Janson CRO chapter 01 001-019.

in32 32 7/16/08 1:12:04 PM

 Umjetnost

1 POGLAVLJE
pretpovijesnog
doba

K
AD SU SE MODERNI LJUDI PRVI PUT SUSRELI SA PILJSKIM SLIKAMA

sedamdesetih godina devetnaestog stoljea, nisu vjerovali svojim oima.

Premda su postojali dokazi da nalazite u Altamiri u panjolskoj potje
e otprilike iz 13. tisuljea pr. Kr., slike su bile izvedene tako vjeto i
tankoutno da su ih povjesniari u poetku smatrali krivotvorinama.
(vidi sliku 1.1). Od onda je otkriveno oko 200 slinih nalazita gu nazvati umjetnikim potjeu otprije otprilike 40 tisua
po cijelome svijetu. Godine 1994. otkrie oslikane pilje u godina. Najstariji su ljudi izraivali orue od kamena i koma
junoj Francuskoj (vidi sliku 1.2) iznijelo je na svjetlo dana na da kostiju, ali to ih je nadahnulo da podrobno prikau oblike
stotine novih slika te potisnulo datum nastanka pretpovijesnih koje su nalazili u prirodi? Neki znanstvenici pretpostavljaju
slikarija ak na 30. tisuljee prije Krista. Otkriveni su i neki da su izrada likova i simboliki jezik kakav danas poznajemo
isto tako stari izrezbareni predmeti. posljedica nove strukture mozga povezane s pojavom homo
Ti najstariji umjetniki oblici nadahnjuju vie pitanja ne sapiens sapiens. Umjetnost se javlja u isto vrijeme kad moderni
go odgovora: Zato je pretpovijesni ovjek troio vrijeme i ljudi naputaju Afriku i doseljavaju se u Europu, Aziju
snagu da bi stvarao umjetnost? Kakvu su ulogu imali ti likovni i Australiju susrevi a poslije i zamijenivi ranije nean
predmeti? to znae ti prikazi? Promatra pretpovijesne dertalce (homo neanderthalensis) zapadne Euroazije. Na svim
umjetnosti u dvadeset prvom stoljeu moe se diviti vitalnosti tim kontinentima istodobno s homo sapiens sapiens nali smo
i neposrednosti tih djela, pa ipak teko shvaati taj drevni dokaze figurativnih umjetnikih djela i ukrasa za tijelo. Iz tog
i tui svijet. Nema tekstova iz te pretpovijesne ere koje bi pretpovijesnog doba sauvali su se deseci tisua djela, a veina
povjesniari mogli prouavati, pa su instrumenti znanosti njih otkrivena je u Europi. Mnoga su od njih zadivljujua u
i antropologije uvelike pridonijeli pokuaju povjesniara svom savrenstvu.
umjetnosti da protumae te snane umjetnike oblike time Vjetina kojom su izraeni najstariji predmeti koje moe
to su podastrli dokaze o datumu nastanka pretpovijesnih mo vremenski datirati moe biti posljedica dugotrajna izgu
predmeta i teorije o njihovoj funkciji. Kako je dotok novih bljena razdoblja eksperimentiranja tehnikama rezbarenja i
nalaza i dalje redovit, prouavanje pretpovijesne umjetnosti slikanja, pa je praksa izrade umjetnikih djela moda i mnogo
nastavlja se, a tumaenja i zakljuci o njoj sve su suptilniji. starija od predmeta koji su se sauvali. Neki se znanstvenici
Premda pravi moderni ljudi ive na zemlji ve 100.000 s tim ne slau. Oni tvrde da je odreena neuroloka mutacija
godina, datumi pripisani najranijim predmetima koji se mo u strukturi mozga omoguila apstraktno miljenje te da su
simboliki jezik i figurativna umjetnost iznenadan iskorak u
evoluciji ovjeka. Ma to da je dovelo do sposobnosti stvaranja
umjetnosti, bio to postupan evolucijski proces ili iznenadna
Detalj slike 1.23, Muki lik iz Cernavoda mutacija, imalo je golem utjecaj na pojavu ljudske kulture,

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 

Janson CRO chapter 01 001-019.in1 1 7/16/08 1:12:18 PM

 ENGLESKA
Stonehenge
R U S I J A
ATLANTSKI NJEMAKA

OCEAN
E U R O P A
Hohlenstein-Stadel
BRETANJA EKA
Mnec, Carnac UKRAJINA
Vogelherd REPUBLIKA
FRANCUSKA Willendorf
VIC. AUSTRIJA
Lascaux
Altamira RUMUNJSKA
Pech-Merle
CANTABRIAN MT Vallon-Pont-dArc
S.
Brassempouy Chauvet ernavoda

JA
Grotte dEnlne Montagnac CRNO MORE

D
RA
Le Tuc dAudoubert Dunav
ITALIJA

N
PANJOLSKA

SK
O
O

M
RE

S R GRKA
E D atal Hyk
O
S Z
E
M
N
O
M O Ain Ghazal
R E
A F R I K A Jerihon

0 250 500 kilometara

EGIPAT

Karta 1.1. Pretpovijesna Europa i Bliski istok

ukljuujui i izradu naturalistikih prikaza. Takva nas dje
la sile da preispitamo mnoge pretpostavke o umjetnosti i
kreativnom postupku te da postavimo neka temeljna pitanja
od kojih nije najmanje vano ovo: zato ljudska stvorenja
uope stvaraju umjetnost?
PALEOLITSKA UMJETNOST
Mlae paleolitske slike, crtei i kipovi pojavili su se na irokom
podruju Euroazije, Afrike i Australije otprilike u isto doba,
prije 10.000 40. 000 godina (vidi kartu 1.1). Taj raspon pada
u doba pleistocena koje se ee zove ledenim dobom, kad
su ledenjaci (poveana polarna ledena kapa), katkad i vie
nego 3000 metara debeli, prekrivali vei dio sjevera Europe,
Sjeverne Amerike i Euroazije. Starije i srednje kameno doba
protee se do unatrag dva milijuna godina kada su ivjele rani
je vrste homo genera. Premda su te kulture izraivale ukraeno
kameno orue, one nisu ostavile nikakve zapise ni slikarske
prikaze. Kraj zadnjeg ledenog doba podudara se s kretanjem
posve modernog ovjeka iz Afrike prema Europi koja je
ponovno stekla uvjete za ivot jer je zatopljenje uzrokovalo
povlaenje ledenjaka.
Pretpovijesno slikarstvo bilo je prvi put prepoznato 1878.
g. u pilji nazvanoj Altamira u selu Santillana del Mar u pa
njolskoj. Pratei svoga oca, grofa don Marcelina Sanza de
Sautuola koji je pretraivao zemlju ne bi li pronaao kremen
i ivotinjske kosti, dvanaestogodinja Maria pogledala je uvis
i opazila na stropu pilje bizone naslikane debelim crnim obri
sima i ispunjene svijetlom zemljanom bojom (slika 1.1). U toj
i u drugim, poslije otkrivenim piljama naslikane i ugravirane
slike prikazuju ivotinje i one su im prevladavajua tema.
Najvea raznolikost do sada otkrivena je u prostranu kom
pleksu pilja Chauvet nazvanom po jednom od triju speleolo
ga koji su ga 1994. g. otkrili u blizini Vallon-Pont-dArca
u jugoistonoj Francuskoj. Dosad pronaenih 427 prikaza
ivotinja spadaju u 17 vrsta, a meu njima su i lavovi, med
vjedi i auroke naslikani crnim ili crvenim obrisima (slike
1.2, 1.3), katkad u vie boja i uz koritenje sjenanja. Tu se
moe nai i dugouha sova ugravirana prstima (slika 1.4).
Pored ivotinja se pojavljuju odreene oznake i oblici koji su
neka vrsta znakova, a koji se javljaju i sami kao, na primjer,
oni prikazani uz Kineskog konja iz Lascauxa u Dordogni u
Francuskoj (slika 1.5). Protumaeni su kao oruja ili zamke
ili ak kukci. Katkad su u boju na zidovima pilja bile umoe
ne ljudske ake, ali su one prikazane kao negativni obrisi
(vidi Materijali i tehnike, str. 5). U rijetkim prilikama prikazuju
se ljudski ili djelomino ljudski oblici, na primjer u Chauvetu
arheolozi su identificirali donji dio enskoga tijela naslikan
na isturenoj stijeni. U Les Trois Frres, nalazitu u francuskim
Pirinejima, ljudsko tijelo s unutarnjim miiima i anatomijom
podrava ivotinjsku glavu s rogovima. U Lascauxu muki
lik na tapu s ptijom glavom lei izmeu vunastog nosoroga
i rasporena bizona, a pokraj njih su tap ili kolac s ptijom
glavom (slika 1.6).

