MARIO PETRIĆ

Porijeklo stanovništva
STARIJE STANOVNIŠTVO INASELJA

Najstariji podaci o'livanjskim rodoviina potiču iz XIV vijeka. U jednoj povelji

hrvatskoga bana Mladena II Subića: iz 1322 godine, spominje se knez Voi h n i ć iz Livna'
(» ... comite Bubangna Woyhriig de'Hliuina«)'. Iste godine spominju seM i h o vil o-
v i č i, sinovi livanjskog vojvode (» ... filii ·Mihovilovich-' de Clivuna«)2, koji otkazuju' po-
slušnost hrvatskom' banu Mladenu -i" postaju gospodari Livna. Kada je nekoliko godina
ka'snije livanjska župa došla pod vlast Stjepana ·,'KotromaJ.1.ića, bosanskoga bana, susre':'
ćemo se t~da sa još jedpim rodovskim imenom! - G a l e š i"c P. -Ovaj rod je 'od poseb-
nog značaja za naša ispitivanja s obzirom da i danas li, 1ivanjskom kraju žive Galešići
za koje narodna predaja drži da je najstarije' pleme li 'Livanjskom polju. U kasnijim
izvorima trag im se gubi, a doznajemo za njih tek 1814',godine, u' popisu umrlih 'od kuge 4 •
Muslimani Galešići II Sovi-ćima (Rama) smatr,aju se starosjediocima!). NiJe isključeno da su
i to potomci livanjskih Galešića, koji su dolas'kom :Turaka 'prešli' na islam i odselili u taj
kraj. Prema jednom podatku iz 1366 godine saznajemo da su II livanjskoj župi živjeli
Matijevići, ,Ratkovi'ći i veći rod Ciprijanić. ( ... Vlatko, 'sin Ratka Matije-
vića iz Vrlike })de genere Ciprianorum de Cleuna~< - izjavljuje pred splitskim kaptolom
kako je njegov otac Ratko usvojio }}nobilem et egregh;tm militem, dominum Georgium
Ratchovich, de domo Michaelis ortum ex eodem. genere Ciprianorumi, eius consan-
guineum«)u.
Iz darovnice kralja Stjepana, Ostaj e vojvodi. Hrvoju Vukčićli i njegovu sinu
Baoši, od 8 decembra 1400 godine 7 ,. po prvi put doznajemo za' veći broj rodova i naselja
Livanjskog polja. Tu se spominju: G a j e i ć i (&AAAKO rAH~H'kb OAb fiHC'rpokq! j,
G a lop (r Monb OAb Ilpb.A06b), K l a š e i ć (IlMAKO KM4JH'kb 3 IOKpofA),
M r a t i n o v i ,ć (Il~~HXNA MpA'fHN06Hh H3 b MHWb j, S u č e e i ć (lpAfowb H
G'fOIeMAPb H IOpAH G~~!~H'kb H3b 0pbP~(b)' Utihjerčić (~'fHXokp~H'k[,.
3 r P!KAI\b), R u p a r ić (r~nApH'kA), Dob r j enovi ć ( ... G'fHnAN4 IOKpokllO~
RHil;.\ ). Ovdje se još jednom spominju Voihnići. Na LiV-anjskom' polju i dapas živi ;rrlo

1 T. S m i č t k l a s, Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, Zagreb

1911, sv, IX, str. 53. '
2 V. K l a i Ć, Građa za topografiju i historiju hlivanjske županije i grada Hlivna, Vje-
snik hrv. arheološkog društva, Zagreb 1928, sv. XV, str. 17.
3 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bo.:;:nae, Zagreb 1892, str. 23.,
{ Za popis 'umrlih od kuge 1814 - 1818 godine' U župi Donjeg i Gornjeg polja, dugujem
zahvalnost don Niki K a i Ć u, umirov. sv,ećeniku iz .Livna.
r, M. S. F i l i P o v i Ć, Rama u Bosni (ćiril.), SEZb knj. LXIX (Naselja knj. 35), Beo"':
I

grad 1955, str. 157.

f, M. B a r a d a, Lapčani. Rad JA, Zagreb 1954, knj. 300, .str. 483.
7 1. K u k u l j e v i Ć, SpomeniCi bosanski i crnogorski, A!'hiv za povestnicu jugoslavensku,

Zagreb 1852, knj,. II, str. 35, 37 i F. M i k los i c h, Monumenta serbk:a spectGntib. histol'iam Ser..:;
biae, Bosnae, Ragusii. Viennae'1858, str. 248-249,
32 MARIO PETRIC

razgranat starosjedilački rod Sučići, koje Erdeljanović nalazi ~ kod svetri bunjevačke
grllpe. 'Za njih kaže, da je »vrlo verovatno, d a su svi pomenuti rodovi, sa prezimenom
Sličići poreklom od starog , C~~!~Hi;" ", koji se još 1400 god. pominje u jednome od dva-
nest hlivanjskih plemena u Bosni ... Kao što smo. videli, Sučića ima i. sad li Livnu, a
svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, čiji su se rodovI i ogranci II vreme turske
'najezde i poznije razilazili na razne strane«8. Narodna predaja Sučića II Lusniću kod
Livna kaže da su se Sučići prije zvali Sučičić i da su rtekana živjeli II Orguzu, dakle
Upravo u mjestu spomenutog livanjskog plemena iz 1400 godine. U Grborezima kod Livna
Sučići pričaju ovo: »Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatro-
slavom dade otpor Turcima II Orguzu. Turci ih popijede, a -oni pobjegnu u Da~maciju,
Poslije se jedan od braće povrati "i od njega potiču svi Sučići uLivanjskom polju«,
Sučića i danas ima u susjednoj Dalmaciji, na Tijarici, a neki su odatle prešli ti Livanj-
sko polje. Ovim bi i pretpostavka Erdeljanovićeva o starini ovoga roda bila potvrđena.
U Popisu, knezova i vlastele naroda slovinskoga, Kačić spominje porodicu B e r-
g e l ji ć ( ... Bergheglich knezovi od Podumja iz Livna)", koji su pred Mongolima po-
bjegli iz Osijeka i došli »u Pogliu Iivagnskomu na 1241, oIli, kako drughi ochie, na 1235.
Gdi na jednoj Planini vene visokoj, kojase Tribaustcza zvasee, grad sagradisce" koji od
Ungarcza bih gniegqvim imm:enom zazvan H um, a posli do sadascgnieg.a vrimena zazvasee I
podhum(, Danas nema porodice Bergeljić -na području Livanjskog polja ali pomen na
nju nalazimo II jednoj" priči o, Brgonjić-banu, koji je stanovao na mjestu' danaŠnje Num-
begovića gradine na brdu Tribanj iznad Podhurna,_ U Sutivanu, na otoku Braču, spominje
se 1719 godine izumrla splitska porodica BergeIić'o. Vrlo je vjerovatno da ovi Bergelići
vode porijeklO! od livanjskih Bergeljića koje spominje Kačić.
Najstariji pomen za jedno slavensko naselje na području Livanjskog polj,a datira
iz druge poloviqe XI stoljeća. To je selo S ud u m i r i e a koje se spominje 1078 godine
(v. Historijski pregled), a danas je nepoznato na ovom područjU.
O župama Vidoši iLjubunčić ( ... »Vidgossa Lubinchi« ... ), koje nalazimo u jed-
noj povelji Bele IV iz 1244 godine, govori ·se opširnije u historijskom pregledu.
U spomenutoj darovnici kralja Stjepana Ostaje Hrvoju Vukčiču iz 1400 godine
na'vode se 23 sela Hlivanjske župe, od kojih se 12 javlja sa istim ili nešto izmijenjenim
imenom". Imena i danas poznatih naselja su: D o b r o ( ... z dobroga), K a b I i ć i ( ... iz
kablić), L; š t a n; (... lišćane), L u s n iC ( ... lučniće), )\l i š i ( ... iz miš), O r g u z

( ... iz orrus -H3 b Op"p~CI;), R u j a n i (ruibne), S a j k o v iC (sankoviće), T r i b i ć

( ... u trubićih), V r ž e r a l a ( ... iz važerac), Z a g O r i č a n i ( ... u zagorječah) i
Zavodan; ( ... od zavoda).
Ovaj" popis naselja i već spomenutih' livanjskih rodova jasno ukazuje da se kon..
tinuitet starijeg s~anovništva i naselja sa današnjim naseljima i rodovima ipak l1;ije, sa-
svim prekinuo uza sve promjene koje su nastale turskim osvajanjem, -ovog područja.
Imena 'preostalih 11, danas nepoznatih naselja su: . e i h o v i ć i, G r e b c i, K o-
k o š j e g I a v e i, M l i j a n i, O k u z l i ć i, T u r e, 'V r d o, V r b ov i k, V r t e i, Z a-
b ukov j e i Z a b r d n ja. .
Značajni podaci o naseljima Livanjskog polja iz· vremena turske' uprave sačuvani
su u nekoliko turskih popisa bosanskih nahija 12 • U najstarijem ~od njih 13 , iz godine 1470
- 1476 (dakle, odmah poslije osvojenja ovih krajeva od: strane Turaka), pored H I e v n e

8 J. E r d e l J a 1) o v i ć, O poreklu Bunjevaca (ćiril.), Beograd 1930, str. 161, 162.

9 A. K a č i ć - M i o š i Ć, Razgovor ugodni naroda slovinskoga (IzdanjU, koje sam kori-
stio, nedostaju stranice sa godinom.i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primjerak pri-
pada" II izdanju iz god. 1759, štampanom U Veneciji).
10 A. J II t r o n i Ć, Naselja i porijeklo stanovništva na otoku Braču,' ZbNŽO knj. '34,
Zagreb 1950, str. 95.
I I 1. Kukuljeyić, nav. djelo, str. 36,37.
12 Prijepise dosad neobJavljenih turskih deftera o Bosni ljubazno mi je stavio na raspo-
laganje prof. Nedim F.ilipović, docent FilozofSkog fakulteta u i Sarajevu, na čemu mu i ovom
prilikom izražavam osobitu zahvalnost. ' . . .
" Defter br. 0-76.
 PORIJEKLO, ST ANOYNISTVA
33

(Livno) spomInJe se 14 sela od kojih tri pod današnjim imenom: B i l a, M i š i i P ci d:"

hu m. Ostala nepoznata su: B a n i ć (ili Bajnić), B o ž a ni '(ili Bužani), Č r č i n e (ili
Čerčine)j I d r a ž a n i, K a r a j i g i t (?), O r l a, R a k o v i e e~ R e š e t a r; ,š u š i ć (So-
šić), Več u ć '(ili Večoć) i Z a b r a d a.
U defteru iz 1528 ~, 1530 godine 14 spominJe se seio Is t r ž i n i Ć, u području
Hlivna, sa 15 kuća i s primićurom Bilosavom Vučihnon1. Ovo s6,lo nis9.ffi uspio locirati;
mogao bi biti današnji Str'žanj kod Suie.e. Selo L II č, i Il i ć (ili Bočinić), zapisano je kao
mezra Lučinić. Vrlo je vjerovatno da se radi o· današnjem selu Lusnić, čije područje
je pogodno kao sijalište. U defteru je poznato kao čif1uk Kurda s. dizdara' i zapisano je
uz, mukatu od 260 akči; rnukata je ukinuta. Ubilježeno je' kao selo, a 'oni koji II njemu
stanuju -zapisani su kao raja. (1 muslim:an-konvertit~ 23 :kršćaniria -i primi6ur Nikola
Milančić).
tJ svom putopisu kroz Bosnu' 1574' godine Sibenčani Fr'ano- Blit'rišić' i Ivan DivniE
spominju polje S e r a m i s e v Q u koje' su došli putujući jedan' dan Livanjskim poljem'
prema"zapadu. U sp-omenutom polju je »šuma sa drvećem II vodi koja se proteže od
kuća; tako 'da izgleda kao neko veliko jeze'ro koje se ti materinjem jeziku zove e r nl
L u g (}} ... e -chiamato in lingua materna' Carni lug«)«15. Očigledno je da' se tu radi' o
dariašnjem selu Crni, Lug, koje se tada nalazilo' li' nahiji Sarumiše" spomenutoj već 1528
godine 16:
Za Veći broj sela Livanjskog polja saznajemo iz popisa, bosanskih nahija itimara
od početka XVII vijeka 17 . Od 49 sela koja se u popisu spominju, 12 i~ je i danas poznato.
To ,su: Golinj_evQ (Golinjava), Grborezi, Grg'brić'i ( ... Grguriću); .Kovačić,
'L i p a (Lipe), O r g u z (Gornji i D~nji Org o.), P od h u lit, ,p r o v o ( ... P~hovo), P r i-
luk a, S aj ko v ić ( ... Gornja Sanković), Vr žer al li ( ... Vražen Ralja) r Z a b lj a k
( .. ';, Žabjak). Spomenuta sela nalaze se na: području nahije' ,Hliviia osim, sela Kovačić,
Prhovo (Provo) iSanković (Sajković) koja su u popisu zabilježena na području Saruc
miše, dakle u sjeverozapadnom dijelu Livanjskog' polja'; Imeria '37 nepoznatih sela' su:
B,r'dini'ć, Bre-ste, Brešić, Brezin'e, B'u"čić, Gaj, Go'rić, Gra-
b o v č" i n i ć, G r i z (?), H o č i l n i ć (Močilnić ?)j- I s l, ci d i n a, G or' č i' 'c' a,
I s m e č a n i, I s t n j a n e; I v l a d o v i ć, L i h o d u b, L i s a fl (Liš an), L i-
š-a r a, L j'u b i n, M e s'a n (Mešan), M i l e ć a n, M i š a n, (možda današnji
Miši), Osoć'a'n, Ostaj a, 'Pogilić (Podglinić), PopovčanL P.reluga,
p r e š' i ć, R a š t e (Rašje), R a v n a, S v i r i š t e, U z g o n, Vel j a Vas,
V- to b l j. a n, V r b n i c a,' V r d o (vjerovatno Vrd'ovo na Dinari), V r i lov i c e i
Zalužište.
Godine 1626 Atanasije Grgičević (Georgieeo) u opisu kliškog' sandžakata navodi
p r o lo g kao }}un c-as~ello sopra una montagna«18, a n'e,koliko -godina kasnije Evlija Čele:"
bija u svom Putopisu spominje Prolog, koji je »mala okrugla' kula n'a najvišerh' vrhu vi-
Soke planine-«19. Oba putopisca govore.o Prologu kao utvr~enju ria planini, 'a ne
-o sefu
koje se nalazi u podnožju planine Prolog, u' Livanjskdm' polju:
Za svoga boravka na Livanjskom polju o. 1660gođ.Evlija Čelebija spominje selo
A t I i b e g o v i ć na zapadnoj strani Li'vanj skog polja~ ,}ro' je veliki odŽak u Livanj-
skom polju na podnožju Prolog planine: U ovome pdlju blizu spomenutog' sela ponire i
iščezava ona velika rijeka što izvire ii bazetia šehera- Livria«20. Da se pod imenom sela
Atlibegović danas podrazumijevaju sela Odžak' i Ćaić, nema sumnje. Oba sela su' li ri:epo"-
srednoj blizini tako da predstavljaju jedinstveno naselje. Tu su bila imanja livanjskih

H 'Defter br. 157.

15 F. _R a Č k i, Prilozi za geografsko-statistički opis bosanskoga pašalika, Starine krij.
XIV, Zagreb 1882, str, 194, '
Hl Def ter br. 157.

17 Def ter or. 728.

HI M. V. B a t i n i ć, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj pOviesti, Starine-knj.,XVII,

Zagreb 1885, str. 142.
1\1 E. e e l e b i j a, Putopis, ,knl, I',,(preveo sa turskog H: Sabanović), Sar-aJevo 1-954"
strana 166.
20 Isti, nav, djelo, str. 166.

Glas-ruk Zemaljskog muzeja - Etnologija 8

34 MARIO PETRIC

begova i .kapetana Atlagića, o kojima i Čele bija govori, a II bliz~ni današnjeg Ćaića je i
Veliki ponor u koji se slijeva Plovuča.
U popisu bosanskih spahija iz 1711 godine 21 spominje se veći broj timarskih
sela hlivanjske nahije koja se javljaju pod istim, današnjim im'enom, To su: L i š t a n i,
tuklić, Orguz, Kablić, Vržerala, Studba, Prolog i Zago-
r i č a fl iJ te nekoliko danas nepoznatih sela: D II b o č i e ·a, N II hJ H a s a II a g aJ
D o l n j e V r i 1 o, V r cl e, N e s II h.
Najpotpuniji popis hrvatskog stanovništva i naselja Livanjskog polja nalazi se
II izvještaju biskupa Dragičevića, koji je 1741 godine vršio kanons.ku vizitaciju li ovome
kraju 22 , U izvještaju je zapisano 35 sela sa 322 roda koji II nji.ma žive. Sela su: P r o log,
L i p a t u k I i ć (In villa Lippa-Chuiclich), Ć o s a n I i j e (Chiusanovzi) T r i-
b i ć (Tribich), V r ž e r a I a, P o d h u m (Podum), L i š t a n i (Chiucovaz), G.
R II j a n i (Rujani), D. R II j a n i, Ć a i ć (Chieaichi), L j II b II II Č i ć (Gliubuncich);
§ t r u I' n ić (StvulPuich), t e I e b i ć ( C e l e b i ch), L u s n i Ć, P r o v o (Pro-
hovoj, t a p r a z I i j e (Ciaprazlie), Z i r o v i ć (Xirovich), P r i s a p, K a b I i ć i
(Cablici), Suhača (Suhachia), Priluka, Zastinj'e, Zabrišće (Zabri-
schie), Z a b I j a k, G II b e r (In villa Xabich, Guber), S rđe v i ć i (Sargevichi),
D o b r 0, P o t o' e a n i i Z a g o r i č a n i, ' K o m o r a n i (Como rani), G r g II r i e j
(Gargurichi), S m r i č a n i (Smbchani), M i š i (Missi) i G o I i n j e v () (Vucichi).
Osim Lištana i Go1injeva, današnja livanjska naselja zadržala su ista imena kakva su
imala 1741 godine.
Popis rodova II Dragičevićevom izvještaju približio nas je našim današnjim ispi-
tivanjima porijekla stanovništva Livanjskog polja. U 35 sela koje izvještaj spominje
živjela su 322 rođa, od kojih 192 i danas postoje na Livanjskom polju. Ovi rodovi su
nam znatno olakšali provjeravanje nar. predaje o porijeklu današnjih stanovnika, naro-
čito onih, koji se smatraju starosjeciiocima II ovom kraju. I jedan od kriterija prilikom
utvrđivanja starine pojedinih rodova, bilo je upravo upoređivanje narodne predaje sta-
novnika sa pomenutim popisom iz 1741 god. i sa knjigom umrlih od kuge 1814 - 1818
godine 2B •

STANOVNIŠTVO I NASELJA OD XVIII VIJEKA DO DANAS

U pogledu nacionalnog i etničkog sastava, stanovništvo Livanjskog polja i bliže

oikOlmce (bez grada Li'vlna) s:astlojii se ad Hn~ata, Srba ika vaca, Srba ijekavaea, Muslimana
i Cigana. Najmnogobrojniji su Hrvati i Srbi ijekavci, a zatim dolaze Srbi ikavci, Mu-
slimani i Cigani. Od ukupno 1095 rodova u vremenu proučavanja, kod Hrvata je bilo
790 rodova ili 72,11)/1), nastanjenih II 65 sela; Srba ijekavaca 175 rodova ili 15,91)/0, u 15
sela, Srba ikavaca 72 roda ili 6,5°/0, nastanje·.1ih II 16 sela, Muslimana 5'1 rodova ili 5,2 0/0
II 17 sela, i svega jedan rod Cigana.

Etnička raznolikost dolazi najviše do izražaja u naseljima srednjeg dijela Polja,

II V. i M. Guberu, u V. i M. Kablićima, Potočanima, G. i D. Žabljaku, Komoranima,
Grborezima i dr., gdje zajedno žive Hrvati, Srbi fk,alVc-i i MIU!'3.J.i!mani. U pe-riferni.m dije1!O'virc.a
Polja, na sjeverozapadu i jugoistoku, etnička raznolikoS't je manje izra~ena ili je uopće
nema, kao što je to slučaj sa područjem, koje je nastanjeno Srbima ijekavcima (v. kartu).

H r vat i - Kao što je već pomenuta, hrvatsko stanovništvo predstavlja ve-

ćinu (72,1%) u Livanjskom polju. Uza sve to što je II vrijeme turske vladavine iselja-
vanle i doseljavanje sa ovog područja bilo gotovo stalna pojava, ipak se sve do danas
od·ržao veliki broj star?sjedilačkih rodova. Od ukupno 790 hrvatskih rodova, za 169 je

21 V. S k a r i ć, Popis bosanskih spahija iz 1123 (1711) god., (ćiril.), GZM XLII, sv. 2, Sa-
rajevo 1930, str. 75-79.
~~ Prijepis Dragičevićevog izvještaja otkupilo je Etnografsko odjeljenje Zemaljskog mu-
zeja u Sarajevu od don ,Nike K a i ć.a iz Livna. Original izvještaja nalazi se II Arhivu Pro-
pagande li Rimu.
2.1 Navedeno li naporn~ni 4.
 PORIJEKLO STANOVNI,sTVA
35

utvrđeno da pripadaju starosjediocima Livanjskog polja. Općenita karakteristika ovih

rodova je velika razgranatost. Takvi· su, napr., starosjedilački rodovi Mihaljevići, Sučići,
Batinići, Dalići, Hrgići, Brčići i još neki drugi. Njihovu starinu možemo pratiti sve do
sredine XVIII vijeka, a nekih (Sučići, Galešići) do XIV vijeka.
Prema historijskim podacima, iseljf.vanja stanovništva sa Livanjskog polja bila
su najveća tokom XVII vijeka (vjerovatno j e toga bilo i odmah nakon dolaska Turaka
u ove krajeve, ali o tome zasada nemamo pouzdanih vijesti, koje bi nam tu pretpostavku
i potvrd.ile). Iseljavanje je bilo usmjereno na susjedno, ci'a,lmatinskQ područje, i to uglav-
nom na Cetinsku Krajinu. To nam je potvrdila i narodna predaja $tanovnika u nekim
selima Cetinske Krajine 24 .
I za 74 roda od 130 nepoznatih u Li vanjskom polju, koje je zabilježio Dragičević
1741 godine, utvrdili smo da se danas nalaze li okolici Sinja i II samome Sinju, Vrličkoj
Krajini, Poljicima, Klisu, u okolici Splita" i u Splitu. Za pojedinačna iseljavanja iz Livanj-
skog poija, kojih je bilo mnogo koncem XVIII i početkom XIX vijeka, možemo kazati
da su bila više usmjerena na unutrašnjost Bosne, na Kupreško i Glamočka polje. ,Poslije
I svjetskog rata, pa i danas, pojedinci se iseljavaju 'n-aj češće u Dalmaciju i Slavoniju.
Povod seobama (kako skupnim tako i pojedinačnim) u XVII vijeku bio je strah od
turskih progona, naročito onog dijela stanovništva koje je bilo bliže uticaju katolič~ih
crkvenih župa; koncem XVIII i početkom XIX vijeka velika iseljavanja sa Livanjskog
polja uzrokovana su epidemijama kuge, koja je li Qvini kraje'vima harala 1872 i 1814 -
1818 godine. Pojedinačna iseljavanja stanovnika vršili 'su i turski feudalci, koji su imali
svojih posjeda i izvan Livanjskog polja. To isto odnosi se i na preseljavanja unutar
samog Livanjskog polja.
Doseljavanja na Livanjska polje bilal su najživlja poslije epidemije kuge 1814
- 1818 god. Najveći broj doseljenika ~ 344 roda - je iz Dalmacije. Od ukupnog broja
bj:vatskih rodova takvih je 43,5 % • Iz narodne predaje koja je sačuvana kod ovih dose-
'tj enika doznajemo za mjesta u Dalmaciji gdje SfU cni nekada žtilvje.li. Niaijiv1i!3fe Jh de d:Jse-
lila iz sela Sinjske Krajine (Voštane, Tijarica, Gljev, Glavice, Bajagić i Bitelić), a zatim
iz predjela koji administrativno pripadaju općini Lovreć, kotara Makarske (Aržano, Stu-
denci, Svib, Dohranje). Uzrok ovim seobama leži u tdme što prilike za život II Dalmaciji
nisu bile povoljne ili, kako sami kažu, »t2:mo je bila tiskoba«. Poslije austro-ugarske
okupacije 1878 god. doseljavanja ti većim razmjerama gotovo su prestala.
Na osnovu proučavanja narodne ,tradicije, kao i naselja u kojima većinu stanov-
ništva čine dalmatinski doseljenici, li mogućnosti smo da rekonstruiramo puteve migra-
cija. Za Donje polje, selo Rujani su tranzitno područje seobama iz Dalmacije u Livanj-
ska polje, i obratno; Prološki prevoj je to isto za centralni dio Livanjskog polja i jedan
dio Buškog Blata, a na krajnjem jugoistok11, uza samu dalmatinsku granicu, sela Lisko-
vača, Rašeljke i Renjići predstavljaju prolazno područje svim migracijama koje vode II
Buško Blato sa susjednim selima.
Doseljavanja iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine nisu tolika kako bi se
očekivalo. Ukupni broj doseljenika iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine iznosi 125
rodova, što predstavlja 15,7 % od ukupnog hroja hrvatskih rodova. Bosanski doseljenici
su uglavnom sa susjednog područja, od Duvna, Kupreškog i, Glamočkog polja. Iz uda-
ljenijih krajeva, Jajca, Travnika i Sarajeva, svega je po jedan rod. Ukupno 81 rod ili
10,20/0. Hercegovački doseljenici (44 roda ili 5,5"10) su iz okolice Ljubuškog, Rakitna
i Konjica.
U najmanju grupu spadaju cyodovi doseljeni iz drugih krajeva i stranih zemalja.
Dva roda porijeklom su iz Bačke (predak im je iz Bačke; kao turski zarobljenik radio
je na imanju Atlagića u Odžaku), a jedan rod (Radaši) vodi porijeklo iz Poljske.
U seobama unutar Livanjskog porja (lokalne seobe), učestvovalo je 47 rodova.
Do ovih seoba dolazilo je usljed čestih premještanja kmetova sa jednog posjeda na
,drugi, zhog kupovine zemlje (ovo n;;tročito poslije I svjetskog rata), a i zbog odlaska u

~~ U selima Bajagiću, G. i D. Bite1iću i PotravIju, koja su dalje od komunikacija i koja

vjerovatno nisu stradala prilikom turske opsade Sinja 1715 godine, narodna predaja o porijeklu
iz Bosne još uvijek je živa.
3'
 36 MAR!0 PETRIC.

. domazetstVQ --:- »na ženinstvo«. DomazetstVQ smo zabilježili kod 16 rodova (od toga, tri
doma:zetska roda su iz, Dalmacij'e).
Premda Je' 'narodna predaja o porijeklu kod }Irv.at~' dosta živa,_ ip.a1,{ ~c.t,)h2
roda, što predstavlja 12,9% od ukup~og broja rodova, nije bilo ,moguće. ustanoviti pori-
jeklo. 'u većini slučajeva radi se o onim rodovima, knji" su· ostali bez starijih članova, a
predaju o porijeklu -nisu prenosili na potC?IDstVQ ili ha svoje vršnjake II selu, 'što je
gotovo redovita -poJava. Među r_odave nepoznatog- porijekla 'spadaju i' takvi, koji"svojim
imenom upućuju na -strano porije~lo. To su Ojvani, Tate; Čarani, Matani, 'Urse 'i Ursići.
Sela _ll kojima danas žive Hrvali su' sljedeća: Prolog, Orguz, T'ribiČ, ĆosanliJ(;!,
Čuklić, Lipa, Vržerala, Podgradina, Bilo Polje, Liskovača, Rašeljke, Rerij~ći, Kazaginac,
KUrtoviha, Galići, Mijakovo Polje, Bukova Gora, Ziciine, Korita, Dobrići; G. Grabovica,
D. Grabovica, Prisoj e, Golinjeva, Miši, Podhum, Srđevići, Bila, Zab:dšće, G; Držanlije,
D. Drža:hlije, Smričani,' D. 'Sturba, G~ Sturba, Vidoši, Grgurići, Podkraj, ,Dobr.o, "Zag&:-
riNmi, Potoč ani, D; Žabljak, G~ Žabljak, Rapovina, V: Guber, M. Guber, Ko:rhorarii,
Grborezi, Zastinje, Suhača; V; Kaplići, M,. J$:a1Jlići, Priluka, Prisap, Ž;1rović; Lji.lbunči~;
Lusnić, Strupnić,. Kovačići" Čeleb,ić, Čaprazlije, D. Rujani, G: Ruja10i, Lfštani,' qdžak
i' ČaiĆ.· . . , ..
O.d ukupna 80 sela uLivanjsko';' polju i okolici, I;lrvati žive u65 sel~(82,4oj~).

S r b i"-~ k a:~ e.i: ' - Ovu etničku gr~pu sači~jqvajv 72 ~OdCl, ~ili 6,5,~lo ~~l'~k~p~~g
brojft, rodova u LiV-anjskom polju. Žive zajedno, sa Hrvati:rp.a ,i. Muslimanima u 16 -sel~
srednjeg i južnog dijela Donjeg polja (Čaprazlije,D. Ruj ani, Čelebić, Priluka, Suhača i
Zastinje) i li Gornjem polju sa obližnjim selima (Grborezi, Komorani" M. Guber" V. Gu-
ber, Rapovina, G. Žabljak, D.Žabljak, Poto čani, Bila i Smričani). Do Drugog svjetskog
rata Srba ikaVftea bilo je u G. _Rujanima, Golinjevu i Prisoju,. ali su ti .toku ra(a svi
stradali. .
Otežavajuću okolno.s:t u ispitivanjima ovog stanovništva ,predstavlja nedostatak
n'eposrednih pisanih spomenika, koji bi nam pružili ~igurniji oslonac za utvrđivanje
njihove starine i vremena doseljavanja. Stoga će biti potrebno osvrnuti se' na historijske
podatke o' doseljavanj-y. Srba u susjedne ~rajeve D.almacije, jer odatle potiče i najveći
broj doseljenika među Srbima, ikavcima.
Najstarije poznatO' naseljav~nje srpskog stanovništva .. u Dalmaciju spominje se
'4 XIV vijeku, kad je car Duš,an prest;:lio, neke_ Hercegovce' ,li predjele između Cetine i
Krke 25 . Ovim doseljenic;iI1l.a vjerovatno. pripada crkva Vaznesenja Hristova na vrelu ,Ce-
tLne, u parohiji Vrlici, koja je osnovana ~3.39 godi;ne 26 • Nekoliko godina ka_snije, 1395,
podignut je i manastir Dragović li, VrJi?!~oj _K;rajini27 .. PJ;'etpostavljal11)o d:,a je međv ovim
I ~rpskim stano~ništvom -XIV vijeka ,bilo ikavaca. '
Najstariji rod među Srbima ikaveima uLivanjskom polju- su' T r.i š,e u" V; Gu-
peru, ~oje smatraju starosjediocima. Njihova porpdična ,predaja gpvo.ri da su »od dav-
nine« ovdje i da se ne zna otkuda su s~ doselil.i. Ositr,l u_ V: Guberu" nema ih_ .nigdje
drugdje na području Livanjskog polja.
Doseljenika među Srbima ikaveima. ima najviše'- iz' D.almacije; Njih' sačinjavaju
30 rodova ili 41,6 0/0 od ukupnog broja Srba ikavaca .. Iz' :Vrličke Krajine' doseljep-o -je
7 rodova, iz' Sinjske Krajine 2 roda, iz okolice: Drniša 2: .roda- i' l rod porijeklom od
Zadra. Za preostalih 18 rodova narodna predaja kaze da su »u tursko doba« iz\Dalma-
c~je najprije došli u sjeverni aio Livanjskog pol3a,- a odatle _onda prešli- u, krajeve bliže
Livnu. Općenito se, smatra -da su doseljenici iz Dalmacije_~tariji' od doseljenika iz drugi1:J.
krajeva. R'a c e u V. Guberu su stari doseljenici iz oko.lice, Zadra. Za njih, narQ.dnFl
:predaja kaže da su se doselili. pred više od 250 godina (na nadg'robnojploči u guber-
skom, pravoslavnom groblju' spominje se Mitar Raco, koji je u:ql,:r.o 1831 .godin~." Ost~li
spomeni9i su nečitljiyi i vjerovatno pripadaju starijem 'dobu)... ' ','

.25 N:- M i l a Š, Pr~voslavna Palmacija (ćiril.), !:-Jovi Sad 1991" st:r,:;:.134-135.

