BF-05.QXD 1.6.

2006 14:33 Page 110

HRVATSKO PU^ANSTVO SREDI[NJEG

I SJEVERNOG USKOPLJA (1844.-1883.)

Ante [kegro

Klju~ne rije~i: Bugojno, Uskoplje, Bosna i Hercegovina,

Hrvati, katolici, matice kr{tenih
Key words: Bugojno, Uskoplje, Bosnia-Hercegovina,
Croats, catholics, Register of christened

Apstrakt

U radu se prezentiraju rezultati istra`ivanja stanja i podrijetla hrvatskog

katoli~kog pu~anstva sredi{njeg i sjevernog dijela Uskoplja od 1844. do 1883.
Provedena su na temelju prvog i drugog, latinskim jezikom ispisanog, sveska
Matic kr{tenih Samostalne kapelanije / `upe Svetog Ivana Krstitelja sa
sjedi{tem u Malom Selu (Bugojno). Prvi svezak obuhva}a vrijeme od 1844.
do 1872. a drugi od 1873. do 1883. Unato~ ~injenici da sadr`e tek sumarne
podatke vezane za novokr{tenike, bacili su kvalitetno svjetlo na brojnost, sta-
nje i podrijetlo hrvatskog puka sredi{njeg i sjevernog Uskoplja, njegove `e-
nidbene veze, migracije i sl. Iz njih proizilazi da su uskopaljski katolici viso-
ko cijenili sakramentalni `ivot, a posebice kr{tenje i `enidbu.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 111

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 111

I.

Katoli~ka `upa Skoplje Gornje tijekom 19. st.

Od druge polovine 18. st. u Uskoplju, pod kojim se podrazumijeva gornjo-

vrba{ki kraj odnosno podru~je od prijevoj Makljen na jugoistoku do Komara
na sjeverozapadu, broj hrvatskog katoli~kog puka postupno se pove}avao
kako zbog prirodnog prira{taja tako i zbog doseljavanja sa strane. Krajem 18.
st. izgra|ena je i prva `upska ku}a u sredi{tu starodrevne katoli~ke `upe
Skoplje Gornje u Voljicu kod Uskoplja (Gornji Vakuf). Do po~etka 19. st. ova
je `upa obuhva}ala sav katoli~ki puk Uskoplja, Kupresa i Rostova (Novi
Travnik). @upsku ku}u podigao je 1796. `upnik fra Ivo Mir~eta, podrijetlom
iz Ka{tel Gomilice (kod Splita). Od obitelji Juri~evi} kupio je na Sedri (Kuti)
u Voljicu komadi} zemlje na kojem je podigao `upski stan i staju. Prethodno
je morao pribaviti suglasnost prvaka uskopaljskih begova Sulejman-pa{e
Skopljaka (iz Od`aka), kasnijeg beogradskog, bosanskog i solunskog vezira i
od gornjovakufskog kadije Ad`abuli}a. Da se tobo`e ne bi pobunili doma}i
muslimani, `upniku su savjetovali da najprije sagradi staju te da ju nakon
nekog vremena preuredi u `upsku ku}u. [est godina kasnije novi je gornjo-
vakufski kadija Muhidinovi}, po nagovoru svog prethodnika Ad`abuli}a,
osporio gradnju novom `upniku fra Mati Kristi~evi}u. Potom je, u dogovoru
s vezirom Sulejman-pa{om, u pratnji zaptija spalio `upsku ku}u, staju i ham-
bar. Fojni~ki samostan, odnosno njegov gvardijan, morao je zbog toga platiti
i globu od 1.960 gro{a. Nakon toga fra Mato je 1802. sredi{te `upe Skoplje
Gornje prenio u Uskoplje (Gornji Vakuf).1 Bilo je to vrijeme kulminacije
nasilja uskopaljskih begova nad hrvatskim katoli~kim pukom,2 od kojeg su,
uglavnom, i sami potekli. Progoni su se, manje-vi{e, nastavili tijekom cijelog
19. st. U njima su navlastito prednja~ili begovi Sulejmanpa{i}i i Rustempa{i}i
iz Od`aka. Povijest je, ipak, najgorim me|u njima izdvojila Osman Alaj-bega
Sulejmanpa{i}a. U Spomen knjizi `upe Golo Brdo (Kandija) o njemu stoji
spomenuti Osman Alajbeg Sulejmanpa{i} u Od`aku bio je u ~itavom Sko-
plju strah i trepet, kako za raju tako i za doma}e muslimane. Svoju je mo}
osnivao na ogromnom begluku, kmetovima, a ponajvi{e pristajanjem uz re-
`im. Okru`uje se ~ankolizima, propalim tipovima, ulizicama, najvi{e cigani-
ma. Da se katolici odvi{e ne obogate, nare|ivao bi ili kroz prste gledao, da
cigani imu}nije katolike napadaju, plja~kaju, porobljuju....3 Ovi progoni
neodoljivo podsje}aju na teror nad hrvatskim pukom Uskoplja krajem i po
zavr{etku Drugog svjetskog rata, u ~emu su me|u ostalim prednja~ili i izravni
potomci nekih od spomenutih begova.4 Uskopaljske su Hrvate pojedini

1
BATINI], 1913: 167-168; 1956: 21-22.
2
O uskopaljskim begovima: [KEGRO, 1996: 99-113.
3
BATINI], 1956: 29-30.
4
MILO[, 2004: 78, 114-115, 134 i pass.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 112

112 Ante [kegro

begovi prisiljavali na kulu~enje i u vrijeme najve}ih katoli~kih blagdana, a

osobito nedjeljom. @upa je dosta trpila od samovolje begova, imenito onih u
Od`aku, kojima su morali katolici nedjeljom iza pu~ke mise orati, kositi i `eti
njihova polja, te sastaviti po stotinu plugova, a jo{ vi{e kosaca i `etelica, a to
je trajalo sve do Omerpa{ina dolaska (g. 1850.).5 Unato~ tomu u Uskoplje su
se iz duvanjskog, livanjskog i kupre{kog kraja te iz Dalmacije i Hercegovine
vra}ali potomci tijekom 17. i 18. st. izbjeglih Hrvata.6 Pastorizirala su ih trojica
franjevaca. Prema izvje{}u vikara Bosanskog apostolskog vikarijata biskupa
fra Grge Iliji}a Vare{anina (1798.-1813.) `upa Skoplje Gornje 1813. brojila je
4.120 katolika. Pomije{ani sa islamskim pu~anstvom, `ivjeli su diljem Us-
koplja, od Gornjeg Skoplja (Gornji Vakuf) do Donjeg Skoplja (Donji Vakuf).7
Od 1814. do 1816. Bosanski apostolski vikarijat, u sastavu kojeg je bilo i
Uskoplje, poharala je kuga prepoloviv{i njegovo pu~anstvo.8 Prema vikaru
ovog vikarijata biskupu fra Augustinu Mileti}u (1813.-1832.) u njemu je
1813. bilo 107.153 katolika, a 1818. samo 50.928.9 Godina 1814. obilje`ena
je i progonom katolika srednje i zapadne Bosne, uklju~uju}i i Uskoplje, od
strane begova ali i islamskog `ivalja. Povod mu je bio bijeg `ene nekog
travni~kog muslimana u Dalmaciju, za {to su bili okrivljeni bosanski franjev-
ci i katolici. Inicirao ga je Dervi{-beg Atlagu{i}. Poslije slamanja Prvog srp-
skog ustanka (1804.-1813.) i svog povratka u Bosnu u `e{}em ga je obliku
nastavio bosanski pa{a Ali-pa{a Derendelija.10 Ipak, oporavak je po~eo ve}
tijekom tre}eg desetlje}a 19. st. Manifestirao se osjetnim pove}anjem broja
katolika u cjelokupnom Bosanskom apostolskom vikarijatu, u kojem je 1829.
`ivjelo 115.969 du{a. Ovaj prirast uzrokovan je, me|u ostalim, i doseljava-
njem sa strane uklju~uju}i i Dalmaciju gdje se od 1814. provodila vojna mo-
bilizacija.11 Doseljenici iz Dalmacije u velikom su se broju naseljavali u sre-
di{njem (bugojanski kraj) i sjevernom dijelu Uskoplja (donjovakufsko
podru~je). Zbog pove}anja broja katolika u Malom Selu (Bugojno) je 1844.
utemeljena Samostalna kapelanija Svetog Ivana Krstitelja koja 1858. pre-
rasta u `upu.12
@upnik `upe Skoplje Gornje 1840. bio je fra Petar Vukadin a duhovni po-
mo}nici fra Anto Vukadin, fra Bonaventura Peri{i} i fra Ludovik Filipovi}.13
Posljednji `upnik jedinstvene `upe Skoplje Gornje bio je fra Petar Vukadin a

5
BATINI], 1913: 168.
6
BATINI], 1956: 22-23.
7
KAMBER, 1932: 26; @IVKOVI], 1994: 190-191.
8
BATINI], 1887: 191; STRUKI], 1901: 168.
9
KAMBER, 1932: 121.
10
D@AJA, 1971: 54.
11
D@AJA - DRAGANOVI], 1994: 196.
12
BATINI], 1913: 167.
13
Schematismus, 1840: 34.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 113

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 113

duhovni pomo}nici fra Stjepan Matijevi}, fra Augustin Kalem i fra Andrija
Tvrtkovi}.14 Od uspostave samostalne kapelanije 1844., njezin je upravitelj
stanovao u iznajmljenoj ku}i u Malom Selu (Bugojno) sve do izgradnje
`upskog stana i kapelice. Prikladnija `upska ku}a podignuta je 1854. Nakon
gradnje nove `upske crkve do skora najve}e u Bosni i Hercegovini - koja je
otpo~ela 1879., `upa je dobila i novog patrona Sv. Antuna Padovanskog.
Pokrivena je 1886. Prilog za njeno dovr{enje dala je i Zemaljska vlada za
Bosnu i Hercegovinu. Mnogo je posla i brige zadavala ogromna i najve}a
crkva u Bosni svetog Ante u Bugojnu, na kojoj evo ve} tre}i `upnik lomi
svoju snagu. Neko se vrieme ve} mislilo, da ne}e biti mogu}e ni pod krov
staviti, jer bijahu sva ve} vrela presahla, odakle se je moglo nadati znatnoj
podpori, osobito narod bija{e ohladio vide}i toli ogromnu zgradu, za koju
mi{ljahu da nikada ne}e biti gotova, sve kada se mislilo, da je sve propalo, eto
ti Bo`ie providnosti iz nenada preko raznih prijatelja, osobito visoke
zemaljske vlade, koja se svojski zauze, da se ta crkva ve} jedno~ dozida,
pokrije i oblijepi.