 D io I S tari svijet

Janson CRO chapter 01 001-019.in2 2 7/16/08 1:12:21 PM

 1.1. Ranjeni bizon. Oko 15.000 10.000. g. pr. Kr., Altamira, panjolska

1.2. Lavovi i bizon. Krajnja

prostorija, pilja Chauvet.
Oko 30.000 28.000. g. pr. Kr.,
Vallon-Pont-dArc, kanjon
Ardche, Francuska

1.3. Medvjed. Nia medvjeda, pilja

Chauvet. Oko 30.000 28.000 g. pr. Kr.,
Vallon-Pont-dArc, kanjon Ardche,
Francuska

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 

Janson CRO chapter 01 001-019.in3 3 7/16/08 1:12:36 PM

 1.4. Dugouha sova. pilja Chauvet. 30.000 28.000 g. pr. Kr., 1.5. Kineski konj. pilja Lascaux. Oko 15.000 13.000 g. pr. Kr.,
Vallon-Pont-dArc, kanjon Ardche, Francuska Dordogne, Francuska

1.6. Nosorog, ranjeni ovjek i bizon. Oko 15.000 13.000 g. pr. Kr., Dordogne, Francuska

 D io I S tari svijet

Janson CRO chapter 01 001-019.in4 4 7/16/08 1:12:52 PM

 M aterijali i te h nike
piljsko slikarstvo

U
mjetnici koji su stvarali u paleolitskim piljama rabili su irok raspon
tehnika kako bi dobili slike koje su se sauvale do naih dana. esto
radei daleko od ulaza u pilju, tamu su osvjetljavali pomou svjetiljki iskle-
sanih iz kamena i ispunjenih mau ili modinom. Arheolozi su pronali
vie takvih svjetiljki u Lascauxu i drugdje. Katkad, kad je povrina stijene za
oslikavanje bila visoko iznad zemlje, vjerojatno bi izgradili drvene skele te ih
privrstili uza zid zabijajui motke u povrinu vapnenca.
Povrinu su pripremali brusei vapnenac kamenim oruem, kako bi
njegova bjelina posluila za pozadinu slike. Onda su slike ugravirane u zid,
i to prstom ako je vapnenac bio dovoljno mekan, a otrim kremenom
ondje gdje je bio tvri. Katkad su tu tehniku kombinirali s nanoenjem
boje. Crna se dobivala iz biljnog ugljena ili moda iz spaljenih kostiju.
Oker, prirodna eljezna ruda, davala je niz jarko crvenih, smeih i utih
boja. Za crtanje obrisa ivotinja, na primjer ugljen i oker razrezivani
su u komade poput drvenih bojica; kako bi dobili boju, mljeli su minerale
u prah na velikoj glatkoj kamenoj ploi. Zagrijavajui ih do krajnje visokih
temperatura mogli su dobiti razliite nijanse crvene i ute boje. Taj min-
eralni prah ispuhivao se kroz cjevice od ivotinjskih kostiju ili trske na
ruku s rairenim prstima koju su onda pritiskali na kamenu povrinu kako
bi dobili njezin obris.
Kako bi ivotinjske ili ljudske obrise ispunili bojom, mijeali su prah s
tekuinom, a to su bile piljska voda, slina, bjelance, biljne ili ivotinjske
masti ili krv; tada su boju nanosili na vapnenanu povrinu pomou maho
Toke rukom u Brunelovoj komori u Chauvetu. Krupne su se
vine ili krzna te kistova napravljenih od krzna, perja ili savakana prua.
toke dobivale prekrivanjem dlana bojom i nanoenjem na zid.
Neki su strunjaci eksperimentirajui shvatili da su pigmenti bili esto Na nekim su mjestima prsti jedva vidljivi.
savakani u ustima i onda ispuhani ili ispljuvani izravno na zidove kako bi se
dobile slike. U pojedinim sluajevima, kao u tokastoga konja iz Pech-Mer-
lea ili iz Chauveta, boja se nanosila tokasto, to je neke strunjake navelo bogate rezultate: ne samo to se po otisku ruke mogao identificirati
da to nazovu poentilistikim uinkom. To se postizalo premazivanjem umjetnik nego se moglo i zakljuiti da su uz mukarce tu radile i ene
dlana okerom prije pritiskivanja na vapnenac. Analiza tih mrlja dala je i adolescenti.

