SU DJELOVALI:

- JOHN CAGE

- JOSEPH BEUYS

- YOKO ONO

- ERIK ANDERSEN

6
Za sve FLUXUS akcije je karakteristino da se u njima, kao i u happeningu, naputa planirano
strukturiranje akcije i sasvim se ograniava na koncentrirani doivljaj jednog improviziranog,
intermedijalnog dogaaja .

Prvi fluxus festival je odran od 1. Do 23. Rujna 1962 godine.

Jedan od najznaajnijih teoretiara fluxus pokreta je HENRY FLYNT( roen 1940.g. u Greensboro ).
Bio je filozof, avangardni glazbenik ,esto je povezan sa konceptualnom umjetnosti.

FLYNT je svojim istraivakim radom tokom kasnih pedesetih i ranih ezdesetih godina u
konceptualnoj umjetnosti, kulturi, politici, matematici i lingvistikoj filozofiji razvio filozofske
temelje za ono to se zove filozofija neoavangarde.

7
8
9
YOKO ONO Cut pieceGodine 1964 ukljuila je posjetitelje u svoj performans CUT PIECE, traei

od njih da karama reu komade njezine odjee sve dok joj nisu odsjekli zadnji komad donjeg rublja

10
 LITERATURA:

1. De Micheli, M. ( 1990.). Umjetnike avangarde XX. st. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske.

2. Goldberg, R.L. (2003.). Performans od futurizma do danas, Zagreb: Test-Teatar studentima.

3. Kali, S. (2005.). Neizvjesnost umjetnosti. Zagreb: kolska knjiga.

4. Krii-Roban, S. (2013.). Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas. Zagreb: Naklada Ljevak.

5. Marjani, S. (2014.). Kronotop hrvatskog performansa: od Travelera do danas. Zagreb: Institut za

etnologiju i fokloristiku Udruga Bijeli val kolska knjiga.

6. Pevsner, N. (1990.). Pioniri modernog oblikovanja. Zagreb.

7. uvakovi, M. (2007). Konceptualna umetnost. Novi Sad: MSU Vojvodine

11