II.

Samostalna kapelanija / `upa Malo Selo

Po~etkom 19. st. u Malom Selu (Bugojno), koje je 1844. postalo sjedi{tem
Samostalne kapelanije Svetog Ivana Krstitelja, nije bilo nijedne katoli~ke
ku}e. Tijekom prvih decenija 19. st. u bugojanski se kraj doselio znatan broj
Hrvata iz duvanjskog, livanjskog i kupre{kog kraja te iz Dalmacije i
Hercegovine i dr. Pove}anje broja katolika imalo je 1844. za posljedicu drugo
dijeljenje starodrevne `upe Skoplje Gornje. Iz nje je za katoli~ki puk Kupresa
1754. bila izdvojena Samostalna kapelanija Uznesenja Marijinog sa
sjedi{tem u Otinovcima (Kupres)15 koja je 1802. prerasla u `upu.16 Sad je iz
njenog sastava u samostalnu kapelaniju sa sjedi{tem u Malom Selu izdvojen
sredi{nji i sjeverni dio Uskoplja. Zbog stalnog prirasta broja katolika, ova je
kapelanija 1858. prerasla u `upu. U vrijeme odvajanja Samostalne kapelanije
Svetog Ivana Krstitelja, `upa Skoplje Gornje brojila je oko 6.000 katolika a
pastorizirala su je ~etiri sve}enika.17 Od tada do 1875. u Uskoplju egzistiraju
`upa Sv. Antuna Padovanskog sa sjedi{tem u Skoplju Gornjem (Gornji Va-
kuf) i Samostalna kapelanija / `upa Sv. Ivana Krstitelja sa sjedi{tem u Ma-
lom Selu.18 Od `upe Skoplje Gornje izdvojena je 1862. i samostalna kapelanija

14
Schematismus, 1836: 27.
15
]ORI], 1908: 35.
16
D@AJA DRAGANOVI], 1994: 191-193.
17
JUKI], 19731: 197.
18
^APKUN, 1940: 267.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 114

114 Ante [kegro

Sv. Ilije Proroka sa sjedi{tem u Rostovu (Novi Travnik).19 Od `upe Svetog

Ivana Krstitelja u Malom Selu izdvojena je 1875. samostalna kapelanija
Presv. Trojstva sa sjedi{tem u Golom Brdu (Kandija), koja je `upom posta-
la 1879.20 Sve su njih pastorizirali franjevci provincije Bosne Srebrene.
Od 1844. `upom Skoplje Gornje obuhva}en je samo ju`ni dio Uskoplja. U
sredi{tu `upe Uskoplju (Gornji Vakuf) 1847. bile su 64 katoli~ke ku}e, 150
muslimanskih i dvije d`amije. @upniku su u pastorizaciji pomagala jo{ dvoji-
ca franjevaca.21 @upnikom je 1852. i 1853. bio fra Franjo Vu~i}evi}, a `upski
pomo}nik fra Franjo Livan~i}.22 @upski stan u Uskoplju (Gornji Vakuf) sagra-
dio je fra Franjo Vu~i}evi} 1855. na zemlji{tu koje je bilo vlasni{tvo katoli~ke
obitelji Tomi}. Prvu `upsku crkvu, ~iji su temelji udareni 1869., gradio je `up-
nik fra Pavao Vukadin.23 Crkva je pokrivena 1873.24 a u uporabi je ostala do
1913., kad je zbog tro{nosti morala biti zatvorena. Ubrzo nakon toga otpo~ele
su pripreme za gradnju nove `upske crkve.
Samostalnom kapelanijom / `upom Svetog Ivana Krstitelja u Malom
Selu najprije je upravljao fra Ljudevit Filipovi} iz Jajca (1844.-1848.). U vre-
menu obuhva}enom s prva dva toma Matic kr{tenih slijedili su: fra Bono
Juri} iz Dre`nice (1848.-1849.), fra Pavao Vui~i} - Dalmata (1849.-1851.), fra
Nikola [unji} iz Uskoplja (1851.-1853.), fra Ivo Krili} iz Fojnice (1853.-1859.),
fra Filip Kuna sa Kupresa (1859.-1860.),25 fra Augustin Dembi} iz Fojnice
(1860.-1862.), ponovno fra Pavao Vui~i} - Dalmata (1862.-1864.), fra Ivo
Krili} (1864.-1869.), fra Marijan Mili}evi} iz Fojnice (1869.-1874.), ponovno
fra Ivo Krili} (1874.-1875.), fra Jerko Barbari} iz Fojnice (1875.-1885.) i fra
Mijo Vjenceslav Batini} (1885.-1888.).
Katoli~ko pu~anstvo `upe Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu izme|u
kanonskog pohoda apostolskog vikara biskupa fra Marijana [unji}a (1854.-1860.)
Uskoplju 1858. i 1864. osjetno se pove}alo.26 [ezdesetih godina 19. st. au-
stro-ugarski obavje{tajci intenzivno su prikupljali podatke o pu~anstvu Bosne
i Hercegovine.. Prema njihovom izvje{tu Bugojno je 1868. bilo sredi{tem
katoli~ke `upe, koja je brojila 4.055 du{a a pastorizirala su je tri sve}enika.27
Na podru~ju cijelog Uskoplja (katoli~ke `upe Skoplje Gornje i Sveti Ivan
Krstitelj u Malom Selu) djelovalo je pet sve}enika, dok je broj katoli~kog

19
[KEGRO, 1996: 150-151; JURI[I], 2003: 199-213.
20
[KEGRO, 1996: 151-152.
21
JUKI], 19731: 197.
22
Schematismus, 1852: 25.
23
BATINI], B., 1956: 21-22.
24
Schematismus, 1877: 46.
25
Schematismus, 1852: 25.
26
Schematismus, 1864: 50-51.
27
JAXA-DEMBICKI, 1871: 165.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 115

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 115

puka iznosio 6.947 du{a. Katoli~ka `upa sa sjedi{tem u Malom Selu od 1877.
naziva se `upom Skoplje kod Sv. Ivana Krstitelja. @upnik joj je bio fra Jero-
nim Barbari}, a `upski pomo}nici fra Anto Ostoji} i fra Petar Jazvi}. Posljed-
nji je bio i u~itelj 30-torice pu~ko{kolaca.28 @upa Svetog Ivana Krstitelja u
Malom Selu 1878. je imala 217 ro|enih, 293 umrlih te 145 vjen~anih.29

III.

Matice kr{tenih

a) Prvi svezak Matic kr{tenih Samostalne

kapelanije / `upe Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu
Na prvoj stranici prvog sveska Matic kr{tenih (Liber Fontis Baptis-
mationis) samostalne kapelanije / `upe Svetog Ivana Krstitelja sa sjedi{tem
u Malom Selu (Bugojno),30 zabilje`eno je da ju je otpo~eo voditi fra Ljudevit
Filipovi} iz Jajca.31 U pitanju je franjevac koji je do osnutka ove kapelanije
bio pomo}nik `upniku `upe Skoplje Gornje sa sjedi{tem u Uskoplju (Gornji
Vakuf) fra Petru Vukadinu. S tog je mjesta i bio postavljen njenim prvim
upraviteljem. Fra Ljudevit je ovu kapelaniju vodio od 13. listopada 1844. do
18. svibnja 1848. Prvi svezak Matic kr{tenih zapo~inje 13. listopadom 1844.
a zavr{ava 11. kolovozom 1872. U njega je prva upisana Jelena Bari{i}, k}i
Nikole Bari{i}a i An|e Lu~i} - rodom iz Vesele Stra`e (Vesela). Krstio ju je
sam fra Ljudevit. Posljednja je u ovaj svezak 11. kolovoza 1872. upisana Ma-
rija, k}i Josipa Gali}a i Ru`e Grabovac - rodom iz Drvetina. Krstio ju je fra
Mijo Dui} iz Doca kod Travnika, koji je od 29. srpnja 1870. do 2. svibnja 1874.
bio duhovnim pomo}nikom u `upi Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu.
Iz prvog sveska Matic kr{tenih proizilazi da su katolici `ivjeli gotovo u
svim mjestima sredi{njeg i sjevernog dijela Uskoplja. Nalazimo ih u Alibe-
govi}ima, Aramba{i}ima, Beri}a Gaju, Bilom Bu}u, Boganovcima, Bojsci,

28
Schematismus, 1877: 43-44.
* U {ematizmu pogre{no 3.557
29
Spomenica, 1932: 332-333.
30
Me|u nastarije o~uvane crkvene mati~ne knjige s hrvatskog povijesnog podru~ja ubraja se
Knjiga virovanja iz 1537.-1538. s popisom 11 zao{tro{kih obitelji iz franjeva~kog samo-
stana u Zaostrogu. U istom se samostanu ~uvaju i matice kr{tenih koje je 1664. utemeljio
makarski biskup fra Marijan Li{nji} (1664.-1686.) Codex baptismorum descriptoru post
ordinationem concilii tridentini. U njima su zabilje`eni podaci o katoli~kom puku s pros-
tora od Drvenika do Kleka i Smrdana, te od Mostarskog Blata do Jadrana. Usp. DESPOT,
1993: 93-111. Me|u najstarije crkvene mati~ne knjige s podru~ja Bosne ubrajaju se one iz
drevne vare{ke katoli~ke `upe. Usp.: LEKI], 1995: 259-270.
31
Potpisniku ovih redaka nisu bile dostupne ostale mati~ne knjige bugojanske `upe. S druge
se, pak, strane D`evad Drino se poziva na matice umrlih Crkve sv. Ante u Bugojnu. Usp.:
DRINO, 2001: 131, i bilj. 20.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 116