Kad su pri kraju devetnaestog stoljea prvi put ocjenjivali
slikarije iz Altamire, strunjaci su izjavili kako su suvie na
predne da bi bile autentine te su ih proglasili prijevarom. I
doista, iako je piljska umjetnost nastala moda u sam osvit
umjetnosti kakvu mi poznajemo, ona je esto vrlo rafinirana.
Bizoni u Altamiri slikani su po sjeanju kao i oni u Chauvetu
i drugdje, pa ipak njihovi oblici upozoravaju na veliku mo
zapaanja, ali i na veliku vjetinu prenoenja sjeanja na sli
ku. Bizoni se na tim slikama ponaaju kao to se ponaaju u
divljini, bilo da miruju, glasaju se ili se valjaju po zemlji. Slika
reva pomna izvedba pojaava prirodni izgled: fino sjenanje
izraava, na primjer, obrise bizonova trbuha ili laviinu glavu,
a obris udaljenije noge ivotinje izveden je u svjetlijoj nijansi
kako bi se naslutila udaljenost. Unutar obrisa koji definira
oblik ivotinje umjetnik primjenjuje razliito osvjetljenje
kako bi naglasio teinu ili volumen. Takav postupak, koji
zovemo modelacija, pridonosi stvarnijem izgledu.
U poetku su znanstvenici odreivali relativnu starost
piljskih slika sluei se stilskom analizom te su ih datirali
prema iskazanu stupnju vjernosti prirodi, to jest koliko sli
ka slii stvarnom predmetu koji nalazimo u prirodi. Kako
je naturalizam u to doba smatran najnaprednijim oblikom
izraavanja, to je slika bila vjernija prirodi, to se smatrala
razvijenijom i stoga novijom. Datiranje pomou stupnja raz
gradnje ugljika C14 upozorilo je na pogrenost takva pristupa.
Iako prosuene kao izrazito naturalistike, neke od slika u
Chauvetu pokazale su se najranijima od svih pronaenih te ih
smjetamo u aurignacijsko razdoblje, tj. ono prije oko 32.000
godina. Zapravo, bilo bi pogreno pretpostaviti da je vjerno
prikazivanje bilo jedini cilj paleolitskoga, pa i bilo kojega
umjetnika. Dosljedna primjena konvencija slikanja pojedinih
vrsta (bikovi u Lascauxu slikani su iz profila, ali s frontalnim
rogovima, na primjer) prkosi prirodi; to nisu optike slike koje
prikazuju ivotinju kako je doista vidimo, ve sloene slike
koje nude mnoge pojedinosti to ine slikanu ivotinju, ali ne
nuno u anatomski preciznim poloajima. Kao to ilustrira
ovjek-motka iz Lascauxa, moda su umjetnici svoju uspjenost
prosuivali sasvim drukijim kriterijima od naturalistikih.

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 

Janson CRO chapter 01 001-019.in5 5 7/16/08 1:12:57 PM


0 5
1.7. Shematski prikaz sustava pilje Lascaux izraen (na osnovi dijagrama Service de larchitecture, Pariz)
Tumaenje pretpovijesnog slikarstva
Ove slike isto su toliko zagonetne koliko i velianstvene: Koja
im je bila namjena? Najjednostavnije stajalite da su bile
jednostavno ukrasne, umjetnost radi umjetnosti nije nimalo
vjerojatno. Veina je postojeih slika i gravira vrlo dostupna, ali
vjerojatno je propalo mnogo onih koje su nekada uljepavale
pilje to se otvaraju prema vani. Meutim, neke su od njih,
kako u Lascauxu, tako i drugdje, duboko u unutranjosti
dugakog sustava pilja, udaljene od stambenih prostora te
je do njih teko doi (slika 1.7). Prema miljenju nekih povje
sniara koji su pokuali protumaiti te slike, in slikanja ili
urezivanja slika moda je imao obrednu ili vjersku svrhu.
1.8. Konji s mrljama i ljudski dlanovi. pilja Pech-Merle.
Dordogne, Francuska. Konji oko 16,000. g. prije Krista, dlanovi
oko 15,000 g. prije Krista; vapnenac, duina 3,4 m.
 D io I S tari svijet
Janson CRO chapter 01 001-019.in6 6
r
vo
ot
S
ulaz
rotunda
10 metara
ry
alle
lg
ia
ax
Povjesniari umjetnosti esto se slue suvremenim pisanim
tekstovima kako bi upotpunili svoje razumijevanje umjetno
sti. Pretpovijesna umjetnost, meutim, potjee iz vremena
koje prethodi razvitku pisma. Umjetnika su djela zapravo
nai jedini tekstovi za prouavanje ljudi pretpovijesnog
doba. Otkako su otkriveni, znanstvenici su usvojili pristupe
koje su usavrili etnografi (antropolozi koji prouavaju
ponaanje pojedinih kultura) kako bi protumaili te piljske
slike i gravire. Nadahnue za ta djela najee je pripisivano
magino-religioznim poticajima. Stoga su davni ljudi sliku
moda smatrali ekvivalentom ivotinje koju ona predstavlja
pa je stvoriti ili posjedovati sliku znailo imati mo nad onim
to ona prikazuje. Uklesane oznake na zidovima pilje kat
kad pokazuju da su koplja bacana na slike (slika 1.8). Isto
tako umjetnik se moda nadao potaknuti plodnost u prirodi
i time osigurati trajan dotok hrane slikajui trudne i
votinje. Magino-vjersko tumaenje moe objasniti izbor
naturalistikog prikazivanja ivotinja, a isto tako i njihovo
zatvaranje unutar vrstih obrisa; pa ipak, strah ljudi da e
i na njih djelovati ista magija moe biti razlog izrazito
nenaturalistikog, apstraktnog obiljeja ovjeka-motke iz
Lascauxa.
Novije teorije o amanizmu vjerovanju u paralelni svijet
duhova do kojega se moe doprijeti preko alternativnih stanja
svijesti poivaju na tim tumaenjima te upuuju na to da je
duh ivotinje posebno oit na mjestima na kojima izboina
u zidu ili stropu nalikuje na njegov oblik, kao to je to tako s
Konjima s mrljama (slika 1.8) iz Pech-Merlea u jugozapadnoj
Francuskoj. Umjetnikova ili amanova mo samo je iznijela taj
duh na vidjelo. Neki su znanstvenici sredinju ulogu u ranim
religijama pridavali slikama kao predmetima oboavanja, a
druga su se tumaenja usredotoila na fiziki kontekst slike.
To znai da su ispitivali veze izmeu likova kako bi u
nedostatku umjetnog okvira, baze ili krajolika odredili
7/16/08 1:13:04 PM

1.9. Gravire ivotinja koje se preklapaju. Oko 40.000 10.000 g. pr.
Kr., Les Trois Frres, Francuska. Plou je oistio opat Breuil iz
Zbirke Begohen.
1.10. Dvorana bikova. pilja Lascaux. Oko 15.000 10.000 g. pr. Kr., Dordogne, Francuska
Janson CRO chapter 01 001-019.in7 7
UMJETNOST U VREMENU
Oko 38.000 g. pr. Kr. proizvodnja najranijih predmeta koji se
mogu klasificirati kao umjetniki
Oko 32.000 g. pr. Kr. Najranije poznate piljske slike u Chauvetu
Oko 13.000 g. pr.Kr. Glineni kipovi dvaju bizona izraenih
na izboini stijene
oznaavaju li brojne slike ivotinja pojedine primjerke ili
stado. Takva ispitivanja pokuavaju odrediti jesu li te slike
ranim zajednicama znaile mitsku istinu. Tvore li Nosorog,
ranjeni ovjek i bizon (slika 1.6) zasebne slike ili najraniju priu
koja pripovijeda o krvavu lovu ili junakoj smrti ovjeka ili
moda o amanovu susretu sa svojim duhom? Moda je svrha
graviranja brojnih ivotinja jednih preko drugih na slici iz Les
Trois Frres (slika 1.9) bila zabiljeiti seobe ivotinja u skladu
s promjenom godinjih doba.
Uzeti u obzir fiziki kontekst takoer znai priznati da
su pilja dubine pet m i pilja dubine cijele milje posve razli
iti prostori koji su vjerojatno imali razliite namjene. Isto
tako fiziki kontekst upuuje na to da su slike u prostranoj
Dvorani bikova u Lascauxu i ovjek-motka iz istog nalazita,
ali smjeten na dnu 5 m dubokog okna, funkcionirali posve
razliito. To takoer znai da je razmiljanje o doivljajnom
obliku pilja, to jest priznanje da se pretpovijesni gledatelj
trebao pomiriti s nesigurnom stazom kretanja, nestvarnom
treperavom svjetlou, bliim i dalekim jekama te memljivim
mirisima podzemnih prostora, ipak obogatilo doivljaj tih
slika (slika 1.10).
1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 
7/16/08 1:13:13 PM