~6 Isti, naV. 'djelo,. str. 150.. ..! I'
H Isti, nav. djelo, str. 149.
 PORIJEKLO STANOVNISTVA

. Mlađeg porijekla su rodovi doseljeni iz Bosne. Takvih je 20. rodova (27,7'10), od

kojih su 3 iz okolice Glamoča, sa Kupreškog polja 4 roda, od Duvna (Eminovo Selo)
2 roda" sa područja Grahova (Unište i Tičeva) 2 roda i iz .okolice Tuzle 1 rod. Dok su
se doseljenici od Grahova, Kozare i Tuzle prije svog- dolaska u ovaj .kraj zadržali. neko
vrijeme u Donjem_ polju, dotle su oni iz Glamočkog, Kupreško.g i., Duvanjskog polja do-
selili bez zadržavanja na drugom mjestu.
Pet rod:ova (8,3 0/0) vodi porijeklo iz Hercegovine, ali im nije poznato iz koje su
se oblasti doselili.
Crnogorcima se smatraju Pažini, Radete i Crnogorci. Radete u V. Guberu pri-
čaju, da su se najprije doselili u Držanlije, pa da ih je Firdus-beg odatle preselio u V
Guber. Put _doseljavanja ovih rodova- nismo mogli ustanoviti.
U :lokalnim seobama unutar ikavskog područja učestvovala s~ 3 roda. Za 7
rodova (9,7 % ) nije ,bilo moguć~ ustanoviti porijeklo.
Domazetstva kod starijih rodova nismo mogli pronaći. Današnjih :3 domazetskih
rodova nastali 'su tek poslije Drugog svjetskog rata. Pada u oči da su skoro svi »ugo-
vornici~< došli 'iz drugih krajeva; sa Kupreškog polja 2, jedan iz Glamočkog polja i
jedan iz Hercegovine. Samo jedan domazet u Smričanima porijeklom je iz Livanjskog
polja j iz Prava. '
Iseljavanja u druge krajeve, prema p'iičanju starijih ljudi nije bilo; ukoliko
je do toga: i dolazilo, to su bila samo 'premještahja »na drugu- zem'rju« unutar ovog
područja. I danas je iseljavanje pojedinih rodova vrlo :rijetka pojava, ali pojedinačnog
iseljavanja mlađih članova toda ima naročito mnogo u onim selima koja graviti-
raju Livnu.

S r b i i j e k a v e i zauzimaju sjeverni dio Livanjskog polja (Donje polje) sa

selima: Bojmuhtam'a, Radanovcima, Vrbicom, Bogdašilha, Bastasima, Nliglašicoin, Grkov-
Cima, Crnim Lugom, Jarugom, Pržinama, G. Kaz~ncima, D. Kazancima, Sajkovićem, Gu-
binom i Provo'm. U ovim selima živi 175 rodova ili 15,90/0 od 'ukupnog broja rodova u
Livanjskom polju. Narodna predaja ovog stanovništva je vrlo živa, štaviše,', kod nekih
rodova zalazi u daleku prošlost. To se odnosi l i prvom redu na one rodove koji su se
doselili' iz 'V.rličke krajine u Dalm.aciji. U narodnoj- predaji' većine 'fodova eesto se spo-
minje bježanje II Dalmaciju »za vrijeme· kuge«, te ponovo vraćanje li stara na'selja kad
bi prestala epidemija. Ovb će biti .jedan od razloga- zbog čega- se -starosjediocima srna..:.
traju samo bni rodovi, koji se -ll prošlosti nisu ud"aljaval-i nigdje iz svojih sela. Takav su
rod D o k i. Ć i l i Vrbici; koje -drže 'za prave starosjedioce. .
Najveći broj doseljenika, 96 rodova ili 54,8 0/0 od Ukupnog broja rodova kod
Srbaijekavaca, porijeklom je IZ Dalmacije. Od toga izVrIičke krajihe 77 rodova (80,2'10),
iz okolice' Knina 7 rodova (7,20/0), -od Drniša' 5 rodova (5,2 0/0), a iz Sinjske krajine 4
roda (4,10/0). Preostala 3 roda (3,1'10) znaju da su porijeklom iz Dalmacije, ali he zhaju
iz kojeohlasti.
Kao što- se vidi, _Vrličk:a krajtna (Otišić, Civljane," Kijevo, Cetina, Kosore, K6~
ljani, Kotluša, Garjak) dala je najviŠe dalmatinskih noseljenika. Oni uglavnom predstav~
ljaju i _većinu stanovništva 'u naseijirria bliže dalmatinskoj granici, ispod Dinare': II
Nuglašici ,65 % , u Crnom Lugu 60 0/°', li Jaruzi 50 0/0, u Pržinama 57°/a, u Sajkoviću 64,7,0/0 ,
u- Gubinu 56,2% i II Provu 66,6 0/0 • .ovo stanovništvo vodi porijeklo od srpskih doseljenika
koji sU se u Vrličku i Kninsku krajinu doselili ,tokom XV, XVI vijeka i ],tasnije. NaJve~a
seoba -spominje se početkom XVI vijeka, u vremenu od 1523 do 1527 godine, kada ;je po
naredbi Ttir'aka naseljeno u Kninskoj krajini, Bukovici' i Kot'arima, nekoliko hiljada
srpskih porodica iz Bosne r Hercegovine 'i Stare Srbije 28 . I poslije Karlovačkog mira 1699
godine spominje se na,seljavanje srpskog stanovništva u Vrličku krajinu: -. .. »pustu Ce..;
tinu naseliše uskoci iz, Bosne, među kojima bijaše i hrišćana. Kršć'an'i se namjestiše ~ II
Varošu. (Vrlici ---'- M. P.) i okolici, Et hrišćani okolo vrela Cetine«2n.

Isti, nav, djelo, str. 168-169.

28.

S. Z I a t o v ić, Franovci države presvetog odkupitelja·

20 - hrvatski puk II Dalmaciji)
Zagreb 1888, str. 33.
 MARIO PETRIĆ

Put doseljavanja iz Vrličke Krajine u sjeverni dio Livanjskog polja išao je

preko Dinare na selo Gubin. To je najkraći put kojim se narod i danas služi prilikom
odlaska u Dalmaciju. Doseljenici. iz okolice Knina (Kosovo, Palača) i Drniša (Promina)
išli su preko Uništa, na području Grahova.
Drugu veću grupu sačInjavaju doseljenici iz zapadne i sjeverozapadne Bosne.
Njoj pripaJda 41 .TOd .1Ii 23,4'/' odu!kupnog broja rodova kod Srba ijekavaea. Iz
Gerzova kod Mrkonjić-Grada doseljeno je 28°/1) rodova, sa Glamoč~og 'polja 200/0, iz okQ-
lice Ključa 11,1 0/0, sa Kozare 11,l%, 'od Grahova 6,6 0/0, iz Suice 2 roda, od Banjaluke
1 rod. Iz Lijevča doselila su se 2 roda.
Za -9 rodova, ili 4,50/0 od ukupnog broja, narodna predaja govori o porijeklu iz
Hercegovine, a isto toliko i za "0ne rodove, koji svoje porijeklo dovode iz Crne Gore.
Vrlička krajina je tim doseljenicima bila posljednja etapa prije doseljenja u Livanjska
polje. 'Najmanju grupu čine doseljenici iz drugih krajeva. To su samo 2 roda dose-
ljena. iz Like.
U lokalnim seobama učestvovala su svega 2 'roda. Pojave domazetstva gotovo
i nema. Zalbidji~žen je samo jetd!an ..slLuČiruj u 'Gubinu, gdje se neki Kovačević iz' Uništa (Gra~
hovo) »udo na Vukovij aka kućištu«.
Za lS rodova (8,5 0/0), porijeklo se nije mqglo ustanoviti. I ovdje se, kao što je,
to slučaj i kod Hrvata, radi. o onim rodovima koji su ostali bez starijih člano~a, a s tim
i bez predaje o porijek;lu. U ovu grupu spadaju i rodovi, koji svojim imenom upućuju
na strano porijeklo. Takvi su Cakari, Čančari, Jondže, Jusupi, Kalaveri i Marmuti.
O iseljavanju sa ovoga područja narodna predaja govori da su bila najveća
u doba kada je vladala epidemija kuge u ovim krajevima (XVIII i početkom XIX vi-
jeka). Tada se bježalo' u susjednu Dalmaciju, u Vrličku krajinu.
Slučajeva pojedinačnog iseljavanja bilo je naročito mnogo krajem XVIII i u
XIX vijekU. Ova iseljavanja usmjerena su uglavnom na područje Glamočkog ,i Kupre-
škog polja. U većini slučajeva, tu se radi o premješt<3:njima kmetova na drugi" posjed.
PosUje Drugog svjetskog rata veliki broj rodova odselio se u Tovariševo kod
<

Bačke Palanke.

M u s l i m a n i - Na području Livanjskog·polja danas im~ svega 57 mU:slimanski~

rodova, ili 5,2 0/0 od ukupnog broja rodova u Livanjskom polju. Naselja u kojima žive
zajeano sa Hrvati-ma i Srbima ikavCima su: Golinjeyo, Podhum, G. Sturba, Grgurić~,
Podkraj, Potočani, G. Žabljak, Rapovina, V. Guber, M. 'Guber, Komorani, Grborezi, Za-
stinje, Suhača, V_ Kablići, M. Kablići i Pr~sap. -Nekada su živjeli na znatno širem po-
dručju, u više naselja. Bilo ih je" napr., u D. Žabljaku, Čelebiću, Ljubunčiću, Odžaku i
Ćaiću, u Prologu 'i u Pod-gradini. Poslije austro-ugarske okupacije, a naročito pred kraj
Prvog "svjetskog rata, mnogi su odselili II Livno i U druge krajeve Bosne, a"neki imućniji
rodovi (Numbegovići) u Tursku.
Narodna pred,aja o porijeklu kod muslimanskih rodova nije tako živa kao kod
Hrvata i Srba, (ikavaca i ijekavaca); zbog toga je i broj ,rodova za koje se nije moglo
ustanoviti porijeklo veliki. Od 57 rodo:va, 19 ronova, ili 33,3 0/0, ne zna ništa o svojoj
starini. I nedostatak bilo kakvih pisanih spomenika za, ovu etničku grupu, otežao je ispi-
tivanJa njihove starine i porijekla.
Za 13 rodova, ili 22,8 % od ukupnog broja, narodna predaja i ,kazivanja susjed-
nog stanovništva govore da su starosjedHački. Ostali 'rodovi su doseljenici "iz Dalmacije,
5 rodova (8,7'/,); iz Bosne 3 roda (5,2'1.); iz Hercegovine 5 rodova (8,7 0/0). Omeragići u
Podhumu kažu da BU porijeklom iz Crne Gote, a Kalenderi u Komoranima iz Turske.
Doseljenici iz Dalmacije (iz Vrličke Krajine 3 ,r·o4a,· a iz .okolice SinJa 2 roda) naselili
su 'se II Livanjskom 'polju krajem XIX' vijeka, a doseljeniCi iz; ostalih krajeva B,osne j
Herc.egovine ne znaj-u kaci'a su se doselili. . .
U lokalnim seobama učestvovala je 10 rodova. S tim u vezi primjećuje se da
rodovi' koji žive u naseljima udaljenijim od Livna nastoje da mu. se što više' približe.
) Domazetskih rogova, kao, i pojave 'domazetstva kod Muslimana uLivanjskom
polju, gotovo nema. Ustanovljen je samo jedan slučaj u Piragića Docu (zaselak V. Gu-
,bera),_ gdje .se neki Dizdar iz Grboreza doselio »na miraz«.
 PORIJ'EKLO STANOVNIŠTVA.

e i g a n i predstavljaju n,,!-jmanju etničku grupu, u Livanjskom polju) sve,Ka

jedan rod. To su· Ba š i ć i II Smričanima, koji kažu da su ovde »još .od turskog cibba«.
Oni sami sebe smatraju Muslimanima i ne priznaju da su CIganI. Stariji ljudi II ~ei.u.
pričaju za njih da su primili »tursku viru« zato, da bi se izjednačili s ostalim Muslima-
nima. Lokalitet gdje stanuju Bašići zove se Cigansko Brdo.

Opći pregled· sastava i porijekla stanovništva Livanjskog polja, prikazan je

no Tabeli 1.

. TRAGOVI STARIJEG BALKANSKOG STANOVNISTVA

Prilikom ispitivani.a porijekla stailOvništva Livanjskog ·polja primijetili smo da

imena nekih rodova i toponima upućuju na vlaško. porijeklo. :Ne raspolažemo, doduše,
neposr.ednim historijskim podacim,a o Vlasima na Livanjskom polju, ali ih izvori spo-
minju u najbližem susjeds~vu: u Cetinskoj Krajini i okolici Glamoča.
U Cetinsku Krajinu Vlasi s.e dost-ljavaju zajedno. sa srpskim stanovniš~vom
tokom 14, 15 i "16 vijeka. Historijski izvori iz toga vremena spominju ih poci imenom
Olahi,Wolachi, Wlabi, Vlasi te MarIachi, Murlachi i s1.30, a razlikuju ih od hrvatskog
i srps~og stanovništva. To se jasno" vidi iz Vlaškog zakonika župe Cetine od 1436 go-
dine, gdje se između ostalog kaže: " . :. II A~ lm H~A HHMH UHfA~Ub Xp6~'fHI1b
ROHROA~ .•.. ,,31 i " . .. H GpliilHU~ A~ Hf MOp.! O'f A~'fH H~ ftil~X~, 11H ftilAX
lU GpliilHHA .,,32.
Kada je padom Klisa 1537 god. cijela kontinentalna Dalmacija došla pod tursku
vlast, kada. se II puste predjele Dalmacije doselilO novo stanovništvo- iz Bosne i Her-
cegovine »preneli su - kako kaže Erdeljanović - dalmatinski primorci i Mlečići na te
Slavene nazive »Vlasi« i »Morlaci«33. Prema mišljenju Š. KuIišića, »proces poslovenji-
vanja romanskih Vlaha u ovim krajevima Dalmacije i Bosne bio je svakako mnogo
složeniji, a mjestimično je·i duže trajao. Stoga se ne može govoriti o prostom preno-
šenju naziva Vlasi i Mo:ilaci na novo; doseljeno slovensko stanovništvo XVI vijeka,_ jer
je besu~nje i ovo stanovništvo asimiliralo izvjesne vlaške i sta:ri1e vlaška ---: slo.vensJ{e
grupe«. Pozivajući se na svjedočanstvo, Kulišić navodi da' »Domeniko Negri još u XVI
vijeku kaže ,da cetinski. Vlasi imaju pokvar'eni latinski govor« i ističe »a Fortisovi Morlaci
(druga pol. XVIII vijeka - M. P.) još uvijek sami sebe na~ivaju Vlasima, iako se već
nesumnjivo radi o slovenskom stanovništvu«34.
Sjeverno od Livanjskog polja, oko Srba, Unca i Glamoča, spominju se. 1530 god.
Vlasi (» Valachi, Thurcorum, qui comoraverunt iz Zerb, ·.in' Unacz et in Glamoch«)35. U
Livnu se plaćao vlaški porez - reSlIl1i filurije, god 1485 B6 ,U mnogim selima Livanjskog
polja početkom XVII vijeka 37 , a u puvnu još 1764 godine38 • Iz ovoga se vidi' da su Turci
razlikovali poreze ylaha od poreza koje je plaćala ostala raja - Hrvati i Srbi.

80 J. E r cl e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 321.

81 R. L o p ,a š i ć, Zakon za hrvatske· Vlahe županije cetinske od godine 1436. Monumenta
historicĆ>·juridica Slayorum meridionalium, Zagreb 1894, vol. V, str. 9.
aa Isti, nav. djelo" str. ll.
aa J. Erdeljanović, nav. djelo, 'str. 322.
34, š. K u l i š i Ć, Iz putopisa Alberta .Fortisa, GZ.M, Nova seri~a, sv. XIII, Etnologija
Sarajevo 1958,. str. 78.
a6 R. L o p a š i Ć, Bihać i Biha'ćka Krajina, Zagreb 1943, drugo izdanje, str. 62.

3(1 Za ovaj podatak dugujem zahvalnost dr. Hazimu S a b a n o v i Ć u, koji ml ga je lju-

bazno saopćio.
37 U Provu, Podhumu, Grborezima, Zabijaku, GolinjEivu, Orguzu, Milićanu, Osoćanu,
Bresti, Prešiću, Ljubinu, Ismečanima, Lišanu, Brešiću, Uzgonu, Popovčanima i' Vrilovici. D,ef-
ter br. 728.
3. ·p;'~s ~ o k, Ceška knjiga o vlaškeH;n pravu, GZl\II .XX:X;\Saraj~vo 1918, str. 304.
 Opći pregled, sastava porijekla stanovništva Livapjskog polja

Doselili i z Broj sela,

Staro- Lokalne Nepoznato Broj
u kojima
sjedioci
, Dalmacij e 1 Bosne IHercegOVinelcme Gore l' ::~~vha seobe porijeklo rodova
žive

I
Hrvati 169 (21,2%) 344 (43,5%) 81 (10,2%) 44 (5,5%) - 3 (0,3%) 47 (5,9%) 102 (12,9%) 790 (72,1 0/0) 65

Srbi ikavci 1 (1,3%) 30 (41,6%) 20 (27,7'10) 5 (6,90/,) 6 (8,3%) - 3 (4,1'10) 7 (9,7%) 72 (6,5'10) 16
<J

~ -
re ,

~ Srbi ijekavci 1 (0,5%) 96 (54,8%) 41 23,4%) 9 (4,5'10) ,9 (4,5%) 2 (1,1'10) 2 (1,1'10) ,

15 (8,5%) 175 (15,9%) 15'

~,
,

Muslimruil:i 13 (22,8%) 5 (8,7%) 3 (5,2'10) 5, (8,7%) - 2, (3,5%) 10 (17,5%) 19 (30,3%) 57 (5,2%) 17

Cigani - - - - - - - 1 (100%) 1 (0,09%) l

Ukupno 184 (16,8%) 475 (43,3'10) 149 (13,6%) 63 (5,7%) 15 ,(1,3%) 7 (0,6%) 62 (5,6%) , 144 (13,1%) 1095 80

co'
I
""
 PORIJEKLO STANOVNIŠTVA 41.
Tabelarni pregled domazetskih rodova II Livan.iskom polju
" '. '

Domazeti iz Domazeti' iz Domazeti iz Ukupan broj:

Etnička
Livanjskog Domazeti iz domazetskih
I' grupa Dalmacije Bosne Hercegovine
polja rbdova-
.'
Hrvati 16 (2%) a (0,4%) - - 19 (2,4'10) ,

Srbii ikavci 1 (l,a%) I - a (4,1 %) 1 (l,a%) 5 (6,9%)

, "

Srba ijekavci - - 1 (O,5%)

,
- 1 (0,5%)

- - -
Muslimani 1 (l,7%)
I I ,
l (l,7%)

Ukupno
I 18 (1,6%)
I 3 (O,2%)
I 4 (O,S%)
I 1 (O,OS'/,)
I 26 (2,3%)

Spomenuti historijski podaci navode nas na pomisa,o da je i II Livanjskom polju,

kao graničnom području tih oblasti, bilo u prošlosti stanovnika vlaškog porijekla. Tome
II prilog idu i nazivi lokaliteta na planinama oko- Livanjskog polja, koji jasno upućuju
na njihovo neslavensko porijeklo., Takvi su toponimi K a t II n i K t u n i š t e. U selu a
Dobrom (jugoistočno od Livna) i u Radanovcima (sjeveroistočni rub Donjeg polja) sta-
novništvu danas -nije jasno značenje naziva katun, kojim inače označavaju neke predjele
u blizini svojih sela. Isti je slučaj i sa nazivom Katunište, šumovitim predjelom u Di-
nari, iznad sela Čaprazlija i Rujana.
Osim' lokaliteta sa nazivom Katun i Katunište, u plariini Krugu, više sela Poto-
čana, postoji lokalitet Va 'r d a. Vl. Skarić, proučavajući rasprostranjenost Katuna-" i
Varda II Bosni zaključuje da riječ var d a u značenju s t r a ž a, s t r a ž b e n i c a, pri-
pada prvim; vlaško , - pastirskim migracijama i da »sjeverne granice Varda prestavljaju
prvu etapu ·vlaško-pastirskog kretanja«39. Rasprostranjenost. imena K a t u n »pripad'a
vremen'4- - kako. kaže Skarić ---.- kada -su Bosna, 'Hercegovllla i Dalmacij_a postale dije':'
lovi turskog carstva{<40.. .s
ovim posljednjim ne bismo se mogli složiti, s obzirom na
to da se još godine1436 cetinski Vlasi spominju kao» . .. ,!,OKPH Ml5l11H. KA'rl5HApH «<ll
dakle, sto godina prije nego što' je kontinentalna Dalmacija potpala pod tursku vlast.
Ostali nazivi koji upućuju na prisustvo Vlaha u·ovom kraju su: e i 11 e e r o v a e,
kota 1,165 iznad' sela Strupnića, e i n e a~, planina sjeverno od Livna; U r s i n a k o š a r a
i' A r n a u t a k o š a r a, nekadašnji stanovi stočara, u brdu sjeverno od Priluke. .
Drugu grupu vlaških survivala predstavljaju imena rodova kao što su: B a i I o
(u srpskim hrisoVJIljama Batilo Bolilo, Deilo.i dr.)", B o b a n i (u dubrovačkim izvorima
imena Vlaha iz XV vijeka)43 j So' r m a z i (Erdelj anović za Sormaze kaže: ,,» ,",. to je ime
bez sumnje uspomena -na negdašnja nesrpska brastva s takim prezimenima, ćmak.o ··ist-(')
kao što je takim prezimenom bilo napr. i ime Burmazi (kod kojeg ima i staro groblje i
Vlaška groblje«)4i1, Vlasi Btlrniazi prema 'Skoku, im~jJu -rurnaJt.l!tsko :iJlUe 45 . U r s e i U r ~.i ć i
(Ursulović ·u arandjelskoj hrisov~lji, ka'ko navodi Skok, rumunjsko je ime sa ~lavizirani~

39 V. S k a r i ć, Porijeklo pravoslavnog naroda II sjeverozapadnoj Bo~ni (ćiril.), ·GZM,

XXX, Sarajevo 1918, str. ,228..
Ml Isti, nav, djelo, str. 228-229_.

H R, L o p a š i ć, Zakon za hrvatske Vlahe županije cetinske od godine 1436. 1VIonumenta

historico-juridica Slavorum meridionalium, Zagreb 1894, vol. V, str, 9.
.l2 P. Skok, 'nav. djelo, 'str. 36~: .
4;3, Jsti, nav, djelo, 'str. ;307; C, T r u h e 'l k a, Studij~ o podrij'etlu~ Zagreb 1941~ str. 41,
u J .. Erde'lj"anović, ~tara Crna Gora .(ćiril,), SE,Zb, 'kJ?j, 24, -Beograd 1926, str,
289-290.
n p, S k O k;- nav', djelo, ,str. 307:
 MARIO P1i":TRIĆ-
42
nastavkom -ović)", B u l i a n i (u hrisovuljama Boljan)", S o le ~ S l a d o j e (u popisu
vlaških imena Truhelka navodi Šole", a u hrisovuljama s,e spominju Shidoje)49, Godine,
1741 na Livanj'skom polju živjeli su T i n t o r j50. .
I Preostala imena, kao što su B a T; o ii, i, G a r g e n- t e, I š t II k, J o n d ž e,
K a l a ver i, K r e z e, K II r a b a s ej M a r m II t i, K o z o ID a r e (Sk-ari.ć drži da
su Kozomare došli sa Starog Vlaha)" i K a s e I j i (Truhelkin popis vlaških imena,
riavodi Kešelje)52, zahtijevaju solidniju lingvističku obradu i tumačenje. '
. Na kraju treba dodati i izveden~cu .pd imena Vlah;'za prezime V:l a h o v·i ć koje
je rasprostranjeno II Livanjskom· polju, te :takođe rodovsko ime A r n a II t, za koje
Skarić drži da. je »bez sumnje odnekle sa rpeđe'srpskog i, a'rbanasko~' naroda«53, -

;~ Isti, nav. dj ela, str. 308.

'7 Isti, nav. djelo', str. 310~
'6 C. T r tl h e 1 k a, nav. djelo, str. 41.
~fI P. S k o k, nav. djelo, 'str. 310.
~O Ć. T r u h e l k a, nav. djelo, str. 41.
H,V. Skarić, nav. djelo, str. 242.
5~ G. T r u h e l k a, nav. djelo" str. 41.
~8 V. S k a r i ć, nav. 'djelo,' str. 242.

POSEBNI DIO')

P r o log - Selo je dobilo. ime po planini Prolog, preko koje je prolazila važna
rimska m,agistrala iz unutrašnjosti Bosne za Salonu. U srednjem vijeku vodio je trgovački
put iz Splita, preko gradova Klisa i Sinja ip~anine Prologa do. Livna l . Z~ačaj ove ceste
i d:anas je jo~ uvijek veliki, jer povezuje gotovo cijelu zapadnu- Bosnu sa Zagorskom
D~lmacijom ,i morem.
Prolog spominje Athariasio Georgiceo 1626 godine u opisu kliškog sandžakata kao
»un castello sopra una montagna ... «2, nešt) kasnije Evlija Čelebija u svnm .PutopisU'
na-vodi Prolog, koji. je »mala okrugla kula, n.a najvišem vrhu visoke planine,(3. Oba Pl.1tO-
pisca ga opisuju kao utvrđenje na" vrhu planine, dakle n~ na mjestu gdje se danas na-
lazi. Selo Prolog sa popisom stanovnika spominje 1741 godine biskup Dragičević, koji je
tada vršio kanonsku v,izitu po selima Livanjskog polja4 • U Prologu žive samo Hrv'ati.
A n d r i ć i - su se· doselili u Prolog fa Sviba' (Dalmacija) prije 120 godina. B i k i ć i
- e
su poslije 1878 godine došli sa Sviba (Dalmacija);' t~mo i danas imaju svojih rođaka. a r a n i

*) Ispitivanja narodne' tradicije o porijeklu 'stanovništva Livanjskog, polja započeo je

bivši Institut za proučavanje folklora u_ oktobru 1957. gpd, (R. Filipović), a nastavili su članovi
Etnograskog odjeljenja Zem. muzeja -u juli.i (V. Palavestra) i septembru 1958 god. (M. Petr:ić),
te u maju 1959 g.od. (V. Palo.vestra i M. 'pet~ić).
Da bi ispitivanje narodne tradicije bHo što potpunije, obuhvaćena su i ona naselja koja
se, nalaze izvan granica samoga Polja. Osim toga, u maju -i junu 1959, gOQine izvršeno' je i- kom-
parativno ispitivanje narodne trf1dicije na području Sinjske i Vrličke krajine .u susjedn.oj pal-
maciji ,(M. Petrić i V. Palavestra).- U radu su mi od velike koristi bile matice pa:rohija 'Cuklić,
Ljubunčić, Prisoje, Lištant, a posetmo crkveni -spisi koje su mi' ljubazno stavili na raspolaganje
, don Niko Kaić iz Livna i don Mile Iličić iz '-Ra 3cljqka.. .
.1 K. J. J i r e.č e k, TrgovaČki drumovi i rudnici Srbije i Bosne u srednjem vijeku (pre";'
veo sa njemačkog Đorđe Pejanović), Sar:ajevo 1951, str. 128.
2., M, V, B a t in i Ć, Njekoliko priloga 'k bosanskoj i crkvenoj" poviesti, .Starine, knj. XVII,

'Zagreb 1885, str~ 142. .

3 E. e e 1- e b i j a, Putopis (preveo sa turskog H .. $abanović), Sarajevo 1~54, str. 166.
~ Prijepis Dragičevićevog izvještaja otkupilo je Etnografska odjeljenje Zemaljskog mu-
zeja u Sarajevu od don Nike_ K a i ć a iz Liv::1a. Orig~nal izvještaja nalazi se li arhivi Pro-
pagande u Rimu. - Godina 1741, koja se 'čest') navodi u ,tekstu, odnosi' se na Dragičevićev
izvještaj, a godine 1814 - 1815, koje se također spominju, odnose se na popis umrlih od kuge
1814 -;- 1818 godine u livanjskim, župama Gornjeg i Donjeg polja.
 P(J!RIJEKLO STANOVNISTVA
4:3
-- he znaju za svoje dalje porijeklo. U Prolog su došli iz Smričana. e
e k o ......... je došao iz tuk-
1ića »na ženinstvo<, kod Kneza. D o m a z e t i - su »za turske vlade« doselili iz Zelova kod Sinja
(Dalmacija). U Zelovu i danas ima Domazeta. D t i n o v c i - su porijeklom iz Drinovaca- u Her-
cegovini (kod, Ljubuškog); II Prolog je došao jedan iz Komorana »na ženinstvo« kod Stanića.
U Guberu se, sporninj'l:l 1815 godine. F-r a II j i ć i - su {z Dalmacije. G r a ~ i ć i - su se doselili
od. Muća- kod S,inja (Dalmacija).· J a z v e, - kažu da su došli '»odnekud iz Dalmacije,(. UTribiću
ih je bilo 1741 godine. K.a s a'l o -=-- prije su 'se zvali Banić; star:osjedioci. U Prologu se spomi-
nju 1741 i 1815 godine. K e l i ć i - su 'se ranije zvali Susto. U Prolog su došli iz Čaića, a tamo
su doselili iz Bajagića kod SinJa (Dalmacija). K II e z o v i (Knez) - su (starosjedioci. U Lipi-
Cukliću bilo ih je 1741 godine. Kuprešanin - došli iz Srđevića II Prolog j starinom su od
Kupresa. U Prologu ih je bilo 1815, au. Cukliću i Lipi 1741 godine. Madžari - su došli
iz Zirovića. Preci doselili oko 1700 godine iz Bačke. (Jedan zarobljenik iz Bačke radio kod Atla-
gića u Oqžakuj tu se oženio i prozvao se' Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari u Caiću 'kod
Odža~a. M a n d i ć i, - s~- sta:rosjedi~pi. U Prologu su živjeli 1741 i 1815 godine. M i l i ć i '-
su doselili iz Rakitna u Hercegovini prije 150 godina. Mr đ e n o v i ć i - »pradid doselio prije 100
godina sa GlJeva« (Palmacija). p e l v a n - je iz Orguza došao »na ženinstvo« kod M'adžara;
porijeklom je sa Kupresa. P e'r i Š a ~ je došao iz Srđevića. Starosjedioci su' II Livanjskom
polju. R a d e - ne znaju odakle su porijeklom. R o s i ć i .-:. su 'došli· iz Ko~orana; danas nl
tamo vi~e nema. Ne. znaju odakle su starinom. S a l a p i ć i ~ pričaju da su davno doselili
sa Klisa u Dalmaciji. U Prologu se spominju 1815 godine. S t a n i ć i. - prije su se zvali Bla-
žević;, došli su iz Gubera. Za dalJe porijeklo ne znaju. S k o n d r i ć i - ne znaju odakle ~u
porijeklom. Š p e r a e - je došao iz Bile; daljim porijeklom iz Dalmacije. T e,k l i ć i" - su
davno došli iz Čaića. U Liber baptizatorum paroch. tukHć spominje se 1839 ,godine neka Lucia
Teklić de Prolog. U Caiću ih je'bilo 1741 godine. Postoji predaja da su porijeklom iz Vrlike
(Dalmacija) i da su se zvali Lisičar. Viševići - su starosjedioci. ,u Prologu su živjeli 1741
i 1815 godine. V r d o lj a·c i , - su· došli iz 'Srđevića. gdje se spominju 1741 godine. Starip.om
su- i~ Dalmacije.; ima ih II -Sinj'u i okolici. V r s e 1 j a - ne znaju odakle su po-rijeklom.