116 Ante [kegro

Bristovima, Brizi~anima, Bugojnu, Crni~u, ^au{lijama, ^ehaji}ima, ]emalo-

vi}ima, ]ojluku, ]ur~i}a Lugu, Donjem Vakufu, Donji}ima, Drvetinama,
Durat-begovu Dolcu, Dra`ev-docu, Faki}ima, Glavicama, Gmi}ima, Golom
Brdu, Goru{i, Gra~anici, Guvnima, Jakli}u, Jemanli}ima, Juki}ima, Kalinu,
Kop~i}u, Kordi}ima, Kotezima, Kuli ]elepirovoj, Len|erovini, Lu`anima,
Malom Selu, Pa{inom Od`aku, Okoli{}u, Pavicama, Podripcima, Pori~u, Pru-
scu, Rovnima, Skakavcima, Skrtima, Sudarima, Sultanovi}ima, Terzi}ima,
Udurlijama, Urijama, Vedrom Polju, Veseloj Stra`i (Vesela), Vile{ima, Vrpe-
}i, Vu~ipolju, Zanesenovi}ima, Zla Vasti i @dralovi}ima.
Unato~ te{kim `ivotnim prilikama u kojima su uskopaljski Hrvati `ivjeli,
prvi svezak Matic kr{tenih bilje`i osjetno pove}anje njihova broja. Dobrim
se dijelom radilo o prirodnom prira{taju. Uz to ovaj svezak potvr|uje i inten-
zivne `enidbene veze uskopaljskih Hrvata sa obiteljima duvanjskih, livanj-
skih, kupre{kih i drugih prostora te iz Dalmacije, Hercegovine, Rame i sl. Na
doseljavanje su se, zbog kmetstva i terora pojedinih uskopaljskih begova,
odlu~ivali isklju~ivo oni koji drugog izbora nisu imali. Poku{avaju}i se izba-
viti iz te{kih gospodarskih prilika odnosno osloboditi se svireposti musliman-
skih feudalaca u svom rodnom kraju, dospjevali su i u Uskoplje gdje su po-
novno dospjevali u kmetovski polo`aj rade}i na begovskim imanjima - ~iflici-
ma.32 Indikativan primjer ovomu je prispje}e Mikuli} u uskopaljski Potkraj
iz Potkraja (Ko~erin) kod [irokog Brijega: Pri~ao mi je djed Ivan da su nje-
govi preci `ivjeli u donjoj Hercegovini na Selinama (Ru`i}i). Ante je bio
najmla|i sin Matin (prvo doseljenog u Potkraj). Imao je sestru koja je ~uvala
ovce. Jednu ve~er kada je do{la od ovaca, rekla je u ku}i da vi{e ne}e i}i k
ovcama, jer je snapastuju dva bega i ho}e da je siluju. Na to je Ante Rekao:
Ja }u s tobom i}i k ovcama, a vi spremite konje, da su spremni za tovarenje,
ako zatreba, i da ste svi spremni za pokret selidbu s najnu`nijim stvarima.
Ujutro je Ante po{ao sa sestrom ovcama. Napunio je pu{ku. Kad su begovi
do{li k njegovoj sestri i po~eli je snapastovati, ~ekao je priliku da mo`e obo-
jicu skinuti. Kad je to u~inio, oti{ao je ku}i, natovarili su konje i po{li prema
Bosni. Ante je bio momak i najmla|i sin. Zano}ili su negdje u Potkraju.
Nai{ao je ]iber-beg i rekao im: [to tu radite, to je moja zemlja. Mate mu je
odgovorio: Kad je tvoja zemlja, i mi }emo biti kmetovi na tvojoj zemlji.
Tako je i ostalo. Tu im je dao napu{tenu ku}u i zemlju, i tu su ostali `ivjeti.33
Zbog ~vrstih veza s krajem iz kojeg su potekli, doseljenici u Uskoplje ~esto
su se iz njega i `enili. To je, tako|er, na{lo odjeka u prvom svesku Matic
kr{tenih. Ipak, iz ovog sveska najdojmljivije je nastojanje roditelja da im
novoro|en~ad ne umru nekr{tena. Zbog mogu}nosti iznenadne smrti djece,
roditelji bi ih nastojali {to prije krstiti. Na kr{tenje u crkvu u Malom Selu,
ukoliko je to bilo mogu}e, nosili bi ih isti dan kad su bila ro|ena (hodie

32
O njima usp. i: KAMBEROVI], 2003., pass.
33
IVANKOVI] KRALJEVI] MIKULI], 2004: 139-140.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 117

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 117

natum/am), no} (natum/tam hac nocte) ili dan (heri natum/am) odnosno
nekoliko dana nakon ro|enja (natus/ta nudius tertius). Rijetko su djeca du`e
ostajala nekr{tena odnosno bez nadopune krsnih obreda u crkvi (sacras caer-
emonias), nakon {to su bila kr{tena od strane laika. To se, uglavnom, de{avalo
zbog vremenskih neprilika (neprohodni snjegovi, jaka studen, velike poplave
i dr.) koje su sprije~avale dolazak u crkvu u Malom Selu. Ponekad ni one nisu
bile prepreka da djeca budu kr{tena, makar i u drugoj crkvi. Tako je, primje-
rice, 5. studenog 1882. poznati franjeva~ki kroni~ar fra Jeronim Vladi}
(1848.-1923.) kapelan Kapelanije Svetog Trojstva u Golom Brdu (Kandija)
krstio Ivana, sina Jure Su~i}a i Marije Rado{ iz Ljubni}a, ro|enog 31. listopa-
da iste godine. Kako ga roditelji, zbog poplave Vrbasa (inundatio fluminis
Vrbas), nisu mogli donijeti na kr{tenje u crkvu u Malom Selu, odnijeli su ga
u crkvu u Golom Brdu (Kandiju). U najpogibeljnijim slu~ajevima (in appar-
enti periculo mortis, in periculo mortis, in periculo vita, in necessitate)
novoro|en~ad su kr{tavali laici. Naj~e{}e se radilo o pobo`nim i iskusnim
odnosno za tu namjenu pou~enim katolicima (pius et edoctus catholicus, per-
itus catholicus) iz susjedstva ili ~ak iz obitelji novoro|en~eta. Zbog smrtne
pogibli i franjevci su znali kr{tavati djecu u mjestu njihova ro|enja, kad bi se
u njemu zatekli. Takva su djeca tako|er no{ena u `upsku crkvu, gdje bi se nad
njima nadopunjavao obred kr{tenja. Kr{tavanje djece od strane laika prvi
svezak Matic kr{tenih bilje`i gotovo u svakom mjestu, uklju~uju}i i samo
sredi{te Samostalne kapelanije / `upe Malo Selo i Bugojno. Laici su najvi{e
djece krstili u Ljubni}u (10), potom u Bojsci (9), Len|erovini (9) i Guvnima
(7), Donjem Vakufu (5), Gra~anici (5), Veseloj Stra`i (5), Kuli ]elepirovoj
(4), Udurlijama (4), Goru{i (3), Zla Vasti (3), Kop~i}u (3), Pori~u (3),
Ljubni}u (3), Skrtima (3), Golom Brdu (3), Jakli}u (3) i dr. Pojedinci su krstili
i po vi{e djece. Tako je, primjerice, Jakov Marijanovi} sa Guvna - za kojeg se
ka`e da je iskusni katolik prakaratur (peritus catholicus procurator) - krstio
sedmoro djece. Nikola Tomas iz Pori~a i [imun Kapetanovi} iz Kule ]ele-
pirove krstili su po ~etvoro novoro|en~adi. Ilija Babi} iz Len|erovine (Donji
Vakuf), Marko Kova~evi} iz Zanesovi}a (Zanesenovi}i), Toma Vujevi} iz
Vesele Stra`e i Ante Breljak iz Gra~anice krstili su po troje djece. Djecu su
kr{tavale i `ene. Za neke od njih se ka`e da su iskusne katolkinje (perita
catholica foemina, satis perita catholica). Me|u njima su bile i: An|a Maru-
{i} iz Goru{e, An|a Gali} iz Zla Vasti, Lucija D`epina iz Kop~i}a, Ana Bosni}
iz Bugojna, Ana Ani} iz Malog Sela, Jaka Tomas iz Vesele. Hercegovka
Doma [u{ak (olim ex Hercegovina) u Bojsci je krstila dvoje novoro|en~adi.
Za kumove (patrinus, matrima) se uglavnom biralo uglednije katoli~ke
mu`eve i `ene. Me|u kumovima je bilo i uku}ana, najbli`e rodbine i susjeda,
pogotovo kad se ~inilo da djeca mogu vrlo brzo umrijeti. U tim slu~ajevima
djecu su kr{tavali i njihovi najbli`i. Tako je, primjerice, Josipa Kelavu - sina
Josipa Kelave i Katarine Lu~i} - 20. listopada 1871. u Bristovima krstio nje-
gov djed Nikola (peritus catholicus avus infantis). Kumovao mu je ro|ak
Stjepan Kelava. U Golom Brdu je 1857. Ante Rado{ krstio svoju unuku
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 118