Najvanije je da su nova tumaenja dala na znanje kako
jedno objanjenje moda nije dovoljno za sva vremena i sva
mjesta. Na primjer, ako sklonost maginom i ima smisla kad
je rije o Kineskom konju iz Lascauxa s njegovim izduenim
trbuhom (vidi sliku 1.5), ona slabo objanjava umjetnost u
Chauvetu gdje 72 posto prikazanih ivotinja, koliko se moe
razaznati iz organskih ostataka pronaenih u pilji, nije bilo
namijenjeno lovu.
Paleolitske rezbarije
Prethistorijski umjetnici rezbarili su i oblikovali kipove i
reljefe od raznovrsnih materijala. Potpuno izrezbarena figura
iz Hohlestein-Stadela u Njemakoj (slika 1.11) nastala je tek
neto kasnije nego slika u Chauvetu. Visoka je oko 30 cm, a
predstavlja stojei lik, napola ljudski, napola maji, izraen
od bjelokosti mamuta. Unato tome to je slabo ouvana, jasno
je da je izraditi ovakav kip primitivnim alatom bio tegoban
posao: posebno se to odnosi na rezbarenje i oblikovanje sasu
ene mamutove kljove te uporabu kremene otrice kako bi se
urezali nabori na ruci i na njuki. Slijedilo je naporno glaanje
pomou praha hematita (eljezne rude). Nije do kraja jasno to
taj lik predstavlja. Kao i hibridni likovi naslikani na zidovima
pilje, on moda prikazuje ovjeka odjevena poput ivotinje,
 D io I S tari svijet
Janson CRO chapter 01 001-019.in8 8
1.11. Hibridni lik s ljudskim tijelom i majom glavom.
Oko 40.000 28.000 g. pr. Kr., Hohlestein-Stadel
(Baden Wrtemburg), Njemaka. Bjelokost mamuta,
visina 28,1 cm,Ulma Museum
recimo radi lova. Neki strunjaci za prethistoriju nazvali su
te sloene likove amanima ili vraevima koji preko obreda
stupaju u dodir sa svijetom duhova.
ivotinje su, kao i na slikama, bile este teme kipova.
Minijaturni konj iz pilje u Vogelherdu na rijeci Dunavu u
Njemakoj iz aurignacijskoga razdoblja te isprepleteni ibeksi
iz magdalenskoga razdoblja potjeu s poetka odnosno kraja
novije paleolitske ere (slike 1.12 i slika 1.13). (Vidi Vjetina
informiranja, str. 10.). Konj je jedna od brojnih rezbarija za
noenje izraenih od mamutske kljove koje potjeu otprilike
iz 28.000 g. pr. Kr. Rupica izmeu prednjih nogu upozorava
da je rije o privjesku. Ibeksi oblikovani od roga sobova oko
13.000 g. pr. Kr. sluili su kao bacai koplja. Kukicom pri
vreni za koplje na kraju drke omoguivali su lovcu da
uspjelije izbaci koplje. U oba sluaja kipar je imao smisla za
vrste obrise, a povrinu je vrlo pomno dovrio obiljeavajui
ibeksovu kou zarezima izraenim kamenom alatkom te
polirajui povrinu do visokog sjaja. Oba predmeta oito su
imala odreenu funkciju.
Kao to su umjetnici u pilji pretvarali izboine na kamenim
zidovima u naslikane ivotinje, tako je duboko u pilji Le Tuc
dAudoubert u francuskim Pirinejima oko 13.000 g. pr. Kr.
neki kipar nadogradio prirodni kameni istak glinom kako bi
7/16/08 1:13:20 PM
 1.12. Konj. pilja Vogelhard. Oko 28,000 g. pr. Krista. Njemaka. 1.13. Baca koplja s isprepletenim ibeksima. Oko 16.000 g. pr. Kr.,
Mamutova kljova, visina 5 cm. Institut fr Urgeschichte, pilja Enlne, Arige, Francuska. Rog soba, 9 x 7 cm.
Sveuilite u Tbingenu. Muse de lHomme, Pariz