Orguz - Zapadnim svojim dijelom, Orguz se nadovezuje za selo Prolog. J9š ~

prehistorijsko doba postojalo je u neposrednoj blizini današnjega sela jedno stalno naselje,
što. se dade zaključiti po glinenim fragmentima. sa nasipa graa.ine iznad sela. Ispod ove
gradine vodila je rimska cesta od Lipe ili Cuklića prema Prologu'. Prvi put Orguz se
spominje 1400 godine u povelji kralja Stjepana Ostoje'. U samom selu, na nekoliko
mjesta, vide se ostaci nadgrobnih ploča - »mašeta.«, za koje narodna tradicija kaže da su
»kužna greblja( u 'koja su sahranjeni umrli od kuge »Di nije ograđeno, tu su kužna gre ..
blja, a mašeti se stave. zato da, :r:e bi zviri jile mrtvaca«.
U Orguzu danas žive: Co l i ć i - koji ne zn-aju -odakle su )}potekli«. tolića ima u
zapadnoj Hercegovini, u okolici Ljubuškoga; e e:l a n i - doselili iz Ciste (Dalmacija); D e-
r o n j e - došli iz M. Gubera, gdje ili ima i danas. Starosjedioci su u' Livanjskom polju;
I š t u,k - prije se zvali Baković. U Orguz fU došli iz Srđevića prije 90 godina. Daljim. pori-
jeklom' :su iz palmacije, . od Drniša; K a s a 1 o - prije se zvali Banić. Došli su iz Prologa,
gdje su starosjedioci; K If e z - došao iz Prologa »p.a ženinstvo«, starosjedioci II Livanjskom
poljuj K o t arc i - ' davno došli iz· Lipe; tamo- ih, je bilo 1741 godine; L a ti Š i - starosje-
dioci; ~ L i j o v i ć i - starosjedioici u Livanj skom:. polju. U Orguz su došli iz Zasioka kod
Sinja (Dalmaelja) gdje su bili, odselili; M a g a n j i ć i - iz Citluka kod Sinja (Dalmacija). U
Ljubun~iću se spominju 174! godine M a t a n i - ne znaju odakle su porijeklom. U Orguzti
su bili 1815 godine. Matani iz sela Goveđari na otokU Mljetu znaju da su došli iz Bosne, ali
.ne znaju kada, ni odl3.kle.U Babinu 'pbiju (o. Mljet) spominju ,se godine 1667"':-170'0 7 ; M i š i ć i
- '»prije 50~60 godina brezime Kuprešanin minjali ti MišiĆ. Pradida Miju zvali' Miško, pa odatle
Mišić«, starinom 'sa Kupresa; N o vo
k m e t .~ starosjedioci; P a p i ć i - porijeklom -iz Svib:)
([~~lmadja).; P e l van i - doselili davno sa Kupresa; ima ih u Si:p.ju '(Dalmacija),; P e r a j i ce·

r. M. M an d i ć, Gradine, gromile i druge starine ti okOlici, Livna, GZM XLVII, 1935,

str. 10.
e 1. 'K II k u l j e v i ć, Spomenici bosanski i cr.nogorski. Arhiv za .povestJ;iicu jugoslavensku,
Zagreb 1852, knj. II, str. 37. .
l. S i n d'i k, Dubrovnik i o~olina (ćiril.), SEZb; knj. XXXVIII, Beograd~ 1926, str.·
 MARIO PETRIC
44.
prije 100 godina došli iz -Glavica kod Sinja (Dalma'cija); tamo su izu,mrli; P o l j a r i ć. i
ne znaju odakle su porijeklom; S a l a,p i ć i - su došli iz Prologa; tamo su "doselili iz Klisa
(Dalmacija)j S a r i ć i - iz Omrčena (Dalmacija). Ima ih II Rakitnom 8 i Dragajicama (Rama)9.
Erdeljanović ih navodi, kod svetri bunjevačke grupe10'; OS k o r e - ne znaju odakle su' pori-
jeklom. U Tribiću t Vržeralama ih je bilo 1741 godine; T e k l i ć i - došli iz Prologa; -a
tamo- iz Ćaića; starinom su od Drniša (Dalmacija); ,V r'd o l' j a e i --:- starinom iz "Dalmacije.
U Orguzu ih je bilo 1815.godine.

Tribic - se nalazi II neposrednoj .blizini. Orguz:;t. U historijskim izvorima spo~

minje se 1400- godinell. U selu danas, žive samo četiri. roda.
e
a var i - -su iz Kazaginea: U Dragniču (Glamcičko polje), Cavari su porijeklom iz
Kazaginca 1'2. U Gornjoj Rami su 'starosjedioci1 3 , a U' Lugu (Rama) su iz Gostuše II Hercega ..
vini. Ima ni u Sovićima, u Duvnu i na Grahovu 14 • 'Novo:kme~i - starosjedioci. 174f god.
bili su u Ćosanlijama, a 1815 spomiriju -se uTribiću" Orguzu i Prologu. R a d i ć i - doselili
su iz Rujana; prije su b.ili u okolici Sinja (Dalmacija). 1741 godine 'živjeli- u Vržeralama. U
Sinju i danas ima Radića, ,sarići - su doselili iz Omrčena (Tijarica, Dalmacija). Ima' ih' U
Ralt1tnom15 i Dragajicama (Rama)16. Erdeljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke ~rupe17.

Cosanlije -,- Selo se- prije zvalo Ćusanovci (villa' Chiusanovzi)18, Nalazi se u- bli-
zini Tribića.

Danas u selu žive ovi rodovi: Franj ičevići- porijeklom iz Ugljana (Dalmacij?);
K n e ž e v i ć i - došli iz Srđevića. 1741 godine ih je bilo u Lipi-Cukliću. Erdeljanović na-
vodi: .. »od M~rgića još saznajemo, . da je znatni i veliki bunjevački rod Kneževići poreklom
iz Livna i da su, se njihovi stari bili najpre nastanili u Gračacu, gde i sad stoje temelji nji-
hov~ nekadašnje kule, napušt'en,E7 u doba Marije Terezij.e«19; K u r b a š e - došli 'iz C-aića;
prije živjeli' oko Vrlike u ~aJmaciji. U Halap:ću, (Glamočko polje) su pravoslavni K:urobase,
koji su doselili od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana 20 ; L a u š i - starosjedioci. Spo-
minju se 1741 i 1815 godine; M',ilanovići - doselili.iz Otoka (Dalmacija); 1741-godine bilo
ih je II Komoranima, a 1815 II Cosanlijama, Cukliću i Tribiću; V l a h o v i ć i --' ne znaju oda-
kle su porijeklom. 1815 godine spominju .se u .ćosanlijama i Livnu. Erdeljanović ih navodi kod
svetri bunjevačke grupe21 .

ČukUć - I .ovo naselje, u nizu već spomenutih, pruža se pod Kamešnico~, oko
500 m udaljeno od Ćosanlija. Ovdje je sjedište crkvene župe (od 1883.g.) za Prolog,
Orguz, . Tribić, Ćosanlije i Lipu; kao mjesna ki8JpeJ.anij:a odllijeJ!j€TL'a je_ rOO žUiPe. VJJdo-?:i
godine 1828, od koga vremena vodi svoje matice 22 •

II J. D e d i j e r, Her~egov;i,na (ćiril.), SEZb, knj. 12 -(Nas~lja knj. VI), Beograd 190.9,

str. 330.
D M: S., -F i l i p o v i Ć, Rama II Bosni (ćiril.), SEZb, knj: LXIX (Naselja knj. 35); Beo-
!trad ·1955, str. 167.
lQ J. E r ct e'1 j a II o v i Ć, O poreklu Bunjevaca (ćiril.), Beograd 1930, str. 179.
UL Kukuljev'ić, nav. djelo, 'str.' 37.
- u B. Z. M i loj e v i Ć, Kupreško, Vukovsko, Ravno i Glamočko Polje (Ćiril.)~' SE'Zb, knj.
25. (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str. 126.
13 M. S._ F i l i p o v i ć, nav._ djelo, str. 71. ,

l~ Isti" nav. djelo, str. 120.

lG J. D e'd i j 'e r, nav. djelo, str. 330.
,d M.S. Filipovič, nav. djelo, str.· 167.

l7 J. 'E'rdeljanbvi.ć, nav.:djelo, ·str.·~79.

IS U izv.leštajtl biskupa Dragičevića. Prijepis u arhivi Otsjeka _za' fo'lklor Etnografskog

i

odjeljenja Zemaljskog- muzeja li Sarajevu.

19 J: E r d e l j a II o v i Č, nav. djelo, str. 82.
20 R Ž. M i l o- j-e v i Ć, nav. djelo, str. 148,
2'1 J. Erd'eI'janović, nav. djelo; str. 179.

22 Imenik klera i župa 'crkvene. pokrajine u Bosni .i Hercegovini .za godinu 1885,., Sara-
jevo 1884, str. '83---'86.
 PORIJEKLO 'STANOVNISTVA
45

Danas U> selu ž'ive rodovi: Br a'l e -, doselili iz Dicma (Dalmacija), a zvalf SU" se
BraTić. U Livanjskom polju bilo ih je 1815 godine, i to- 'u Žabljaku, 'Bilor i Grgurićirria: U
Sukošanu kod Zadra spominju se Bralići 1683 godine kao- doseljenici iz' Cuklića23~ a Brala
iz: Brine_Zi ,- C e k e .:-, lie znaju oda:kle ·-su d03elili. U 'Srđevićima ,ih je bilo 1741 godine,
18H~ godine, a u 'Or-guzu ih Liber bapt, spa minje prvi- put 1839 godine, D r o n j' f ć' i ....:....- došH
iz Bile, gdje se' spominju 1815' godine, D u-v n j a e i - iz Lipe, gdje" s,e sp'ominj'u 1815 godine,
1741 godine ,D~vnjaka nije bilo li Lipi, nego u -Zastiriju, Rujanima i KabHću.· Porodična
predaje kaže da su' u- Lipu došli' iz D~vna, P'e l van i ~'doselili sa _Kupresa; 'prije' su se
zvali Kuprešanin i pod tim imenom se spominju u Cukli6u 1741 'i 181.5 godine, Yrdo'lj aci
- 'došli. iz, Lipe. 1741 godine živjeli su u Srđeviću, a 1815 godine ih je bilo ~'Gub~ru, Srđe­
vjću:. i Orguz~. Starinom, su iz Dalmacije.

'Lipa -.,..- Selo se nalazi"' pod' Kam'ešnicom; ned'aleko, 'Cukliča. Iznad samoga sela
dižu 'se' dvije- prehistoriJske' gradine, jedna od aruge udaljene ol;to 800 -m. Na zap.adnoj, t. zvo
»Anđelića gradini« našlo se nešto glinenih - fragmenata, dok je istočna ili »Kneževa gra-
dina« ti:t:ne bogatija. U ovoj su gradini i dvije groniile25 . Iz rimskoga doba_ pronađeni su
u ,selu, ostaci jedne zgrade i sarkofag s ploč,om (~ natp'isoI1f, i. 2 figure), koja se dan.as
nal;:lzi, u dvorištu čuklićke crkve. Od sred,njovjekovnih spomenika,_ ističe,.se, stećak s nat-
pisom (pisan, bosančicQm) koji spominJe nekog _Radivoja I~ića _iz, Rame, Kovačepolja-,
nina. Ovo je, jedini. poznati ::;teć_ak s natpisom, na podru~ju Livanjskog polja., Lipa. se
prvi put spominje 1741 godine u već spomenutom izvještaju bisJcupa Dragičevića; tu
s~ spominj,u i tadašnji rodovI. ' .
Danas -u selu žive: Celani - l~oji' su porijeklom iz Ciste (Dalmacija); ,Dadi-ć-i
doselili iz okolice Sinja (Dalmacija). U Sinju, i' po okolnim selima ima i danas"Dadića. U Poči...
telj (HetcegoviIia) su došli" iz PopolVa 21l • Na' livanjskom ' podruČjU, -spominju se .prvi put' 1'81.5
godine, u Zabrišćuj D u fm o v i ć i:' - ne znaju svoje"- porij'eklo. Ima', 'ih u' Sinju ,i Splitu.
E:rdeljanović' ih nalazi' kad svetrt, bunjevačke grupe 27 ;: D u V II j a: c i - , starinom iz' Duvna'; U
LiPi se spominju 18i5 godine. Godine 1741 bilo 'ih je' li Ruj anima, Zastinju j : ,Kablićima;
J UT i ć i. - st~rosjedioci u- Livanjskom polju. Spominju se 1741 godine, u' Lusniću, Celebiću,'
Kablićima i Lištanima: Godine ,1815 bilo ih je u Lusniću; 'Ima ih u Varvari (Rama), a dos,elili
sp.' davno iz Duvna 28. K~o dalmatinske doseljenike (iz;' Vrgorca) u' okolici LJUDuškoga na..:.
vodi ih Dedijer29. p Sinju i Qkolici ima ih i da~as.' ?,~dfne 1436 spominje se )'IOpHti~
. nOC'fOMpJ. . ~ IJ,f'fHHH nOA ASJ.CHIHMb ,30. Jurića ima. i kod. bačkih Bunjevaca";
ltn'e z ...:....,. starosjedioci. 'Bilo ih "je -1.741 i 1815 godirie. :trna ih -li Gl,avkama kod' Sinja;
K'r'eio - ne znaju odakle su porijeklom. Go.dine 1741· bilo ih je u'"LJubunčiću, a i814 ti'Ko~
vačićiina i Priluci. UJakir' (Giamočko' polje) -doselili' su ,iz Bile (u LiV-anjskom polju)' »prije
Am;trije«32. M'amuze - starosjedioci: Godine 174f živjeli s'u; u Lipi, a liH5 bilo ih je u
Komoranima. Mamuzića ima- u Glavicaina kod Siftja (D,almacija); M i š k o v i ć'i'· - ' ne- znaju
za svoje porijeklo. Ima ih u Subotici od 1686 godine; pravoslavni .su u Lici i u zapadnoj Bosni;
j'edno katoličko i,jedna pravoslavno selo u Bos, Krajini 33 ; Novokmet, - došli iZ- Cosan-
lija, gdje se spominju 1741 godine. Kažu da' su »starosidioci«-. Bilo'ih je 1815 godine uTribiću
Orguzuj ,P e l van i, - davno doselili s?l: Kupresa; '. Prije' su se" zvali Kuprešanin i pod tim

lla Vl. e v i t a n o v i G, Bošnjaci -i Hercegovd-doselj~nici na -podrUČjU' zadarske nadbi-

skupije od XV~ stoljeća da danas (Rukopis u arhivi Otsjeka za folklor Etnografskog odjeljenja
Zemaljskog muzeja U Sarajevu), str. ll.
24. Isti, nav. djelo, str. 2"0 .

. 2r.lVI. Mandić"nav. djelo, str. 10.

llG J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 261.
'll'( J. E r'ct e l j a n o v i Ć, nav; djelo, str. 179.
2S M. S. F i l i p O v i Ć, .nav. djelo, str.' 92.

21'1 J. D e d i j e r, nav. djelo, str, 395-396.

(lO J, Erdeljanović, nav. djelo, str._121.
31 Isti, nav. djelo, str. 12 i 68.

32 B. Z. M i loj e v i Ć, nav, djelo, str. 130.

33 J, Erdeljanović, nav, djelo, str. 141.
 MAr-no -PETRIĆ
46

-imenom spominju se II Lipi 1741 godine. P e r k o v i ć i - iz Mijakova 'polja. Starosjedioci su

II Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je II Caprazlijama, 1815 II Sturbi i Grgurićima.- Ima
ih II Jakiru (Glamočko polje), a doselili su se sredinom 19. vijeka iz Zabljaka (u Livanjskom
polju)34. U Slatinu (Rama) 'su došli iz RakitnE.. 35 , Erdeljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke
grupe 36 . Perkovići II Sinju znaju da su porijeklom sa Livanjskog polja. U Tkonu '(otok Paš-
mari) se 'spominju 1511 godine, a II Luci, na Dugom otoku 1510 godine kao doseljenici iz Bosne 37 ;
V'i š e v i ć; i - su prije 80 godina došli iz Prologa. Tamo su starosjedioci; -V r d o l j a e i -
doselili iz Srđevića, gdje se spominju 1741 godine. Starinom sU iz Dalmacije, Ima ih i danas
II Sinju i okolici; Š p i k e - ne znaju ništa o ~vom porijeklu,

Vržerala - Selo je smješteno usred ravnice koja veže Srđevičko i Bilo- Polie, a
proteže se u smjeru JI-SZ, U historijskim izvorima spominje se prvi put 1400 godine 38 , U
neposrednoj blizini sela je staro groblje sa nekoliko' srednjbvjekovnih nadgrobnih spo-
menika-stećaka. Uz nekoliko drugih sela koja se spominju 1400 godine, Vržerala. spadaju
II reci najstarijih naselja u Livanjskom polju.

Današnji rodovi su: A n t u n o v i ć i - porijeklom iz ,Dalmacije. Ima ih u Bačl;r.oj, u

Somboru od 1677 godine. Po predanju su iz Poljica u Dalmaciji 3fl • U Poljicima se spominju
1570 godine li jednom mletačkom dokumentu 4o , Antunovi~a ima II zapadnoJ Hercegovini, u
okolici .Ljubuškog i u Dalmaciji, kod Imotskoga. Erdeljanović navodi i pravoslavne Antuno~
viče u zapadnoj BosniH; ,Babići .-----:.. doselili iz Voštana II Dalm~ciji; Badrovi - St:1-
rosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 bilo ih je u Vržeralama;. B II l i ć i - starinom iz
Tugara (Dalmacija); doselili su se prije 180 godina. U selu Dračevici na otoku Braču" Bulići
su se doselili iz Tugara 42 ; C e k e - došli iz Cuklića. U Srđevićima ih je bilo 1741 i 1815 godine.
D r i n j c i (Drinjak) - ne znaju za svoje l?orijeklo; E r a n o v i ć i - doselili iz Kamenskog
(Dalmacija); prije su se zvali Krolo; G r a b o v e i - došli od Imotskog (Dalmacija), najprije II
Grabovicu, odatle u Miše, pa II Vržerala. Neki' -fra Frano Grabovac (kapelan), rođen je u
. Vržeralama 1834 godine 43 • Grabovci u Sinju tvrde da su porijeklom iz Rame. Ima ih kod Vitine,
blizu Ljubuškog (Hercegovina)44 i u Klobuku kod Ljubuškog45; K u l i š i - ne znaju za sta-
rinu; M i o č i (i Mijoč) - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1741 bilo ih je li Grguri-
ćima, Dedijer ih spominje u Počitelju (Hercegovina) kao doseljenike iz Broćna 4o • U Banju
na otoku Pašmanu, spominju se 1695 godine 47 ; M i l o lož e - došli sa Voštana (Dalmacija).
1815 godine bilo ih je u Mišima, Podhumu i Zabijaku; P a v i.ć i - doselili sa Tijarice; jedni
su otišli u Rašeljke, a drugi u Podhum. 1741 i 1815 godine bili l i Podhumu gdje ih i danas ima.
U Doljanima (Rama) Pavić rodom iz Rašeljke (Buško Blato), a daljom starinom iz Dalmacije48 .
Kraj Sinj·a selo. Pavići; P e r van i su prije 130 'godina došli iz G. Tijarice (Dalmacija). U
Radišićima kod Ljubuškog (Herr.:egovina) ima doseljenih od Broćna 49 ; P l a z-i b a t i - doselili
prije 20 godina sa Tijarice (Dalmacija); P r o p a d a l e - iz Roškog polja; zvali su se Ga-
šparić. 1815 godine bili li Mišima, Podhumu (i danas ih ima) i Srđevićima; S o l i ć i - prije
se zvali Pandža. Od davnine su li Livanjskom polju. Pandže su bili u Mišima 1741 godine. Ima

:1·1 B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 130.

~~ M. S, F i l i P o v i Ć, nav, djelo, str. 149.
~O J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179.
37 Vl.. e v i t a n o v i Ć, nav, .djelo, str, 5.
3S I, Kukuljević, nav, djelo, str, 37,
aa J, Erdeljanović, nav. djelo, str, 91.
H) Isti, nav. djelo, str, 91.
<l Isti, nav, djelo, str. 91.
t2 A, Jutronić, Naselja porijeklo stanovništva na otoku Braču, ,ZbNZO, Zagreb
1950, str. 51.
~3 (N. N.), Hrvatske katoličke škole i uč:telji u Livnu, (bez mjesta i godine), str. 38,
H B. Ž. M i loj e v i Ć, nav, djelo, str. 326.
,~ Isti, nav. djelo, str, 328.
~U Isti, nav, djelo, str. 261.
" Vl. e v i t a n o v i Ć, nav, djelo, str. B.
" M. S. F i l i p o v i Ć, nav. djelo, str, 163.
." a, Ž. Milo,iević! nav, djelo, str, 315.
 PO'RIJEK.LO· STANOVNISTVA 47
ih u Podosuju, kod Vrlike (Dalmacija). »Jeda'n se zaklinja - soh mi - pa ga prozvali Solić«;
Š.a r rć i - doselili sa Tij.arice (Dalmacija). i815 godine bilo' ih . je 'u Livnu i Guberu, 'Sarići
su zastupljeni kod svetri bunjevačke grupelSO ; 'SIm u n ci'::""'" "iz Roškog polja; zva)i ·su: se
Ljubas'; Škare ._c· došli sa Tijarice (Dalmacija);' Ve'lići - ne ·znaju odakle su porije-
klom. Ima ih, u Kninskom' I)oij"u '(Dalmacija),: a doselili su 'u "18 vij'eku iz ·Bosne. Velića ima
mnogo po.Bosni51"; Vod o P i j e - ne znaju svoje p6rijeklo~ Ž i v k e' - starosjedioci u Livanj-
skom polju. 1741 "godine bilb ili je u MJšinia a I8i5 godin'e,U . Mišima i Podhuniu,

Podgradina - Selo /se' nalazi· ispod Ka~ešnice, p;rekoputa Vržerala. Prema osta-
cima koji "SU: pronađeni u maloj gradini, k6ju zovu »T.abija«, vidi se da je tu bilo naselje
iz prehistorijskog i rim.skog daha., Uz potok »Ozren« ispod, ·gradine, 'ima nekoliko gro-
mila52,~ U selu "na nekoliko mjesta stoje stećei (ornamentirani i· sa- ljudskim .figurama), -
pa je prema tome i u' srednjem. vijeku taj kraJ bio naseljen. Ostaci jedne turske gra-
đevine i d~nas se vide'; Seljaci' 'pričaju da je u selo često dolazila »škiJa« (hajduci) i na-
padala 'Tur,ke, a od naroda 'je tražila hrane i" novaca. Hajduci bi posfije takvih pohoda
na selo pj'evali: »Puče puška iz pećine,' nes';a 'begu trećine{<. Najpoznatiji hajduci u tom
kr'aju bili .su Križanović, Seku~ović i SimiČ.
Kako 'je selo danas prenaseljeno ,,,! malo je obradive zemlje, mnogi odlaze u Sla-
voniju .na sezonske, radove, a neki i za stalno.
U selu žive danas ove porodice: A n t u'n 'o v i ć 'i ......:.. porijekloh1 iz Dalmacije. (Ost~lo
vidi kod' VrŽerala!); B a b i ć i - doselili iz Voš'taI~a (Dairnacija) ..Erdeljanović' ih navodi u Lidi,
u' Subotic(i Somboru; pravo'slavne 13'abiće u Mok.ro~ polju' kod Knina .1 II Uzdolju, a ,'stari-
nom iz Bosne.; katolici u 8ušCima i u ugljanima 'kod ·Sirija 53 ••• itd. Ima ih' u ,zapadnoj Herce~
govini, kod Ljubuškoga; B tl d r o v i - starosjedioci. 11 Vrženilama se spo:m:i:nju 11]41 godine;-
e
B u l'i ć i ....:... iz Tugara (Dalmacija); zvali se ,Mikulić. Radili ,na zemlji' .FirC!.us-bega; e k e, -
v
ne znaju odakle' su se doselili.. U $rđevićima s'u bili 1741 i 1815 godine; P a i ć i ' - do~li sa
Tijarice (Dalmacija); Pervani - su sa Tijarice (Dalmac~ja); Rel'a,'te - iz' Dobranje kod
Tijarice (Dalmacija); .g o l i ć i - .prije se zvali Pandža. Starosjedioci uLivanjskom . polju;
Š esti ći - ne znaju za porijeklo; Vel i ć i' - ne znaju 'odakle su porijeklom; V i d o v i ć i
- su iz ~ijakova PolJa; Godine 1620 spominju se, li Banju na otoku Pašmanu, a 1693 godine
u Gorici, kod Zemunika 54 .1741 godine nije ih bilo 'u Livanjskom polju; Spominju se tek 1815
godine II Dobrom (gdje, ih ima i danas), u Lu<;>niću, i K'ova6ićima. U Glama.ču bili trgovci,
doseljeni iz Livna~s", Erdeljanović ih navodi: u Subotici, od 1687" godine; katolid li Polači -i u
Biskupiji kod .Knina, a starinom iz Bosne; katolici u Biskom kod Sinja; A. Vidović, katolički
sveštenik u Bosn.i, rodom iz Vidoša kod Livna; J. Vidović, katolički episkop splitski 1716
godine" rodom ,sibenčanin; katolici ,u Livnu. i li Uskoplju u Bosni; katoli~ko selo Vidovi~i kod
Duvna: Vrlo mnogo pravoslavnih 'po' zapadn0j Bosni 56 . Ima ih" li Crnopodu, kod Ljubuškoga;
V u k a d i n i ,- doselili od Duvna. 1815 godine bilo, ih je u Srđevićima, gdje ih ima i danas.
U, Bilom Potoku (Kupreško pol.ie) doselili ~u iz Let~e kod :puvna II prvoj polovici 19 vijeka u'.
Ima ih u Mandinom selu kod Duvna, a ·doseli1i su iz Omolja kod Duvna 58 , U Uzdolu (Eama),
Vukadin je doselio ?ko 1870' godine iz Duvna 59 .; Žu,lj evići - doselili prije 100 godina iz
Caparica kod Trilja (Dalmacija)'." Zastupljeni su kod svetri bunjevačke grupe~o ..

. BHo Polje je smješteno u istoimenom polju,' južno {"ld Vtžerala. Od B.uškog Blata,
s juŽl~e strane sela, udaljeno je oko 1 km', .

50 J. E r d e l j a n o v i Ć, nav. djelo, str. 179.

,51 Isti, nav, djelo, str. 102.
r,z M. M a II d i ć" nav. djelo, str. 12,-

G3 J . .Erdelja·nović,.nav. djelo, str. 92.

~4 Vl. ,e v i t a il o v'i Ć, naV. djelo, str. 8 i 15.
il,1 B, Ž. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 131.
r,o J. Kr d e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 103.
~7 B. Z. 'M"i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 73.
58_J. Dedijer, nav. djelo, str. 332.
~9 M, S. F i l i P o v i Ć, nav. djelQ, str. 131.
GO J. Erdeljanovi.ć, nav. 'djelo, str. 179.
48 MARIO PETRIC

Današnji rodovi II selu su: Bek'avei· - doseljenici iz Studenaca (Dalmacija); tamo

ih i danas ima; DI-injci (Drinjak) - ne znaju odakle su porijeklom; Man-dići - doselili
od Duvna. 1741 i 1815 godine spominju se II Prologu; M Rt i č.i -- doselili s Kamenskoga (Dal-
macija) prije o. roo godina; 1815 godine bilo ,ih je u. Vidošima, a i danas ih ima. Matića i
c;Lanas ima-u Sinju i·Karakašici kod Sinja. U'Veljacima kod" Ljubuškoga (Hercegovina) Matići
su" prema Dedijeru, najstarija porodica. Doselili su davno iz Ras:tovače u Posušju. Ima ih II
Vitini, pod Ljubuškim, II Novim Selima i Crvenom Grmu6 !; M, i l o lo-ž e: - ' prije 80 godina
došli iz Vržerala; starin-om su -iz Voštana (Dalmacija); Mladine' - ne znaju odakle su
pot'ijeklo:m. Bilo ih je II Sinju do svršetka II svjetskog rata; Per'k~-vićr - doselili sa Mija-
koVa" poljaj tamo~ s,u starosjedioci; V r l j i ć i - »Celar« - iz Dabranje, ispod' Tijarice (Dalma-
ciJ~). Nikica Vrljić' (60 godi~a) priča da je njegov »pradid Ante sam doselio iz Dobranje II Bilo
Polje." Tu mu je neki Hajdar-beg Cengić' dao zemlje" na "kojoj je kao 'kmet radio. Sve do 1918
godine.:'Vrljici su' radili kao kmefuvi i diwali trećinu. Nadimak CHar dobili su zato, jer je
p~,9:d~d' An'te n~dgledao begove čele, pa ga je on zvao' »čelar«. .

. Liskovača se nalazi na jugozapadnom uglu Buškoga Blata. Selo je malo; u

njeIT.lu žive dva roda:
L u'k a č i' -- koji su starinom' iz Doca pod' 'Mosorom, ll' Dalmaciji. Neki su odatle
prešli u Zadvarje. Tu, Miško Lukač,-, trgovac, u ljutini -ubije svoju ženu i, bojeći se suda, po-
bjegne, s troje djece li Kurtovinu II Buškom Blatu begu· Buš'atliji. Neki Matić iz Liskova,če zamoli
beg'a ,da mu Lukača dade za komšiju; beit mu udovolji želji i tako Lukači dosele u_ Lisko-
vaču; M a ti ć.i - doselili' sa Kamenskog (Dalmacija). Prema porodičnoj pr~daJi, nekada su
živjeli- u Ravnim Kotarima. Odatle su došli ll- Karakašicu kod Sinja., Poslije su odatle odselili
u. Dicmo, (isto kod, Sinja), aU su i to mjesto, napustili, te došli II Kamensko;, Iz Kamenskog su
se. konačl;lO preselili, ll' Liskovaču.

Rašeljke su južno od Liskovače. U nepoSrednoj blizini sela nalaze se lokaliteti

G.radina i ,Crkvina. Prema stećcima koji se nalaze .kod sela" može se tvrditi da je i u
srednjem vijeku ovdje postojalo naselje.
tr selu danas-, žive: Cit-ke - koje je beg Bušatlija premjestio iz' Suhače; Ivan-
k'd v i ć'i ...:..... koji "su se doselili iz Dobranje (Dalmacija); P a v i ć i - došli sa Tijarice (Dal-
macija), a daljom su starinom iz Doca, pod Mosorom; U d o v i č i ć i - starino'm iz' Ugljana,
kod Sinja (Dalmacija).
, " ~stočn'o od Rašeljaka su Renjići, Kazaginac, Kurtovina i Galići. Ovi zaseoci, koji se
pi-~Žaji.l od" Rašeljaka na jugozapadu, do Bukove Gore na istoku, zatvaraju na pomenutoj liniji
juŽni 'okrajak Buškoga Blata. Stanovnici' pomenutih naselja su Hrvati.
, '," - .

Renjićr

Br a,o v c i - su starinom sa Tijarice (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih. rođaka.

R~'" n' j-;0:,
i /; '(.' ~ su, starosjedioci.
,,:)

Kazaginac
'Ć'a: v'a ri - su starosjedioci. Ima' ih u' Dra"gniću (Glamočko polje)~ a porjjektom su
iz Kazaginca. Krajem 18 vijeka doselili su se najprije u Vidimlije kod Glamoča 62 • U Gor-
njoj Rami su starosjedioci 63 , a u- Lugu (Rama) su -iz Gostuše II Hercegovini G4 . e
u r kovi ći
- su se doselili davno iz Vinice, u »tursko doba«. K r o l e -, su starinom iz Kamenskog (Dal-
macija). R e n j'i ć i - su starosjedioci.

Kurtovina
Ću r k o v i ć i - su porijeklom iz Vinice. I v-a n č i ć i - imaju predaju da su se
davno doselili od Omiša (Dalmacija).

J}1 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 319.

$2 B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo; str. 126.
63'!VI. S. F i l i p o v i č, nav. djelo, str. 71.
04 Isti, nav. djelo, str. 120.
 PORIJEKLO STANOVNISTVA '49

Galići

G a l i ć i - su porijeklom iz Hercegovine; ovdje su se doselili prije 1878 godine.

R e ,n j..i ć i - su došli iz Renjića. ,gdje su starosjedioci.