118 Ante [kegro

Katarinu. Isto je 1871. u Bojsci u~inio i Ivan Maras, krstiv{i unuku Janju. Za-
bilje`eno je kr{tavanje djeteta i bez krsnog kuma (nullo levante, nemine le-
vante, sine matrina, sine patrinus). Prvi svezak Matic kr{tenih vrlo ~esto spo-
minje i po dvoje krsnih kumova istom djetetu. U prvom slu~aju radilo se o osobi
koja mu je kumovala na kr{tenju (in prima funcitione) a u drugom (in secunda
functione) pri nadopuni krsnog obreda u crkvi (sacrae ceremoniae). Nerijetko
su iste osobe djetetu kumovale oba puta (levante in utraque functione).
Hrvatski katoli~ki puk samostalne kapelanije / `upe Svetog Ivana Krsti-
telja sa sjedi{tem u Malom Selu visoko je cjenio i sakramenat `enidbe. Raz-
vidno je to i iz ~injenice da prvi svezak Matic kr{tenih bilje`i ro|enje samo
desetoro nezakonite djece. Njih polovicu rodili su Ivan Pocrnja i Lucija Ma-
ti}, za koju je zabilje`eno da je rodom iz Dalmacije (ex Dalmatia). Za Ivana
i Luciju nagla{eno je da su nezakoniti roditelji (illegitimi parentes). U njiho-
vom se slu~aju najvjerojatnije radilo o konkubinatu, odnosno o paru koji je
bra~ni `ivot otpo~eo prije crkvenog vjen~anja. U Uskoplju nije ni u kasnije
vrijeme bio rijedak slu~aj da bi mladenci, odnosno njihove obitelji, kako bi
izbjegli velike svadbene tro{kove, pribjegavali praksi uskakanja odnosno
samodo{losti. Radilo se o praksi da bi mladenka, nerijetko i sa samim `eni-
kom odnosno njegovom naju`om rodbinom ili prijateljima, stizala u njegovu
ku}u ~ime bi otpo~eo njihov bra~ni `ivot. Za sre|ivanje takvog braka u skladu
sa crkvenim normama trebalo je i vremena i upornosti. Nerijetko bi to trajalo
toliko dugo da bi se i dijete rodilo, ~ime bi automatski stjecalo atribut neza-
konitosti (illegitimus/ma). Takvih je slu~ajeva u uskopaljskom kraju bilo i
kasnije, primjerice 30-tih godina 20. st. u `upi Svete Male Terezije od Dje-
teta Isusa u Bistrici.34 Ipak, Ivan Pocrnja i Lucija Mati} izuzetak su u ovoj
praksi. Zbog ~ega oni kroz vi{e od 16 godina nisu svoj brak uredili po crkvenim
propisima nije jasno. A da im je do sakramenata itekako bilo stalo, vidljivo je iz
~injenice da su svoju djecu redovito davali kr{tavati. Prvo su dijete Petra do-
bili 1845. u Donjem Vakufu, Tadiju 1848. u Drvetinama, Miju 1851. u Drve-
tinama, Cvitu 1857. u Jemanli}ima i Josipa 1860. tako|er u Jemanli}ima. Po
jedno nezakonito djete imalo je jo{ pet bra~nih parova. Martin Lu~i} i Marija
Reni}, rodom iz Grabovice, u Donjem Vakufu 1844. dobili su k}i Katu. Mato
Grgi} i Marija Lu~i}, podrijetlom iz Sviba u Dalmaciji, dobili su u Vile{ima
1859. k}i Ru`u. Jure Va~ak (sic!) i [ima Kapulica, rodom iz Ciste Provo, do-
bili su 1862. na Urijama sina Ivana. Mato Goreta i njegova nezakonita dru`ica
(ejus ilegitima socia) Jelena Tomas, rodom iz Pori~a, dobili su u ^au{lijama
1864. sina Ivana. U drugom svesku Matic kr{tenih zabilje`en je tek jedan
slu~aj ro|enja nezakonitog djeteta. Ivan Pavlinovi} i An|a [imi} rodom sa
Okoli{}a dobili su u Golom Brdu k}i Ivu. Iz Crkve su bili ekskomunicirani
zbog `ivota u nedopu{tenoj bra~noj zajednici. Bili su u drugom i tre}em koljenu
srodstva (propter gradum consangvinitatis 2. et 3. sub excomunicatione vivunt).
Unato~ ekskomunikacije njihovu je k}i Ivu 5. lipnja 1871. krstio kapelan fra Filip Jazvi}.
34
[KEGRO [ARI] BULJAN [ARI], 2003: 50.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 119

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 119

Prvi svezak Matic kr{tenih otkriva i intenzivne `enidbene veze usko-palj-

skih Hrvata sa katolicima kupre{kih, duvanjskih i livanjskih prostora te s oni-
ma iz Dalmacije. Iznena|uju}e mali broj majki novokr{tenika potjecalo je iz
la{vanskog kraja, Rame i Hercegovine. Ovim `enidbenim vezama uglavnom
se nastojalo odr`ati odnosno u~vrstiti postoje}e veze sa krajevima u koje su
odselili njihovi preci tijekom 17. i 18. st. Uskopljaci su s Dalmacijom uspo-
stavili intenzivne trgova~ke veze jo{ u predosmanlijska vremena. Tamo su
uglavnom izvozili stoku, vunu, vunene proizvode, vosak, srebro i dr. a uvozili
sol, ulje, sukno i sl.35 U trgovini sa Splitom 30-tih godina 15. st. prednja~io je
trgovac Tvrtko Brajkovi} iz Uskoplja.36 ^etrdesetih godina 15. st. uskopaljski
se trgovci redovito susre}u u Splitu.37 Kod splitskog trgovca Venture Engle-
skog 1447. ~etiri trgovca iz Vesele Stra`e i Jajca kupovali su tkanine i drugu
robu. Iste godine trgovci iz uskopaljskog sredi{ta Vesele Stra`e,38 zajedno s
onima iz Jajca, Kre{eva, Livna i drugih krajeva Bosne, od splitskih su veletr-
govaca kupovali robu u vrijednosti od 1225 dukata. Naredne 1448. petorica
trgovaca iz Vesele Stra`e, zajedno sa trgovcima iz Jajca, Jezera, Kre{eva i Li-
vna, zadu`ili su se kod splitskih trgovaca.39 Trgovina izme|u Uskoplja i Vese-
le Stra`e s jedne i Dubrovnika i Splita s druge strane nastavila se i pedesetih
godina 15. st. U sredi{te Uskoplja svra}ali su i dubrova~ki trgovci. U Veseloj
je Stra`i 1453. jedan dubrova~ki trgovac i preminuo.40 ^etiri trgovca iz Vesele
Stra`e kupovali su 1455. u Splitu 82 vjedra ulja (oko 1.760 litara).41 Skopljaci
su sa Splitom i Dalmacijom bili povezani i kulturnim vezama. Tako je pri-
mjerice neki Juraj Gradomilovi} iz Vesele Stra`e od 1455. do 1461. izu~avao
umjetni~ko klesarstvo i graditeljstvo u splitskoj radionici kasnogoti~kog maj-
stora Andrije Ale{ija (Alessi).42 Kod udovice splitskog lije~nika Cristofora de
Rubeis de Salodio Samaritane u~ila je dobro vladanje (boni mores) neka Je-
lena iz Uskoplja.43 Po smirivanju ratnih prilika u Uskoplje su se po~eli vra}ati
potomci izbjeglih Uskopljaka, povremeno se zadr`avaju}i u duvanjskom,
livanjskom ili kupre{kom kraju.44 Otuda i veliki broj identi~nih prezimena
majki novokr{tenika u Uskoplju za koje se ka`e da su podrijetlom iz Livna,

35
[UNJI], 1996: 316, 321, 330, 334, 335.
36
[UNJI], 1996: 316.
37
[UNJI], 1996a:69.
38
Ostatke Vesele Stra`e, predosmanlijskog gospodarskog, trgova~kog, politi~kog, kulturnog i
duhovnog sredi{ta Uskoplja, koji su se nalazili na lokalitetu Kik u Veseloj kod Bugojna
po~etkom srpnja 2005. razorio je Husein Semin iz Vesele kod Bugojna.
Usp.: http://uskoplje.blog.hr/arhiva-2005-07.htm od 30. rujna 2005.
39
[UNJI], 1996: 334, 335.
40
KOVA^EVI]-KOJI], 1961: 126; @IVKOVI], 1986: 181.
41
@IVKOVI], 1986: 184.
42
KARAMAN, 1933: 70; KUJUND@I], 1966: 375; [UNJI], 1996: 306.
43
[UNJI], 1996: 306.
44
D@AJA DRAGANOVI], 1994: 391.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 120

120 Ante [kegro

Duvna, Kupresa ili iz Dalmacije. Mati~ne knjige `upe Skoplje Gornje re-
gistrirale su povratak iz Dalmacije znatno ranije, odnosno od samog svog
po~etka, tj. od 40-tih godina 18. st.45 Prvi svezak Matic kr{tenih samostalne
kapelanije / `upe Svetog Ivana Krstitelja sa sjedi{tem u Malom Selu bilje`i
djevoja~ka prezimena najve}eg broja majki kr{tenika, no rje|e preciza mjesto
njihova porijekla ako nisu bile rodom iz Uskoplja. Naj~e{}e se bilje`i da su iz
Duvna, Livna, Kupresa, Dalmacije, Rame, Travnika, Hercegovine i sl. Za
o~eve i kumove, ako su i bili izvan Uskoplja, vrlo se rijetko bilje`i to~no
mjesto njihova podrijetla.
Prvi svezak Matic kr{tenih samostalne kapelanije / `upe Svetog Ivana
Krstitelja bilje`i veliki broj majki kr{tenika podrijetlom iz duvanjskog
kraja.46 Me|u njima su i one iz obitelji: Ani}, Ba}ak, Bagari}, Batarelo,
Batini}, Bela{, Bo{njak, Briga, Brigi}, Budi}, Budimir, Crnjak, Dela~, Deli},
Dodig, Dujmovi}, Duvnjak, Franji}, Franjkovi} (iz Rakitna), Goli}, Gra-
bovac, Grbavac, Gudelj, Ivankovi}, Ivanovi}, Ivi}, Jankovi}, Janji}, Ja`i}, Jo-
vanovi}, Juri}, Juri{i}, Kapulica, Katu{i}, Ke{ki}, Kova~evi}, Kraina, Krai-
novi}, Kri{to, Kri`anac, Kvasina, Lavri}, Lemo, Lemi}, Letica, Mari}, Ma-
rin~i}, Marinki}, Markovi}, Martinovi}, Ma{i}, Mili}, Papi}, Pavlovi}, Pei},
Peri}, Perkovi}, Petri~evi}, Pivo, Protu|er, Rado{, Stani}, Stipi}, [ari},
[imunovi}, [kori}, Tadi}, Viki}, Vila, Vili}, Vu~ak, Vujevi}, Vukadin,
Vukadinovi} i Zaradi}. Najvi{e ih je iz obitelji Rado{ i Kri{to. Iz Ro{ka Polja
(Duvno) potjecale su iz obitelji: ^oki}, ]uri}, Dujmovi}, Ga{par, Frani},
Kolak, Komljen, [imi}, [ipu{i} i [uta. Po svoj prilici iz istog mjesta potje~u
i prezimena Ro{kopoljac, Ra{kopoljac i Ro{kopolji}.47 Iz [uice su zastuplje-
ne iz obitelji: Braovac, Brzojevi}, Brzovi}, Grabovac, Gvozden, Juki}, Ledi},
Knezovi}, Mar{i}, Perkovi}, Protu|er, Stipi}, Tomas.
Veliki broj majki kr{tenika navodi se da potje~u iz obitelji sa kupre{ke
visoravni.48 Me|u njima su i one s prezimenom Ad`aga, Ad`agi}, An~i},
Ani~i}, Anti}, Babi}, Bagari}, Bari{i}, Blatan~i}, Brajo, Bralj, Braljo, Brzo-
vi}, Brkan, Buluti}, Cicvari}, ^eko, ^i~ak, ^oki}, ^oli}, ]erini}, ]i~i},
]urkovi}, Dujmovi}, Duman~i}, D`ali}, D`epina, D`erma, Franji}, Grbe{a,
Grgi}, Harka{, Hernjka{, Ivi}, Jaki}, Jankovi}, Janji}, Jazid`i}, Joni}, Juri},
Juri{i}, Klepi}, Kr~i}, Kri{to, Kri`an, Kri`anovi}, Kuna, Kuni}, Kusi}, Le-
kovi}, Lozan~i}, Luka~, Ljubi}, Martinovi}, Mati}, Perija, Pipuni}, Prohi},
Proi}, Radi}, Radman, Radmanovi}, Rado{, Rai}, Ra{tegorac, Reni}, Rogalo,
Rusi}, Santro, Smolji}, Svalina, [ari}, Tadi}, Toki}, Topi}, Turali}, Turalija,
Vu~ak, Vu~evi}, Vu~kovi}, Vujevi}, Zrini} i @a`o. Najvi{e ih je iz obitelji
Jezid`i} (Jazid`i}).