1.14. Dva bizona. pilja Le Tuc d Audoubert. Oko 13.000 g. pr. Kr.,
Arige, Francuska. Glina, duina 60 cm.

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 

Janson CRO chapter 01 001-019.in9 9 7/16/08 1:13:36 PM

 VJETINA INFORMIRANJA
Odreivanje vremena: Termini i razdoblja
D
ok su geolozi usavrili metode dijeljenja vremena utemeljene na sta-
rosti zemlje, povjesniarima je ljudska djelatnost izraivanja orua
posluila za definiranje i mjerenje ljudskoga vremena. Za eru prije pisane rijei
(pretpovijesno razdoblje) uzorci koje nalazimo na kamenom oruu osnova
su za razlikovanje razliitih kultura tijekom pretpovijesti. Kameno se doba
protee otprije dva milijuna godina do oko 4000 godina.
Taj iroki vremenski raspon dijeli se na staro kameno doba (paleolitik,
od grke rijei palaios koja znai stari i lithos koja znai kamen), mezoli-
tik (mesos, srednji) i neolitik (neos, novi). Staro kameno doba protee
se od oko 2,000.000 godina do 10.000 g. pr. Kr., a mezolitik od 10.000 g.
pr. Kr. do 8000 g. pr.Kr. U nekom trenutku tijekom treega tisuljea prije
Krista kameno je orue u nekim dijelovima svijeta zamijenjeno metalnim,
pa je u Europi i Aziji nastupilo bronano doba.
Pojedine su se ljudske kulture pridruivale tim fazama u razliito vri-
jeme: ini se, na primjer, da je neolitsko doba nastupilo ranije u zapad-
noj Aziji nego u Europi. Ipak, preirok raspon staroga kamenoga doba
zahtijeva finiju artikulaciju, a iskopi iz paleolitskih nalazita pruaju okvir
za tu daljnju vremensku podjelu. Najstarija je graa na dnu iskopa pa
se najstarije razdoblje paleolitika naziva donji paleolitik (koji zavrava
prije oko 100.000 godina). Srednji slojevi paleolitskih iskopa srednje
paleolitsko doba potjeu otprije 100.000 godina do oko 40.000 godina.
Najnovije slojeve takvih iskopa zovemo gornjim kamenim dobom. Na
primjer, aurignacijska se kultura zove po Aurignacu, nalazitu u zapadnoj
oblikovao dva bizona (slika 1.14) i tele koje je izvorno stajalo
uz noge desne figure. Svaki je kip dugaak oko 60 cm; njihov je
oblik najprije napuhan (?), a onda se suzuje te postie otprilike
obujam stvarnog bizona. Pa ipak, unato trodimenzionalnosti
likova (obratite pozornost na puninu stegna, ramena i upave
grive), kipovi se dre istih konvencija kao i piljske slike:
oni su izraeni u strogom profilu te se mogu vidjeti samo s
jedne strane. I ovdje je funkcija predmeta nejasna: jesu li ti
kipovi bili orue za lov? Meu tragovima ljudskih stopala
pronaenim u blizini te skupine i oni su dvogodinjega djeteta.
Ti otisci, kao i otisak djejeg dlana u pilji u Bedeilhacu u
Francuskoj te enskih otisaka u Chauvetu upozoravaju nas
da umjetnika djela starijega kamenog doba ne shvatimo kao
kljune obredne predmete mukog drutva lovaca.
ene su esta tema kiparstva pretpovijesnoga doba, osobito
u gravetijskom razdoblju (vidi Vjetina informiranja, gore) u
kojem su mnogo ee bile predmetima prikazivanja nego
mukarci. Potkraj 19. stoljea pronaena je u Papinoj pilji
u Brassempouyu, na jugu Francuske, skupina od 12 figurica
od slonovae. Meu njima je bila Dame la Capuche ili ena
iz Brassempouya (slika 1.15) koja potjee otprilike iz 22.000
g. pr. Kr. Kip je gotovo potpun, a prikazuje samo glavu i
dugi elegantan vrat. Kako je dugaak 3,6 cm, udobno lei
na dlanu gdje su ga najvjerojatnije i pokazivali. Isto je tako
veliine dlana gola ena iz Willendorfa u Austriji, isklesana
iz vapnenca, a potjee iz neto ranijeg razdoblja, izmeu
10 D io I S tari svijet
Janson CRO chapter 01 001-019.in10 10
Francuskoj. Predmeti te kulture potjeu iz razdoblja izmeu 34.000
23.000 g. pr. Kr. Najkasnija je od tih kultura magdalenska, koja je dobila
ime po pretpovijesnom nalazitu u jugozapadnoj Francuskoj po imenu La
Magdaleine, koje potjee iz doba izmeu 18.000 i 10.000 g. pr. Kr. Mnogi
od tih naziva skovani su u 19. stoljeu kad je prouavanje pretpovijesne
kulture prvi put uzelo maha.
PALEOLITIK STARO KAMENO DOBA
Donji paleolitik 2,000.000 100.000 g. pr. Kr.
Srednji paleolitik 100.000 40.000 g. pr. Kr.
Gornji paleolitik 40.000 10.000 g. pr. Kr.
Aurignacijsko razdoblje 30.000 23.000 g. pr. Kr.
Gravetijansko razdoblje 28.000 22.000 g. pr. Kr.
Solutrensko razdoblje 22.000 18.000 g. pr. Kr.
Magdalensko razdoblje 18.000 10.000 g. pr. Kr.
Mezolitik 10.000 8.000 g. pr. Kr.
Neolitik 8.000 2.000 g. pr. Kr.
28.000 i 25.000 g. pr. Kr. (slika 1.16). Otkrivena je 1908. g., a
njezin lik nosi tragove okera utrljana u isklesanu povrinu.
Oba su kipia vrlo apstraktna. Umjesto da pokua predoiti
ljudski lik s vjernou koju nalazimo u prikazivanju ivotinja,
umjetnik svodi enske oblike na one osnovne. Umjetnik je
eni iz Brassempouya kosu izradio posve shematski, s dubokim
vertikalnim urezima prekrienim plitkim horizontalnim crta
ma, a sve je umekano snanim glaanjem. Nema usta, a nos
je tek naznaen; oi se daju naslutiti po nadnesenim kapcima
i rupama izdubenim s obje strane nosa. Spokojna snaga i ener
gija lika izviru iz dramatina naina na koji fino izglaana
povrina odraava nestalnu svjetlost, ime sugerira pokret,
eleganciju i ivahnost.
Kad je rije o eni iz Willendorfa, apstraktnost djela kao
da istie snanu plodnost. Takva vrsta apstrakcije javlja se
i u mnogim drugim figuricama; zapravo, neke od nepotpu
nih figurica prikazuju tek enske spolne organe. Oito je da
crte lica nisu vane: shematski izraena kosa pokriva cijelu
glavu. Umjesto toga naglaena su reproduktivna obiljeja
lika: sitne ruke poivaju na viseim grudima iju zaobljenu
formu nalazimo i u velikom trbuhu i obilatim pozadinama.
Spolni su organi prikazani izmeu krupnih bedara. Nagla
ena reproduktivna svojstva upuuju na to da je figura mo
da bila amulet plodnosti, pa ipak je namjera mogla biti
osiguranje dobrog ishoda poroaja, a ne poveanje broja
trudnoa. Moda je to bila lutka ili oboavana baka. U doba
7/16/08 1:13:37 PM
 1.15. Dame la Capuche (ena iz
Brassempouya). Oko 22.000 g. pr. Kr.,
Papina pilja, Brassempouy, Francuska.
Slonovaa, visina 3,6 cm. Muse des
Antiquits Nationales, Saint
Germain-en-Laye