Mijakovo Polje je istočno od pomenutih zaselaka, oko 2 km udaljeno, od ceste

Livno-Aržano. U rimsko doba ovuda je prolazio put, koji' je ,polazio od Lovreća preko
Vinice na Bukovu Goru, gdje se sastajao sa drugim: rimskim putem, koji je išao od
Trilja preko Aržana 65 . Mijakoyu Polju pripadaju zaseoc~: Meki' Dolac} Drventk (ili Za
Drvenikom), Zaljut i Cauševac. Stanovnici su Hrvati.
Ć a l II Š i ć i - (u Mekom Docu) su od starine. D o _z a n i - (u Zaljuti) ne zmiju
odakle su porijeklom. Đ i k i ć i - (u Zaljuti) ne znaju odakle su starinom. Đ i v i ć i - (u
Caušev'cu) ne znaju za svoje porijeklo. Gogići ' - (u Zaljuti) su odavna II Mijakovu Polju;
za dalje porijeklo ne znaju. J u r č e v i ć i - su iz Vinice, gdje ih i danas ima. Tamo su st~ro­
si-edioci. U Zabrišću se spominju 1741 ~odin~. M a m i ć i ..:..- su iz 'Vinice; starinom su)z
Hercegovine. Erdeljanović ih, navodi u Subotici gdje su došli 1686 godine- i' u Lišanima Ostro-
vičkim kod Benkovca (Dalmacija)66. P e r k o v i ć i - su' ~tarosjedioci u Livanjskom polju.
Godine 1741 spominju _se u Caprazlijama, a 1815 U Sturbi i Grgurićima. U Jakir (Glamočko
polje) su došli iz Žabljaka_ u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka 67 • U Slatinu (Ra_ma) su
doselili iz Rakitna 68 . Ima ~h II Sinju (Dalmacija) gdje su' davno doselili iz ,Livanjskog polja.
'Erdeljanović .ih navodi kod svetri bunj,evačke grupe 69 . $, k o r i ć i - (u Zaljuti) su ~d starin'e
ovdje. U, Tribiću i Vržerall:~ma Škore se spominju 1741' godin'e., Dedijer ih n~vodi u Kapavlci
kod Ljubinja 70 , p II Ravčićima .u Bijelom Polju kod Mostara su Škari. Ima ih II južnoj Dal.:;
maciji 71 • ·Erdeljanović drži da su Škarići prvobitno bili pravosl"~vni Srb~, k~ji su, prhniyši
katOličanstvo, zadržali i dalje svoje prezime72 . , V i d o v i ć i - , (u Zaljuti), su starosjedioci.
»Svuda su se selili'«. Godine .1620 spominju se II Banju na otoku Pašmanu, a 1693 II Gorici
kOd Zemunika (Zadar)73. U I,.ivanjskdm, polju nema ih 1741 godine. Spominju se tek 1815 u
Dobrom, Lusniću i Kovačićima, U Glamoču su. Vidovići trgovci doseljeni iz' Liyna!1. Erde-
ljanović ih navodi u Subotici od 1687 'godine'; katolike, u Polači i u Biskupiji l~od Knina, a sta-
~inom ''iz Bosne; 'katolike. li Bis~om ,kod S,inja itd. 75 . Ima ih na nekolik~ mjesta na području
Rame 76 . U Sutivanu na otoku Braču sPQminje se godine 1787 Vidović iz Klisa 77 •

Bukova Gora je na južnom okra.~ku Buškoga Blata, ila cesti, koJa od" Livna
vodi prema Aržanl!' U rimsko doba II Bukovoj Gori sastajala su s~ dva puta: jedan koji
je od Trilja išao preko Aržana, i drugi, cd Lovreča ,preko Vinice78 • -U Bukovoj Gori
žive sam\o Hrvati. .

Današnje porodi~e su: -C-u l e - doseljenici iz Hercegovine. Dedijer ,ih nalazi u Kru-
ševu kod Mostarskog Blata 79 ; S a b l i ć i (i Sabljići) - koji su .se ,davno dos.eli.li sa Tijarice
(Dalmacija). Godine 1815 spominju se u Podhumu gdje- ih i danas ima; S u č i ć'i ---,- staro-

a
~(; Ph. B II i f, Romische Strassen .in Bosnien und Hercegovina, 1., Wien 1893, str.
25, 26 i 27.
Ga J. E r d e l Ja n o v i ć, nav. djelo, str. 134.

67 B. Z. M i l o:j e v i Ć, nav. djelD-, str. 130.

"61) M. S. F i l i p o v i Ć, nav. djelo, str. i.49.

0,9 J. Erdeljanović, nav., djelo, str, 179.

70 J. D e d i.i e r, nav. djelo, str. 33,6.

71 Isti, nav. djelo, str. 257.

72 J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 176 i 177.

n Vl. e v. i t a n o v i Ć, nav. djelo, str. 8 i 15.

7J. B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 131.

7(; J. Erdeljanović, nav. dj elo- str. 1'03.

76 M. S. F i l i P o V i ć, nav. djelo, str. 75, 78, 80, 84, lU 125.
77 A. J"utron~ć, nav. -djelo, str. 89.

78 Ph. B all i f, nav. djelo, 'str.. 25, 26. 27.

79 J: D e d i le r, nav. djelo, str. 3ao.

Glasnik ZelUaljsko~ muzeja --;- Etno1oS:ija

I
 MARIO PETRIC
50
sjedioci II Livanjskom polju; ovamo su se doselili iz Strizirepa kod Tijarice (Dalmacija). Erde-
ljanović ih nalazi kod svetri bunjevačke grupeBO. »Vrlo je verovatno, ~a su svi pomenuti
'rodovi sa .prezimenom Sučići poreklom od starog roda» C~'1~lJHt.b «, koji se još 1400 godine
pominje II jednome od dvanaest hlivanjskih plemena.ll Bosni ... Kao što smo videli, Sučića
ima i sad· II Livnu, a svakako su II ono vreme bili jako bratstvo, čiji su' se rodovi i - ogranci II
vreme turske. najezde i poznije razilazili ria ra :ne 'Strane{(~'. Interesantna je ,narodna predaja
Sučica iz sela Lusnić kod Liv!la, koja -tvrdi da su se Sučići prije zvali Sučičić, i da su iz Orguza,
upravo· iz mjesta, odakle je i spomenuto livanjska pleme iz 1400 godine; Sari'ći - iz Omar-
čena kod Tijarice '(Dalmacija); kod svetri bunjevačke grupe su zastupljeni 82 ; S k o j o - ne
znaju odakle su ,porijeklom.

Zidine su udaljene 2 km istočno od Bukove Gore.

U Zidinama žive samo Mamićj - koji-,su ,davno doselili iz Vinice, a porijeklom
su iz Gruda kod Ljubuškog (Hercegovina). - U' Subotici su Mamići od '1686 godine; katoliCi
u Lišanima OstroVičkim kod Benkovca. U Bosni i Hercegovini ima 6 sela s imenom Mamići;
od njih su dva katolička, oba u zapadnoj 'Hercegovini, a dVa pravoslavna u zapadnoj Bosni 83 •

Korita - Selo se nalazi li blizini Zi đina, II pravcu sjeveroistoka.

U njemu žive 9ve porodice: B r e k a l o - doseljenici ifl Kamenskog (Dalmacija);
e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija); Ću r i ć i - stara porodica u Koritu; došli davno od
Konjica. Godine 1839 spominje se neki fra Anđeo Ćurić" rođen il Koritima 84 ; S li Č i ć i -
doselili iz Tijarice (Dalmacija) (Ostalo vidi pod - Bukova Gora l) ; Š a r i ć i - -staripom iz
Tijarice (Dalmacija).

DobriH su izduženo selo između Korita s južne i Grabovice sa sjeverne strane.

U Dobrićima su 'danas: B e 1 j a n i - »od davnine«. 1815 godme bilo ih je u Smrča­
nima, gdje ih i danas ima; Ćurići - došli 'iz Korita; starinom od Konjica; Drmići -
ne znaju za porijeklo; G a d ž e - doselili iz Herceg0Vine.- Ima ih u Grabovnj.k'u kod LjubUškog,
a doselili su se iz Drinqvaca 85 ; I van č i ć i - davno doselili iz Dalmacije.

Grabovica - Jednim svojim dijelom selo se proteže up'oredo sa ces,tom Livno-

Aržano, da bi zatim zašlo na istok, prema' Dobrićima. Danas se Grabovica toliko »raši-
riIa«, da je dijele na Gornju i Donju. Usljed prenaseljenosti mnogi Grabovčani sele u
Slavoniju, naročito u područje oko 'Đakova! .u Vojvodinu, a pojedinačno i u zapadno-
evropske zemlje.
G. Grabo:vica - B e l j a n i - SUf došli prije 20 godina iz Dobi-ića, gdje su starosjedioci.
e r n k ovići - iz D. Grabovice došao je jedan »na ženinstvo~<. Fra n j i ć i - doseljenici
iz Livna prije 100 godina. »Imali su svoju butigu-meanu«. I v a n č-t ć i - su iz D. Grabovice;
stari:q.om iz Dalmacije: Ivande - su doselile iz Vinke prije ,60 godina. Lagušići - su
.»od Šarića kolina. PO Turkinji Laguši, prozvali su Laguši«. S u č i ~ i - su iz Dalmacfje;
prije o. 100 godina došao- jedan »na' ženinstvo«. (O Sučićima vidi - ;Bukova Gora). S a r i ć i
- su doselili iz Omarčena, na Tijarici (Dalmacija). U r s i ć i - su iz Strizirepa, kod Tijarice
(Dalmacija); za ranije porijeklo ne znaju.
D. Grabovica -'-. e r n k o v i ć i - su doselili sa Kurtovine, ne znaju za dalje pori-
jeklo. Ć II r k o v i ć i - su došli sa 'Kurtovine pred 100 godina. I v a fi Č i ć i - su iz Dalmacije.
Kotarci ~ su davno došli iz Voštana (Dalmacija); 1741 godine bili II Lipi-eukliću. Krolo
- došao )>ua ženinstvo« prije 40 godina iz Kam,enskog (Dalmacija); 1741 godine spominju se u
Mišima, a, 1815 godine u Podhumu, gdje ih i danas frna. M a t i ć i - iz Liskovače; došao jedan

8{) J. Erdeljanović, ,nav. djelo, str. 179.

al .Isti, nav. djelo, str. 161-162.
H~ Isti, nav. djelo, str. 179.
8el Isti, nav. djelo, str. 134.
S~ (N. N.), Hrvatske katoličke škole 'i učitelji ti Livnu, (bez mjesta godine), str. 38.
8~ J. D e d i j e r, nav, djelo, str. 316.

,
 PORIJEKLO STANOVNISTVA
51
»na ženinstvo({. .s
o I e - doselili iz Priso"ja. U Mokrom (Mostarsko Blato), Dedijer navodi . .:. . .
Šola je starinom iz Makarske, odakle je prešao u .zupanjRc' (Duvno), a odatle je prije 35
godina pr~šao ovamo kao fratarski kuvar., Djed'-mu je bio pravoslavne vjere, slavio je f)ur-
đevđan, a. tu su ~lavu zao.ržali i dalje dok j e fratri ne zabraniše 86 . '

Prisoje, u užem smislu, smješteno je na ,strmoJ kosi, sjeverno-sjeveroistočno 'od

Buškog Blata. Sa istočne strane nadovezuje se na dragu, u kojbj su zaseoci Privala i Vrilo,
a s juga, ha raskrsnici cesta prema Duvnu 'i prema Aržanu, povezano' j.e sa/ Karlovim
hanom~ Cijeli ovaj kompleks je Prisoj e, u Širem značenju. Na ovom području' ima neko-
liko lokaliteta pod nazivom Gradina i Gradac, i jedan, uz cestu pred KaT10vim hanom,
Crkvina. Na ovom mjestu pronađeni su temelji neke građevine i jedna nadgrobna ploča
iz rimskog doba. Da je ovaj kraj 9io naseljen i u srednjem. 'vijeku, svjedoče mnogo-
brojni stećci - »mašeti«, naročito na ~mjestu koje narod zove »Bulića _greblje«.
Stanovnici Prisoj a su Hrvati, a do II svjetskog rata bilo je i nekoliko srpskih
porodica koje su u ratu nastradale.
B e l j a n i - (u zaseoku ~rivali) ,...--- došli' su iz Dobrića gdje su starosjedioci;_ B o-
š n j a e i - ne znaju odakle su por.ij€klom.' U Matici rođenih spominju s'e 1857" '-godine li Pri-
i

soju. Dedijer ih navodi na nekalikp mjesta u Hercegavini, a Erdeljanović kod, svetri bUIlje-
a
vačke grupe 87 . B o ž i č i ć - L j u b 's - ne znaju za porijekla. e a var u š i č i su Ćavari, koji
su doselili od Duvna. Ćavari u Gornjoj Rami su stari~lCi88, a II Lugu (Rama) su starinom Vi'doši
iz Gostuše II Hercegovini, odakle' su došli o. 1860 89 . Ć a s i ć i - prije ~u se zvali Ljubas, _ne
znaju za porijeklo. 'Casićf se spominju II _Kabliću' 1741 godine. U D. Jablanici su iz Podbrežja
(Hercegovina)90. Ima ih II Ljubinju (Hercegovina)91 i' u okolici Ljubuškoga. C,u r i ć i - su
došli iz Karita. tr Matici rođenih s1?ominju se 1847 godine. e u r k o v i č i ' - su doselili iz
Kazagirica 1830 go9-ine. 1814 godine bilo- ih je u Rujanima; ima ih u G. Biteliću (Dalmacija)
i u Sinju. Drmići -,ne znaju za ~voje' porijeklo. -Iva,čiči - kažu da su došli- od Omiša
(Dalmacija). I v' a n d e - su doselile, iz Vinice. U Matici rađenih spominjU se 1846 godine.
K a p u l i c e - su iz Ciste (Dalmacija). K r i š t e - su starosjedioci u Livanjskom polju.
1741 i 1B15 godine bilo ih je u Potačanima, a' 1815 godine u Dobrom. URastičeva: (Kupreško
polje) Krište su se doselile iz Duvna početkam 19 vijeka92. K r i v i ć i - zvali se prije :rer-
kovič'; doselili su od Mijakova Polja. »Jedan ima gutu na vratu pa ga zvali Krivi« - odatle
su postali Krivići. K u t l e š e - došli negdje od Posušja kod Ljubuškog. U Mokrom, kod Mo-
starskog Blata - Kutle su se prije 250 godina ',doselili iz Imotskog kad su ga TUDci zauzeli.
Zvali su se Vojvodič 93 . 'Kutleša ima lmd Sinja. L j II b i č i ć i - su došli od Aržana prije 160
godina; bili su kmetovi Rizvanbegovića. Ima .ih u Glavic_ama kod Sinja. P a v i č i - su sa
v
Tijarice (Dalmacija). P e r k o i ć i - su iz Mijakova Polja. S a b l i ć i (i Sabljić) (u zaseoku
Vrilo) - su došli sa Tijarice, (Dalmacija). OS u č i č i - s'l:l iz Strizirepi;l (Dalmacija). Os~alo a
njima vidi -.:. Bukova Go-ra! Š a r i ć i - su došli iz Grabovice; daljim porij~klom ,sa Tijarice
(Dalmacija). .s .s
i j i č i ---,. (u zaseoku D-q.čić) ne_znaju odakle su porijeklom . o l a -' S I a d o j a
- porijeklom iz Dicma (kod: Sinja). U d o v i č i ć i - iz Ugljana kod 'Sinja (Dalmacija). T i r i ć i
- (u zaseoku ·Vrilo) ne znaju odakle st:!- porijeklom.

Za srpske porodice koje su živjele u Prisoju nisam mogao -ustanoviti ni pori-

jeklo (osim za jednu), te stoga navodim samp komparativne· podatke· koji bi bili od
značaja za rasvjetljavanje njihova porijekla.
,
A s i ć i - B o š nj a c i - U Selištu kod Nevesinja (Hercegovina) ima Bošnjaka iz
porodice Kovačevića u Kolešku;- slave Aranđelovdan 94 . P a ž i n i U Piragića Docu, V.

,811 Isti, nav.' djelo, str. 39i.

s7 J. Erd"eljanovlć, nav. djelo, str. 99 i 179:
Sg !W. S. F i I i p o v i č, nav. djela, str. 71.
89 Isti, nav. djelo, J3tr. 120.
90 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 372.
91 Isti" nav. djelo, str. 309-.
9l! B. Ž. M i loj e V i ć, nav. 'djelo, str. 70.
D3 e
J. D d i j er, n'av. djelo, str. 390.
94 Isti, nav. djelo, str. 356.
4"
52 MARIO PE'J'RIC

Guber - kod Pažina postoji .predaj a da su se )stari doselili iz Crne Gore«; slave Đurđevdan.
U Prenju i Aladinićima (Hercegovina), Pažini su se doselili iz Popova; slave Petrovdan95 . Vu-
1 i ć i - U Staroj Gabeli, Vulići su se doselili iz Struića II Papovu; slave Nikol,idan96 . Z e l e II i
- (Zelen) - doselili iz Cebare kod Duvna. U Lipi kod Duvna, Zeleni ·su starosjedioci; slave
Nikoljdan97 •

Go1injevo - Selo je smješteno s lijeve strane ceste polazeći od Liv'na prema

Prisoju; južnim svojim dijelom udalJeno je od spomenutog sela neka 2 km. Iznad' samoga
sela postoji lokalitet »Gradina«, a II samom selu i na nekoliko mjesta P9
strani ima ste-
ćaka (bez ikakve ornamentike). Stanovnici su pretežno Hrvati, ima nekoliko musliman-
skih porodica, a do II svjetskog rata bilo je i Srba ali su oni li ratu stradali. .
---- Hrvati su: B a t i nj ć i - starojediocL 1741 i 1815 'godine spominju se u' Mišima, gdje
ih ima i danas; Beri.ći ----.- prije se zvali Sablić; porijeklom su iz Sablića ,Kose, kod Tijarice
(Dalmacija); e i k o j e - iz Studenaca (Dalmacija;) doselili' su prije 100 godina; G a l_eš,Lć i -
starosjedioci. Prvi put se spominju u Livnu 1326 godine sinovi nekoga Galeše ili Galešići 98 ; zatim
1356 godine!Hl; J a k e l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom, K l i š a n i n - davno doselili sa
Klisa (Dalmacija)'. 1741 i Ui15 godine bilo ih je u Mišima, gdje ih f danas ima; K u l' i š i ---'- prije se
zvali Mrkonjić; ne znaju za porijeklo. Mrkonjići 'se '1741 godine spominju ,U Golinjevu,"a 1815
godine bilo ih je u Podhumu; M a g i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; M i h a l j e v i ć i ' -
starosjedioci. Godine 1741 bilo ih je u Golinjevu; ai 1815 spominju se u Podhumu i -Mišima
gdje ih i dana,s ima; Mi1ardovići - iz Dobranje (Dalmacija); pU'de - starosjedioci. 1741
i 1815 godine spominju se u Mišima; P r k e - porijeklom iz Studenaca (Dalmacija); T o p i ć i
- ne znaju za porijeklo; bilo ih je 1815 godine u :podhumu; neki Topo spominje se II Čele-
biću 1741 godine. .
Muslimani- su: B a r j a kt a r e v i ć i - ne znaju za svoje porijeklo; R a š k o v i ć i -
od Roškog polja; T i r i ć i - ne znaju za porijeklo; Vel a g i ć i - po preda.ji su starinom
iz Mađarske, gdje su bila tri brata. Jedan je ostao i pokrstio se, a druga dvojica došli u Blagaj,
kod Mostara. Odatle su doselili u Golinjevo. Ima ih i li Ljubuškom (Hercegovina).
Za Srb~ koji su nekada živjeli II Golinjevu nemamo nikakvih podataka o porijeklu,
pa ću se poslužiti uporednim materijalom iz. Livanjskog polja i literatur'e, - Do Drugog svjet-
skog rata živjeli su: B o š k o v i ć i· - U Hodbini kod Mostara ima Boškovića, koji su doselili
sa Slipčića, sela kraj Mostara, Misle da su starinom Crnogorci; slave, Đurđevdan 100 ; M i tr 0-
vići - ima ih u Provu (Livanjsko polje), a doselili su iz Promine (Dalmacija); slave Đurđev­
dan; P a č a ri - P a ž i fl i - bilo ih je u Prisoju, U Piragića Docu. Pažini drže da su doselili
iz Crne Gore; slave Jovanjdan, U Prenju i Aladinićima (Hercegovina) Pažini su doselili iz po-
pova; slave Petrovdan 101 ;. Ratalj - Tošići-Zdere - U V. Guberu Ždere kažu da su
doselili iz Srđe,vića. U Srđevićim<;l ih darias više nema, ali se zna da su bil; najstariji. Ima ih
još li Smričanima, Svi slave Jovanjdan, U Mrđenovcima (Kupreško polje) Zdere su doselile
iz Rujana (kod Livna) krajem 18 vijeka. Jedne Zdere su odavde otišle u Stroj ice (u Janj) i
sad se tamo zovu Vekići.' Slave Jovanjdan 102 , '

Miši se sa zapadne strane nadovezuju na o-olinjevo. ,Ovo selo se prvi put spo-
·mln]e u darovnici Stjepana Ostoje, 1400 godine. Iz te darovnice doznajemo .i za jed:p.o
rod. ime: » ... Vučihna Martinović iz Miš«103, Na jednoj vododerini sa istočne strane
sela, prema Golinjevu, ·i danas postoji jedna velika srednjovjekovna nekropola. Uz spo-
menutu aarovnicu, i ovo bi bio'nesumnjiv dokaz za starinu ovoga naselja.

06 Isti, nav. djelo, str. 268 i 269.

lU'Isti, nav, djelo, str. 275,
97 Isti, nav. 'djelo, str, 346.
08 V. K l a i ć, Građa za topografijU i historiju hlivanjske županijć i grada Hlivna, Vje-
snik hrvatskog arheološkog društva, sv. XV" Zagreb 192.8, str. 17.
99 E. Fer m e n d ž i n, Acta Bosnae, Zagreb 1892, str. 23,

]00 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 348.

iO! Isti, nav, djelo, str. 268--269.

102 B. Ž, Milojević, nav. djelo, str, 67.

lOS l, K u k u l j e V ić, J;1i;\V. djelo, str. 37.

 PORIJEKLO STANOVNI'šTVA, 53

,u selu žive samo Hrvati. B a t,i Ii i ć i - su starosjedtoci. Ovdje se spominju 1741 i

1815 godin~. 'B j l i Ć- I - su, porijeklom iz Studenaca (D~imacijai, Ima ~h na nekoliko mjesta p
Hercegovini. U Letku kod Duvna Bilići su doselili iz Studenaca JDalmacija)104. Erdeljanović ih
nav::odi kod svetr'~ ?unjey~čke grupe l05 . e a l e t' e - su doselili iz 'Voštana (Dalmacija), U
Osmanlijama (Kupreš,ko polje), Ćalete su porijeklom iz voštana (Dalmacija); staro prezime im_
je Babići': Iz Voštana su preselili' ~ Livno; odatle II Olovo, a iz Olova II Osmanlije pred austro~
ugarsku ..okupaciju 106 , J ah d r i j e v i ć i - su starosjedioci;, prije su se zvali, Batinić'. K l i-
š a n' i n --,. davno su doselili sa Klisa (Dalmacija). 1741, 'i .1815, gOdine spominju se -u Mišima.
K u li,š i ----. su došli iz Golinjeva. Ne znaju ,za r,anije po'ifijeklo. 1815 godine bilo ih je' u Bod-
humu. M i h a l j e v i ć i - su 'starosjedioci. 1815 godine bilo ih je II Mišima i Podhumu, M i l o~
lo-že -:- su .porijeklom iz Voštana (Dalma~ija), P-avli~ovići - ne ,znaju z~ svoje _pori-
jeIdo. P a v l, o v i ć i - su staro:;;jedioci. Prije su se zvali Batinić. P u d ž e ~ su starosjedioci.
tJ Mi'šima ih je ,bilo i 1741 i 1815 godine. S u ć e - su 'došli iz Glavica kod- Sinja (Dalmacija);
ima ih i danas 'tamo. -Y o,d 9 p'i j e' - su iz Vržerala; za dalje porijeklo ne znaju. Z i v k o -
od st,arine. Bilo. ~h je i J 741 i 1815 godine.
Izumrli su Š l j i v e ~ prije 20 godina.

Podhum ~. Zapadnim dijelom Podhum se proteže pod brdom Tribnjem i dijelom

zalazi II Srđevičko polje, a istočnim, uz potok Manda1t,. pokraj ceste koja vodi iz Livna.
O poStanku- ovoga naselja govori Kačić u »Razgovoru ugodnom ... «; ». _.. Kad pak Ta-
tari 'pridobiše kralja ,ungarskoga, koji se Bela zvaše, i por.obiše svu Vngariju, ... tada i
g6sPdda Bergheglichi, s mnogim Urigarczim u' ove dođoše strane ter: se u različitim nii-
stim ilainistiše~ a mnogi s Berheglichiem u Pogliu livagnskomu na 1241 ,oUi; kako drughi
ochie, ha 1235. ciđi na jednoj Planini velle vissokoj, kojase Triba:t.istiCza zvasce,' građ 'sa-
gradisce, koji od' Ungarcza bih gniegovim irnmenom zazvan Hum, a posli do saq.ascgniega
vrimena 'zazvasce- podhum«'107, 'Bergeljića 'spominje i da,nas narodna 'predaja kao »Brgo-
njića bana«, koji je 'stanovao n'a mjestu današnje »Numbegovića gradine«. Bergelić (i
I

Betgeljić), je izumrla splitska porodica, koja je 1719 godine zabilježena. n župskoj knjizi
Sutivana, na 'otoku BračulOS. Danas Bergeljića nema na područjh Livanjskog polja . .:......
Osim već' spomenute »Numbegoviča gradine«,' kod crkve i groblja ima nekoliko gromila,
steć$l,ka rkJajii -\S'e Dlaila-ze' na ne)ffioHk.o mj1esrtJa u selu.
Stai?-0vnici "Podhuma su Hrvati i Muslimani. Kod muslimanskog stanovništva nije/
sačuvana tradicijal ,o -porijeklu.
, I:Irvati su: B a b i ć 1. - starinom iz Voštana" (balma~ija); B a dT o v i - doselili iz
V~Že~ala, gdje"-su i starosjedioci; -Ćurići ~ davno došli od KOJ;ljtca 'u' Korita; a iz Korita
su doselili u Pod~um;" e e k e - davno doselili iz, Srđevića; tamo se 'spominju 1741, i 1815
gedine,; Erano.vi,ći ~ iz- Dalmacije; ,prije su se zvali Krolo; JU'rišić: Cvi.tan .....:.. iz
Zagorja. _kod 'Jl,osušja '(Hercegovina); K a t a v rć i ' - starosjedioci ~ LlvanjE!):tQ~ polju. ,Bilo ih
je u Prologu 1741 i -1815 godine. Katavića ima u Splitu; ,K r o 1- e - iz Kamenskpg (Dalm~cija).
U ,Miši:ma .ih' .je, bilo 1741 godine" a u Podhumu 1815 godine i danas . U ,Sinju, kao i po
s,injskoj I okoli~i irna ,dosta Krala; M a,r k'i ć i - iz Voštana .(Dalm!:tcija); ,-,zvali su se Đonlić,;
M:ih_aI.le-vi-ći,·-:sta-:rosjedioci; 1815 ,godine bilo ih:je,u Podhl,lmu; Milolož,e -porijeklom
iz Voštana, (Dalmacija); bilo .ih je ,1615 godine u Podhumu; O m a z i ć i - iz Rožnjače kod Vi-
,nice,;, ,P a ct.-r o '-;- ne ~znajl;l' odakle su porijeklom; P a vj ć i - .sa Tijarice (DalmacijCj.);" 'P e r-
k o v.i ć"i ,'- iz .Mijakova, Polja; ,p r o p a d a l o - ne, znaju odaltle su;' 1815 godine bUi ,su II
Podhumu; R o:g_u·!-i ć i - su iz voštana (Dalmacija,)'; S a b l i ć i ,- sa Tijarice (Dalmacija);
S o Li,ć i - prUe se ':z;vali ,Pandža; starosjedi9cl su. Pandža je hilo- 1741 godine u Mi.šima; -8 II č i,ć i,

lO~ J. D e d i j e r, nay. djelo, str. 332.

J. Er._deljanović, nav. djelo, s-tr. 179.
lO!>

B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 77.

:LUO , ,
107 A. K a č i ć - M i o š i Ć, Razgovor ugodni naroda slovinsko,ga, str. 109 .. (Izdanju, koje

sam koristio nedostajU stranice sa godin'om i mjestom objavljivanja. Pretpostavljam da primje-

rak .pripada II izdanju i godine 1759, štampano m u VeJ;1eciji). '
lG8 A, J u t r o n'i Ć, nav. djeln, str. 95:
54 MARIO PETRIC

- doselili iz Livna; Š i m II n a e - ' zvali se prije Ljubas; došli su iz Roškog 'polja; Ve li ć i ~

ne znaju za starinu; 1815" godine spominju se II Podhumu.
Muslimani su: B II 1 i ć i - ne znaju za porijeklo; M a l i ć i - ne znaju za porijeklo;
M e h i ć i - ne znaju za porijeklo;' N II ID b e g o v i ć i - od davnine II Podhumu; O m e r a g i ć i
- kažu da su porijeklom iz Crne Gore; Z II n i ć i" - ne znaju za porijeklQ.

Srđevići - U podnožju brda Tribanj i Srđevićkog polja selo se proteže oko 4

km II smjeru SZ-JI. Jugoistočnim dijelom gravitira Podhurnu,' a sjevero-zapadnim -
Biloj. U selu je staro groblje;, seljaci pričaju da na svakom mjestu II selu gdje se danas
kopa nalaze neke sta're temelje.
U Srđevićima danas žive samo' Hrvati; nekada je bilo i Srba ikavaca . B a d ro v i -
su se doselili iz Podgradine: starosjedi1?ci sy. uLivanjskom .polju. Ću r i ć i - su iz Koritaj
porijeklom su iz Hercegovine. K a s a l o - prije su se zvali ,Bani~; doselili su se ho; Prologa
gdje su starosjedioci-. K e l a v e - su došli iz' Dobroga; daljom starinom su iz RO,škoga pplja.
U Tošćanicu (Rama) Kelave su došli iz Duvna davno prije austro-ugarrske DkupacijelO~. Kelave
u Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje), doselile su se »poslije Austrije« iz Bitelića kod
Sinja 11o . U G. Bitelić~, Hrvacama i još nekim selima Cetinske Kr-ajine ima i danas Kelava.
K TI e Ž e v i ć i - su došli iz Vržerala tamo ih danas' više nema. Godine 1741 bilo ih je, u
Mišima. K ti p r e š a n i - su se do'selili davno sa Kupresa. K u r e v i j e - ne znaju odakle
su porijeklom; godine 1815 bili su u Srđevićima. L a u š - je »privodak« iz. Ćosanlija gdje su
starosjedioci. M a m'i ć i - su porijeklom iz Gruda kod Ljubuškoga (Hercegovina); odatle 'su
došli II Zidine, a onda ovdje. M a t a n i - su se doselili iz Orguza. O j van i ~ ne znaju za
dalje porijeklo; godine '1815 bilo ih je u Srđevićima. Periše - su starosjedioci II Livanjsk€?m
polju. 11 Ljubunčiću, gdje ih i danas ima, spominju se 1741 g'odine, a u Srđevićima 1815 g'o-
dine. Š a r i ć i - ~;'u porijeklom iz- 'Grabovice, a' daljom starinom iz' Dalmacije. S u k a n i ~
prije su se zvali Ćurčić; kažu da su iz Kola kod Duvna. Po djedovu naqi~ku-zovu se Sukan.
V i d o v i ć i - su došli iz Dobrog~; starosjedioci su u Livanjskom polju. V r d o l j a c i - su
starinom iz Dalmacije, navodno od Imotskoga. Godine 1741 i 1815 živjeli su u Srđevićima.,
lIma ih u Sinju i okolici-. V u ka d in - porodična predaja kaže da su se doselili iz Duvna.
Bilo ih je 1815 godine u Srđevićima. U Zabljaku i Guberu spominju se 1741 godine neki Vuka-
dinović. U Bilom Pot~ku (Kupreško polje), doselili BU se iz Letke kod Duvna II prvoj po19Vici
19 vij ekall J. , Ima ih u Mandinom Selu kraj Duvna, a !lošli su iz Omolja kod Duvna112. U
Uzdolu (Rama), Vukadin je doselio oko 1870 godine iz Duvna 113. U Srđevićima su nekada živjeli
Srbi ikavci Ž d e re, koji su odselili II Guber. Odselili su još a r a II i.e
~ Bila se- nalazi 'l km sjeverno od
Srđevića, na sjeverozapadnim obroncima Trib-
njao Cjelokupno stanovništvo Bile je hrvatsko, osim jedne srpske porodice.
Hrvati su: B a d r o v i - prema predaji porijeklom iz D. Doca, u Poljicima (Dal-
macija). Ostalo o njima vidi pod - Vržerala; B a l te - sa Tijarice (Dalmacija). 1815 godine
spominju se u Biloj; B a r a č'i - starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine živjeli su
u Caprazlijama, a 1"814 u Caprazlijama, Kovači ćima,' Strupniću i Livnu. Danas ih .ima u Baja-
giću i Glavicama kod Sinja (Dalmacija). pedijer spominje Baraće u Radišićima kod Ljubu-
škoga (Hercegovina); oni su tu doselili od, Vrgorca (Dalmacija). Ima ih još u Otoku kraj Ljubu-
škogal14 ; B o lot i n i - došli iz Grboreza; porijeklom su iz Aržana (Dalmacija); B o t e -
doselili iz Prisika, bliz~ Aržana; G t e b e n a r i - starosjedioci'; 1741 godine su živjeli u Srđe­
vićima, a 1815 u Biloj; Ivankovići - doselili iz Dobranje (Dalmacija); isto i Ivankovići iz
Donjeg Hrasna (Hercegovina)115; K o v a č i -porijeklom iz Hercegovine, iz Ljutog Doca. Bilo
ih je 1741 ,i 1815 godine na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Dedijer ih navodi na mnogo

~09 M. S. Filipović, nav. djr;;;lo, str. 154.