45
D@AJA DRAGANOVI], 1994: 391-392.
46
O duvanjskim `upskim maticama: JOLI], 2005., pass.
47
O~ito se radi o etniku odnosno ktetiku. Usp. SKENDEROVI], 2002: 270.
48
O kupre{kim katoli~kim obiteljima: D@AJA DRAGANOVI], 1994: 413-470.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 121

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 121

Iz livanjskih obitelji su majke novokr{tenika s prezimenom: Andri},

Babi}, Badri}, Badri}, Badrov, Badrov, Bali}, Balta, Bani}, Bari}, Barun,
Batini}, Berina, Bezina, Bezina, Bili}, Blai}, Bodulica, Brali}, ^ajlak, ^avli},
^epina, ^ernjak, ]osi}, ]ubeli}, ]ubelja, Dali}, Duman~i}, Duvnja,
D`epina, \api}, Foli}, Frani}, Gali}, Gavri} (Zagori~ani-Vido{i), Grebenar,
Gvozden, Ivan~i}, Ivankovi}, Ivankovi}, Ivanovi}, Jaknovi}, Jankovi},
Jarpun, Joli}, Jozid`i}, Juri{i}, Jurki}, Kalaica, Kalaica, Karad`a, Karad`i},
Kartalj, Kasalo, Kli{anin, Kli{anovi}, Kova~, Kova~i}, Krezo, Kri`an,
Kri`anovi}, Kuli}, Kutle{a, Lastri}, La{tri}, Lavri}, Livanjak, Lu~i}, Ljubas,
Mamuza, Mandi}, Man|eralo, Markanovi}, Matulj, Menjak, Mihaljevi},
Miljak, Padro, Papali}, Papi}, Pa{ali}, Pavi}, Pepuni}, Peri}, Pervan, Petri},
Petrov, Piri}, Pravdi}, Pu{karevi}, Radman, Rado{, Rali}, Rimac, Sabli}, Su-
~i}, [aki}, [apina, [ari}, [estan, [imunac, [pano, Tavra, Topi}, Vela, Verse-
lja, Vla{i}, Vujevi}, Vukadin, Zeli}, Zelkani} i @ivkovi}. Me|u njima najvi{e
ih je iz obitelji D`api}.49
Brojne su majke kr{tenika iz Dalmacije. Me|u njima su i one iz obitelji:
Babi} (Sinj), Bai}, Bataralo (Svib, Imotski), Bili} (Studenci, Imotski), Bla{i},
Bliai}, Boda~, Bodro`i} (Svib, Imotski), Bodulica, Bo{kovi}, Bo{njak, Brali}
(Klis), Bralj, Brki}, Budi}, Budimir, Buljan, Busi}, ^elan, ^erina, ^e{ljar,
^onda, ^ondi}, ]avar, ]eke{, ]osi}, ]ori} (Imotski), ]ubeli}, ]ubi}, Deli},
Devljin, D`epina, Ezgeta, Franji}, Fu{tar, Gale{i}, Ga`i, Golubi}, Grabovac,
Grodi}, Ivandi}, Ivankovi}, Janji}, Juki}, Jur~evi}, Juri} (Lokvi~i}, Imotski),
Juri{i}, Kai}, Kapulica, Kekez, Kelja, Kli{anin, Kujund`i} (Sinj), Leki}
(Ri~ice, Imotski), Lovri} (Sinj), Lozi}, Lu~i} (Svib, Imotski), Lugat, Ljubas,
Ljubi} (Zavalja), Male{ (Sinj), Marendi}, Markov, Marnjavac, Maru{i},
Mati}, Matulj, Matusovi}, Menenica, Milinovi} (Lovre}, Imotski), Milo{evi},
Mi{ura, Miljak, Mola~, Nikoli}, Pan~i} (Ugljane, Sinj), Pastri}, Pavi}, Pe-
navi}, Peri}, Perkovi} (Svib, Imotski), Pervan, Pe{a, Petri}evi}, Petrovi},
Plehi}, Plei}, Prgomet, Pu~i}, Pu{i} (Ri~ice, Imotski; Mu}, Split), Radi},
Radman (Sinj), Radmanin, Rai}, Ribica, Ribi~i}, Romi}, Rudi}, Sarun,
Soldi}, Stani} (Imotski), Strini}, Suba{i} (Klis), Su~i} (Zvizak), Suli}
(Koprivno, Split), [imi}, [undi}, [urlin, [u{ar, Tavra, Turi}, Ujevi} (Poljica,
Imotski), Vidak, Vrgo~, Vrlji}, Vujevi}, Vukovi}, Zakonovi}, Zovko
(Imotski) i Zrno. Iz Dalmacije je potjecao i fra Pavao Vui~i} - Dalmata koji
je od 06. svibnja 1849. do 11. svibnja 1851. upravljao Samostalnom kapelani-
jom Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu, a od 22. travnja 1862. do 01.
svibnja 1864. kao `upnik. Isto je tako iz Dalmacije (Dicmo, Sinj) potjecao i
otac fra Mije Vjenceslava Batini}a, koji je `upnikom u ovoj `upi bio od 1885.
do 1889.50 Najve}i dio ovih prezimena u Uskoplju se susretalo sve do Domo-
vinskog rata,51 kad je gotovo sve Hrvate od tamo protjerala islamska vojska.
49
O livanjskim katolicima: PERKOVI], 2003: pass.
50
KOVA^I], 1991: 67.
51
ANTUNOVI], 1995.-1997., pass.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 122

122 Ante [kegro

Iznena|uje je mali broj majki kr{tenika za koje se ka`e da su iz Hercego-

vine, Rame i la{vanskog kraja. Iz Hercegovine su potjecale iz obitelji:
Bevandi}, Bo{njak, Mikuli}, [u{ak i Vukovi}. Iz Rame su iz obitelji: Brki},
Duman~i} (Prozor), Grube{a, Juri}, Knezovi}, Kvasina, Ljubi}, Mili{i},
Petrovi}, [arac, Vidovi} i @ulj. U odnosu na Ramu ne{to ve}i ih je broj iz
la{vanskog (travni~kog) kraja. Me|u inima su iz obitelji: Brali}, Bosni},
]avar, \akovi}, \erek, Kevi}, Ko{tri}, Marinovi}, Petru{i} i [imunovi}.
Prvi svezak Matic kr{tenih oktriva vi{e obitelji sa dva prezimena. Me|u
njima su: Bagari}-Bili} (Pavice, Zanesovi}i), Barkulj-Braljak (Goru{a), Bar-
narda-Maleta (Gra~anica, Zanesovi}i), Bartulovi}-Barnjak (Zla Vast), Braj-
kovi}-An~i} (Kula ]elepirova), Budimir-Su~i} (Golo Brdo), Cicvara-Antu-
novi} (Crni~e), Grgi}-Raji} (Bugojno), Kai}-Garagi} (Bugojno), Kopun-Ga-
li} (Len|erovina), Lozi}-Ba{karad (Beri}a Gaj), Male{a-Pavlovi} (]ur~i}a Lug),
Mati}-Crnov (Skrte), Mili}evi}-Ivandi} (Zla Vast), Milo{-[vraka (Golo Brdo,
Gra~anica), Mursalovi}-Seizovi} (Od`ak), Pepuni}-Erceg (Bistrica),
Posavac-Bari{i} (Malo Selo), Ribi}-Ker~i} (Gaj Beri}a), Stipanovi}-Fli{i}
(Gornje Pe}ine, Travnik), Suba{a-Kelava (Jakli}), Tuzlan~i}-Ozimac (fra
Marko Tuzlan~i} alias Ozimac). Neka od ovih dvostrukih prezimena o~uvala
su se u Uskoplju do danas, bilo u vidu dvojnih prezimena, bilo u vidu nadi-
maka.52 Prvi svezak bile`i i izvorni oblik prezimena pojedinih obitelji. Me|u
njima su i Brnade, ~ije je izvorno prezime bilo Bernarda odnosno Bernardi}.
Marosi su u Uskoplje do{li kao Marasi i Marasovi}i. Markulji su izvorno
Berkulji odnosno Brkulji. [imi}i se pojavljuju s prezimenom [ilj ali i ]umur.
Tako se primjerice na (S)okoli{}u (Sokoli{}e) javlja Jure ]umur, isti onaj koji
kasnije nosi prezime [imi} odnosno [ilj. ]umur (umur) se prezivala 1845.
i An|a, `ena Jakova Su~i}a iz Vesele Stra`e koja je tako|er potjecala sa
Okoli{}a. Ovaj podatak otkriva i izvorno ime mjesta iz kojeg su potjecali Jure
i An|a. Da je izvorni naziv sela iz kojeg su potjecali Sokoli{}e potvr|uje i
nekoliko oranica s imenom Sokoline.