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 11

Janson CRO chapter 01 001-019.in11 11 7/16/08 1:13:49 PM


1.16. ena iz Willendorfa. Oko 28.000 25.000. g. pr. Kr.,
vapnenac, visina 11,1 cm. Naturhistorisches Museum, Be
kad je hrana bila oskudna, ena takvih razmjera moda je
bila izuzetak.
Nau nesigurnost u tumaenju kipova kao to su ena iz
Brassempouya i ena iz Willendorfa poveava terminologija koja
je u prolosti upotrebljavana. ena iz Willendorfa, kao i mnogi
drugi paleolitski enski kipovi, nazivana je Venerom. Naziv
potjee iz doba iskapanja prvih enskih kipia sredinom 19.
stoljea. Venera je rimska verzija grke boice Afrodite koja je
prikazivana kao gola ena; arheolozi 19. stoljea smatrali su da
je funkcija, ako ne i oblik, tih kipova slina onoj rimske boice.
Suvremeni znanstvenici jo raspravljaju o znaenju tih enskih
kipova i pokuavaju izbjei te anakronizme u terminologiji.
Ne znamo predstavljaju li ti kipovi neku posebnu enu ili
generiki idealnu enu. Zapravo, taj lik moda uope ne
predstavlja ideju ene ve ideju reprodukcije ili kao to su
neki strunjaci smatrali sam prirodni svijet plodnosti.
12 D io I S tari svijet
Janson CRO chapter 01 001-019.in12 12
NEOLITSKA UMJETNOST
Oko 10.000 godina pr. Kr. klima Zemlje postajala je sve topli
jom, a led koji je prekrivao gotovo treinu dananjeg planeta
poeo se povlaiti. Kako su ledenjaci otapajui se stvarali oce
ane, kopnene mase odvajane su vodom, pa je Europa popri
mila vie-manje zemljopisna obiljeja koja ima i danas. Klima
koja se zagrijavala potaknula je i bujanje vegetacije i novih
ivotinjskih skupina: sob se preselio na sjever, iz dananje
Francuske u Skandinaviju: vunasti mamut i mnoge druge
vrste izumrle su. Te promjene u biljnom i ivotinjskom svijetu
neizbjeno su uzrokovale promjene u ljudskim navikama.
Obiljeje novog kulturnog doba, neolitskog, promjena je
odnosa izmeu ljudi i njihova okruenja. Dok su prije gradili
samo male kolibe, a zaklon i obredne prostore pronalazili u
piljama gdje god je to bilo mogue, u neolitskom razdoblju
ili mlaem kamenom dobu poeli su graditi vee nastambe i
naseljavati se na odreenim povoljnim mjestima, na primjer
ondje gdje ima vode, a nisu se vie selili s godinjim dobima.
Umjesto da love u divljoj prirodi i skupljaju to im priroda
prua, oni su pripitomljavali ivotinje i biljke. Promjene su
bile postupne, a nastajale su u razliito vrijeme na razliitim
mjestima; uostalom, na nekim mjestima u svijetu, lov i sku
pljanje plodova i danas su nain ivota.
Sreena drutva i neolitska umjetnost
Najstarije dokaze za te prilagodbe promjenama u prirodi na
lazimo u plodnim podrujima istonoga Sredozemlja i Mezo
potamije, izmeu rijeka Eufrata i Tigrisa. Malo naselje nastalo
u devetom tisuljeu pr. Kr. uz rijeku Jordan na biblijskomu
mjestu Jerihonu podruje je dananje Zapadne obale. S vre
menom su njegovi stanovnici poeli graditi kue od opeke od
blata osuena na suncu, koje su polagane na kamene temelje.
Obukali bi podove, a krovove izradili od granja drvea i od
zemlje. Pronaeni kosturi pokazuju da su svoje mrtve poka
pali ispod poda, ali su drukije postupali s glavama. Lubanje
su ostavljali vani te ih rekonstruirali pomou obojena gipsa
kako bi podsjeale na meso, a umjesto oiju rabili su komadie
koljki (slika 1.17). Zbog finoe obrade i artikulacije ravnih i
izboenih dijelova te dobra uoavanja odnosa miia i kosti ta
su djela vrlo vjerna prirodi, a svako je od njih individualno,
kao to su i lubanje od kojih su izraena. Nije jasno govori li
ta pogrebna praksa o stavu prema zagrobnom ivotu; u naj
manju ruku svjedoi o potovanju prema mrtvima ili moda
prema precima. Kako se grad poveavao, irenjem je prekrio
oko deset rali; a budui da su mu oblinja naselja poela pred
stavljati opasnost, elja za zatitom bila je sve vea. Oko 7500
g. pr. Kr. stanovnici Jerihona, kojih je ve bilo oko 2000, sagra
dili su iroki opkop oko svoga grada i podigli vrsti kameni
zid vie od metra i pol debljine i vie nego 4 m visine. U njega
su ugradili masivni okrugli toranj (moda jedan od vie njih)
vii od devet metara, a promjera vie od deset metara s unutar
njim stubama koje vode do vrha (1.18). S tim sustavom utvrda
izgraenim pomou najjednostavnijeg kamenog orua nastala
je arhitektura monumentalnih razmjera.
7/16/08 1:13:56 PM
 Trideset djelomino sauvanih sadrenih likova iz Ain Gha
zala u blizini Amana, koji potjeu iz sredine sedmog tisuljea
pr. Kr., predstavljaju posve drukiju tradiciju od jerihonskih
glava (slika 1.19). Neke su samo veliine poprsja, ali su najvie
statue nakon restauracije dosegle visinu od 90 cm i prvi su
poznati kipovi velikih dimenzija. Konzervatori su prouavali
tehniku izrade tih likova te zakljuili da je upravo njihova
veliina uvjetovala njihovo oblikovanje te da je posljedica toga
njihov plosnat, plitak izgled. Ta su istraivanja otkrila da su
umjetnici nanosili gips na svenjeve tek ubranih trski svezanih
konopima te da su ih za rada drali horizontalno. Noge su
dodavali zasebno, zatim nanosili boju te za zjenice oiju ume
tali koljke kauri zacrnjene bitumenom (crnom katranskom
tvari). Kad bi se buka osuila, uspravljali su kipove te vjero
jatno dodavali kosu i odjeu. Oni su, kao i jerihonske glave,
moda predstavljali pretke. Ali kako neka tijela imaju dvije
glave, moda su ti likovi imali mitsku funkciju.

1.17. Neolitska sadrena lubanja. Oko 7000 g. pr. Kr. Jerihon,

Jordan. Prirodna veliina. Arheoloki muzej, Aman

1.18. Zid i toranj iz ranog neolita. Oko 7500 g. pr. Kr.

Jerihon, Jordan

1.19. Ljudske figure. Oko 7600 6250 g. pr. Kr.

Ain Ghazal, Jordan.Visina vee figure 84 cm.
Odjel starina, Aman

1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 13

Janson CRO chapter 01 001-019.in13 13 7/16/08 1:14:09 PM

 0 5 10 25 metara

1.20. Rekonstrukcija atal Hyka, Turska

1.21. Lov na ivotinje. Obnovljena glavna prostorija, svetite A.III.1.

Oko 6000 g. pr. Kr. atal Hyk (prema Mellaartu)

