APSTRAKTNA

umjetnost
Radila: Amina Basarik Ib
• Apstraktna umjetnost je smjer u modernoj likovnoj umjetnosti s početka 20.
st.; teži čistoj ekspresiji oblika, linija i boja i tematskoj neodređenosti.
• Od svih stilova moderne umjetnosti, apstrakcija je izazvala najviše otpora
kod publike. Dok je svijet još uvijek bio zaokupljen materijalnom
egzistencijom i nije imao ni vremena, niti je vidio smisla, za istraživanje
čistog duha i emocija, avangardni umjetnici su svojom vidovitošću, nalik
znanstvenim vizijama budućnosti, išli ispred publike. Umjetnici se
približavaju motivu želeći oslikati njenu bit, a produkt toga su slike kao da su
slikane "iznutra". U tom pokušaju umjetnik se udaljava od predmetnih motiva
i ostaju mu samo čiste likovne vrijednosti (linija, boja, obris, kompozicija,
itd.). Slika je postala pokazatelj unutarnjeg stanja duha i duše i ne
"predstavlja" ništa (ne teži tome da izigrava bilo što iz opipljiva svijeta).
 VASILJ
KANDINSKI
Kandinski se rodio u imućnoj obitelji
trgovaca, koja se ubrzo nakon njegovog
rođenja preselila u Odesu. Otac, Vasilj
Kandinski senior, bio je porijeklom iz
Sibira, majka Lydia Ticheeva iz Moskve.
Roditelji su se rastali 1871. i Vasilj je
odrastao kod majčine sestre, Elizabethe
Ticheeve. Za vrijeme školovanja je
pohađao i školu slikanja.
• Za vrijeme studija slikao je i posjećivao izložbe.
Nakon što je 1895. posjetio izložbu francuskih
impresionista, Kandinski je odlučio postati slikar.
Kandinski se nakon te odluke odselio u München.
• Kandinskijeva je želja bila upisati se na Likovnu
akademiju Stucksa. U drugom navratu je položio
prijemni ispit i upisao se na Akademiju. Nakon
kratkog vremena primjetio je da kod Stucksa ništa
od željenog ne može naučiti. Već nakon godinu dana
je napustio Akademiju i osnovao sa istomišljenim
umjetnicima Waldemar Hecker, Wilhelm Hüsgen i
Rolf Niczky umjetničku grupu Phalanx.
 TEORIJA BOJA
• Kandinsky je posjedovao vrlo visoku slikarsku inteligenciju i imao
istančan osjećaj za boje i forme. Svim je bojama dao dublji unutrašnji
značaj i asocijacije te ih je stavljao pored suprotnih boja.
• Plavo (hladno, nebo, beskrajnost i mir, koncentrično) – Žuto ( toplo,
zemaljsko, agresivno, ekscentrično)
• Crno (tamno) – Bijelo (svjetlo)
• Crveno – Zeleno
• Narandžasto – Ljubičasto
• Njegova se teorija temeljila na sinesteziji, on je bojama dodijeljivao raličite dojmove, plava
boja je imala osobinu bit „mekana“ i „armoatična“, žuta „ljuta“ i „reska“. „Tačka je
praelement, oplodnja praznog prostora. Horizontala je hladan, noseći temelj, šutljiv i „crn“.
Vertikala je aktivna, topla, „bijela“. Slobodne linije su pokretne, „plave“ i „žute“. Ploha je
dolje teška, gore laka, lijevo kao „udaljenost“, desno kao „kuća“. On je osim toga tražio
pripadnost boja određenim formama:
• Plavo – krug
• Crveno – kvadrat
• Žuto – trokut
Plavi jahač
 KAZIMIR SEVERINOVIČ
MALJEVIČ

• Kazimir Severinovič Maljevič je bio

ukrajinski i ruski slikar
poljsko-ukrajinskog porijekla, teoretičar
umjetnosti, pionir geometrijske
apstrakcije, te jedan od glavnih
predstavnika ukrajinske te ruske
avangarde.
Brusilica
Djevojke na polju
Na bulevaru
Cvjećarica
Jutro nakon oluje
 PIET MONDRIAN
• Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan,
od 1912. nizozemski slikar i
teoretičar. Uveliko je pridonio
umjetničkoj grupi De Stijl koju je
osnovao Theo van Doesburg.
Razvio je novi oblik apstraktne
umjetnosti nazvan
neoplasticizam.
Hvala NA pažnji ☺