1'10 B. Z. Milojević, nav. djelo, str. 116.
'Ill Isti, nav. djelo, str. 73.
:ll2 J. D e d i j e r, nav. djelo,' str. 332.
113 M. S. F i l i P ° v i ć J nav. djelo, str. 131.
lli J. De-dijer, nav. djelo, str. 314 i 315.
lH Isti, nav. djelo, str. 298.
 PO;t'tIJEKLO STANOVNrSTVA
55
mjesta II istočnoj i zapadnoj Hercegovini, prav.:oslavnih i katolika; K r ž e l j i - iz Žeževice kod
Zadvarja (Dalmacija); ima ih u nekim selima kraj Ljubuškoga (Herc~govina); K u p r e š a Ii fn
- odavno doselili sa Kupresa; M a m i ć i - ' došli iz Zidina; porijeklom su iz Hercegovine;
M i l a n o v i ć i - doselili iz Otoka kod Sinja (Dal~acija) gdje ih i danas 'i~a; S a l a p i ć ~ -
starinom od Klisa (Dalmadja); S e lU r e n -" prije se zvali Subašić; došli sa Klisa (DaIma-
e
dja); ,s p r c i - iz D~lrnacije; ne znaju iz kojeg mjesta; V i rl. o v i ć i - zvali se Pravdić;
iz -Dobroga; starosjedioci su u Livanjskom polju; V r d o l j a c'i - iz Dalmacije; ne znaju iz
kojeg 'mjesta. Vrdoljaka je bilo u' Srđevićima 1741 i 1815 godine.
Srbi ikavci, K o z o m a l' e - su iz Bogdaša; slave Jovanjd;:tn.

Zabrišce ,j~ II neposrednoj blizini Bile,.- 1 km sjevernJje. Stanovnici su, Hrvati,

a priie 54 godine bila je i jedna muslimanska 'porodica -~Muftići, koji su odselili u
Komorane.
B r a l e - su doselili sa Sviba (DalmaciJa). Br d a r i - su sa Sviba (Dalmacija).; H115
godine spominju se ll. Rujanima, gdje ih i danas ima. U Sinju, ima i danas'Brdara. C'rnj ak
- Je doselio iz Lištana, gdje ih, i danas ima, a bilo ih je i' 1815 godine. O daljem porijeklu
ne znaju ništa. Crnjakovića ima u Subotici, od 1779 godine; ,pravoslavni u Otišiću kod Vrlike;"
u južnoj Dalmaciji katolici Crnjakovi iz 17 vijeka l16 . e
e k e - ,su iz Cuklića': D l' o n j i ć i
n.
- ~u iz Bile, gdje se spominju 1815 godine. Fra j i ć i (i Franić) !...- su iz Smričana; ne znaju
za dalje porijeklo.- G a b r i ć i - su prije 62 godine -došli iz Zastinja; o daljem porijeklu ne
z,naju.' G_alići - su porijeklom iz Sviba, (Dalmacija). Grebenari - su došli iz I.J.iIe; sta-
rosjedioci su u Li-vanjskom polju. J li r i ć i -:- SU dOselili iz Lipej starosjedioqi su u Livanj-
skom polju. o njima vidi u Lipi! Kasalo - je doselio iz Prologa. Zvali su se Banić. Staro-
sjedioci II Prologu. K n e z - je doselio iz Prologa; tamo su sta~osjedioci. Ima ih u Gl~lVicaina
kod Sinja (Dalmacija)'. Ko v a č'i --;- -su došli iz V. ;Kablića; starinom ~u, iz _Ljutog Doca. u
Hercegovini. K r ž e l j i ' -'- su iz Bile; daljini ,poriJ"eklom su iz Dalmacij~. L o z a II Č i ć i
su prije 30 godina došli iz Potočana". Tamo su starosjedioci. S i š k e - su se doselili 'sa
Sy-iba (Dalmacija). Ima ih u okolici Lištice (,siroki Brijeg)'. T e k l i ć i - su se doselili iz
Komorana; daljim porijeklom su iz Dalmacije, od Vrlike"U Ćaiću su bili 1741 godine', Z 0'1' o.i e
- ne zn\3.ju odakle su porijeklom.
MUBlhnani M u f t i ć i odselili su u Komorane prije 54 godine" a Hrvati N o v o k m e t i
u Osijek, za Vrijeme -,II svjetskog rata.

Držimlije su' istočno od Zabrišća, uz rječicu Sturbu. Dijele se na- Gornje i Donje
Držanlije i na z,aseoke: Karjani, Trčić i Golubić II D. Drž~nlij',ama. Stanovnici su samo
Hrvati, a 'nekada je bilo Muslimana i Srba ikavaca .. Zemlja je pripadala begovima
Ljubunčićima~ "
, Gornje DržanIUe - Današnji rodovi su: B i j a- d e r i (i Beader) koji su došli iz Lu-
'snića. Za dalje' porijeklo ne znaju;' Ću r i ć i - iz Podhuma došli pred I svjetski rat. Daljim
p'o~ijeklo"m su od Konjica;'" D a l i ć i - doselili iz Priluke'; G: a l'i ć i - iz Grboreza; daljim pori,..
jeklom su sa Sviba (Daltp.acija); ,M a r k o v i - iz M. Gubera;' jedan se »ugovorio«, ~od Galića;
p e r k o'v i ć i - starino'm iz lVIijakova Polja; P l e h i ć i - prije se zvali Vukadin; daljim
porijeklom su
.od Duvna. Vidi ,Podgradina; P o P o v i ć i - došli iz Cel~bića; tarilo ih je bilo
1815 godine. Ne znaju za dalju 'starinu; V u k a dj n l :..- porijeklom odt Duvna. Vidi" ....:... Pod-
gradina~

Donje.' DržanIije, sa zaseocima Karjani, Trčić i Golubić. D ž a j e - su doselili iz

Rujap.a; tamo ih je bilo 1814 godine a u Mišima 1741. Ivan'kovi'ćl - (u zaseoku Karjani)
doselili su i~, Bile; daljim porijeklom su' iz Dpbranja: (Dalmacija). K o n: t e, - (ti' Karjanima i
Trčiću) - ne znaju odakle su porijeklom; bilo ih je 1815 godine u n,ekoliko sela Livanjskog
polja~ "M a ill i 6'i - su iz Zidina. P e r i š e - (u zaseoku GolubiĆ) došli ,iz Srđevića. Staro-
sjedioci'su -ll Livanjskom poJju. Spomipju se 1741, i '1815 'godJne na Li.vanjskbm'polju. Prav-
d i ć i - su iz Dobroga; tamo su starosjedioCi. Bilo ill je 1741 i 1815 godine. ,R o g u š i ć i' -
su iz Dugopolja kod Sinja (Dalmacija). ,V r d o I j.a e i - su došli iz Odžak,a'; daljom stari-
n'om su iz Dalmacij e.

llfi J, Erdclja-nović, n.av. djelo, str. 109.

 MARIO 'PETRIC
56
Nekada su II Držanlijama živjeli Muslimani: B II r e k, P i r i j e, S k a k e i P o r 0-
b i j a; odselili su početkom austro-ugarske okupacije. - Od Srba ikavaca nekada su živjeli
L a g a n i; prije 60 godina odselili II Guber.

Smricani - ' Selo se nalazi s desne strane ceste' koja vodi iz Livna II Duvno; od
Livna je udaljeno 6 km. Smričanima pripadaju i zaseoci: Potok, Glavica, Lopatinac i
Lopatice; Lopatice su na raskršću cesta, koje vode II Duvno i ugljenokop Tušnicu. Ve-
ćina stanovnika su Jirvati; ima nekoliko srpskih porociica i jedna porodica 1VIuslimana
Cigana. '
Hrvati su: B.elj a'ni - došli iz,.Grabovice; gdje su starosj'edioci. 1815 godine bilo
ih je li Smričanima; B e van rl e - (u zaseoku Potok) - iz Hercegovine; ne znaju iz kojeg
mjosta.U Kruševu kod Mostarskog Blata, 'Bevande su doselili iz Gabele prije 200 godina 117 ;
Č e č u r e - porijeklom iz Roškog polja; 1815 godine bili II Smričanima; Er c e z i - (u
zaseoku Lopatice) su porijeklom iz Hercegovhle; 1741 godine bilo ih je li ..Ljubunčiću" a
1815 godine uPriluci, Rapovini i :L.abljak'u. U Osmanlijama (Kupreško polje), »priča se, vode
poreklo« od ercega Stipana. )Doselili -Su se od Trebinja u Podhum (kod Livna). Tu su živeli
neko vreme i krajem 18 veka došli 'u 'Osrnanlije«118; Fra n i ć i - ne znaju odakle su pori-
jeklom; Jurkići ' - doselili iz Roškog polja; Karadže - iz Ciste (Dalmacija); K'rivići
(li zaseoku Lopatice) iz· Jagodnjaka kod' Tušnice; daljim porijeklom su od Bugojna. Ima ih li
Ba.~agiću kod Sinja (Dalmacija); M a II d i ć i - došli iz Potočana; 1815 godine bilo ih je li
Smričanima. Starosjedioci su l i Livanjskom polju; vidi Prolog; M i h a l j e v i ć i - 1934 go-
dine doselili iz Podhuma, gdje su starosjedioci; :JVI i lov i ć i - porijeklom iz Podgrađa, 'niže
Zadvarja: (Dalmacija); M i š i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; 1815 godine spominju se
li Vidošima; Miškovi'ći - (u zaseoku Glavica) porijeklom iz voštana; zvali su se Babić;
p a v i ć i - došao jedan na »ženinstvo« iz Podhuma; daljim porijeklom su iz Tijarice (Dal-
macija); Perkovići - (jedni 'u zaseoku Potok) iz Mijakova Polja; Pervani - iz Tija-
rice (Dalmacija); Š o š i ć i - iz Voštana (Dalmacija); V i d o v i ć i - (u zaseoku Lopatinac)
došli iz Dobrog gdje ih je bilo 1815 godine; starosjedioqt su u Livanjskom polju; V li k 101 j e --
iz Kočerina u zapadnoj Hercegovini.
Srbi ikavci su: P o p a r i ć i - iz Prova; došao jedan na ženinstvQ poslije II svjetskog
rata. Tamo su se doselili iz Dalmacije; slave Jovanjdan; R a c e - (u zaseoku Potok) iz Gubera.
Daljom starinom su iz Dalmacije. Slave Jovanjdan; S i m i ć i - ne znaju odakle su porije-
ldom; slave Ilinjdan; Ž d e r e - iz Srđevića doselili; slave Jovanjdan.
Na brijegu, koji se zove Cigansko Brdo, žive Cigani - muslimani B a š i ć i. Oni su
tu nastanjeni })još od turskog doba«. Bave se zemljoradnjom.

Sfurba - Selo se nalazi II neposrednoj blizini izvora Sturbe (ranije Sturba), po

kOjoj je i dobilo ime. Dijeli se, na Gornju i Donju Sturbu. Gornja Sturba je smještena
bliže izvoru i gravitira selu Vidošima na istoku, dok je Donja Sturba nekih 200 m dalje
od izvora, prema zapadu.
Iznad Donje Sturbe diže se ))Ivića gradina«, koja je, prema pronađenim frag-
mentima keramike, bila naseljena II kasno brončano, a svakako u željezno doba 119. Osim
toga, II D. Sturbi ima stećaka (bez natpisa i ornamentike), te se prema tome može
zaključiti da je ovaj kraj i II srednjem vijeku bid naseljen.
Stanovnici D. i G. Sturbe su Hrvati, osim dvije' muslimanske porodice li G.
Sturbi.
Donja Sturba. - A II i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. B r a o v c i - su pori-
jeklom iz Renjića, a tamo su doselili sa Tijarice (Dalmacija). K a s e) j i - su iz Dicma kod
°
Sinja (Dalmacija). K o n t e - su od Šibenika; M i l lož e - su porijeklom iz Voštana
(Dalmacija). M a n d i ć i - su došli iz Grgurića;. starosjedioci su u Livanjskom polju. V u-
k o v i ć i - su iz Studenaca (Dalmacija).

m J. Dedijer, nav. djelo, str. 38l.

l'l~ B. Z. Milojević, nav. djelo, str. 76.
119 Prema saopćenju kustosa Arheološkog odjeljenja Zemaljskog muzeja B. Covića
Z. Marića, koji su izvršili anal~zu fragmenata keramike sa Ivića gradine.
 PORIJEX'LO 'STANOVNISTVA
57

Gornja Sturba - H r g e - su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 i 1814

živjeli su u Rujanima. Preko puta Rujana, II Gornjem Biteliću (Dalmacija), žive i danas Hrgo-
vići, koji' su, kako kažu, doselili iz Rujana' »za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku Braču
spominje se godine ·-1803 'neki Hržić- detto Bošnjak, prema' predaji iz Roškog polja u Bosni.
Hržić je zabilježen II ,Povljima kao novi- stanovnik godine 1688. U bolskoj matici godine 1736,
a II sllmartinskoj godine 1777 :s napomenom »iz Povalja« zabilježen je Aržić i Haržić 120 • M a-
m i ć i - su ,se doselili iz Zidina, a starinom su iz Hercegovine. M i Š i ć i - su ,došli iz Smri-
čana (za~eok Potok); ne znaju zal dalje porijeklo. Puškari - prije su se zvali Uvanović;
porijeklom su iz Dalmacije., U Ugljanima kod Sinja' su Ufanovići 121 , a u Dračevluci na otoku
Braču bio je. godine 1761 pop UVanović, porijeklom ~z Poljica 122 .
r
Muslimani' su:, O iri a n i --'- porijeklom iz Ljubuškoga (Hercegovina) i Vel a g i ć i
- koji su se doselili iz Golinjeva prije 40 godina.

Vidoši su istočno od. .izvora. Sturbe. Iznad samog izvora diže se velika Vidoška
gradina, koja je, prema pronađenim ostaCima, bila nastanjena u prehistorijsko i rimsko
doba. Na temelju jednog .nalaza, Hoernes i Tomasehek drže da je kod Vidoša bila rimska
postaja Ad Libros uz veliku cestu Salona,....:-Argentaria123 • Da su Vidoši bili nastanjeni
i u srednjem vijeku, svjedoče dva velika .ornamentirana stećka (biljni ornament) u bli-
zini Zadružnog doma.
O Vidošima kao staroj' župi vidiu· historijskom pregledu.
stanovnici Vidoša su' Hrvati~ B il b].' ć i - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija).
B a n <1 o v i - su sa 'Tijarfce (D~lniacija). :i3 a t i n i ć i -. su došli iz Miša prije 35 godina;
tamo su starosjedioci. 'C u b e 1 i ć i '(i Cubel~) -- su' došli iz Podkraja; daljim porijeklom iz
Dabranje (Dalmacija);, __bilo,ih,_je: 1741 ,godhle u, Zastinju:,i_ ,Zabijaku. Jozići - su iz Trilja,
kod ,Sinja II balm~ciji. Krs,t'7n'o,~~~'i ':- su
od _Suj,1ae, kod Kupresa. Ljubasi ~ su
porijeklom iz Rpškog .polj~~ .,M"a :p..-đ e r ~,l ~ ":,,.1e i,zSinj'a (Dalmacija). Do svršetka II 'svjetskog
rata, II .Sinju je ,živjel,a porodica Manđeralo, koja je u rodu sa ovom, iz Yidoša. M a ti ć i .:..---.
a
su doselili sa KamenskO,g (Dalm~cija). :M '(:h l Je v i t'i - su došli iz Potočana; starosjediQci
Su li Livanjskom polju. Ii i š i,t i -, ne
znaju za dalje porijeklo; u Vidošima su bili 1815 godine.
M l a d i n e - su došli iz, Bilog_, P'Qlja; ,za dalje porijeklo ne znaju. O m a z i ć i -. su iz
Vinice. S tl č i ć i -'- su &tarosjedlcici II Liva'njskom polju; doselili su iz Prisoj a, a tamo su
porijekiom iz Strizirepa (Dalmacija). yidi: Bukova Gora.

Grgurići se nalaze pokraj ceste koja vodi za ugljenokop Tušnicu. Stanovništvo

je svo hrvatsko, osim jeane musUmanske porodice.
B a b i ć i - su porijeklom -iz Voštana (Dalmacija). B a n d o v i - su sa. Tijarice
(Dalmacija) doseliH. S r ,e š i ć i ~ su' iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg su mjesta doselili. Ovdje
se spominju 1815 godine. Duvnja'c'i' -"su 'starinom od DUVna. Jankovići - su iz
Dicma kod Sinja (Dalmacija). 1741 godine'živjeli su II 'Grgurićima. Jozići - su porijeklom
iz Trilja, kod Sinja', (Dalmacija). K-r i ž a ni ' - ,ne zna!u odakle 'su porijeklom. ULivanjskom
polju spominju se godine 1741 Križanovići, a 1815- Križani. K r s t a n o v i ć i - su od -ŠUi cc
kod Kupresa. M a g l i c-e - su porijeklom iz Voštana (Dalmacija). M a n d i ć i - su qošli iz
Potočan~; bilo ih je 1815 II Grgllrićima.- M i h,a l j e v i ć i - su dose;lili iz Potočana; starosje-
dioci su u Livanjskorp. polju, M i,š i ć i - su došli iz Smričana; -ne znaju za dalje porijeklo.
S l i Š e - ne znaju 'odakle su porijeklom; "spominju se godine 1815 u· Potočanima'. "Š' a k i ć i
- su iz' Dalmacije; ne znaju ,jz kojeg mjesta. "
Muslimani su: K a r a b e z i - ' koji ne znaju odakle su porijeklom.

Podkraj je s lijeve, .strane ceste koja vodi prema rudniku uglja ~~nici, ok'Q
2 km 'udaljen od njega. U selu su Hrva~i i dvije muslimanske porodice. - VeliM,1?fo:i
stanovnika je stalno zaposlen, ti rudniku koji je glavni izvor prihoda ovoga sela. T6\~g i,
glavni razlog što se u Podkraju problem ekonomske migrapije ne javlja. .

UO A. J II t r o II i ć,
nav. djelo, str. 2Q,l.
"1-21 J. E r d e l j a ov i ć,
nav. djelo, str. 165.
II
122 A, J -u t r o n i ć, nav. djelo, str. 95.

U3 V. Radimsky, Arheološke crtiIle iz' Bosne Hercegovine, GZM, VI., Sarajevo

1894, str. 435.
 MARIO PETRIC
58

Današnje porodice su: a.a b i ć i - koji su porijeklom iz Voštana (Dalmacija); B a n-

d o v i - sa Tijarice (Dalmacija), II koju su doselili, kako narodna predaja kaže, iz Dicma 'kod
Sinja (Dalmacija); B r e š i ć i - prije se zvali Mikulić; pOrijeklom su iz Dalmacije; Č II b e-
l i ć i - iz Dabranje (Dalmacija). Godine 1741 spominju se II Zastinju; Đ e k e - su došli sa,
Drinove međe kod Livna; ne znaju odakle su porijeklom. 1741 i 1815 godine ne spominju
se na Livanjskom' polju; K e l a v e - ovamo doselili iz Dobroga prije 60 godina;. daljom
starinom su iz Roškoga polja. (Vidi: Srđevići); K o ž i e e - došli sa Drinove međe kod Livna;
o svom porijeklu ne znaju; K r i š t e - doselili iz Dobroga, a II Dobro iz Potočana. Staro-
sjedioci su II Livanjskom polju. 1741 i 1815 godine spominju se u Potočanima. URastičevu
(Kupreško polje), Krište su doselili iz Duvna početkom 19 vijeka 124 ; K r i v i Ć i - iz J'agodnjaka
(Tušnica) ; starinom su iz Bugojna. 1815 godine bilo ih je tl Smričanima (zaselak Lopatice),
gdje ih ima i danas; K u l i š i - jedan došao pred 3 godine »na ženinstvo« iz Golinjeva. Prije
su se Kuliši zvali Mrkonjić'; pod takvim imenom spominju se 1741 godine II Golinjevu; M a-
'mići - doselili iz Zidina u Sturbu, a odatle ovdje. (Vidi Zidine); M,andići - došli iz Grgu-
rića. starosjedioci u Livanjskom polju. (Vidi Prolog); M a n đ e r"a l e - doselili iz Vidoša po-
rijeklom iz Sinja (Dalmacija); IVI a r e l j e - davno doselili od Travnika, najprije u Dobro (gdje
se spominju 1815 godine), a odatle u Podkraj ; M i h a l j e v i ć i - došli prije 40 godina iz
Livna. Starosjedioci su u Livanjskom polju; M i l o r a d i - ne znaju odakle su porijeklom;
navodno su od davnine; međutim, prema podacima iz 1741 i 1815 godine nigdje se ne spominju;
p a v i ć i - došli iz Podhuma u Podkraj; porijeklom su iz Tijarice (Dalmacija); P r a v d i ć i
- prije 15 godina doselili iz Dobroga; tamo su starosjedioci. Bilo ih je 1741 i 1815 godine;
S a l a p i ć i - do:seli1i iz Grboreza. Predaja glavori da su davno doselili sa Klisa (Dalmacija).
Muslimani Đ e b o - su 'starosjedioCi; R a m i ć i - su iz Duvna.

Dobro se nalazi 2 km južno od sela Potočana i ceste koja iz Livna vodi u

pravcu Kupresa. Samo naselje smješteno j e na dvije strane jednog manjeg kraškog
polja, kojemu je prilaz ·vrlo nepristupačan. U darovnici kralja Stjepana Ostoje iz 1400
godine spominje se neki Vladko .Klaščić »zdobroga«125. U selu i danas ima srednjovje-
kovnih nadgrobnih ploča koje očito govore o naseljenosti ovoga kraja u srednjem vijeku.
Sjeverozapadno od sela je lokalitet »Gradina« za koji se ne može utvrditi da li je bio
kakvo prehistorijsko naselje, pošto na njemu nisu vršena stručna ispitivanja.
U popisu stanovništva 1741 godine može se primijetiti da, od 9 navedenih rodova
koji su II to vrijeme živjeli u Dobrom) samo jedan i danas postoji, dok se ostalima trag
'može pratiti u Dalmaciji. .
U selu žive samo Hrvati. B r n i ć i - ne znaju odakle su porijeklom; Erdeljanović
ih navodi kod svetri bunjevačke grupe l26 • J o 1 i ć i ~ došli iz Priluke; »jedan bio najmenik«
i došao prije 60 godina. Starinom su iz Sarajeva gdje i sada imaju rođaka. K a r a d ž e -
su doselili iz Ciste (Dalmacija). K e l a v e - su porijeklom iz Roškog polja (vidi Srđevići).
K r i š t e - su došli iz Potočana gdje se spominju 1741 i 1815 godine. Starosjedioci su u Livanj-
skom polju. U Dobrom su bili 1815 godine. L u j i ć i - su doselili iz Lovreća (Dalmacija), L j u-
b i č i ć i - su došli 1932 godine sa Sviba (Dalmacija). Ima ih u Glavicama kod Sinja. M a-
gl ice - došli iz Grgurića; porijeklom su iz Voštana (Dalmacij;i). M a II d i ć i - su doselili
iz Grgurića; starosjedioci su LI Livanjskoln polju. ·(Vidi Prolog). M a n đ e r a l e - su došli iz
Vidoš'a; porijeklom su iz Sinja (Dalmacija). M a r e l j e - su za »tul'ske vlade« doselili od
Travnika; u Dobrom ih je bilo i 1815 godine. M a r i n č i ć i - su došli iz Suhače ],rod Livna;
1815 godine bili su II Dobrom. Za dalje porijeklo ne znaju. Dedijer ih navodi uRadišićima
kod Ljubuškoga (Hercegovina) kao doseljenike iz Gitluka u Broćnju 127 . M o s t arc i - prije
60 godina, jedan došao kao )}ugovornik« iz Gubera, kod Krište; porijeklom su od Mostara.
1741 g9dine spominju se li Suhači. Pravdići ~ su starosjedioci; u Dobrom ih je bilo godine
1741- i 1815. T o k i ć i - su došli iz Potočana gdje se spominju 1815 godine; za dalje pori-
jeklo ne znaju. U Rakitnom su Tokići doselili iz Mostarskog Blata128 , u Skrobučanima (Rama)

l~~ B. Ž, Milojević,nav. djelo, str. 70.

l~r. I. Kukuljević, nav. djelo, str, 37.
1% J. Erdeljanović, nav. djelo, str., 179.
1~7 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 315.
(~. Isti, nav. djelo, ,str. 330,
 PORIJEKLO STANOVNISTVA
59
su i21- Rakitna »i došli su prije 1878«129. Erdeljanović'nalazi katolike i pravoslavne Tokiće kod
svetri bunjevačke grupe130 . V i cl o v i ć i - s·J. starosjedioci u Dobrom; prije su se zvali
Pravdić. Vrd-oljaci .-;. došli iz Srđevića (vidi' Srđeviće). Vukić'i,' - Igu porijeklom iz
Dalmacije, ne znaju za mjesto odakle su doselili. I

Zagoričani su istočno od Dobroga, nešto bliže cesti Livno-Kupres. Iznad sela,

VIse bunara })Jabukovac«, ima nekoliko· prehistorijskih gromila, koje, prema nalazima,
potiču iz halštatskog doba'31, - U historijskim, izvorima Zagoričani se spominju 1400
gOdine 13 .2 • Na nekoliko mjesta' u okolici, sela vide se manji skupovi stećaka. - Gospo-
dari Zagoričana bili .su livanjski. begbvi Brkići i Golubovići. ,I danas se vide ostaci jedne
turske 'građevine, koju narpd _zove ))Golubovićfl kula«.
Stanovnici sela su Hrvati. f) e k e - n_e znaju odakle su- porijeklom. I v k o v i ć i -
su starosjedioci; godine 1741 spominju" se u Zagoričanima. U ,Alajbegov Odžak (Kupreško polje)
Ivkovići su doselili oko _1865 godine iz" Podgrede kod l..ivna 1aa . K e I ay a ....:..... je prije, 6 godina
doselio »mi. ženinstvo« iz _Dobro~a. Kela·ve su porijeklom iz Rbškog_ polja (vidi Srđevići). K r i-
š t e ~ su došli iz P;risoja; starosjedioci ~u 'u Livanj-skom polju (vidi, Prisoj e). L o ~ a n č i ć i -,..
su starosjediocij bilo ih je 1741- godine "u Zagoričanima. »Davno sp ,bili -odselili u Dalmaciju, pa
su se prOnovio V'r.alti1i«~ U Otinovcima (Kupreško polje), Looančići su iz 'Podgrede kOd Livna J •a •
Mihalj evići -' su došli 'iz, Gol~njeva gdje su starosjedioci" (vidi Go1iiljevo). Rim'ci -"su
staro_sjedioc1 u Livanjskom ',polju; 1741.godin~ bHo ih le,
u Celebiću i Grgurićima. Godine '1815
ne spominju se nig~je na- području' Livanjskog polja. Ima ih u Sinju (Dalmacija), a Rimci
u Isakovačkom, podkFaju (Glamačko polje) 'su.
iz Kovačića u Livanjskom polju, doseljeni po-
četkom -"20 vijeka la5 . S u š e - su došli od 'Glamoča; 'li314
.
godine bili
' .
su II Zir~vićti.

Potocani -. 'Selo se' nalazi El lIjeve strane ceste koja vodi od '-Livna prema Ku"'
presu; izldU!Ž~o je, u smjeru SZ. ----:- JI. Stanovnici P.otočana su' Hrvati, Srbi ikavd
Muslimani. Hrvati su najbrojniji, a zatim S~bi ikavei.
Hrvati' su: A n i ć i ,- ne znaju odakle su porijeklom; D a 1 i ć i - starosjedioci u
Livarijskom polju. U PotoČane su doselili iz _pdluke, gdje se spominju 1741 godine; J ,a II lt o~
v i ć·i - došli iz Grgurića gdje se spominju 174i godine .. Daljim porijeklom S\1 iz Dicma kod
Sinja. Prije II svjetskog rata bUo ih je u Podgradini, odakle su odselili u Sinj (Dalmacija);
L o za n č i ć i - su starosjedio~i; 1741 godine bili su u Potočanima (vidi Zagoričane),; M i h a-
l.j e v i·ć i - su starosjedioci; M i š i ć i - ne', znaju za dalje porijeklo; 1741 ,godine bili su ,U
Pot6čanima. P a v lov i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. - P e r i š e - su .starosjediohi
(vidi Srđeviće)j Yi d o v i ć i - su došli iz Dobrog gdje.' su i starosjedioci.
Srbi 'i;kavci su: ,e r n o g o r c-i - doselili iz ZasUnja; startnom su iz Crne Gore. Slave
Aranđelqvdan; C v i j e t i ć i -, iz Baljaka (Šuica), tamo' su doselili iz Tičeva kod GrahovD..
Slave A~anđelo.vdanj ~ e v a p i - : porijeklom iz Baljaka (S.ujica)~ Slave f)urđevd~n; J a g o'"
d i ć i - doselili iz Tičeva (Grahovo). Slave, Nikoljdan; K a n I i Ć i - iz D. Malovana blizu
Suice. Slave Đurđevdan;~ M i l i s a v,e - iz Eminoya Sela (Duvnp). Slave Nik6ljdan.
Muslimani Z i š k e ,doselili su' se iz' L'ivna.:

~ Zabljak se nalazi u neposrednoj blizini Livna (2 km). Cesta koja vodi od Livna
prema D.uvnu dijeli selo na dva dijela. Gornji s lijeve i jednim dijelom s desne strane
ceste; i Donji ZabIjak" s des11:e strane ceste. Selo je, kažu mještani »d'obilo ime po vrHu
2abljak«,koje izvire na području Gornjeg 2abljaka.
Stanovnici Ponjeg Zabljaka su Hrvati i Srbi ikavci" a II Gornjem 2abljaku su'
H!vati, Srbi .iikavci i Muslimani.

12Đ M. SI :ii' i l i P o v i ć, nav. djelo,' str. 123.

130J. Er(j,eljanović" naV. djelo, str. 179.
la-1 ]J.r~- M a n d i ć, nav. djelo, str. '13.
1821. Kukuljević, nav. djelO', str. 37.
Isa B. Z. Mj loj e v i ć, nav. djelo, str. 8"0. '.1 ;, ,,',
l'S' Isti, nav.' djelo, ',str .. 82.
1IiI~ Isti, nav. djelo, str. 116.
 MARIO PETRIC
60
j
Donji· Zabljak - Hrvati su: Anići - ne. znaju-odakle su porijeklom; Bajići -
porijeklom iz Zeževice (Dalma~ija); .tamo· 'i danas imaju svojih rođaka. ,Godine lSUi bilo je
Bajića II ,Zabijaku; B a k o vi ćj . . . :. . došli iz Prologa, a porijeklom su i_z Bajagića kod, Sinja,
(D~lmacija) gdje ih i dana~ ima. U Sinju i po Sinjskoj Krajini ima 'mnogo Bakovića. U Kuti
(Kupreško polje), Muslimani Bakqvići su starQ~jedioci136; B i l i ć i - porijeklom' iz ~osušja
(H'ercegovina)';' B r ci i ć i,' ~ starosjedioci ll- Livanjskom polju. Ovdje su doselili"; ·iz Kamen-
skoga CĐalm~a~ija),\ gdje sli prije austro-ugarske okupacije bili odseiilL Ima ih '-u _GaU .i··otoku
kod Sinja (DalmaCija). Erdeljan:ović ih' navodi' kod 'svetri bunjeva_čke grupe 137 • U CapFazlijama
se -spominju 174'1 godine';' Ereezi -'- starinom iz Hercegovine (vidi Smričani);' Jolit1· ~
došli od, Sarajeva;' "J' u' r č ~ v i ć i ---..:.. porijeklo.m iz Vinke. Godine 1741 spominju se li Zabrišću';
Kotarei - prije 20 godina doselili iz, Aržana (Dalmacija). U Lipi se spominju 1741 godine~
, K l' e š 'e - ne ,znaju oda,kle su p~rij eklom; ,K roI e - prije 20 godina došli iz Kamenskoga,
epal,macija). Tamo .je !Js~ao ,samo jed~n ,brat; L o v ri ć i - došli iz O~žaka. Porijeklom su iz
palmacije, od Sinja. U Zastinju ih, Je bilo 1741 ~odine. Lovriča_ i danas", im_a ,mnogo ll, Sinj tr
i po Cetinskoj" KrajinL ,U ,Osmanlije (Kupreško polje) Lovrići su se doselili od Sinja, li :prvoj
polovici' 19, v.ijeka.138. E~delja~ović ill tretira, kao, dalmatinske Bunjevce U9 . U yarVaru (Rama')
Lovrići, su t:lošli priJe i878 godine, a sta~inom su iz Duvna'140. tr selu Smokinju (DžematRasno)
Lovnći sU: iz vrgorca ,(D?-lmaCija)l41; Marići - doseli~i iz,]30S~e; Omazići -:- prije 2
godine' dO'Šii 'iz "Podhuma. Starinom su iz RoŽnjače,' kod Vinice; p"a v i ć i - Iz_ Podhum~.
»Je~an došao na _ženinstvo kod; KneŽeviĆa kojii su iZ1,1mrli«. Daljim_ p~r'ijekLo'rn su sa Tij~r1~e
(Daltp.acija); Ha dJĆ i -:--:- doselili iz G. Rujana, a t·a'mo su došli! oko 1820 godine iz ,okoiice
Sinja (J)almacij~) gdje ih ~, danas ima. PO selil1,1a zapadne Hercegovine, u' ,okolici Ljub~škoga;
u Veljacima" Radi'šlćim'a, DrinQvcim~ ima Radića 142 ; S a l a p i ć i - doselili iz Pr9loga sta-
rinom su iz Otoka koci' Si~ja, a' tu 'su, došli- sa K-.fisa (Daimacija); T o t e - došli jz Pril~ke; ',u
, Provu se spominju \741 ,.godine; V rd o l j a e i - s~arinom iz Dal~acij~,
Srbi ikavcLsu:, A,rna u ti '--,- koji su se prije zvali Mihalj;ica; porijekloJ;Il su iz Dal:"
macije. _Ovdje su se doselili iz Gubera".' Slave Nikoljdan; -M i t r a ai e,i .,- ne zPf:\ju .od~kle .$U
po'rijeklom. Slave ĐurđEwđan; VU~,ete - ne znaju za dalje l?or1jeklo. Slave Đurđevdan;
Z d e r e, - došli iz Zastinja' poslije II svjetskog rata. Slave Jovanjdan. '
Nekada su u D. ,Zabljaku ži_vjeli Muslimani N u,mb e g o:v i ć i,
J
,o. r m a n i i S, p a-
h -i ć i. -, Spahići i Ormani su odseliH u Livno, a Numbegovići ll" Ankaru.