14 D io I S tari svijet

Janson CRO chapter 01 001-019.in14 14 7/16/08 1:14:11 PM

 ATAL HYK. Iskopi u Anatoliji od 1961. g. (moderna Tur
ska) otkrili su neolitski grad atal Hyk koji potjee iz 7500
g. pr. Kr., to znai da je tisuu godina mlai od Jerihona (vidi
kartu 1.1). Cvjetao je zahvaljujui trgovini rudom uglavnom
opsidijanom, vrlo cijenjenim staklastim vulkanskim kamenom
od kojeg su se klesanjem dobivale snane otrice grad se brzo
razvijao u najmanje 12 uzastopnih etapa gradnje izmeu 6500.
i 5700. g. pr. Kr. Njegovo je najjae razlikovno obiljeje da nije
imao ulica, a kue nisu imale vrata na razini zemlje: svaka kua
od blata i drva stajala je uz onu sljedeu, a ulazilo se preko ljes
tava i rupe u krovu koja je sluila i kao dimnjak (slika 1.20).
Prednosti su projekta bile kako graevinske (svaka je kua
podravala onu sljedeu) tako i obrambene (svaki potencijalni
napada morao se uspeti preko vanjskoga zida, a onda se suo
iti s otporom na krovu kue). Sve su se djelatnosti odvijale u
unutarnjim sobama, od rada i kuhanja do spavanja. Kao i u
Jerihonu, mrtvace su pokapali ispod poda.
Neke prostorije u atal Hyku bile su ukraene rogovi barem u obliku otpadnih komada. Premda nije sauvano u
ma bikova i sadrenim grudima koje su moda oznaavale plod
nost (slika 1.21). Neki arheolozi vjeruju da su ljepe ukraene
prostorije imale i ulogu svetita, ali to su samo nagaanja.
Oito je da je veina soba bila obukana, a neke od njih bile
su i oslikane. Mnoge slike prikazuju lov na ivotinje; na njima
mali ljudski likovi obigravaju oko nerazmjerno velikih bikova
ili jelena. Slike su statine, za razliku od ranijih piljskih slika
koje kao da su neprestano u pokretu.
Jedna vrlo neobina slika, naena u ranijoj sobi, prikazuje
redove nepravilnih etvrtastih kua i vjerojatno prikazuje sam
1.22. Pogled na grad i vulkan. Oko 6000 g. prije Krista. Zidna slika, svetite VII. 14. atal Hjk
Janson CRO chapter 01 001-019.in15 15
atal Hyk (slika 1.22). Iznad grada sjajni crveni element s
crnim mrljama iznad kojeg su crne crte i toke moda pred
stavlja Hasan Dag, vulkan s dva kratera koji se vidi iz grada.
Za razliku od piljskih slika na kojima mjesto zbivanja nije
prikazano ako je dobro protumaena ovo mjesto u sreditu
je slike krajolik po kojem je prva te vrste. Slika upozorava
na snaan osjeaj zajednitva u tom ranom naselju iji se
stanovnici poistovjeuju s mjestom.
GRNARIJA PEENA NA VISOKOJ TEMPERATURI U
neolitskom se dobu razvio odreen broj tehnologija koje zaje
dno svjedoe o poecima specijalizacije. Kako se zajednica
mogla osloniti na redovitu opskrbu hranom, neki su se njezini
lanovi mogli posvetiti stjecanju posebnih vjetina. Nove su
tehnologije ukljuivale grnarstvo, tkalatvo te taljenje bakra
i olova. Najbolje se sauvala grnarija jer je ona koja je peena
na visokoj temperaturi vrlo trajna i izdrljiva pa se esto sauva
Jerihonu iz tog ranog doba, vrlo raznoliko glineno posue
oslikano apstraktnim oblicima pronaeno je u predjelima koji
se proteu od Mezopotamije (gdje je moda grnarstvo i nastalo,
u estom tisuljeu pr. Kr.) do Egipta i Anatolije gdje se sauvalo
u atal Hyku (vidi kartu 1.1.). Grnarija je pronaena i u
drugim naseljima sredinje visoravni Anatolije. Arheolozi su
grnariju iz tog razdoblja pronali i na Balkanu, a od 3500. g. pr.
Kr. tehnologija grnarstva pojavila se i u zapadnoj Europi.
U Europi su umjetnici rabili glinu kako bi napravili takve
figurice kao to su ena i mukarac iz ernavode u Rumunj
1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 15
7/16/08 1:14:15 PM
 1.23. enski i muki lik. Oko 3500 g. pr. Kr., ernavoda, Rumunjska. Keramika, visina 11,5 cm.
Nacionalni muzej starina, Bukuret
skoj koji potjeu iz 3500 g. pr. Kr. (slika 1.23) Kao i ena iz
Willendorfa i figurice iz Ain Ghazala su vrlo apstraktne, ali
oblici su ovdje vie linearni i zaobljeni: enino je lice spljoteni
oval nataknut na dugi debeli vrat, a otri bridovi na primjer
oni preko grudi i kod nabora karlice istiu njezinu tjelesnost.
Ruke bez lakata sastaju se na podignutim koljenima na koji
ma poivaju, ocrtavajui trokut i zatvarajui prostor unutar
skulpturalne forme.
A to pak istie trodimenzionalnost figurice, potiui gle
datelja da je pogleda s vie strana, bilo kreui se oko nje,
bilo premeui je u ruci. Apstraktnost istie pozu. Meutim,
ma kako da smo u iskuenju da je pokuamo protumaiti
kao koketnu, moramo biti oprezni kad je rije o pridavanju
znaenja gestama, jer one u razliitim kulturama mogu imati
korjenito razliita znaenja. Kako su pronaeni u grobu, ova
16 D io I S tari svijet
Janson CRO chapter 01 001-019.in16 16
ena i mukarac mogu predstavljati umrle, ili njihove prijatelje
ili oaloene; a moda su to bili darovi koji su, svaki za sebe,
imali posebnu namjenu prije pokapanja.
Graditeljstvo u Europi:
grobovi i obredi
U Europi je monumentalno graditeljstvo nadahnjivala vie
briga za sveanost pokapanja i za obrede nego briga u vezi
sa zatitom. Pojedinane nastambe bile su veinom drvene
konstrukcije sa zidovima od pletera (isprepletena granja) i
ispune (blato ili zemlja osuena oko tog prua) te s krovovima
od rogoza ili slame, materijala koji se rijetko sauvaju. Meu
tim, neolitski ljudi zapadne i sjeverne Europe definirali su
prostore grobova i obreda golemim kamenim blokovima koje
7/16/08 1:14:29 PM
 zovemo megaliti. esto su bili postavljeni kao dva uspravna
kamena koji podravaju trei, horizontalni (vidi sliku 1.25)
Tom su metodom gradili grobove za svoje mrtve s jednom ili
vie komora (zvane dolmenski grobovi) koji su bili i dojmljivi
i trajni. Druga nalazita, za koja strunjaci vjeruju da su bila
koritena kao obredna sredita, na poseban su nain oznaavala
horizontalni prostor. Izmeu 4250. i 3750. g. pr. Kr. u Mnecu
na podruju Carnaca na junoj obali Bretanje (vidi kartu
1.1), vie od 300 megalita postavljeno je uspravno u duini od
oko tri kilometra, u pravilnim razmacima u dugim, ravnim
redovima. Karakteristino je da manje kamenje, visoko oko 1
metar, stoji na istonoj strani te da se visina kamenja postupno
poveava pa na zapadnoj strani premauje etiri metra. (slika
1.24). Usmjerenje kamenja od istoka prema zapadu navodi
strunjake na zakljuak da su oni mjerili poloaj sunca na
nebu u razliita godinja doba te da su sluili kao kalendar
za poljodjelce ije je preivljavanje ovisilo o Sunevu ciklusu.
Vaditi te kamene blokove iz kamenoloma, oblikovati ih, pre
nositi i podignuti zahtijevalo je iznimnu, djelotvornu orga
nizaciju i radnu snagu, a uz to i izvanredno tehniko znanje.
Spomenik koji je rezultat toga, sa svojim jednostavnim repe
titivnim oblicima, jednakim, ali razliite veliine, mirnim,
a opet dinaminim zbog Suneva sporog i stalnoga gibanja,
ima spokojnu velianstvenost i dostojanstvo koje otvorenu
krajoliku namee tihi red.
1.24. Poredani menhiri u Mnecu. Oko 2450 do 3750 g. pr. Kr., Carnac, Francuska
Janson CRO chapter 01 001-019.in17 17
UMJETNOST U VREMENU
Oko 10.000 g. pr. Kr. Klima se na Zemlji poinje zagrijavati
Oko 7500 Sustav utvrda u Jerihonu;
poeci monumentalne arhitekture
Oko 3500 g. pr. Kr. U zapadnoj Europi zapoinje proizvodnja grnarije
Oko 2100 g. pr. Kr. Zavrna faza gradnje Stonehengea
Megaliti su esto postavljani u krugove koje nazivamo
kromleh. To je najei raspored u Britaniji, gdje je najzname
nitija megalitska konstrukcija Stonehenge na ravnici Salisbu
ryja (slike 1.25 i 1.26). Ono to nam se i danas ini jedinstvenim
nacrtom zapravo je rezultat najmanje etiriju etapa gradnje
koja je zapoela iskopavanjem golema krunog opkopa pro
mjera 110 m u bijeloj krednoj zemlji s unutarnjim nasipom
visokim 2 m. Iz kruga prema sjeveroistoku ide iroka cesta
oznaena kamenovima te vodi do iljatog sivog megalita u
pjeenjaku (sarsen), koji sada nazivamo molitvenim kame
nom. Zatim su megaliti redani unutar kruga tako da je do
2100. g. pr. Kr. Stonehenge izrastao u potkovu koja se sastoji
od sedam pjeenjakih trilita (2 uspravna kamena na koji
ma lei jedan horizontalni). Oko njih ide krug uspravnih
kamenih blokova koji nose kontinuirano pokrovno kamenje,
1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 17
7/16/08 1:14:38 PM
 1.25. Stonehenge (slikan iz zraka). Oko 2100 g. pr. Kr. Ravnica
Salisburyja, Wiltshire, Engleska. Promjer kruga 29,6 m trilitoni
oltarni kamen suvremena cesta