b) Drugi svezak Matic kr{tenih @upe

Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu
Drugi svezak Matic kr{tenih `upe Svetog Ivana Krstitelja sa sjedi{tem
u Malom Selu datiran je 25. kolovozom 1872. U njeg je ve} naredni dan 26.
kolovoza 1872. upisana Cvita (Flora), k}i Marka ^onde i Marije Kutle{a iz
]ur~i}a Luga. Krstio ju je poznati franjeva~ki povjesni~ar fra Mijo Vjen-
ceslav Batini} (1846.-1921.). Posljednji je u njeg 31. prosinca 1883. upisan
Stjepan, sin Ivana [andrka i An|e Karad`a iz Bugojna. Za Stjepana je kasni-
je upisano da se 11. sije~nja 1920. o`enio Anom Kolovrat te da je preminuo
15. lipnja 1944. Ovaj je svezak, nakon kanonske vizitacije i provjere podataka

52
NEVISTI] BRKOVI] LJUBOS, 2004: 103-106.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 123

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 123

u njemu, 27. listopada 1884. zaklju~io delegat nadbiskupa Josipa Stadlera

(1881.-1918.) fra Mato Devi}. Od 1884. i bugojanske se Matice kr{tenih, kao
i drugdje u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, vode na hrvatskom jeziku po standard-
nim rubrikama. U njima nema toliko zanimljivih bilje{ki kao u ovima koje su
vo|ene na latinskom jeziku.
U odnosu na prvi svezak Matic kr{tenih drugi bilje`i osjetno manji broj
majki novokr{tenika podrijetlom iz duvanjskog, livanjskog i kupre{kog kraja
te iz Dalmacije. Iz Hercegovine ih je tek nekoliko i to iz obitelji: Mili}evi} i
Vukojevi}. Od tamo bi mogla potjecati i prezimena Ercegu{i} i Herceg.53
Najmanje ih je iz Rame i to iz obitelji ^ali} i Rai~. Iz Duvna su iz obitelji:
Bagari}, Briga, Brigi}, Dela~, Dodig, Duvnjak, Gudelj, Ivanovi}, Ivi}, Jazi-
d`i}, Jovanovi}, Kova~evi}, Krakan, Krakanovi}, Kvasina. Marin~i}, Marko-
vi}, Ma{i}, Musi}, Papi}, Peri}, Perkovi}, Rado{, Skari}, Srebri}, Stipi},
Tomi} i Vili}. Najvi{e ih je iz obitelji Rado{ i Jovanovi}. Iz ro{kopoljskih
obitelji su s prezimenom: ]alavara, ]avar, Jovanovi}, [apina. Vjerojatno su
iz istog mjesta i one koje su se prezivale Ra{kopoljac, Ro{kopoljac i Ro{ko-
polji}. Od {ui~kih obitelji spominju se: Blatan~i}, Brzovi}, Dodig, Markota,
Mr{o i Radman. Iz Livna su: Badrov, Bodulica, Crnjak, Cvitanovi}, ^eko,
]alavar, Grebenar, Frani}, Jarpun, Joli}, Jurki}, Kai}, Lastri}, La{tro,
Lozan~i}, Lu~i}, Lui}, Luli}, Markovi}, Mati}, Rosandi}, Sopi}, Su~i}, Su{a,
[ari}, [estan i Vili}. Na livanjsko podrijetlo upu}uje i prezime Livnjak. Drugi
svezak donosi znatno manji broj majki novokr{tenika za koje se bilje`i da su
rodom iz Dalmacije (e(x) Dalmatia). Potjecale su iz obitelji: Bodulovi}, Br-
dar, Brki}, Buli}, Gavranovi}, Grbavac, Gvozdi}, Jarun, Juki}, Juri}, Jur~e-
vi}, Kotarac (Ar`ano, Imotski), Lerota, Markovi}, Matanovi}, Milakovi},
Miri}, Perkovi}, Prka, Ribica, Rogalo, Sokli}, Vukovi}, Zovki}. Za pet osoba
precizira se iz kojeg to~no mjesta potje~u. Tako je, primjerice, Jaka ]ubi} iz
Pori~a bila iz Ciste (Imotski), Stipo D`aja iz Guvna potjecao je iz Ar`ana
(Imotski), Ru`a Knezovi} iz Len|erovine rodom je iz Vinice, Marija Kuzman
iz Kop~i}a bila je iz Lovre}a (Imotski) dok je Ivana Parlov iz Prusca bila iz
Ri~ica (Imotski).
Drugi svezak Matic kr{tenih donosi i zna~ajan broj obitelji s dva prezime-
na. Me|u njima su i: An~i}-Ani} (Kop~i}), Babi}-Lovri} (Prusac), Babi}-Ter-
zi} (Bugojno), Bagari}-Bili} (Golo Brdo), Bari{i}-Kahved`i} (Udurlije),
Bartulovi}-Barnjak (Malo Selo, Crni~e), Bartulovi}-Kopun (Gaj), Bartulovi}-
Kustura (Pori~e), Batini}-Pavlovi} (Bugojno), Bradari}-Livnjak (Udurlije),
Budimir-Maranguz (Bugojno), ^ovi}-Knezovi} (Kop~i}), ]elebi}-[endi}
(Skoplje Gornje, Gornji Vakuf), Dolo-Jozi} (Boganovci), \api}-Telenta (Ma-
lo Selo), \ebi}-Maru{i} (Bugojno), Grgi}-Raji} (Bugojno), Juki}-Sudar
(Ljubni}), Jur~evi}-[urlin (Crni~e), Jur~evi}-[urlin (Crni~e), Juri}-Bari{i}

53
U ovom slu~aju se mo`e najvjerojatnije radi o etnicima i kteticima. Usp. SKENDEROVI],
2002: 270.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 124

124 Ante [kegro

(Len|erovina), Juri}-Bojanovi (Malo Selo), Kaji}-Grgi} (Bugojno), Kajtaz-Ju-

ki} (^au{lije), Katu{i}-^aki} (Bugojno), Kelava-Suba{a (Jakli}), Kelava-Su-
ba{i} (Gra~anica), Kova~-Knezovi} (Pori~e), Kova~evi}-^elan (Vesela), Ko-
va~evi}-D`and`ia (Udurlije), Kujund`i}-Brzica (Jemanli}i), Lu~i}-Goga
(Gra~anica), Lu~i}-Varda (Bugojno), Lu~i}-Biki} (Gra~anica), Male{-Pav-
lovi} (]ur~i}a Lug), Maleta-Brnada (Gra~anica), Maduna-Radi} (Udurlije),
Martini}-Kova~ (Ljubni}), Maru{i}-\ebi} (Dolac, Travnik), Mili~evi}-Erceg
(Pori~e), Milo{-[vraka (Gra~anica), Nem~i}-Cikoja (Bei}a Gaj, Vesela), Ne-
visti}-Makarli} (Malo Selo), Palini}-Duliba (Drvetine, Kula ]elepirova, Jak-
li}), Pavlinovi}-[ilj (Len|erovina), Radman-Grli} (Drvetine, Vedro Polje),
Rado{-Jandri} (Bugojno, Skakavci), Raji}-Grgi} (Bugojno), Ribi~i}-Kr~i}
(Gaj), Rudi}-Cvianovi} (Boganovci, Jakli}), Sli{kovi}-Peri} (Malo Selo),
Sudar-Juki} (Bugojno) i Tomi}-Mataljevi} (Pori~e).
Drugi svezak Matic kr{tenih nakon 1878. registrira i pojavu stranaca u
bugojanskom kraju. Uglavnom se radilo o ~inovnicima koji su poradi svoje
slu`be dospjevali i u bugojanski kraj ili o trgovcima i poduzetnicima me|u ko-
jima je bilo i @idova.54 Neki od doseljenika, pu~ki prozvanih kufera{ima, bili
su katolici koji su svoju djecu kr{tavali u bugojanskoj crkvi. Tako je, primje-
rice, bugojanski kapelan fra Ilija Dra`eti} 4. lipnja 1882. krstio Mariju (ro-
|enu 23. svibnja iste godine), k}i Ivana [trambacha iz Bo{kovi}a u
Moravskoj (de Boskovi} ex Moravia) i Francicke (sic!) Behar iz Sorana u
Prusiji (ex Soran de Prusia). Kumovala joj je Marija Vida~i} iz Kri`evaca (ex
Provincia Kri`evci). Isti je sve}enik 4. kolovoza 1882. krstio Elizabetu
(ro|enu 9. istog mjeseca), k}i Franje Smailovi}a iz Podmetinice kod Sunje u
Hrvatskoj (in Croatia) i `ene mu Laure Ruda rodom iz Zagreba. @upnik fra
Jerko Barbari} krstio je 1. travnja 1883. Josipa (ro|enog 16. o`ujka iste go-
dine) sina Josipa Sc(h)midta de Bagendorf iz Ugarske i Ane Kormo{ iz
Viselburga tako|er iz Ugarske. Kumovala je Petra (Petronilla) Strambach iz
Moravske (ex Moravia). Fra Ivan Bo`i} krstio je 22. srpnja 1883. Ivana, sina
Ivana Strambacha iz Poskovi}a u Moravskoj (de Poskovi} ex Moravia) i
Franciske Behar iz Sorana u Prusiji (de Soran ex Prusia). Kumovao je Josip
Schrielt iz Regendorfa u Ugarskoj (Regendorf ex Hungaria).