Gornji 'Zabljak ~ Hrvati: B a b i ć i - doselili sa V,ošt~ma (Dalmacija) prije II svjetskog

rata. Bandovi - , su !doŠli sa Voštaha (Dalmacija) godine 1879; CuI'e' -....: su se doselili 'iz
Bukove Gore; daljim 'porijeklom su,' iz Hercegovine; G a r i ć i ne znaju odakle" su pori-
1-

jeklom; M i l o 1 o ž e - 'po~ij~klom iz Voštana (Dalmacija),; M ra d i n e ----:- došli IZ' Dalma.:..

cije; R ~ n č i ć i: --.:.. porijeklom' iz 'Budimira kod Trilja (Dalmacija); došli su prije 100' godina;
K -t hri' ć i ~ iz Jagodnjaka (Tušhica), porijeklom od Bugojna; V u k i:qli n i - nedavno 'došli
iZ ',Srđevića; daljim porijeklom od Duvna (vidi SrđE;!viće).
a
Srbi ikavci su: B o š n j e i - doselili iz Pr'isoja; slave Arandelov-danj M a r i ć i' -
došli iz' D. M~l~vana (Kupres); shive\'Đurđevd'an; M(tranići' . :. .:. ., ne znaju odakl~ -'su pori-
jeklom; slave Đurđevdan; N e n a d i ć - iz aiamoča, doselio 'prije '5 godina-j' 'slavi Nikoljdan.
,Mu~l~mani, su: ~ a ~ a b e z i, 'I.' e r z i e
ć i i Vl', b c i. - Ne ,inaju odakl,e s~. porijeklom.

Rapovina 'je' gotovo ,,~astavni dio D. Žabljaka. ,Nalazi Se s 'lijeve 'strane', ceste
'Koja iz Livna- vodi prem'a Splitu. Stanovnic'i su Hrvati, ',osim- jedne srpske' i jedne inu"-
slimanske p o r o d i c e . ' ,
'Hrvati su': 'B a-k o'v i ć i ' ':':' ' 'porijeklom iz Dalmacije, 'iz okolice Sinj'a'; :a r a l e - davna;
doselili iz Dicma kod, Sinja (Dalmacija); e
o n d r i ć i - doselili 'Olto 1879 godine sa' SVi,ba

lao Isti, nav. djelo, str. 85.

137 J. E r.rl e l j a n o v i ć, nav. djelo, sJr. 179.
138 B. Z .. Milojević, nav. djelo, str. 317-.
13~ J., E r d e l j a:ti o v i ć, nav. djelo, str.'76.
HO M. S. Filipov,ić, nav. djelo, str. 92.
Ul B'. Z .. M i loj e v.i ć) nav. djelo, str. 395.
.
iH J. D e d i j e r, :nav, djelo, str. 314' i 320. :,J
,
 PORIJ'EKLO ST~NPVNISTVA

(Dalmacija);' D ž'a j e - "došli iz Lištaria; porijeklom su 'od Aržana' (Dalmac;ija);. E r e e z i -:-

.starinom iz Hercegovine. Godine 1815 bili su u Rapovini, (vidi Smričani)j K r e š e ---: ,prije se
zvali Drinovac. Porijeklom -su iz Drinovaca kod Ljubuškoga (Hercegovina); L o V r,i ć i -,pori-
jeklom iz Dalma-cije, od Sinja (vidi D. Zabljak);~ M a r i n č·i ć i -,- .doselili ,iz DobrQg; za dalje
porijekl,o 'ne znaju; Š a r i ć i - došli iz Grabovice; daljim porijeklom su sa Tijaric~e (Dalma-
cija). Srbi ikavci su: A r n ~ ut i - koji su došli iz Gubera. Slave Nikoljdan.
Muslimani su H; o d ž i ć i ne znaju odakle· su porijeklom .

. Veliki Guber ,nala~i. se na cesti koja iz Livn~ yodi prema, Splitu.. 9d Ltvna je
udaljen 5 kn!. V. Guberu pripada zaselak Piragića Dolac.
Stanovnici su Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani.
Hrvati su: B a k o v i ć i - koji su se dos,elili iz Baj<lgića lwd S{nJ& (Dalmacija), v':.
D. Zabljak; 'B a r a č i - došli iz RapoV1ne, a li Rapovinu doselili iz Glavica -kod Sinja (Dal-
maciJa>,. ,U Livanjskom polju su starosjedioci; B ral e - doselili, ,sa -Sviba (Dalmacija); prije
'~u 'bili u ,Dicmu kod Sinja; e
e k e - ne znaju odakle su porijeklom (vidi Cuklić); C.o n-
d r i ć i - doselili sa Sviba (Dalmacija); D o 1:i ć i - ,došli iz Žirovića.,B-tarosjedioci, su u Li-
vanjskom polju. Spominju se godine 1741 u Kablićima t Priluci,. a 1815 u "Ziroviću, Kovačićima,
V. Kablićima:. U Brdski ,P6dkraj. (Glamočko polje) Dolići .su, došli iz M,. ,Kablića oko ,18'85 go-'
đine 143 . U Gmićima " (R'ama) starinom su iz Dalmacije 144 ; D ,ž e p i n e .~ ne,' znaju odakle' su
porijeklom; bilo ih je 1741 godine.' Prav. Džepine .u VidoiVU SelU ·(G. Unac). došli su pred bunu
iz GrahovalAi>; ,Karadže ~ doselili sa 'Ciste (Dalmacija); Milanovići ~ prije se zvali
Bota,'" 'a doselili se sa Tijarice (Dalmacija). U Otoku i II 'Glavicama 'kod Sinja, ima ih, i danas.
U Komo-ranima' se spomi~ju 17.41" godine. Muslimani -Milanovići ,u Dugama (Rama) doselili· su
se iz Boljkovca II bugojanskom srezu146 , a Milanovići (Muslimani) u Doljanima ,(Rama) stari-
nom su.' iz Skoplja 147 ; M o s t a,r e i - doselili po,četkom 19 v,ijeka 'od Mostara u Livanjska
polje; O j van - došao iz 'Srđevića, gdje ih je bilo 1815 godine. Za dalje pOl'ijekl6 ne ,znaju;
Petre - u »tursko doba« došli iz Golubića ,(zaselak Smričana) na zemlju b,ega Arnautovića
iz Travnika.- U' Srđevićima se spominju .1741 godine; S t a n i Ć l --...:.. prije se zvali Blažević; II
Guber su došli :iz Livna, gdje se spominju 1815 godine. Stanići li Prologu su im fođaCi; Š o-
ŠiĆi - došli od Aržana (Dalmacij~) prije 80 godina na zemlju bega, Teskeredžića iz ,Sara-
jeva. Šošići u Grabu kod Ujubuškoga (1;Iercegovina) došli su od Nevistine Stine kod Imotskog.a
(Dalmacija)148., U Vašaraviće kod Ljubuškoga Šošići su došli iz ~raba149.,
Srbi ikavci: A r n a u t i - prije Mihaljica. Doselili iz Čaprazlija »za turskog tloba«.
U .Caprazlije su prešli iz palm.acije, iz Kosore 'ko~ .vrlike. Slave Nikoljq.an; ,B ail o - ne
znaju odakle su. po:rijeklom. Slav.e ,Jovanjdan; Ć e b e d ž ij a- ~ došao iz Hercegovine kao'
»ugovornik« kod Milice Naerlović. Slavi JovatJ.jdan; D II V n'j a k -.: došao »na ž~nin~tvo« kod
Arnautaj' porijeklom' je od' Kupresa. Slavi DurđevĆlan; I l u ll:: i ć i - por,ijeklom iz Bosne.
»Ota.c' je ugovornik sa Radetom«. 'Slave, Stefanjdanj K o z o m a r e - prije HW godina došli iz
:sdg'daša. Daljom: starinom su sa Kozare; L a g a lt i (Lagan) '------ zvali' su se', Milisave,. p'ori-
jeklom su iz Eminbva Sela, kod Duvna.' Slave Nikoljdan; N a eri ov i ć i --:- prije 90.'godina
došli iz Dicma ~od Sinja (Dalmacija). Slave 'Jovan:jda,n; P a ž i n i - (u zaseoku :Piragića Dolac)
starinom k~ko predaja kaže, iz Crne Gore. Bili, su' kmetovi 'Piragića. S'lave Đurđevdan. Dedijer
ih navodi u Aladinićima (Dubrave u Hercego,vini) kao doseljenike iz. Popova. Slave Petrov-
.dan1?O; P o (t) k t a j e i - iz Prova, gdje su doselili iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave
Nikoljdan; R a e e ...-: došli od Zadra »u tusko doba«. Slave Jovanjdan. Na nadgrobnoj, plqči
II pravosiavnom' groblju, u. Guberu, spominje se Mitar Raco" koji je umro 1831 godine; R a-
d e,t e - starinom kako 'predaja kaže, iz Crne Go,re. Najprije :su se dos~li1i u Držanlije, a

H3 B. Z. -Milojević, nav. djelo, str. 117.

lH M. S. F i l i p o v i Ć, nav. djelo, str. 105.'
l,{5 P. Rađenović,. Uhac (ćiril.), SEZb, knj. 30, Beograd-1948, str. 118.
Hil M. S. F i l i il o v i ć, nav.. djelo, str. 118.'
111 'Isti, nav.' dj.elo, str. 162.
HS ,J. Dedijer, nav. 'djelo, str. 318.
149 Isti, nav. djelo, str. 324.
lIJO Isti, nav. djel-o, str. 269.
 MAP.IO PETRIC
62
odatle ih preseli F.irdus ..beg II Guber. Slave Stefanjdan; T r i š e - najstariji II Guberu. Za
dalje porijeklo ne znaju. Slave Jovanjdan; Z. d e r e -_ došli iz Srđevića. Bilo ih je uRujanima,
a tamo su se doselili iz Dalmacije. Slave Jovanjdan. tf Mrđenovce (Kupreško polje) Zdere su
došli iz Rujana (kod Livna) krajem 18. vijeka. Slave Jovanjdan151 ,
Muslimani su: B i 1 k i ć i - prije Sabanović, od davnine su II Guberu; D i,z d a r i -
(u Piragića
D6cu) »doseli'o na miraz«_ iz Grboreza prije 70 godina: J a h j a f e II d i ć i - ' (u
Piragića Docu) došli 'iz Zastinja prije 80 godina, na zemlju Piragića; J a II d r i.ć i - ne znaj1f
odakle su porijeklom; S i t II i ć i - prije su se zvali Šehić, ,živjeli S~ II D. Rujanima. Firdus":'
beg- im je oteo zemlju II Rujanima pa su odatle preselili »'na kmetovsko selište« Rašid-efendije
Arnautovića.

Mali Guber
Hrvati: e
upe ,prije se zvali Dišijen; ne znaju odakle su porijeklom; D e r o n j a
starosjedioci u LivanjskQm polju. U Komoranima se spominju 1741 godine; D o l i ć i - došli.
r v
iz Zirovića; starosjedioci II Livanjskom polju ."(vidi V. Guber); D i n o c i - starinom su iz
Drinovaca kod Ljubuškog (Hercegovina):-' U Guberu su sP9minju 1815 godine; I š t u k - (Ištuk-
Baković) - > došao prije 3 godine iz Ljubunčića '»na ženinstvo« kod Markova; daljim pori-
jeklom su iž Dalmacije; J u k i ć i. - porijeklom iz Bitelića kod -Sinja (Dalmacija)~ gdje ih i
danas itna. Za turske vladavine doselili u Livanjsko polje. Godine 1741 spomiriju se u·,-Cele-
biću. tJ oluku (Glamočka polje) Jukić se doselio iz BiteliĆa kod Sinja, oko 1881 godine152 . U
Radasliju (Glamočko polje) Jukić se doselio iz Bitelića 1911 godine 153 i., u Halapić (Glamoč)
je doselio iz Bitelića kod Sinja 154 • Erdeljanović ih navodi kod svetri bunjevačke grupe 165 ,;
M a r k o v i - ne znaju odakle su porijeklom. Godine 1815 bilo ih je II Guberu. Markovići,
Markovi -.:.... su zastupljeni kod svetri bunjevačke grupe 156 ; p o p o v i ć prije 30 godina došao
II Guber; dotada -je »odao 'po svitu«. Ne zna za porijeklo; S t a n i ć i - rođaci onima u V.
Guberu; prij'e se zvali Blažević; došli su ~z Livna.
Muslimani: B II t, k i ć i -'- ne znaju odakle su porijeklom; M i l a e i (Milak) - iz
Lusnića; tam'o ih više nema, ali 'i danas postoji -»Milakova mala« gdje J'll nekada živjeli;
Š e h i ć i ne znaju~·Q svom porijeklu; Vel a g i ć i - došli- iz Golinjeva prije 30 godina; Z i ja-
d'ići - odavno u'Ouberu; Zrn·e- - n~ znaju za porijeklo'.
Srbi ikavci su samo P o (t) k r a j e i - koji su doselili iz Prova; daljim porijeklom
su iz Promine mOld Drniša (Dalmacija). Slave Nikoljdan.

Komorani ,SU 1 km udaljeni od M. Gubera u pravcu jug,a, sa desne strane ceste,

·koja iz Livna vodi prema Splitu. Stanovnici su -Muslimani, Hrvati i Srbi ikavci; najbroj-
niji su Muslimani.
Muslimani: ,B a Lj e i (Baljak) - došli davn9 iz Bajagića (kod Sinja Dalmacija); B o-
r ići - doselili iz Jabuke kdd Trilja ( Dalmacija); u selu ih drže za »akrame« - posjednike;
q.rahe - iz'Caića; Kalenderi - iz Livna; starinom navodno iz Turske; M_ilaci -
(Milak) - iz Lusnića; M u f t i ć i - doselili iz Zabrišća prije 54 godine; N u m b e g o v i ć i -
iz Podhuma; S e h i ć i - došli iz V. Gubera.
Hrvati: D r i rl o v c i - došli iz Gubera; daljom starinom s~ iz Drinovaca kod Ljubu-
škog (Hercegovina); P e r' a j i c e - došli, iz Orguza; tamo su doselili iz Glavica kod Sinja
(Dalmacija); Siške - (Šiško) - porijeklom od Studenaca (Dalmacija); Teklići - doselili
davno iz Caića i dalje porijeklo iz Dalmacije; 1741 godine ,spominju se ,U Caiću; V r d 01 j a c i -
porijeklom iz Dalmacije (vidi: Prolog)-; Z II l j e v i ć i - porijeklom iz Otoka kod Sinja (Dal-
macija); 'ima ih kod svetri bunjevačke grupe 157 •

m B. 2. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 67.

l,Ug Isti, nav. djelo, str. 134.
HS Isti, nav. 'djelo, str. 140.

1-151 ,Isti,. nav. djelo, str. 148.'

,lG!} J. E r d e l j ci. n o v i ć, nav. djelo, str. 179.

lllB .Isti; nav. djelo, str. 179,

HI7 Isti, nav. djelo, str. 179.

 PORIJEK'LO STANO'VNISTVA
63
,
Srbi ikavci: 'R a d i ć - do~ao ·iz Glamoča 1946 godine »na. ženinstvo« kod Zdere;
slavi Tomindan; Z ct e,]: e - iZ' Gub,erB:'~ Daljim porijeklom iz Da,lmaCije; slave Jovanjdan.

Grborezi. - Selo se nalazi 1 km. južno .od ,Komorana, s desne strane, ceste koja
jz Livna vodi prema Splitu. Stanovništv~ je hrvat~ko i muslim,msko, i jedna srpska
porodica.
Hrvati su: ,Bad'rovi - došli iz Podgradine: starosjedioci su lli ;Livanjskom, polju
(Vidi: Podgradina)j B a r a Č i - došli iz Turjaka kod Sinja (Dalmacija) za »vrime Austrije«.
starosjedioci su u Li~anjskom polju. Godine 1741 i 1815 bilo ih je',mnogo na području Livanj-
skog polja. Ima ih u zapadnoj Hercegovini, u okolici Lj'ubuškoga', u' selima: Radišići, kamo su
došli od Vrgorca, (Dalmacija)158, II Otoku, .·Kašć~ Studencirq.a 1li9 ; B o 19 t i n i. -- porijeklom
od Aržana (Dalmacija); B ral eo -. iz Dicma kod Sinja (Dalmacija); (Vidi: Cuklić); e o n d r i ć i
- sa Sviba (Dalmacija)j Curak - prije se zvali Curkclvić - poriJeklom od Duvna; nero-
nj e - došli ~z M. Gubera; starosjedioci su u Livanjskom polju;' D o li ć i -- najstariji u Grbo-
rezima, starosjedIoci u Livanjskqm polju; J u k i ć i', - i.z Bitelića ltod Sinja' (Dalmacija); vidi:
M. Guber; Koprčine .:.- do~~lili iz Graba kod Si_~ja (Dalmacija) »za vrime Austrije«; Kp-
tarci - doselili iz Aržana (Dalmacija) 1924 godine; Mamići - doselili iz Zidina; Stari-
nom su iz Hercegovine; Markovi (Markov) _- iz M.' Gubera; za dalje porijeklo ne znaju
(Vidi: Guber); Ma tići .-..:.. doš,li \Z Liskovače 1937 godine; daljim porijeklom, iz Kamensko-g
(Dalmacija); P e r k.o ~ i ć i ...:....._ porijeklom sa Mija~ova Poljaj P o cl ru g --::- doselili iz Dicma
kod Sinja; ima ih u Sinju (Dahnac~ja); S a l a p i ći - iz' Orguza; daljom starinom sa Klisa
[Dalmacija); S u'č i'ć i - su došli iz Dalmacije; starosjedioci' su u Livanjskom polju." De-
taljnije o 'nJima vidi pod Bukova Gor~. Kod Sučića' u Grbore~ima postOji porodična predaja:
Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom dade ,btpor Turcima
II Orguzu. Turci ih pobijede, a,' oni pobjegnu u Dalmaciju. Poslije: se jedan od braće povrati
i od njega potiču' svi Sučići II Livanjskox:n polju; -S u-<l a':r . . :. . zva:ll' se .prije Kokanović; bili
Tripalovi kmetovi u Sinju (Dalmacija). Eraelj~Iiović ih nalazi kod svetri bunj~vačke grupe 160 ;
Tandara - doselio od Travni~a; 'Tekii'ći, - došli iz Komorana; daljim po~qeklom su iz
Dah:nacije; V r d o l j'a c i - p.orijeklom iz Otoka kod ,Sinja' (Dalmacija); šukundjed do~elio
najprIje -ll Odžak, a odatle 'u Grborezej yu k a d i n i '- došli ii Srđevićaj' daljim porijeklom
iz Duvna (Vidi: Srđeviće) .
.Muslimani: H o d ž i ć i - starosjedioci; K a ill b e r i - ' ne znaju odakle su porije-
klom; M i l a c i (Mi1ak) - ,iz Lusnića; M u s i ć i - iz, Kuk~vice (Kupreško" polje; O f i e r a-
g i ć i - iz Podhuma; Vel a g i ć i - došli iz Golirdeva.
Srbi ikavci: J a n k o v i ć i - došli' iz Dalmacije.

Zastinje - Selo se nalazi u podnožju. Kruga, zapadno od Livna; s Livnom je

gotovo ·povezano.: Stanovnid su- Hrvati, Srbi ikavci i Muslimani.
Hrvati: Bilići -_porijeklom od Studenaca (Dalmacija);-najprije su došli u .Kabliće,
a odatle u Zastinje; D ž a l --I iz Korićne kod Glamočkog polfa; 'T e k l i ć i - doselili iz
Grboreza; daljim porijeklom iz Dalmacije/---od Vrlike; T o m a' s i (Tomas) - iz_ V. ~ablića; pori-
jeklom su iz Emin6va Sela kod Duvna. I Dedijer navodi Tomase, ---'kao starosjedioce u Emi-
novu Selu 161 . '
Srbi ikavci; Crn o' g o r c"j ~. došli' iz Čelebića'; daljom starinom su, kako im pre-
daja kaže, iz Crne Gore. Slave, Aranđelovdan; L o v r e n - doselili od Glamoča. Slave Đur­
đeV-dan; M a l j k o v i ć i' --' iz' Prova; tamo su došli, sa Uništa (Grahova). Slav.e Jovanjdan,'
p a ž i il i - iz Piragića Doca; daljim porijeklom iz Crne Gore. Slave Đurđevdan.;
MusFmani: B o b a n i - ne znaju odakle su ,porijeklom; J a h j a'f en d i ć i (sami
kažu .- starosjedioci u Za.stinju; K II d r i Ć, i - »starovnici« u Zastinju,
Ja'fendić)

Suhača se svoJim istočnim dijelom nado~ezuje za Zastinje~. Selo je izduženo u

smjeru JI-SZ i paralelno je sa cestom, koja iz Livna vodi prema Grahovu. Zapadnim

158 J. Dedijer, nav. djelo, str. 314.

1.59Isti, nav. djelo, str. 315.
lCO J. Erdelj an'ović, nav. djelo, str. 179.

lC~-J. Dedijer, nav. djelo, str. 347.

 64 MARIO PETRIC

dijelom S\lhača graniči sa V. Kablićima. Iznad ,oba sela diže se jedna nasuta gradina,
na kojoj se našlo fragmenata glinenog posuđa iz prehistorijskog i rimskog doba '62 • Sje-
verno od Suhače ima jedna veća gromila, koju narod zove Mala gradina; na toj gromlli
se našlo mnogo glin'enih fragmena,ta. U selu je Ip::r:onađ€f11o nekoliko 'filmskih MtlpilSia i
jedna rimska grobnlca 163 , ~ Na temelju' ovih nalaza· može se -zaključiti da je ovaj kraj
bio naseljen još u prehistorijsko i timsko doba.
Današnje stanovništvo je gotovo ·sve hrvatsko, osim jedne srpske i jedne musli-
manske porodice.
Hrvali: A n d a b a k -, prešao iz Kablića, a tamo
doselio 'iz Odžaka. Prije su se zvali
. Rogulj, i pod t~m imenom spominju se 1815 "godil?-e II Odžaku, Caiću i Rujanima: Daljim pori-
jeklom su od Drniša (Dalmacija); 'Barišići - prešli'iz .Rujana; porijeklom su iz Zasioka
(kod Sinja). 'Godine '1741 bilo ih je u Potočanima '1 Zagoričanima. U Vrpolje (Rakitno), Barišići
doselili s ,Mrnjavaea, kod Imotskog; zvali se 'Caglji. lina ih II IvlrIijavcima i Kupresu164 ; B u-
diše - doselili iz Dalmacije, od Bajagića; Cvrlje ~ doselili iz -Glavica kod Sinja, gdje
ni još i danas ima; t a ć i j a - došao iz Bajaga:? kod Sinja' (Dalmacija); tamo ih i danas
još ima; t a var - doselio iz Kopića kod GlainoČa:. tavari -u Kopiću su doselili iz Dragnića 165 ,
a tu su došli iz Kaza~inca, u Buškom Blatu16 '6.,lJ .Gornj'oj Rami su staro-~jedioci167" a u' Lmm
(Raina) su starinom Vidoši iz Gostuše II Hercegovini; odakle' su dosEdili oko 1860 godine 168 ;
D a l i ć i - iz Priluke gdje su starosjedioci; 'D o l i'č'{ :~ iz Gubera, starosjedioci u- Livanj-
skom polju; K a s a 1 o - zvali se Banić; došli iz Prologa' gdje su starosjedioci; K II r b a š a
- , iz Caića doselio II Prisap, a oda't1e u ,Suhaču; daljim' pbrijekl0tIl iz -Dalmacije; L a š t r e
- starosjedioci II Livanjskom polju. U' Potočanima i ~agoričan:hna' ih)e bilo godine 1741, a '1815
u V. Kablićima i Mišima. Laštra' ima II Sinju (Dalmacija;)' Led-ići - ' iz Aržana (Dalmacija),
»ćaća im se ugpvorio kod,Klare Šeremet«j Marinčići '-, ne z'naju odakle su porijeklom;
1815 godine sp'ominju se u Dobrom .. Dedijer ih navodi u Radišićima kod Ljubuškoga (zapadna
Hercegovina), kao doseljenike iz Citluka u Broćnu 169 j R u b i ć i - iz Kablića; daljim pori-
jeklom su iz Dalmacije; ne znaju odakle su doselili;' Seremet'i - starosjediod. -U Prlluci
se spominju 1;'/41 godine, ,a u Suhači su bili 18,14 godine. Neki su 'odselili u'Dalmaciju,'na Tija:-
ricu, pa su se ponovo vraćali. U KovačeV<7ima' (Glamočko 'polje) neki Š:erem~t se doselio 'iz
Dalmacije sredinom '19 yijeka 110 ; Tomić,i-Ajd,ukovlći-'':'- porijeklom od Duvna; a iz
plemena su Mijata Tomića, poznatog hajduka ,U tom kraju. U Kablićima su Tomići bili godine
1741 i 1814.
Srbi ikavci: Arnauti - ~z Kosore kod Vrlike (Dalmacija); slave Đurđevdan.
Muslimani: T, II f e k č i ć i - ne znaju odakle su porijeklom.

Kablići su zapadno od Suhače i s njom su gotOVQ spojenL-' Ovaj kraj bio je nase-
ljen još u prehistorijsko i rimsko doba. U historijskim izvorima Kablići se spominju prvi
put 1400 godine ( ... Cvit>miriz Kablić)171. Kablići se sastoje od Velikih i Malih Kablića.
Stanovništvo je gotovo sve hrvatsko? osim nekoliko muslimans!::ih porodica.
Veliki Kablići - Ervati: A n d a b a k - doselio iz Odžaka; prije su se zvali Rogulj,'
i,pod tim imeno'm spominju se godiJ1.e 1815 u ,Oc:lžaku, Ć~ić,u, i ,Rujanima. Nayodno su od Drniša
(Dalmacija); B e k a vac - ne znaju odakle su porijeklom; B' fl i ć i - porijeklom .od Stude-
naca (DalmaCija); B II l j a n i - iz Karakašice kod Sinja (Dalmacija); Buljana ima u Sinju i
po Sinjskoj krajini; e e č II r a - došli, iz Dragniča kod Glamoča; e o n d r i ć i -:-'- prešli iz
Rapovinei porijeklom 'su -sa Sviba (Dalmacija); C'a l e t e - porijr.:-klort1 iz Voštana (Dalma-

162 M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 7 i 8.

Ha Isti, nav. djelo, str. 8'.
lij!! J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 330.
1U6 B. Z . .;1.\11 i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 124.
lue Isti, nav. djelo, str. 126.
lG7 M. S. F i l i P o v i ć, nav. dJelo, str. 71.
l6a Isti, nav. djelo" str. 120.
leg J. D e d i j e r, nav. djelo, str. ;315.
170 B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 142.
171 1. K U k u l j e v i ć! nav. djelo, str. 37.
 PORIJEKLO" ST ANOVNIŠ'I"VA 65

cija); D a l ~ ć i - došli iz Priluke; starosjedioci su II Livanjs-kom polju; G o t o v e i - pori-

jeklom iz trogirske Zagore; došli' su nešto poslije okupacije; Luka-č ' - doselio 1958' godine
iz Liskovače; daljim porijeklom iz Dalmacije (vidi Liskovača); 'Maganjići - doselili ·iz
Cit1uka kod Sinja. Godine 1741 bili u Ljubunčiću, a 1814 spominju se na nekoliko mjesta II
Livanjskom polju; M a r i j a n i - ne znaju odakle sU porijeklom; N i Č e - ne znaju odakle
su porijeklom; u Strupniću i Kovačićima su bili 1814 godine; R II b i ć i - porijeklom iz 'Dal-
macije; bili su u Dragniću kod Glamoča i odatle su došli u Kabliće; S e r e f i e t i - staro-
sjedioci; II PrUuci su bili 1741 godine, a u Suhači 1814~ SJ e s te - iz K:arakašice kod Sinja
{Dalmacija); Tabaci (Tabak) - došli sa Kamenskog (Dalmacija): Tomasi - porijeklom
iz Eminova Sela kod Duvna. Dedijer navodi Tomase kao starosjedioce II Eniinovu Selu 172 ; T o ...
m i ć i - (H) A j d II k ov i ć i - porijekl;om od Duvna, a iz plemena su Mijata Tomića, poznatog
hajduka iz toga kraja. U Kablićima su bili 1741 i' 1814 godine.
Muslimani: Će r o' - »od postanja« su u "Kablićimai M r Š e - od starine u Kablićimaj
'l' o r l a e i - su »od postanja« u Kablićima.
Mali Kablići - Hrvati: Babići - porijeklom s Voštana- (Dalmaeija)~ Bulići -
doselili iz Podgradine; daljim, porijeklom su iz Dalmacije (vidi Podgradina): D a l i ć i - došli
iz Priluke; starosjedioci su u Livanjskom polju; D o l i ć.i - doselili iz Žirovića; starosjedioci
su u Livanjskom polju (vidi V. Guber)~ E r e e z i (Erc~g) - su ,ovdje došli Iz Priluke; daljom
starinom su iz Hercegovine. Godine 1741 bilo ih je u Ljubunčiću, a 1815 u PrUuci, Rapovini
i Zabijaku. Ima ih kod Sinju u selu Pavićima. U .osmanlijama (Kupreško polje), '»priča se,
vode porijeklo od ercega Stipana«, Doselili su se iz Trebinja u Padhum (kod Livna). Tu
su živjeli neko vrijeme i krajem 18 vijeka došli. u Osmanlije 173 ; G e l e (Gelo, Gelić) - prešli
iz -Strupnića. Porod,predaja kaže da su oko 168,0 godine doselili, iz, Vrlike (Dalmacija). Godine
1741 bilo ib je u LUsniću Grgurićima, a 1815 II Ljubunčiću i Lusniću; K a r a II l a ,- prije
se, zvali Božinović, davno doselili od Glamoča. - Božinoviće iz Glamoča spominje i Kačić u
popisu knezova i vlastele narodi:1 slovinskoga, Božinovića je bilo, II Sinju (Dalmacija) do svršetka
II ~vjetskog rata; K o v a č i, - starinom iz Herceg(,)Vine, iz Ljutog Doca. 1741 i 1814 godine bile
ih je na nekoliko mjesta II Livanjskom polju. Od 1814 godine spominju se pod imenom Kovač,
a 1741 godine kao Kovačević (Covaeevich), Samo u Lipi i C1:1.kliću, spominju se 1741 godine
pod_ današnjim imenom Kovač (Covac). Kačić navodi među knezovima i vlastelom naroda slo-
vinskoga - Covacich od sella Covacichia iz Livna 174 , To su vjerovatno današnji Kovači, jer
ih je pod tim imenom bilo i 1814 godine. Dedijer ih navodi ,na mnogo mjesta u istočnoj I
zapadnoj Hercegovini. Prav. Kovače- uPiragićima (Nevesinjsko polje)175, u Džinovu Dolu (Ne-
ve~inJe), li Poljicima (Popovo), Batkovićima (Nevesinje), a .katolike na Humcu kod Ljubuškoga,
koji su došli iz Posušja; zatim ih ima još uBijači, Radišićima i Tihaljini1 76 ; Maganjići -
prešli iz V. Kablića; davno su doselili iz Citluka kod ~inja (Dalmacija), Godine ,1741 bilo ih
je u LjuQunčiću; M a r i j a n - doš.ao iz V. -Kablića, Ne znaju odakle su porijeklom; OYlo-
v i ć i - doselili sa Muća kod Sinja (Dalmacija); p u d ž e - starosJedioci uLivanjskom
polju. U Mišima se spominju 1741 i 1815 godine, U M. Kablićima pudža je doselio od Banja-
luke (kamo sU se bili preselili) k svom stricu. Doliću; R i m e i (Rimac) - su starosjedioci u
Livanjskom polju (Vidi: Zagoričane); Š e r e-m e t i - ·došli iz Suhače; starosjedioci U Livanj-
skom polju (vidi: Suhača); Tabak - je doselio· iz Kamenskog (Dalmacija); Toto '- jz
prispa; od ,davnine su u Livanjskom polju. U Provu se spominju godine 1741.
Muslimani: M a Č k i ć i - kažu da su »odvajkada« u KabUćima. - Citavi M. Kablići
bili su Firdusovi, a onda Huskića· iz Livna,

Prituka se nalazi 3 km sjeverozapadno od M, Kablića, s desne strane ceste Livno

-Grahovo. PrHuci pripadaju zaseoci Dolac i Vašaravine. Iznad Vašaravine je lokalitet
»Gradina{(, gdje se ,našlo ostataka iz' prehistorijskog i rimskog doba 1'n.
U Priluci žive H~vati i jedna porodica Srba ikavac.a,
---- 172.J. D e cl i j e r, nav, djelo, str .. 347.
Ha B. Z. M i loj e v ić, nav, djelo, str, 76.
lU A. K a Č i ć - M i o'š i'ć, nav, djelo, str: 109,

'm J. D' e d i j e r, nav. djelo, str. 216,

170 Isti, nav. djelo, str. 229,

17'1 M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 9.