oltarni kamen moderna cesta

a izmeu tih krugova krug je manjih blokova od plavosivog krugovi od plavog
triliti pjeenjaka
pjeenjaka.
I dalje ostaje nedokuiva zagonetka to je Stonehenge zapra
vo znaio onima koji su ga stoljeima gradili. Mnogi strunjaci
sarsenski krug
za pretpovijest vjeruju da je i on, barem djelomino, sluio za
oznaavanje protoka vremena. Uzimajui u obzir njegovu nasip

monumentalnost, veina se takoer slae da je imao i obrednu

opkop
funkciju; njegov poman razmjetaj podupire tu pretpostavku
jer su krugovi u mnogim drutvima bitni za obrede. Zapravo, molitveni kamen

ta su dva obiljeja navela promatrae u srednjem vijeku da ta

povjeruju kako je Arturov vra Merlin stvorio Stonehenge koji
i sada u dane ljetnih solsticija privlai mnotvo. Sigurno je, da
je Stonehenge kao i Mnec zahtijevao strahovitu organizaciju
radne snage i iznimnu tehniku vjetinu. Najvei pjeenjaki
trilit u sreditu potkove visok je 8 metara, a podupire 5 metara
dugaak i 1 metar debeo pokrovni kamen. Pjeenjaki blo
kovi tee i po 50 tona svaki, a preneseni su iz 40 km udaljenih
Marlborough Downsa; sivi pjeenjak potjee iz 300 km uda
ljena gorja Welsh Preseli. Isto je tako dojmljivo da blokovi
pruaju dokaze o pedantnoj obradi kamena. Rupe izbuene
u pokrovnom kamenju tono pristaju u istake uspravnih ele
menata (tvorei spoj klin i utor), to osigurava stabilnost kon
strukcije. Nadalje, blokovi su isklesani rafiniranou kakva
se obino povezuje uz Partenon u klasinoj Ateni (vidi sliku
ces
na
der
mo
avenija
1.26. Shematski prikaz izvornog rasporeda kamenja u Stonehengeu
5.39): Uspravni megaliti suavaju se prema vrhu, a u sredini
su zadebljani, to stvara vizualan dojam o teini koju nose;
oni zrae energijom koja udahnjuje ivot kamenu. Pokrovni
kamenovi izraeni su u dva smjera, tako da se njihov eoni dio
savija prema vani za oko 15 cm kako bi se, gledani sa zemlje,
doimali vertikalno; oni se istodobno savijaju po horizontalnoj
ravnini tvorei kontinuiran krug.

18 D io I S tari svijet

Janson CRO chapter 01 001-019.in18 18 7/16/08 1:14:48 PM

 SAETAK
Lj udi su se poeli likovno izraavati jo u pretpovijesno doba.
Kako za sobom nisu ostavili pisane zabiljeke koje bi izrazile
njihove namjere, to umjetnost pretpovijesnog doba nadahnjuje isto
toliko pitanja koliko i odgovora. Pa ipak, ljudi su krajem tog razdoblja
ustanovili tehnike slikanja, klesanja i lonarstva, a poeli su podizati i
monumentalna graditeljska djela. Razvili su, takoer, snaan osjeaj
za mo likovnih predodbi i prostora. Spoznali su kako proizvesti
dojmljive oblike kao to su oni u Altamiri i drugim piljama i kako
na suptilan nain promijeniti prostor, kao to vidimo na megalitima
u Mnecu i drugdje.
UMJETNOST STAROGA KAMENOG DOBA
U kamenom su dobu ljudi preivljavali bavei se lovom i skupljajui dostupnu
hranu. Ipak su nalazili vremena pa i potrebe za stvaranje umjetnosti.
Janson CRO chapter 01 001-019.in19 19
Paleolitska se umjetnost sauvala uglavnom u dva oblika: u obliku slika na
zidovima pilja i u obliku manjih predmeta izraenih od kosti ili kamena.
Najei je motiv ivotinja uglavnom su to ivotinje o kojima su ljudi ovisili
radi prehrane. Ti prikazi ivotinjskih oblika nevjerojatno su ivahni i vjerni
prirodi, iako nam njihova uloga i znaenje nisu do kraja poznati. Naprotiv, kad
prikazuju ljudski lik, on je mnogo apstraktniji.
UMJETNOST MLAEGA KAMENOG DOBA
Ljudi su u doba neolita pripitomljivali ivotinje te uzgajali biljke za hranu, to
je pridonijelo sreenijem nainu ivota. Graevine su raene od trajnijih
materijala nego to su to bile prijanje paleolitske nastambe. Stvaranje ljudskih
zajednica pridonijelo je sve veoj specijalizaciji i novim tehnologijama kao
to je lonarstvo Kipovi i slike dokaz su razvitka vjerske prakse i brige za
mrtve. Daljnje su inovacije monumentalne kamene graevine za ukop i drugi
spomenici koje mnogi strunjaci smatraju instrumentima za oznaavanje izmjena
godinjih doba.
1 P O G L A V L J E U M J E T N O S T P R E T P O V I J E S N O G D O B A 19
7/16/08 1:14:48 PM