Zaklju~ak

Katoli~ka `upa Skoplje Gornje svoje korijene vu~e jo{ iz predosmanlij-

skog vremena. Prvotno su njome bili obuhva}eni katolici gornjovrba{kog
kraja - koji se jo{ od srednjeg vijeka naziva Uskopljem, kupre{ki katolici te
dio katolika novotravni~kog kraja. Najte`e vrijeme za uskopaljski katoli~ki
puk nastupilo je izme|u okupacije Bosne 1463. i osvajanja Jaja~ke banovine

54
Dio bugojanskih @idova nastradao je tijekom Drugog svjetskog rata: NEVISTI]
BRKOVI] LJUBOS, 2004: 365-366.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 125

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 125

(1527.) te za Kandijskog (1645.-1669.), Be~kog (1683.-1699.) i Morejskog

rata (1684.-1699.). U drugoj polovici 15. i prvoj polovici 16. st. Uskoplje je
bilo najopusto{enije bosansko podru~je. Tijekom velikih ratova 17. st., kad su
Osmanlije trpjeli te{ke poraze, svoj su bijes nerijetko iskaljivali nad bosan-
skim katoli~kim pukom. Nad katolicima je svoj bijes iskaljivalo i musliman-
sko pu~anstvo koje se tijekom spomenutih ratova iz oslobo|enih krajeva
Ugarske, Slavonije, Srijema, Ba~ke, Banata, Dalmacije i dr. slijevalo u Bosnu
a dobrim dijelom i u Uskoplje. Prema svjedo~enju bosanskog biskupa fra
Nikole Ogrami}a-Olov~i}a (1669.-1701.) u cijelom je Uskoplju 1675. bilo
tek 530 katolika, a nijednog katoli~kog sakralnog objekta. Nakon spaljivanja
franjeva~kog samostana u Rami od strane Osmanlija te bijega ramskih fra-
njevaca 1687. u Sinjsku krajinu, pre`ivjeli katolici Uskoplja ostali su i bez
sve}enika. S ramskim franjevcima izbjegao je najve}i dio katoli~kog puka
Glamo~kog, Duvanjskog, Rakitnskog i Kupre{kog polja ali i iz Uskoplja. Za
bosanske su katolike najte`e bile 1686., 1690. i 1691. godina, kad se na vi{e
mjesta u Bosni bio pojavio i kanibalizam. Nakon {to je 1691. i Uskoplje
poharala kuga, do Prusca i Donjeg Vakufa opusto{ili su ga 1692. Morlaci
spaliv{i vi{e od 1.000 ku}a i veliku koli~inu ljetine. Nakon {to su 1695.
Osmanlije pobili ramske franjevce, Uskoplje je sve do Prusca 1697. poharala
mleta~ka vojska. Poslije provale austrijskog vojskovo|e Eugena Savojskog
(1663.-1736.) do Sarajeva od 10. listopada do 5. studenog iste godine, na
povratku preko Save s njegovom je vojskom izbjeglo vi{e od 100.000 bosan-
skih katolika.55 Po zavr{tetku velikih ratova tijekom 17. st. u Bosni je pre-
`ivjela samo katoli~ka `upa Soli (Tuzla) a u cijelosti izme|u 17.000 i 25.000
a najvi{e 50.000 katolika. Ako se izuzeme Domovinski rat, bilo je to najte`e
razdoblje u povijesti katolicizma Bosne i Hercegovine.
Raspolo`iva vrela ne preciziraju vrijeme nastanka uskopaljske katoli~ke
`upe, koja je zasigurno postojala prije 1675. godine. Kao i ve}ina drugih ka-
toli~kih `upa u Bosni, i ova se ugasila tijekom velikih ratova u 17. st. Usko-
paljske su katolike uglavnom pastorizirali franjevci Bosne Srebrene. U po-
~etku su to bili franjevci iz samostana u Veseloj Stra`i a nakon njegovog raza-
ranja oni iz samostana u Rami. Poslije 1687. bili su na brizi franjevaca foj-
ni~kog samostana. Tijekom 18. i po~etkom 19. st. katoli~ka `upa Skoplje spo-
minje se u osam izvje{}a apostolskih administratora Bosanskog apostolskog
vikarijata.
Po smirivanju ratnih prilika, a posebice od druge polovine 18. st., u
Uskoplju se bilje`i postupno pove}anje katoli~kog puka kako zbog prirodnog
prira{taja tako i zbog doseljavanja sa strane. Prvu `upsku ku}u `upnik fra Ivo
Mir~eta podigao je 1796. u Voljicu kod Uskoplja (Gornji Vakuf). Fra Mato
Kristi~evi} je 1802. sredi{te `upe premjestio u Uskoplje (Gornji Vakuf).
Progoni uskopaljskih katolika nastavili su se i tijekom 19. st., sada od strane

55
Usp. MA@URAN, 1999: 195-239.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 126

126 Ante [kegro

pojedinih uskopaljskih begova primjerice Sulejmanpa{i}a i Rustempa{i}a iz

Od`aka. Unato~ toga u Uskoplju se pove}avao broj katoli~kog `ivlja, {to
zbog prirodnog prira{taja {to zbog povratka potomaka tijekom 17. i 18. st.
izbjeglih uskopaljskih i drugih Hrvata. Pastorizirala su ih trojica franjevaca.
Prema biskupu fra Grgi Iliji}u-Vare{aninu (1798.-1813.) `upa Skoplje Gornje
je 1813. brojila 4.120 katolika. Poradi lak{e pastorizacije za katolike sredi-
{njeg i sjevernog Uskoplja 1844. utemeljena je Samostalna kapelanija Sve-
tog Ivana Krstitelja sa sjedi{tem u Malom Selu (Bugojno) koja je 1858. pre-
rasla u `upu. U vrijeme utemeljenja ove kapelanije `upa Skoplje Gornje bro-
jila je oko 6.000 katolika a pastorizirala su je ~etiri franjevca. Matice kr{tenih
Samostalne kapelanije / `upe Svetog Ivana Krstitelja u Malom Selu vode se
od samog njenog utemeljenja. Na latinskom jeziku su ispisana dva toma. Prvi
svezak obuhva}a razdoblje od 1844. do 1872. a drugi od 1873. do 1883. Iz
prvog sveska proizilazi da su katolici `ivjeli gotovo u svim mjestima sre-
di{njeg i sjevernog dijela Uskoplja. Prvi svezak bilje`i konstantno pove}anje
broja katoli~kog puka. Radilo se o prirodnom prira{taju kao i o doseljavanju
sa strane. Isti svezak svjedo~i i o intenzivnim `enidbenim vezama usko-
paljskih Hrvata sa `enama iz hrvatskih katoli~kih obitelji sa duvanjskih,
livanjskih, kupre{kih i drugih prostora te iz Dalmacije, Hercegovine, Rame,
La{ve i sl. Za uskopaljske je katolike najva`nije bilo da im djeca ne umru
nekr{tena, zbog ~ega su ih kr{tavali odmah nakon ro|enja. Ukoliko je bilo
mogu}e nosili su ih isti ili koji dan nakon ro|enja na kr{tenje u crkvu u
Malom Selu (Bugojno). U suprotnom su ih kr{tavali iskusni katoli~ki mu`evi
i `ene a ponekad i naju`a rodbina. Rijetko su djeca du`e ostajala nekr{tena
odnosno bez nadopune krsnih obreda u crkvi. Uskopaljski katolici visoko su
cijenili i sakramenat `enidbe. To, me|u ostalim, potvr|uje i samo desetoro
nezakonite djece registrirane u prvom svesku Matic kr{tenih. Polovicu ih je
rodio jedan bra~ni par. Drugi svezak bilje`i tek jedno nezakonito dijete. Za
veliki broj majki novokr{tenika zabilje`eno je da su porijeklom iz Dalmacije.
Prvi svezak Matic kr{tenih oktriva i veliki broj obitelji sa dva prezimena.
Drugi svezak bilje`i osjetno manji broj majki novokr{tenika podrijetlom iz
duvanjskog, livanjskog i kupre{kog kraja te iz Dalmacije i Hercegovine. U
njemu se, nakon 1878., susre}u doseljenici i iz drugih austro-ugarskih kraje-
va. Uglavnom se radilo o ~inovnicima koji su, poradi svoje slu`be, dospjevali
i u bugojanski kraj odnosno o trgovcima i poduzetnicima. Drugi svezak
Matic kr{tenih bilje`i znatno ve}i broj obitelji s dva prezimena u odnosu na
prvi svezak. I u njemu na vidjelo izbija ~vrsta vjera katoli~kog puka Uskoplja,
koji je visoko cijenio sakramentalni `ivot, a posebice kr{tenje i `enidbu.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 127

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 127

IV.

Prilozi

Stanje du{a Katoli~ke `upe Skoplje Gornje 1813.:56

56
KAMBER, 1932: 26; @IVKOVI], 1994: 190-191.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 128

128 Ante [kegro

Stanje du{a Samostalne kapelanije Svetog Ivana Krstitelja Malo Selo 1855.:57
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 129

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 129

Stanje du{a Samostalne kapelanije Svetog Ivana Krstitelja Malo Selo 1858.:58

* Kod autora pogre{no 3.789.

57
Schematismus, 1855: 52-54.
58
Status animarum, 1856: pass.; BATINI], 1956: 23-24.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 130

130 Ante [kegro

Stanje du{a Katoli~ke `upe Svetog Ivana Krstitelja Malo Selo 1864.:59

59
Schematismus, 1864: 50-51.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 131

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 131

BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 132

132 Ante [kegro

Stanje du{a Katoli~ke `upe Svetog Ivana Krstitelja Malo Selo 1877.:60

60
Schematismus, 1877: 43-44.
* U {ematizmu pogre{no 3.557
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 133

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 133

Prira{taj djece prema prvom svesku Matic kr{tenih

u Samostalnoj kapelaniji / `upi `upe Svetog Ivana Krstitelja
u Malom Selu od 1844. do 1872.:
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 134

134 Ante [kegro

Prira{taj djece prema prvom svesku Matic kr{tenih

u Samostalnoj kapelaniji / `upi `upe Svetog Ivana Krstitelja
u Malom Selu od 1873. do 1883.:

LITERATURA

ANTUNOVI], 1995.-1997:
Mirko ANTUNOVI], Hrvatski puk Bugojna, I. Demografska
studija. Ba{ka Voda, 1995.-1997.
BATINI], 1887:Mijo V. BATINI], Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercego-
vini za prvih {est viekova njihova boravka, III. Zagreb, 1887.
BATINI], 1913: Fra Mijo V. BATINI], Franjeva~ki samostan u Fojnidi od sto-
lje}a XIV.-XX., Zagreb, 1913. (drugo izdanje, Fojnica, 1998.).
BATINI], 1956: Bruno BATINI], Povijesni razvoj du{obri`ni{tva skopalj-
skog kraja i ocjena sada{njeg stanja. Zagreb, 1956.
^APKUN, 1940:Petar ^APKUN, De organisatione curae pastoralis
Franciscanorum apud Croatorum gentem. Makarska, 1940.
]ORI], 1908: Anto ]ORI], Neke povijesne crtice o redovitim i adminis-
tratornim biskupima i vikarima apo{tolskim u Bosni od god.
1543. do 1878. te o pogorjelom arhivu vikarijata Apo{tolsko-
ga. Serafinski perivoj 23 (1908.) 35-40.
DESPOT, 1993: @arko DESPOT, Najstarija sa~uvana matica kr{tenih u fra-
njeva~kom samostanu u Zaostrogu. Ka~i} (1993) 93-111.
DRINO, 2001: D`evad DRINO, Hercegova~ko podrijeklo stanovni{tva Sko-
paljske doline / sa naglaskom na Bugojanski kraj/. Her-
cegovina: ~asopis za kulturno i historijsko naslije|e 13-14
(2001.) 127-136.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 135

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 135

D@AJA DRAGANOVI], 1994:

Miroslav D@AJA Krunoslav DRAGANOVI], Sa Kupre{ke
visoravni. II. izdanje. @upski ured Otinovci Kupres, Ba-
{ko Polje Zagreb, 1994.
D@AJA, 1971: Sre}ko M. D@AJA, Katolici u Bosni i Zapadnoj Hercegovini
na prijelazu iz 18. u 19. stolje}e: doba fra Grge Iliji}a Vare-
{anina (1783-1813.).Kr{}anska sada{njost, Zagreb, 1971.
IVANKOVI] KRALJEVI] MIKULI], 2004:
Stjepan IVANKOVI] Jozo KRALJEVI] Drago MIKU-
LI], Ko~erin kroz stolje}a. Ko~erin, 2004.
JAXA-DEMBICKI, 1871:
J. V. JAXA-DEMBICKI, Der westliche Theil von Bosnien.
Mittheil. der kaiserl. und knigl. geograph. Gesellschaft in
Wien 13 (1870.) Wien, 1871., 162-176.
JOLI], 2005: Robert JOLI], @ivot i smrt u Duvnu. Demografska kretanja u
Duvnu od 18. do 20. stolje}a na temelju crkvenih mati~nih
knjiga. Na{a ognji{ta, Tomislavgrad, 2005.
1
JUKI], 1973 : Ivan Franjo JUKI], Sabrana djela, knj. I. Svjetlost, Sara-
jevo, 1973.
JURI[I], 2003: Pavo JURI[I], Moja zemlja, moji ljudi. Monografija `upa No-
votravni~kog kraja. (Priredio Pavo Juri{i}). Vrhbosanska nad-
biskupija Travni~ki dekanat, Sarajevo Novi Travnik, 2003.
KAMBER, 1932:Dragutin KAMBER, Stanje `upa i du{a apostolskog vikarija-
ta u Bosni srebreni~kootomanskoj prema popisu izvr{enom 1813.
Franjeva~ki vjesnik 39 (1932) 22-28, 57-59, 83-88, 111-121.
KAMBEROVI], 2003:
Husnija KAMBEROVI], Begovski zemlji{ni posjedi u Bosni
i Hercegovini od 1878. do 1918. godine. Hrvatski institut za
povijest Zagreb - Institut za istoriju Sarajevo, Zagreb, 2003.
KARAMAN, 1933:
Ljubo KARAMAN, Umjetnost u Dalmaciji: XV. i XVI. vijek.
Matica hrvatska, Zagreb, 1933.
KOVA^EVI]-KOJI],
KOVA^EVI]-KOJI], Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni.
Nau~no dru{tvo NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1961.
KOVA^I], 1991:
Dr. Anto Slavko KOVA^I], Biobibliografija franjevaca
Bosne Srebrene. Prilog povijesti hrvatske knji`evnosti i kul-
ture. Svjetlost - Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne
i Hercegovine - Franjeva~ki provincijalat Bosne Srebre-
ne, Sarajevo, 1991.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 136

136 Ante [kegro

KUJUND@I], 1966:
Juraj KUJUND@I], Crkva Sv. Ive u Podmila~ju. Dobri
Pastir 15-16 (1966) 369-375.
LEKI], 1995: Jozo LEKI], Tajne starih vare{kih matica. Napredak. Hr-
vatski narodni kalendar za 1996. Sarajevo, 1995., 259-270.
LEKI], 1995: Jozo LEKI], Crtica o Vare{u. Tajne starih vare{kih matica.
Napredak Hrvatski narodni godi{njak za 1996. Sarajevo,
1995., 259-270.
MA@URAN, 1999:
Dr. sc. Ive MA@URAN, Bitka kod Sente i upad princa Euge-
na Savojskog u Bosnu do Sarajeva 1697. godine. (Dnevnik
princa E. Savojskog). Glasnik Arhiva Slavonije i Baranje 5
(1999.) 195-239.
MILO[, 2004: Stojan MILO[, Bleiburg i kri`ni put zlo~in bez kazne.
Ogranak Matice hrvatske Livno - Hrvatski informativni
centar, Livno-Zagreb, 2004.
NEVISTI] BRKOVI] LJUBOS, 2004:
Katica NEVISTI] fra Tomislav BRKOVI] fra Janko
LJUBOS, Svoju zemlju i oni su voljeli. Poginuli i nestali iz
bugojanskog kraja: u Prvom svjetskom ratu (1914-1918), Dru-
gom svjetskom ratu (1941-1945) i pora}u te u ratu 1991-1995.
Svjetlo rije~i, Sarajevo Zagreb, 2004.
PERKOVI], 2003:
Tomislav PERKOVI], Stanovni{tvo Livanjskog polja u 18. i
19. stolje}u. Matica hrvatska, Livno, 2003.
Schematismus, 1836:
Schematismus missionariae provinciae Bosnae Argentinae
fratrum minorum observantium. Cura admodum reverendi
patris a Andreae Kujuncxich, pro anno MDCCCXXXVI, Budae.
Schematismus, 1840:
Schematismus alme provinciae Bosane Argentiae pro anno
MDCCCXL, Zagrabiae, 1840.
Schematismus, 1852:
Schematismus provinciae Bosanae Argentinae fratrum minorum
observantium cura Andreae Kujund`i} pro anno MDCCCLII/III.
Budae, 1852.
Schematismus, 1855:
Schematismus almae provinciae Bosanae argentinae fratrum
minorum observantium pro anno 1856. Budae, 1855.
Schematismus, 1864:
Schematismus almae missionariae provinciae Bosnae
Argentinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno
1864. Budae, 1864.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 137

Hrvatsko pu~anstvo sredi{njeg i sjevernog Uskoplja (1844.-1883.) 137

Schematismus, 1877:
Schematismus almae misionariae provinciae Bosnae Argen
tinae ordinis fratrum minorum observantium pro anno MDC-
CCLXXVII. Mostarini, 1877.
SKENDEROVI], 2002:
Robert SKENDEROVI], Analiza razvoja imenske formule u
gradu Po`egi i okolnim selima tijekom 18. stolje}a na temelju
mati~nih knjiga. Scrinia slavonica. godi{nnjak Podru`nice za
povijes Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za
povijest 2 (2002.) 261-276.
Spomenica, 1932:
Spominica Franjeva~ke klasi~ne gimnazije u Visokom.
Beograd, 1932.
Status animarum
Status animarum parochiae de Gornji Vakuf. Illmo ac Revssmo
Dno Fr. Mariano [unji} eppo Panadensi, ac Vicario Apostolico
in Bosna, mensis aprilis die 26 anno 1858 exibitus - confecit P.
Bonaventura Bari{i} parochus de Gornji Vakuf.
STRUKI], 1901:
Fra Ignacij STRUKI], Katoli~ka Crkva od pada Bosne do
njezina oslobo|enja (1463-1878.). Spomen knjiga iz Bosne.
Naklada Kaptola Vrhbosanskoga, Zagreb, 1901., 151-192.
[KEGRO [ARI] BULJAN [ARI], 2003:
Ante [KEGRO Anto [ARI] Slavica BULJAN To-
mislav [ARI], Ru`a na vjetru. @upa Sv. Male Terezije od
Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu. @upni ured
Bistrica - Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
[KEGRO, 1996:
Ante [KEGRO, Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovi-
jesti do kraja austro-ugarske uprave. Hrvatska uzdanica,
Uskoplje, 1996.
[UNJI], 1996: Marko [UNJI], Bosna i Venecija (odnosi u XIV. i XV. st.).
HKD Napredak, Sarajevo, 1996.
[UNJI], 1996a:
Marko [UNJI], Mjere, novac, zarade i cijene na dalmatin-
sko-bosanskom podru~ju (XIV. i XV. st.). Radovi Hrvatskog
dru{tva za znanost i umjetnost 4 (1996.) 37-74.
@IVKOVI], 1994:
Pavo @IVKOVI], Povijest Bosne i Hercegovine do konca
XVIII. stolje}a i Povijest Bosanske Posavine do po~etka XX.
stolje}a. Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak, Mostar,
1994.
BF-05.QXD 1.6.2006 14:33 Page 138

138 Ante [kegro

@IVKOVI], 1996:
Pavo @IVKOVI], Utjecaj primorskih gradova na ekonom-
sko-socijalne promjene u bosanskom dru{tvu u 14. i 15. sto-
lje}u. (Pojava gra|anske klase i novog plemstva). Univer-
zal, Tuzla, 1986.

S U M M A RY

Croatian population in the region of

central and northern Uskoplje (1844-1883)

In this article author presents results of the investigation about the origin
and conditions of the Catholic population in the central and northern parts of
Uskoplje in the period between 1844 and 1883. The chief sources for this
investigation were two volumes of the registers of the baptized from the
Independent chapel / parish of St. John Baptist (Malo Selo Bugojno). The
first register covers period between 1844 and 1872, and the second volume
embraces years between 1873 and 1883; both of them were written in Latin.
Although these registers contain brief data about the baptized, they shed a
new light on the questions about the number, conditions and origin of Croats
in the aforementioned regions of Uskoplje. Moreover, on the basis of these
sources one can drew fair conclusions about marriage relations and migra-
tions. On the basis of these registers one can conclude that the Catholics from
Uskoplje highly appreciated sacramental life, especially sacraments of bap-
tism and wedding.