Glasnik Zcmaljclwg muzeja - Etnologij<l

 MAlHO PETRIC
66
Današnji rodovi su: ~ abi ćkoji su se doselili iz Voštana (Dalmacija)j B"a r a č i
i
~ koji su »od davnine« II .Llvanjskom polju. U Strupniću i Caprazlijama spominju se 1741
godine. Ima ih II okolici Sinja 'i ll-" Sinju, a II zapadnoj Hercegovini, II Radišićima, Otoku, stu,,:,
dencima- i Kašćti 178 ;. Dalići - starosjedioci;" ovdje ih je bilo i 1741 godine; Duvnj ac'i
- starinom od Duvna. Najprije su .preŠli II Dalmaciju, II okolicu Sinja,. a odatle ·došli II
Livanjska ,polje. Spominju se godine 1741 II .Rujanima, Zastinju i Kablićima; Hr S t-e -. ne
znaju odakle su starinom. Godine 1814 spominju se II nekoliko livanjskih sela. Ima ih II Sinju,
a Dedijer ih 'navodi II Podgorju (Kraševo, Mostarsko Blato) kao doseljenike iz Makarske još
prije dolaska Turaka. Neki su odatle iselili u Visoko; ima ih još u Županjcu i Makarskoj179;
J.o l i ć i - došli od Sarajeva u Žabljak i Priluku. I sada imaju rođaka II Sarajevu; :rt a r a d ž e
- 'porijeklom iz Ciste (Dalmacija); K a r a u l e - prije se zvali Božinović; davno su se doselili
od Glamoča. Godine 1741 bili su u Prispu. V. M. Kablići; Kovači - porijeklom iz Ljutog
Doca u Hercegovini. V. M. Kablići; K r e š o --'" ne znaju odakle ,su porijeklom; K r e z e - ne
znaju odakle su porijeklom. U Ljubunčiću su živjeli godine 1741 a u' Priluci Se spominju 1814.
l.! Jakir (Glamoč), Krezo je došao iz Bile (u Livanjskom polju) »prije Austrije'«1~O; K r i ž_a n i
-. ne znaju o svom porijeklu. V 'Ljubunčiću .je bilo Križanovića 1741 godine,' a u Priluci se
spominju Križani 1814 godine; K r o l e - ' porijeklom iz Kamenskog (DalmacijC!-); vidi, Pdd-
hum; R a d a š i - preci su im doselili iz Poljske (Sombore);, R o m i ć i - starosjedioci u
Liva:riJskom polju. U Caprazlijama -ih je, bilo 't 741 godine. U Mr4ebarama (Kupreško polje)
Romići su bili krajem 18 vijeka181 . Erdeljanović ih spominje na nekoliko mjesta:- u Subotici,
gdje su došU 1759 godine; p'ravoslavni u Lici; katolici u Hrvacama kod. Sinja; II Omišu u ia~
padnoj Hercegovini i II Kupreškom polju182 ; S val e (Svalina) - ne znaju odakle su pori-
jeklom. U Vržeral?ma se spominju lB15 godine. U Bilom Potoku (Kupreško polje) Sva1in~ su
stari doseljenici nepoznatog porijekla. Oni su ).lprtljali« u Srđeviće (kod Livna) pa su se otud
povrat~li183. Svaline u Caporicama 'kod Trilja (Dalmacija) kažu da su i~ 'preci došli 'iz Herce-
govine krajem 17 vijeka. Jedan brat otišao u Crivac (Mućko polje), a drugi l i Kupreško
polje184. U Klepcima (Gabeosko polje) je- "nekada živjela muslimanska' porodica Svalina185 ;
sl e r e ID e t i - starosjedioCi uPriluci; spominju( se 1741 i lB14" godine. Neki su bili odselili
na Tijaricu (DalmaCija), pa, su se ponovo vratili. U Kovačevcima (Glamočko polje), neki Se-
remet se doselio· iz Dalmacije sredinom' 19 vijeka186. sl k o r e - ne znaju za dalje porijeklo.
U Vržeralama i. Tr'ibiću spominju se_ 1741 godine. Škorića ima l i južnoj Dalmaciji; T o te -
ne znaju odakle su porijeklom. Go:dine 1741 bilo ih je u Provu, a 1814 na v:iše mjesta'u Livanj-
skom polju; U r s e, - nepoznata' porijekla. Godine 1814 bilo ih je na nekoliko mjesta u Livanj-
skom polju; Vrselia - ne' znaju odakle su porijeklom.' U Priluci se spominju 18,14 godine.
U -Biličiće (Glamočko polje) 'vrselja je doselio iz Strupnića (u Livanjskom polju) u kmetstvo
početkom 20 vijeka 187.

Srbi ikavci: E r ee z i -, doselili su se iz Rujana. Porijeklom su iz Hercegovine. Slave

~ikoljdan.

Prisap - Za razliku od prethodnih~ ovo naselj~ je zašlo' u Polje, s lijeve strane'

ceste Livno-Gra~ovo. Godine 1894 kOd Prispa su pronađene 2 polirane sjekirice od ser-
pentina 188 . Ovaj nalaz je od velikog značaja s obzirom na to -da su veoma rijetki ostaci
neolitske kulture na području Livanjskog polja.
Stanovnici Prispa su 'Hrvati i Muslimani.

ns J. D e d i j e r, nav. djelo" str. 314 i 315.

170 J. D e,d i j e r, nav. djelo, str. 381.
uo B. Z.' M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 130.
lBl B. Ž. M i i o j e v i Ć, nav., djelo, str. 72.

182 J. E r d e l j a n o v i Ć, nav. djelo, s~r. lB, 156 i' 177.

183 B; Ž. lVI i loj e v i ć, nav. djelo, str. 73.

lad B. Z. M i loj e V i Ć , O privredi' i naseljima li dolinama Cetine Krke' (ćiril.), Glasnik

Geografskog društva XL_, Beograd 1925, str. 68.
185 ,J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 272.

lao B. Ž. M i loj e v i ć, Kupreško, Vukovsko) Ravno Glumačko Polje (ćiril.), SEZb knj.
25 (Naselja, knj. 13), Beograd 1923, str., 142.
187 Isti, nav. djelo, str. 143.

188 M. M a n d i Ć, 'nav., djelo, str. 14 ..

 , PO'RTJEKLO STANOVNISTVA 67

Hrvati: B a r b e - su porijeklom iz Dalmacije. B i l i ć i' ~ su se doselili iz stu-

denaca (Dalmacija) . D a l i ć i su starosjedioci u Livanjskom polju. Đ a p i Ć i - - I su pori-
jeklo:t;1l iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija). »Jedi:lfl je došao -iz ,Bltelića i 'uz'eo udovicu poginulog
Jovića, takođe' iz Bitelića'«.- (Đapića, u Bitei,iću fma pravoslavnih i ,katolika). K a r a u l e - su
se davn'o doselili od' ,Glamoča; u P~ispu ih je bilo 1741 godine, Ranij'e su se zvali Božinović.
K r e z ~ - ne znaju odakle su porijeklom (vidi Priluka), K t o l e - su 'porijeklom iz Ka-
menskog (Dalmacija). K II r b a š e - 'su 'došli iz Caića;' daljim porijeklom su od Vrlike (Dal-
macija). L i j o v i ć i - su starosjedioci u· Livanjskom polju. ZiV-jeli su 1741 godine II Caprazli-
jama, pa su odatle pobjegli u Zasiok kod Sinja (Dalmacija),'a onda se ponovo vratili u Livanj-
'sko polje. M'arij,ani - ne znaju odakle su porijeklorr;t, Stojići - su porijeklom iz
Bitelića kod Sinja- (Dalmacija); tamo su' Stojići pravoslavni, U Kovačićima se sp0JJ;1inju 1814
godine. Vjerovatno su pokatoličeni Srbi. S u ž a n-j - D ž i fl - su starosjedio~i. 1,1' 2iroviću ih je
bilo 1741 godine. S, a r i ć i - Pr~ci su im se doselili iz Zasioka kod Sinja. T o t o - ne znaju
za svoj.e porijeklo. U Provu ih je bilo 1741 gedine, a 1814 II više livanjskih sela, Zoroje
ne znaju odakle su
porijeklom. Godine '1814 bilo ih je II Rujanirna.
Muslimani su:. H a l i ,ć i - koJi ne znaju odakle su' :porijeklo:rUj ,P a l i ć i - koji su
starinom iz Vrlike (Dalmacija); Maksići - porijeklom' iz Vrlike (Dalmacija) i S'oftići
- iz Glavica kod Sinja (Dalmacija),

Žirović - U jugoistočnom podnožju' Galije, pokraj 'ceste Livno-Grahova nalazi

se 2irović. Nekih '80 m iznad sela diže se »Marića gradina{c, -koja je, prema ostacima,
koji sU se na njoj našli, vjerovatno bila trajno nastanjena 189 • 2iroviću pripada zaselak
ploča, naseljen Dalmatincima: poslije 1878 godine.
Današnji stanovnici su: B i l i ć i - pb~'ijekloi:n iz Studenaca~ (Dalmacija); najprije su
došli u Ljubunčić, a odatle· II Zirović; D o l i ć i, - starosjedioci u Livanjskom' polju; H r g i ć i
- starosjedioci II Livarijskom polju. U Lusniću i Rujanima se_ spominju 1741 i, 1815' godine. Ima
ih ,u Bi-teliću kod Sinja (Dalmacija) (vidL,opširnije: Lusnić); I š tu ,k - prije se zvali Baković;
starlnom su od Drniša (Dalmacija); J II k i Ć i - porijeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). U
Zirović su doselili oko 1880 godine. Zastupljeni su kod svetri bunjevačke grupe 19{); L i j o v i ć i
~ starosjedioci u :r,.ivanjskam polju. 1741 godine, živjeH su u Caprazlijama pa: su odatle pobjegli
u Zasiok kod Sinja' (Dalmacija);' a onda se ponovo vratili II Livanjska polje; M a d ž a r i -
preci doselili oko 1700 godine iz Bačke (Jedan zarobljenik iz Bačke rad,ia kod At1agića bega II
Odžaku; tu se oženio ,i prozvao se Madžar). Godine 1741 spominju se Madžari II Caiću, u nepo-
srednoj bliz~ni Odžaka; S u š e - doselili od Glam'oča; 1814 godine bHo ih je II Ziroviću,
Muslimani K 1 j II Č e - ne znaju ?dakle: su porijeklom.

Ljubunčić -,Selo se prote'že od ceste Livno-Grahova do kose u južnom podnožju

Galije; na kosi je smješteno glavno- naselje. Ljubunčiću 'pripadaju zaseoci: Gornje Selo, Do-
I')c (D. Selo), Gnjila iPodkraj.
Prema TabuU Peutingeriani, Ljubunčić je doticala rimska cesta, koja je vodila
od . Servitiuma (Gra'diška) do Salone"'. U blizini današnjeg groblja, pored samog seoskog
p-q.ta, nalazi se jedna srednjovjekov:na nekropola sa stećcima, p'od kojima se vide grobnice
od muljike. O Ljubunčiću kao staroj župi, vidi u historijskom ,li'regledu.
U selu su nekada stanovali begovi Ljubunčići; ostaci muslimanskog groblja vide
se iznad katoličke crkve. tr selu danas 'žive samo Hrvati.
.B i l i ć i - su doselili .iz Studenaca kod Imotskog' (Dalmacija). U Ljubunčiću se spo-
mInJu 1741 i 1814 godine. B e l j o - prije se zvali Letica, ne 'znaju odakle su porijeklom,
Curkovići - su došli ,iz Bit-elića kod 'Sinja, (Dalm~cija), gdje ih i danas ima. -Gele -
(Gelo, Gelić) - doselili -su oko 1680 godine iz Vrlike (Dalmacija); 1741 godine bilo ih je II Lusniću
i Grgu.rićima, a 1814 u Ljubunčiću i Lusniću. G, 0, vor u š i ć i' - .su "doselili iz Bitelića kod'
Sinja (DalmEl:cija) gdje ih i danas ima, I š t u k - prije se zvali Baković; doselili od Drniša

189 I~ti, nav, djelo, str. 9,

190'J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179.
iHG, N o v a k, Topografija etnografija rimske provincije Dalmacije, Nastavni vjesnik,
sv, L, Zagreb 1918, str. 17;
5'
 MARIO PETRIC
68

(Dalmacija). U Ljubunčiću su bili 1814 godine. K a r au l-e - su davno doselili iz Glamoča;

II Prispu ih je bilo 1741 godine. Ranije su se zvali Božinović. K o v a č i - porijeklom ',iz Herce-
govine iz Ljutog Doca ..U Ljubunčiću 'se spominje Kovačević 1741 i 1814 -godine (vidi opširnije
II M. Kablićima). Križani "- prije se zvali Suprugović; za -dalje porijeklo ne "znaju. U Ljti-
bunčića je bilo Križanovića 1741 godine. P e r i š e - (Feriša, Perišić) - starosjedioci. Ovdje se
spominju .1741 godine. S II č i-ć-i - pređi doselili oko 1770 godine iz Zadvarja (Dalmacija)
(Opširnije o njim~ vidi· pod Bukova Gora). Š a r i ć i - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dal-
macija). V II e e ,(Vuco) - su došli iz ·Priluke, gdje il). je bilo 1814 godine; -za dalje porijeklo
ne zn~ju, V u j e v a - doselili su iz Dalmacijej 181l,!:, godine spominju se li ,Ljlibunčiću,

Lusnić se nalazi s desrte strane ceste Livno-Grahovo, li blizini Ljubunčića. U

:historijskim izvo;:ima spominje se 1400 godine kao LučJ)iće,192. Današnji stanovnci ,SU
Hrvati, a do 1878 godine bili su i Muslimani Milaci. I danas se dio sela gdje su oni
stanovali zove »Milakova mala«. Seljaci su bili kmetovi, Borića, Švrakića, Štake i
Stamšića.

Alviri - su doselili iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija). ,Ba-rači -- Su iz Muća

kod Sinja (Dalmacija); starosjediocj ,U Livanjskom ,polju (vidi Strupnić). B a'1:' II II i - (Ba'l'V-
nović) preci doselili oko 1700 godine iz Poljica (Dalmacija). Prije' sU se, zvali' Milunović. Pod tim
imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca l93 • Barunovići se spominju u
Celebiću 17'41 godine. B e a d e r (i Bijader; ovako se 'češće čuje)'- 'doselili su iz'SlI?-jSke Krajine.
U' Grabu i Brnazama kod Sirija, ima ih 'i danas. Za dalje porijeklo ne znaju. B 'i l i ć i ~
su prije rata došli iz -Potravlja kod Sinja (Dalmacija). B u l j a II i' - su doselili 'iz Bitelića
kod Sinja (Dalmacij~) gdje ih i danas ~ma. Oko 1680 .godine B'uljani "su odselili 'iz Duvna II
Dalmaciju. G e l e (Gelo, Gelić) - su doselili iz Vrlike oko 1680 godine. Godine 1741 bili su
u Lusniću i Grguri6ima,.a 1814 u ~jubunčiću i Lusniću. G1a-vurdić,i - ne z;naju odakle
su porijeklom; bilo ih je u ,Lusniću 1814 ·godine. H r g i ć i - (Hrge, FIržić i, Argić 1741 go-
dine) su starosjedioci. 1741 i 1814 godine' živjeli su u Lusniću i Rujanima. Pr.eko puta_Rujana,
II Gornjem. Biteliću kod Sinja (Dalmacija), žive danas Hrgovići, koji su doselili iz, R~jana
»za turskog vakta«. U PovIj ima na otoku Braču spominje se godine 1803 neki Hržić detto
Bošnjak, premal p,redaji iz Roškog polja li Bosni., Hržić je zabilježen u Povljima kao novi
s.tanovnik g0dine .1688. U bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 17-77 S, napow
menom »iz Povalja« zabilježen je Aržić i Haržić 194 . ,H r.s te - ne znaju odakle su porij,e-
~lom; 1814 godine bili su II Lusniću (vidi opširnije Priluka). Ko v a č-i - su iz Hercegovine
iz Ljutog Doca. Bilo ih je,u Lusniću 1814 godine. Križani - prije su se zvali Suprugović;
navodno su porijeklom od Trogira. P a p ići, - prešli 'iz Rujana; tamo su doselili, sa Sviba
(Dalmacija). U Strupniću se spominju 1741 godine. :fl e n i ć f - su porijeklom iz Bajagića kod
S,inja (Dalmacija); tamo su im i danas _rođaci. P r i p u ž i ć·i - su iz _Potravlja kod Sinja.
Sučići:....... prešli iz Ljubunčićaj starosjedioci u Livanjskom polju. (Opširnije o njima-' vidi ,u
odjeljku Bukova Gora). Š a n d r k - zvali su se Lijović; starosjedioci su U Livanjskom polju.
Lijovići su 1741 godine živjeli u Caprazlijama, pa su Icdatle pobjegli -u Zasiok kod Sinja; a
~mda se ponovo ·vra'tili u Livanjsko polje. V u č a k (i Vučk;o) - ,porijeklom ·su iz Dalm~cijej
1814, godine sp?minju se u, Strupniću i Kovačićima.

Strupnić. je sjev~rozapadno od Lusnića s desne strane c-este; više jedne 'uvale~

koja se' d0sta duboko uyukla u podnožje Golije. Stanovnici 'su Hrva,ti, 'koji se pretežno bave
stočarstvom. '
B~a č-i
- su starosjedioci u Livanjskom polju. U Strupniću i Caprazli:jama spo-,
ra
rp.inju se 1741 i 1814 godine. Ima- ih na nekoliko mjesta u okolici Sinja i u Sinju.; a ,u zapadnoj
Hercegovini, .u Radišićima,. Otoku, Studencima i Kašću kod Ljubuškoga Hl5 • -B u l j a n i , - ·su
došli .jz -Bitelića kod Sinja (Dalmacija); starinom su ~,z Duvna, odakle su odselili- oko 1680 go-;-
di~'€. e o' s i ć·i - ·ne znaju odakle su porijeklom. D a m j a n o v i ć'i - su- doselili iz _okolice
Sinja (Dalmacija.). G_e 1 e ..:..- (Gelo, Ge1ić) - porijeklom su iz Vrlike (Dalmacija).' Ku j u n-

lll2 L Kukuljević, nav. djelo 1, str. 37.

)03 J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179.
L94 A._Jutro,n~ć,--nay. djelo, str. 201.
~O~ J. D e <1 i j e rl nay, djelo, str. 314 i 315.
 PORIJEKLO STANOVNISTVA 69
d Ž i j e - su doselili iz Jajca oko 1720 godine; bili su u Provu, a u Zastinju se spominju
1·741 godine. L a š t r e - su starosjedioci u Livanjskom polju. U Potočanima i _Zagoričanima
bili'su 1741, a u V. Kablićima i Mišima 1814 godine. Ima ih u Sinju. Medo - (zvali se i Slip-
čević) preci doselili prije 1741 godine iz Jajca, tt Strupniću se spominju 1741 i 1814 godine.
p e n i ć i - ne zna se odakle su porijeklom, P o p o v i ć i - su iz Bajagića kod Sinja. R i m c i
- su starosjedioci u Livanjskom polju; 1741 godine bilo ih je u Celebiću i u Grgurićima, U
Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje) Rimci su doselili iz Kovačića u Livanjskom polju,
poč~tkom 2'0 vijeka Hl6 • S o 1 ct i ć i - su portjeklom iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija)., U r s e
- ne znaju odaklE; su porijeklom; 1814 godine bilo ih je na nekoliko mjesta uLivanjskom
polju. V u j e v a - doselili su od Vrlike (Dalmacija); II Ljubunčiću se spominju 1814 godine,
T o k i ć i.- M a t k o v i ć i - su porijeklom iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija).

Kovačići se pružaju paralelno sa ce3tom Livno---Grahovo; od Strupnića EiU uda-

ljeni oko 1 .km. Iznad sela, na lokalitetu Ćoruša, vide se tragovi rimske ceste (kolovoz);
nešto niže odatle, pronađen je jedan rimski miljokaz, koji se danas nalazi kod seljaka
Ante Kovača II Čele biću, U selu, pod' kućama Rimaea, ima nekoliko stećaka bez nat-
pisa i ukrasa.
stanovnici su Hrvati. B a r b a r i ć i - su porijeklom iz Broćna u Hercegovini. De-
dijer ih navodi II Klobuku kod 'Ljubuškoga, kao doseljenike- iz Blatnice u BroćnuHl7. Ima ih u
Siriju. U Kovačićima se spominju 1814 godine. Ć e II a n i - ne znaju odakle su porijeklom;
preci su im bili Muslimani. ULjubinju, Ćenani, Muslimani, su sta'l'1olSjedioci'Ds, ka:)! i u Gle··
đevcima (Popovo i Hrasno)1!:l9. U Rujanima se spominju 1814 godine, a ima ih l danas. Ć o-
s i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. D a l i ć - je prešao iz Prispa »!)a ženinstvo« kod
Cenana; Dalići su starosjedioci II Livanjskom polju. G e l e - su porijeklom iz Vrlike (Dal-
macija). J u k i' ć i - su' porijeklom iz, Bitelića kod Sinja. Erdeljanović ih .navodi kod svetri
bunjevačke grupe 200 . K a l a j i c e :......-. prije su se zvali JukiĆ; porijeklom su iz Bitelića. Kala-
jice se spominju u Provu 1741 godine. Penić i su doselili iz Bajagića kod Sinja (Dalmadju);
prije su se zvali' Baković i daljim porijeklom su iz Drniša. P e r i č i - su prešli iz Donjih
Rujana u Kovačiće. Prije su se zvali Bralić i doselili su i~ Dicma kod Sinja (Dalmacija). R i m e i
- su došli iz Celebića; starosjedioci su u Livanjskom polju. Godine 1814 spominju se u Kovači­
ćima. R o ž i ć i - su porijeklom iz -Potravlja kod Sinja;. »Did se bavio lončarstvoin«. Ima ih
kod primorsko-ličkih i podunavskih Bunjevaca 201 .

Čelebić se nadovezuje na Kovačiće i produžuje II smjeru JI-SZ, u dužini od

oko 2 km. Stanovništvo je hrvatsko i srpsko ikavsko, a nekada je bilo i Muslimana. Go-
spodari Celebića su bili poznati livanjski feudalci, begovi Firdusi. U njihovim kućama
danas stanuju Rimci.
Hrvati su: B a r b a r i·ć i - porijeklom iz Bračna u zapadnoj Hercegovini; tamo i
danas imaju svojih 'rođaka. Barbarići se spominju' li Rujanima 1741 godine, u Kovačićima 1814
godine. U Klobuk kod Ljubuškoga doselili su iz Blatnice li Broćnu • Ima ih u okolici Sin,:a
202

i u Sinju~ B i l i ć i - 'su' prešli iz' Lusnićaj prije 50 godina »ugovorio se« Tomo Bilić kod Bar-
barića. Porijeklom su iz Potravlja kod Sinja (Dalmaciia); G e l e - prešli iz Ljubunčićaj kći
Rimca bila udata za Gelu u Ljubunčiću i otuda došla kao udovica u Celebićj J u k i 'ć i -
doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija) gdje ih ima i <;lanas; li, Celebiću se spominju 1741
godine. Ima ih kod svetri bun.ievačke grupe 20-3; K o v a č i - došli iz Ljubunčića prije II
svjetskog rata. Starinom su iz Hercegovine iz Ljutog Doca. (Opširnije o njima vidi u M. Kabli-,
ćima); K r i ž a n i - d:o'šli iz Priluke; za dalje porije~Io ne znaju. U Ljilbunčiću je bilo

1UO B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str, 116,

lU';"J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328.
lOS Isti, nav. djelo, str. 309.

lOU Isti, nav. djelo, str. 303.

200 J. Erdel.ia'nović, nav. djelo, str. 179.

2(>1 Isti, nav.' djelo, str. 180.

""" J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 328.
za:, J. E r d el j a n o V i Ć, nav. djelo, str. 179.
70 MARIO ,PETRIC

Križanovića 1741 godine, a u FrUuci se Križani spominju 1814 godine; P a š a li ć i .:...- zvali
se davno Radilović; porijeklom su negdje od Jajca. U Potočanima. se Pašalići spominju 1741
godine, a II Celebiću 1814 godine; P l a z o n (j) i ć i - doselili od Vrlike (Dalmacija); i danas
ih ima II Garjaku kod Vrlike. U Rujanima' se spominju 1814 godine; Popov.ići, - ne
znaju odakle su .porijeklom; II Čelebiću su bili 1814 godine; R i m e i - starosjedioci II Li-
vanjskom polju; II Celebiću se spominjU: 1741 go.dine.
Srbi ikavci: e r n o g o r e i - bili nekada II Kovačićima; daljom' starinom iz Crne
Gore. Slave Aranđelovdan; E r e e z i - prešli., iz Strupnića; starinom su iz Hercegavin'e;
slave Lučindan. U Docu (Glamačko polje) neki Erceg doselio se iz Priluke' II Livanjskom
polju, oko 1890 godine a u Priluku je 'došao iz Rujana »llZ bunu« 1875 godine. Slavi Nikolj-
dan 204 ; K o z o m a re, - davno doselili sa Kozare; najprije su došli 'li Vrbicli, a odatle II
Bogdaše i Bastase. U Celebić su doselili iz Bogdaša prije 100 godina. Slave Jovanjdan. U Drag-
niću '(Giamočko polje) Kdzoinara se naselio 1904 godine; porijeklom je iz Bile II Livanjskom
polju, slavi Sv. Jovana. U Staro Selo (Glamočka polje) Kozomare su doselile iz Podglavice
»pred Austriju«. Bili su najprije u Vrbici, pa u Suhači li Livanjskom polju i odatle' su prešli
u Kopić: Slave sv. Jovana 2015 ; K ~ a var II Š i ć i -' prije se zvali Marijani;' došli su iz Sajko-
vića. Slave Jovanjd'an. U Karlovac (Glamačko polje) Kravarušići su se doselili iz ,Sajkovića u
LiV-anjskom polju, »u begluk Despiću«j došli su oko 1886. godine. Slave sv'. Jovana206 ; M i l u-
t 1n 1 - ne znaju za dalje porijeklo. U Cele bić ih je premjestio beg iz Strupnića. Slave
Aranđelovdan. U Jakir (Glamočka polje)' doselili su iz Livanjskog polja početkom 19 vijeka.
$lave sv. Jovana207 ; Petrovići - doselili iz Otištća kod Vrlike (Dalmacija); slave Aranđe-.
16vdan; U Otišiću i danas ,ima Petrovića i slave istu slavu. U .Halapić (Glamočko polje), Pe-
trovići su· se davn~ doselili iz Gubina u Livanjskom polju. Slave Đurđevdan 208 . I danas ima
l i Gubinu Petrovića koji kažu da su porijeklom iz Crne Gore i da su došli u Dalmaciju, a
odatle u ,Gubin. Slave 'Đurđevdan; R a d i ć.i - porijeklom 'iz-- Posavine; u Celebić su došli
iz Prova. Slave Tomindan. U. Skucane (Glamočka polje) Radići su se doselili iz Posavihe u
prvoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Tomu 2 09 j R a" d o j e .....:.... doselili -se iz Glavice (Glamočko'
polje). Slave sv. iovana. U Glavicu su došli na kmetstvo 'oko 1903 godine210 ; R o s i ć i -
došli iz Sajkovića, atamo su 'se doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija) gdje. ih ima i danas.
Slave Jovanjdan. Š l i n j k a - prije se zvali Obad; doselili su se iz o.kolice Vrlike (Dalmacija).
Slave Ilindan; V u j a n 6 v i ć i - došli iz Dalmacije; okolica Vrlike. Slave Stevanjdan.

Bojmunte su pored ceste koja skreće preko polja za Grahovo. ~el0 se nadove-
zuje s jugoistoč~e strane, za Celebić.
Stanovnici su Srbi ijekavci. D a v rd o v i ć i - su se doselili iz Dalmacije; u Sajko-
viću su izumrli, a iz Gubina su odselili u Vojvodinu., Slave Jova'njdan. I vet i ć i - su porije-
klom iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); tamo ih i danas ima. Slave' Stevanjdan. U Rudiće
(Glamačko polje), Ivetići. su' se. doselili iz Bastasfl II Livanjskom polju. Slave sv. Stevana 211 .
K i s e (Kiso) - ,su porijeklom" iz Hercegovine odakle su se najprije doselili u D,almaciju; iz
Dalmacije su prešli II Livanjsko polje. Slave Đurđevdan. Dedijer spominje Kise u Kruševici
(Ljubinje)212 i uŽabici (Ljubinje) gdje s1,1 se doselili iz Raške II Srbiji. Slave sv. Nikolu 21S .
ic o n j i k II Š i ć i - prije su se zvali DaničiĆ'. Doselili su se' davno iz Gerzova (Jajce). Slave
,Vasiljdan. Milutini - su prešli iz Celebića; za dalje porijeklo ne znaju.·Slave Arande-
lovdan. M i t r o v i ć i - su se doselili iz Promine (Dalmacija). Slave Durđevdan; R o s i ć i
- su "prešli -iz' Sajkovića u Bojmunte; u Livanjsko po~je su se doselili iz Otišića kod Vrlike

:W! B. z. Milojević, nav. djelo, str. 125.

J!O~
Isti, nav. djelo, str. 122.
206 Isti, nav. djelo, str. 120.
207 Isti, nav. djelo, str. 130.
208 Isti, nav. djelo, str. 147.
200 Isti, nav. djelo, str. 119.
lUO Isti, nav. djelo, str. 150.
~11 Isti, nav. djelo, str. 146.
n2 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 300.
na Isti, nav. djelo, str. 343.
 PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
71

(Dalmacija) prije više od 100 godina. Slave Jo'vanjdan. tj unj ke prije su se zvali Obad;
prešli ''iz, Vrbice II Bojmunte" a daljim porijeklom su iz Dalmacije, iz okolice Vrlike. Slave Ilinj-
dan., Vidovići ~ prij~ su
se zvali Kiso; 'po nekoj Viduši prozvali se Vidovići. Porijeklom
su -iz Hercegovine. Slave Đurđevdan (vi~i Kise). V u j (i) č i ć i - sU' došli iz Kazanaca, a tamo
su se doselili iz Vrbice. Pričaju da su' starinom iz Crne Gore. Slave', Nikoljdan. U Halapić
(Glamočko polje) doselio se neki Vujičić iz Vrbice II .Livanjskom polju sredinom 1,9 vijeka. Slavi
sv. Nikolq214.

Radanovci su. sjeverozapadno od Bojmrunata, ,oko 1 km udaljeni od njih.' Selo se

'prije zvalo' Radanović, a dopllo je ime po Jiadanovićima koji 'su nekada ovdje živjeli. U
Radanovcima žive, samo Srbi ijekavci. PosliJe II svjetskog rata šest porodica je odselilo
u ,selo Tovariš'i7vo, II Bačku.
Današnji rodovi su: B i k i ć i - prlJe se zvali Zakonović. Došli su iz Dalmacije;
slave Lazarevdan; Đ u k i ć i - se doselili iz Peulje (Grahovo) još U »tursko doba({. Slave Ste-
vanj dan. Er c e'z i - se doselili iz Celebića; starinom su iz Hercegovine. Slave Lučindan;
n
(vidi: Celebić) ; N e a:d i ć i .,..-- doselili iz Dalmacije, iz Dabra kod' Vrlike početkom 187~
godine. Slave Nikoljdan;' . T o m i ć i - . prije se zvali Zak9nović; doselili iz Dalmacije'. Slave
Lazarevdan; V u ja n o v i ć i - najstariji u selu; doselili iz Dalmacije, okolica Vrlike. Slave
Stevanjdan.
Duž sjevernog ruba Livanjskog poija ,ili Ždralovca, a s juzne strane planine
Staretine, prostiru se, tri naselja: Vrbica, Bogdaši i Bastasi. Stanovništvo u tim selima
je, isključivo srpsko (ijekavsko); ono se, pored stočarstva, bavi.J zemljoradnjom; ovim
posljednjim daleko slabije, jer u .tom, dijelu Polja nije izvršena.> melioracija i ono je
preko cijele godine poplavljeno. Odmah. nakon Oslobođenja s ovog područja mnpge
porodice'i pojedinci odlaze ll- Bačku i tamo se naseljavaju. Sa,mo u selo Tovariševo
(srez Bačka Palanka) odselila je 38 'porodlcaiz Vrbice i Bogdaša .

. Vrbica
Današnji 'r.odovi su: D o k i ć i - najstariji u selu; ne znaju: za dalje P?rijeklo. Slave
Jovanjdan. U ,Zajaruzi (GlaF.r;ločJt:o polje), kod Dokića postoji predaja: »U Vrbici (u Livanj-
skol)l 'polju) živjela Sl): tri brata. Kad je ć~sar sa, vojskom išao na Bosnu, jedan pređe u Dal-
maciju, drugi .ostane ll, Vrbici, a treći pobjegne u Mostar. Onaj iz Vrbice preseli se ovdje
početkom" '19 vijeka(.- Slave sv. Jovana 215 ; Er c e z i , - porijeklom iz Hercegovine. Slave Lu-
čiQdan (vidi opširnije:' Celebić); ,J o v i ć i - su doselili iz' G. Bitelića, kod Sinja (Dalmacija),
gdje ih i danas ima. Slave Jovanjdan. R o s i ć i - iz Otišića. kod Vrlike (Dalmacija) i dan~s
imaju tamo svojih rođaka. Slave Jovanjdan; Š u n.j k e - prije se zvali Obad; davno su dose-
lili iz Vrličke krajine (Dalmacija). Slave Ilinjdan; 'V II j (i) č i ć i - pričaju qa .su starinom
iz :Cme Gore. Slave Nikoljdan. U Halapić (Glamočka polje)- neki Vujičić se doselio iz Vrbice
II Li~anjskom polju sredinom 19 vijeka. Slavi sv. Nikolu 216 ; V u l i ć i - 'došli iz Dalmacije, .
sa Bitelića k!Od Sinjia gdje ih i sada ima.. Slave Jovanjdan.'

Bogdaši su 2 km' sjeverozapadno od ~rbice i protežu s.e u dužini od ,oko' 3 km.

Porodice su: K a t i ć i - nekada su se zvali Injac; prešli su iz Kazana,ca. Davno
doselili iz ,Gerzova (Jajce); slave sv. Vasiliju. K o n j i k - je došao iz Kijeva kod Vrlike (Dal-
maCija); slavi Stevanjdan. Kozoma're - su starinom od Kozare; najprije su doŠli-u Vrbicu,
a odatle u Bogdaše i Bastase. Slave Jovanjdan. U Dragniću (Glamočko polje) Ko?:omara se na-
selio' 1904 godine; porijeklom je iz Bile u Livanjskom polju. Slavi sv. Jovana 217 . U Starom
Selu (Glamočka poljej ,KozOl::nate su doselili iz Podglavice »)pred Austriju«. Bili su najprije u
Vrbici, pa u Suhači II Livanjskom polju i odatle su prešli u Kopić. Slave sv. Jov:ana 218 . N: e-
n a d i ć'i - su doselili iz Dalmacije, iz Štikova kod Drniša; daljom starinom su iz 'Hercego-

2H B. Z. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 147.

215 Isti, nav. djelo, str. 118.
~m Isti, nav.' djelo, str. 147.
!l17 Isti, nav. djelo, str. 127.
!In Isti, nav. djelo, str. 122.
 •
MARIO ,PETRIĆ
72
vine. ~lave Đurđevdan. U Bijelu kod Konjica (Hercegovina) Nenadići su doselili i Dulića .kQd
Gacka. Slave sv. Đurđa 219 , P a j č i n i - su davno doselili iz Gerzova (Jajce); u Bogdaše su
prešli iz Gubina. Slave sv.
Vasiliju. R a m i Ć i - su se davno prije zvali Lovre. »Jj:!dari je
'ram'o, pa ih prozvali po njemu .Ramići«. D0selili su od Popovića kod Glamoča. Slave
Đurđevdan.

Izumrli su Š II n j·k e - koji 'Su davno doselili od VTlike: Slavili su Ilinjdan.

B,astasi se- na sjeverozapadu nastavljaju na Bogdaše. Seljaci pričaju da je selo

dobilo naziv po potoku Bastašici, a i po tome )što je ovdje bila nekakva rimska vojska
koja:. se zvala Bas«. U selu, na mjestu zvanom Crkvina, otkopana je nekoliko fragme-
nata rimskih nadgrohnih spomentka 220 ; Ima i srednjovjekovnih n'adgrobnlh spomenika;
svi·su bez natpisa i ornamentike. Po svemu sudeći, ovdje 'j~ postojalo jedno staro naselje.
Današnji rodovi su: C v i j ci n i - koji su davno doselili od' Šuice; slave sv. Jovana;
I? a'p ićI - došli iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Slave Đurđevdan;
I vet i ć i - doselili iz Vrličke krajine, iz Civljana.; slave sv. Stevana. U Rudiće (Glamočka
polje) Ivetiči su doselili iz Bastasa u Livanjskom polju. Slave sv. Stevana 221 ; K a l a b e . . :. . .
kažu da su Cid Crnog Vrha kod Glamoča; ~l~ve Steva:njdan; U Halapić (Glamočka polje)
Kalabe su doselile iz Bast~sa. Tamo im je beg Firdus bio oduzeo 500 ovaca i koza. i »doćerao ih
do Jedne krave«222; Kozari - došli iz Zastinja; zvali su se Lovrue. Po tome što je jedan
od njih čuvao koze prozvani su Kozari. DQšli su sa Petrova Vrela kod Glamoča. Slave Đur­
đevdan; K o z o m a r e - od Kozare; slave Jovanjdan. (Opširnije o njima vidi: Bogdaši);
Lovre - iz Popovića kod Glamoča; slave Đurđevdan; Ljuboje - kažu da su doselili
negdje od Ključa; slave Markovdan" U Prijane (Glamočko polje) Ljuboje su doselili ,iz Crnog
Luga u' Livanjskom polju .u drugoj polovici .19 vijeka. Slave sv. Marka~2S. S e g r t - bili
»ispod Livna«; nekada ~u se zvali Deridaska. Ne znaju za dalje porijeklo. Slave' StevanJdanj
Vukovići - iz Dalmacije, sa C.etine. ,Slave 'sv. Kuzmu i.Damjana.

Nuglašica zauzima sjeverozapadni, clio Malog Ždralovca ili Donjeg 'polja koji
ustvari predstavlja krajnji odjeljak Livanjskog polja na sjeverozapadu.
Današnji rodovi su: A r n a u t i - koji su doselili iz Dalmacije, od Kasore kod Vrlike.
Slave Durđevdan; B a n i ć i - došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave Markov-dan;
B a r o š i -, sa izvora Cetine kod Vdike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. Crn o m a r k o v i ć i
- kažu da su prije živjeli u KosOVU kod Drniša (Dalmacija); ima ih II Civljanima kod Vrlike
(Dalmacija). Slave Jovan.jdan.' C v i j a n i - davno doselili od Šujice. Slave Jovanjdan. e u r-
k o v i ć i - doselili iz Dalmacije davno i odselili ,su 'u okolicu Glamoča; jedni su se povratili
u Nuglašicu,' a neki su ostali' u Glavicama kod Glamoča. Curkovići u Glavicama kod Glamoča
. doselili su' iz Nuglašic'e oko 1864 godine. Sla-ye sv. Tomu224 j Đ' II k i ć i ' - iz Kijeva kod Vrlike
(DalmaC;ija) slave Markovdan. U Dubravu (Glamočko polje) Đukići su doselili iz Peulja' sre-
dinom 19 vij·~ka. Slave' sv. Stevana2:25; G a v, r a n i - doselili 1911 godine s izvora Cetine kod
Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; I. vet i ć i - iz Civljana kod. Vrli:tt.e (Dalmacija). Slave'
Stevanjdan. Ima ih' uRudićima (Glamočko polje), a doselili su iz Bastasa u Livanjskom polju.
Slave sv. Stevana 2:26; J a k o v l j e v 'i ć,i - doselili iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta.
Slave sv. Jovana. Davno su bili II Hercegovini, a odatle .su prešli u DalmacIju. U Glavice
(Glamočko polje) Jakovljevići su se doselili iz Nuglašice oko 1890 godine. Slave sv. Jovana 2'27.
Dedijer ih navodi u Bijeloj kod Konjica kao doseljenike iz Zijemalja koji slave sv. E>urđa 228 ;

!l19 J. pedijer, nav. djelo, str. 333.

~~O D.. Sergej evskij, Iz r.imske arheologije, GZM XLVII, Sarajev'o 1935, str. 19.
221 B. Đ. M i loj e v i Ć, nav. djelo, str. 146.
~.!22 Isti, nav. djelo, str. ,147.
228 Isti, nav. djelo, str. 106.
22~
Isti, nav. djelo, str. 150.
2!lr,
Isti, nav, djelo, str. 115.
226
Isti, nav. djelo, str. 146.
227 Isti, nav. djelo,. str. 150.
~28 J. De d i j e,r, nav. djelo, str. 333-
 PORIJEKLO STANOVNIŠTVA

J O vet i Ć i ~ iz Vrličke Krajine ,(Dalmacija). 'Slave Markovdan; K o v a č e v i ć i - sa Uništa

(Grahovo), doselili u Nuglašicu godine 1918. Slave Aranđelovdan. Ima ih još u Podosuju kod
Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Jovana. Kovačevića ima mnogo u Hercegovini; K o v l j e n i ć i -
ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Nikolu,; L o v r e n i - doselili sa Petrova Vrela
(Glamočko polje). Slave Đurđevdan; L j II b o j e - doselili od Ključa. Slave Markovdan. I~a
ih II Prijanima (Glamočlw polje), a doselili su iz Crnog Luga u Livanjskom polju. II drugoj
polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka 229 ; M a r in č i ć i - došli iz Polače kod Knina (Dalmacija)
godine 1919. Slave Jovanjdan; R a d i voj š e - iz Dalmacije; ne znaju iz kojeg mjesta. Slave
Aranđelovdan. U Petrovo Vrelo (G~amočko polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca II Livanj-
skom polju početkom 19 vijeka 230 ;, SC i l j i ć i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave Jovanj-
dan; v II k o v i ć i - došli sa Citluka kod Sinja (Dalmacija). Jedni slave Nikoljdan, a drugi
sv. Kuzmu i Damjana; Z r i I i ć i - , iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan.

Grkovci - Jednim dijelom selo je smješteno pored same ceste Livno-Grahovo

a sjevero-sjeveroistočnim krajem približava se Nuglašici, dok je drug'i dio sela južno
od spomenute ceste, ti ,podnožju G~jata. - Iznad sjevernog dijela sela diže se velika
gradina, koja je, prema pronađenirni ostacima, bila: trajno nastanjena uprehistorijsko
i rimsko doba 231 • Arheolo,škim istraživanjima utvrđeno Je <;:la su Grkovci bili rimski mu-
nicipium Salvium232 , dakle najzn~ČajniJe rimsko naselje na području Livanjskog' polja.
Zbog svog zgodnog, dominantnog položaja nad sjevernim dijelom Polja, Grkovci su"
najvjerovatnije, li srednjem vijeku bili stalno naseljeni; tome u prilog govore srednjo-
vjekovni nadgrobni spomenici, koji su pojedinačno razbacani na nekoliko mjesta u selu
i bližoj okolici.
U Grkovcima žive samo' sibi ijekavci. J a n j i ć i - SU porijeklom od Janja kod
Sipova (Jajce); slave Aranđelovdan. Ima ih u Jakiru (Glamačko polje), a doselili su se iz
Zajaruge, takođe u Glam0čkom polju, početkom 19 vijeka. Slave Aranđela, Mihaila233 . J a n-
d ž e - ne znaju odakle su porijeklom; slave Jovanjdan. M a j s t o r o v i ć i - prije se zvali
Nenadić; doselili su davno iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đurđev dan. N e n a cl i ć i
- su iz Štikova kod Drniša (Dalmacija); slave Đurđevdan. ,Segrt - ne znaju za dalje pori~
jeklo; prije su se zvali Deridaska. U Grkovce su se doselili iz Bastasa. Slave Stevanjdan.
T r k u l j e - pričaju da su starinom iz Ravnih Kotara. »Bila tri brata; jedan otišao u Mari-
kovce kod Grahova, drugi li Grkovce, a treĆi u Crni Lug«. Trkulje iz Crnog Luga kažu da su
doselili od Banjaluke. ,Slave Jovanjdan. Početkom 19 vijeka doselili su se' u Halapić (Gla-
močko polje) Trkulje iz Grkovaca. Slave sv. Jovana 234 .

Poslije II svjetskog rata odselili su iz Grkovaca u Nakovo kod Kikinde: Trkulje (5

kuća), Janjići iNenadići (3 kuće).

Crni Lug je jugoistočno od Grkovaca, na cesti Grahovo-Livno. Vidnijih tra-

gova, kakvog starijeg prehistorijskog ili rimskog naselja nema, osim jedne velike sred-
njovjekovne nekropole, južno od sela na današnjem groblju. Tu se, na jednom humku
dugom cca 60 m, nalazi oko. 50 nadgrobnih spomenika, koji su gotovo sasvim prekriveni
zemljom. Spomenici su bez ikakva natpisa ili ornamentike.
U Crnom Lugu žive danas ovi rodovi: A r n a u t i - koji su doselili iz Kasore kod
Vrlike (Dalmacija). Slave Đurđevdan; Ć o r i ć i - takođe. se doselili od Cetine (Dalmacija).
Slave Jovanjdan; C u s i ć i - do'šli iz Vrličke Krajine (Dalmacija). Slave Jovanjdan; e u-
l i ć i - starinom od Mrkonjić-Grada. Sla:ve C~sne verige; U Kamenu (Glamočko polje) tulići
su stari doseljenici nepoznatog porijekla 235 ; Đ u k i ć i - prešli iz Nuglašice pred 25 godina;

~~O B. 2.. M i loj e v i

Ć, nav. djelo, str. 1'06.
2~O Isti, nav. djelo, str. 136.
~~1 M. M a n d i ć, nav. djelo, str. 12.
~~~ K; P a č '(Patsch), Arheološko-epigrafska istraživanja povjesti rimske provinCije Dal-
macije (ćiril.), GZM XVIII., Sarajevo 1906, str. 161-162.
~S3 B. Ž. M i loj e v i~, .nav. djelo, str. 130.
2n( Isti, nav. djelo, str. 147.

n3S Isti, nav. djelo, str. 129.

 74 MARIO PETRIC

tamo su doselili iz Kijeva kod Vrlike (Dahna6na); Slave Jovanjdan; G a r g-e fl t e -.... su od
Cetine (Dalmacija) blizu izvora. Slave Đurđevdan; G r aj i ć i - prije se zvali Nenadić; pori-
jeklom su od š:tikova kod Drniša -(Dalmacija). Slave Đurđevdanj I fl j e i - (Injac) - davno
doselili od Gerzova (Jajce), Slave sv. Vasilija; ',Ivetići - iz Civljana kod Vrlike (Dalma-
cija). Jedni slave Jovanjdan, a drugi Stevanjdanj J o v č i ć i - prešli iz Prova; doselili su
iz Otišića kod Vrlike,(Dalmacija). Slave Aranđelovdan; Jusupi '(Jusup) - ne znaju odakle
su porijeklom. Slave Nikqljdan; K e š i II i (Kešin)- - porij~klom od Štikova kod Drniša (Dal-
macija); 'Slave Đurđevdan. U PodgJavici kod Glamoča Grajići se -zvali nekada Kešin; doselili
su iz PeuIja kod Grahova. Slave sv. Đurđa 236 ; K o z o m a r e - prije 32 godine došli iz Ba-
stasa; porijeklom 'su od Kozare. Slave sv. Jovana. {Opširnije o njima vidi pod Bogdaši)j K u-
r a b a s e - od Cetin,e kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan. U Halapić kod Glamoča
Kurobase $U se doselile od Vrlike (sa vrela Cetine). Slave sv. Jovana 237 ; L j u b o j e - doselili
od Ključa. Slave Markovđan. U Prijane (Glamačko polje) doselili su iz Crnog Luga u Livanj-
,skom polju u drt1goj polovici- 19 vijeka. Slave sv. Marka 238 ; M -a r m u t' - ne znaju
odakle su porijekipm; Slave Jcivanjdan; P a r o j č i 'ć i - od -Vrlike (Dalmacija). Slave
Nikoljdan; P e t r 'o v i ć i - doselili se iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Jedni slave sv.
Kuzmu i' Damjana, a drugi Durđevdan.· Postoji predaja, da su starinom - iz Crne Gore' i da su
preŠli u Dalmaciju; P o' p' o v i ć i - porijeklom' od Im:otsJmg (Dalmacija); 1918 godine doselio
jedan Popović, 'katolik, i prešao na pravoslavlje. Slavi sv. Stevana. R a d i voj š e' --:- iz Dal-
m'acije, ne znaju iz kojeg mjesta jer su davno doselili. Slave Nikoljdan. U Petrovo Vrelo (Gla-
mačka polje) Radivojše su doselili iz Grkovaca u Livanjskom polju početkom 19 vijeka 239 ;
S t e van o v i ć i - ne znaju odakle su porijeklom'. Slave Nikolj,dan. U Prijane kod Glamoča
Stevanovići su doselili iz Pećke kod Mrkonjić-Grada krajem 19- vijeka. Slave sv. Đurđa 240 ;
S i n i c i (Šinik) - kažu da su porijeklom od Lijevča kod Zavidovića. Slave Lučindan. U Barke
k:od Ko~jica Sinici su doselili iz Vrdolja s on'e stran~ N:eretve. Slave Nikoljdan241 ; Š o r-
m a z i - doselili.:iz Kosova, kod Knina (Dalmacija). Slave Nikoljdan. T r k u l j e - ' prIcaJu
đa' su doselili od Banjaluke. Slave ,'Jovanjdan. (Vidi': Grkovce); V r a II i ć i - došli iz Vrličke
krajine (Dalmacija). Slave Ara,nđelovdan.
U Crnom Lugu su živjeli do ,1941 godine Hrvati P e r i·ć i; te godine odselili. su II
Vukovar.
Godine 1945 odselili su u Bačku e
o' l i Ć i.

Jaruga je od Crnog Luga udaljena 1 km, a nalazi se na rubu Polja.

U Jaruzi stanuju: B a b i ć i - koji kažu da su porijeklom od Glamoča. Slave Jovanj-
dan. U_ Duličanima kod Glamoča, Babića preci živjeli s'u u Kotarima, na dalmatinsko-ličkoj
granici. Odatle je baba izvela dva sina i došla u petrovo Vrelo početkom 17 vijeka._ ,Tu su
živjeli kratko vrijeme; prešli su II Kućištine, a odatle II Brdo. Iz Brda su prešli ovdje II kmet-
stvo oko 1860 godine 242 ; I vet i ć i - doselili od .Jojića Glavice kod Vrlike (Dalmacija)._ Slave
Stevanjdan; L j u b o j e -' doselili 'od Ključa; drže ih za najstarije pleme. Slave sv. Marka.
p a r o f č i ć i - došli' od Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan. -S i ri i c i - prič~ju da su pori-
jeklom od Lijevča kod Zavidovića. Slave Lučindan. Ima ih u Borcima kod Konjica, a doselili
su iz Vrdolja, s one strane NeretVe. Slave 'sv. Nikolu 248 ; Sormazi - od Kosova kod Knina
(Dalmacija). Slave Nikoljdan.

Pržine su na cestil Livn<r-Grahovo, Jugoistočno od Crn'og Luga.

Porodice su:' B a b i ć i - porijeklom, od Glamoča,. Slave Jovanjdan. Sa Babićima II
Jaruii su rod; B a r o š i - iz Cetine, na vrelu isi;oimene ',rijeke (Dalmacija)., Slave Nikolj-

,!!30Isti, nav. djelo, str. 121.

287 Isti, nav. djelo, str. 148.
:138 Isti, nav. djelo, str. 106.

:m Isti, nav. djel!?, str. 136.

UO Isti, nav. djelo, str. 106.

:lU J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 334.

U!! B. Ž. M i loj e v i Ć, nay. djelo., str. 13;J.

w, J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 334.

 PORIJEKLO .'STANOVNIŠTVA
75

dan. U Zaglavicu kod Glamoča Baroši s~ doselili iz Kazanaca u LiV-anjskom polju u prvoj
polovici 19 vijeka. Slave sv. Nikolu2~4;, Cakari - ne zna ,se odakle su porijeklom. Slave
Stevanjdan; e a n č a r i - ne znaju za svoje porijeklo. Slave Stevanjdim. I v e t j ć i - dose-
lili 'iz Civljana kod Vrlike (DaIlnacija). Slave Stevanjdan; J a k o'v 1 j e v i ć i -:- došli iz Dalma-
cije, od Cetine. Slave Jovanjdan. U Glavice kod Glamoča Jakovljevići su došli iz Nug1ašice
oko 1890 godine. Slave sv. Jovana 245 ; l.! Gornje Vukovsko (Vukovsko polje) Jakov~jevići su
doselili iz Duvna početkom 19 vijeka; starino:n su iz' Her'cegov.ine. Slave sv. Jovana246 ; L j u-
b o j e - su porijeklom od KljuČa. Slave 'Markovdan. U Prijane kod Glamoča Ljuboje su
doselili iz Crnog Luga ,U drugoj polovici 19 vijeka. Slave sv. Marka247 ; Ninkovići -:- prešli
iz Dalmacije. Slave Jov~njdan. U Dalmaci,ju su 'doselili iz Hercegovine.' U Hasanbegovcima kod
Glamoča Ninkovići kažu da su »potekli«' iz Hercegovine. Slave sv. Jovana 248 ; P a r o j č i ć i ~
doselili iz Dalmacije, od Vrlike. Slave 'Nikoljdan; P o (t) k r a j e i - porijeklom od Promine
. kod· Drniša '(Da1mac,ija). Slave Nik.oljdan. Pe t r o v i ć i':"'" iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave
Aranđelovdan. U Otišiću još i danas ,ima 'Petroviča, sa istom slavom. Pričaju da su starinom
iz Crne Gore, pa su došli u DalmaCiju, a odatle ,u LivanJska polje; R o s i ć i - doselili iz
Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave' Jovanjdan. I 'danas imaju u Otišiću svojih rođaka; S t e-
van č e v i ć i - 'prije se zvali Baroš; doselili su sa vrela Cetine (Dalmacija). Slave Nikoljd.an;
S o r m a z i ' - porijeklom sa Kos.ova kbd 'Knina (Dalmacija). Slave Nik9ljdan.

Kazanci su, kao i sva sel~' od Crnog Luga prema jugoistoku, smješteni u pod-
n'ožju Dinare. Prije '25' godina Kazanci su podijeljeni na Gornje i Donje Kazance. Gornji
Kazanci približavaju se Pržin'ama, dok su DO:1.ji jugoistočno, .prema Sa.i~oviću. '-- Na putu
od Sajkovića prema Donjim Kazancima; s deshe, strane ceste Livno--:.Grahovo, nalazi .se
jedna srednjovjekovna:nekrSlPola sa ok,o 15 had-grobnIh spomenika' bez natpisa i orna-
mentike. Drugih arheoloških objekata nema.'
Gornji Kazanei - Đ II r a n i - su, kako predaja kaže, porijeklom od Banjaluke; slave
Jovanjdan. U Docu kod Glamoča Du'rani" su stad doseljeniCi nepoznatog porijekla. Slave sv.
Jovana 249 . Injci (Injac) ,- su davno doselili iz Gerzova'kod Jajca. Slave sv. Vasilija. Ima
ih II Rudinama kQd Glamoča,: a d,Ošli su jz Sajkov~ća u Livanjskom polju sredinom 19 vijeka.
Slave sv.' Vasilija 25o • I v et i ~ i - , '~u .doselili iz Civljana kod' Vrlike (Dalmacija)., Slave
Stevanjdan.
Donji Kazanei - B aT o Š e v'č i ć i ,- prije su se zvali Injac; porijeklom su od Ger-
zova kod Jajca; slave sv. Vasilija. I n j'c' i . - davno doselili od Gerzova kod Jajca; slave, sv.
,Vasilija. J 0·1 i ć i ~ su se prije zvali Zagorac;, došli' su 'iz' Otišića kod Vrlike (Dalmacija).
Slave Nikoljdan. Prezime su ptomjenili .prije 80' godina, a prozvali su se po nekom Joli. K a-
tići - su prije bili Kise; došli su iz Bojmunata .pred 70 godina. Slave Durđevdan. ~oz'!j­
m a'T e - su prešli iz Bogdaša prije 80 godina,; starinom· su .od Kozare. Slave, ,Jovanjdan.
R o s i ć i - su' došli iz Otišića kod· Vrlike (Dalmacija); slave Jovanjdan. V u l (i) č i ć i - su
došli u Kazanee iz Vrbice prije više' od 100 godina.. ,Postoji predaja 'da su starinom iz ,Crne
Gore. Slave. Nikoljdan. Ima ih u Halapiću kO,d Glamoča, a doselili su iz Vrbice II Livanjskom
polju sredinom 19 vijeka. Slave sv., Nikolu251 . ~ a g o r e i .- su davno doselili iz Otišib
kod Vrlike (DalmaCija). Slave Nik01~dan .

.s,ajković je 11 neposrednoj blizini'ceste"koja'sjeverozapadno od sela skreće prema

Grahovu. U historijskim izvorima Sajkovićse spominje 1400 godine u darovnici kralja
Stjepana Ostoje 2 u'2. U selu na nekoliko mjesta ima i danas stećaka (bez natpisa ili orn8.'~
mentike). . .

~U B. Z. Mil'oj e'vić~ nav; ;djelo'; str. '12(

2~6 Isti, nav. djelo, str. 150.
~~e Isti, nav. djelo, str. 94.
~,~ Isti, nav. djelo, str. 106.
2tS Isti, nav. djelo, str. 110.

2~9 Isti, nav. djelo, str. 125.

250 Isti, nav. djelo, str. 127..

~51 Isti, nav. djelo" str. 147.

m I. K U k II l j e v i ć, nav. djelo, str. ~7.
76 MARio :F~TRIĆ

Stanovnici su Srbi, koji se bave podje!inako, zemljora!injom i stočarstvom, po-

slije II svjetskog rata iz sela je odselilo 9 porodica u Tovariševo, kod Bačke Palanke.
Današnji rodovi su: B a r o š i - koji su doselili iz ~otluše kraj vrela Cetine (Dalma-
cija), tamo imaju još svojih rođaka. Slave Nikoljdari; B o P II Š i ć i - koji su. se 'prije zvali
Lovreuj prešli 'su iz Nuglašice, a tamo S~ doselili sa Petrova Vrela kod Glamoča. Slave' 'Đur­
đevdan; B o d r o ž i ć i - došli iz Koljana kod Vrlike (Dalmacija) gdje ih i danas jo.š ima.
Slave stevanjdan. D e n i ć i - takođe iz Koljana kod Vrlike -(Dalmacija); tamo imaju svojih
rođaka. Slave Nikoljdan; I n j ej - porijeklom od Gerzova kod Jajca; slave sv. Vasilija;
I vet i ć i - došli iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave stevanjdan; K o z o m o r e .--
prešli iz BogdaŠaj starinom su od Kozare. Slave J'ovanjdan; M i h a j i l e - zvali se .Kukavi'ca;
još starije, prezime Stoisavljević. Doselili su iz Otišića kod Vrlik.~ (Dalmacija); slave Aranđe­
lovdan. U Kovačevce koC!. Glamoča, Kukavice (staro prezime Stojislavljević) su, se doselili iz
Otišića kod Vrlike sredinom 19 vijeka. S+ave sv. Aranđela Mihaila 253 • M i h a lj i ce"":"'" iz
K()s'ore kod Vrlike (Dalmacija). Slave Nikoljdan; N i fl k o v i ć i - dos'eliJi iz Dalmacije, a 'u
Dalmaciju iz Hercegovine. Slave Jovanjdan: U Hasanbegovcima kod Glamoča, Ninkovići su
t
»,potekli« iz Hercegovine. Slave sv. Jovana 254 ; P e t r o v ć i' -'- došli iz Otišića kod Vrlike
(Dalmacija); kažu da su starinom iz Crne Gore. Slave f)urđevdan; R o s i ć i - doselili iz
Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave Jovanjdan; S a v i ć i - od Garjaka kod Vrlike (Dal-
m
macija). Slave Stevanjdan; Š o r a z i - sa Kosova kod Knina (Dalmacija). Slav,e Nikoljdan;
n
Š u j k e - prije su se zvali Oba~; doselili su iz okolice Vrlike (Dalmacija). Slave Ilinjdan;
V j ešti ce - ~ažu da $U im stari dQs,elili iz Like. Slave Đurđevdan. U Glavice kod Glamoča
Vještice (staro prezime Gi.tbe:r) su doselili iz Zrmanje (pna do'Inak Knina«). Njegovog pretka j~
»digla Austrija na vojsku«, a »on bio na međi, pa pobjegao«. Ovdje je došao oko 186'0 godine,.
Slave sv. Đurđa 255 .' Z a g o r ~ 'i - . došli iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija); prije su se zvaH
Obučina. Slave Nikoljdan. '
Izumrli su: Bikići (doseljenici iz Dalmacije), Bogovci (starinom navodno iz Crne! Gore,
pa doselili li Dalmaciju-Koljane) i Davidovi~i (iz Dalmacije).

Gubin 'se sa sjeverozapadne strane nadovezuje na Sajković. Smješten je u' pod:..

nožju Dinare, ispod sami.oga Troglava. Više sela dižu se dvije gradine; na jednoj, koja so:;
zove »Gubinski grad«, našlo, se rimskog novca. Na temelju jednog nadgrobnog natpisa;
Patsch pretpostavlja da, se na mjestu današnjeg Gubina' nalazio rimski municipij256. -
Vjerovatno je ovo područje bilo naseljeno i li srednjem vijeku, jer na nekoliko mjesL1
u selu stoje, skupovi plosnatih stećaka (bez natpisa i ornamentike) srednjovjekovne, pro-
venijencije. Moglo bi Se pretpostaviti, da je ovaj kraj, bio sastavni dio Sajkovića, koJi
se spominje l400 godine,
Stanovnici Gubina su Srbi ijekavci. Važno je napomenuti aa je put doseljavanja
iz Vrličke krajine (u DalmaCiji) II sjeverni dio Livanjskog polja vodio preko Dinare, na
Gubin, Poslije II svjetskog rata odselilo je 12 porodica u Tovariševo (kod Bačke. Palanke),
Današnji rodov:i su: B a r o š e v č i ć i - koji su se prije' zvali Injac; došli su ii: Kaza-
naca, a daljim porijeklom su od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; B o b i ć i . - koji kažu
da su porijeklom iz Like, od Gospića. Slave sv. Lazara; B r o ć e t e - došli od Vrlike (Dal-
macija); slave sv. Stevana,; D e s p i n i ć i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija); tamo i
danas 'imaju svojih rokađa. SI~lVe sv. Jovana. Ima' ih u, Riliću,· kod Kupresa 257 i u Gornjem
Malovanu258 ; slave Đurđevdan; Iv'etići' - iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija); slave sv.
Stevana; J o v č i Ć i ~ doselili iz, Otišića kod Vrlike (Dalmacija»; tamo ih i danas ima. 'S.lav,e
sv. Aranđela; J li r i ć i ~ doselili iz Otišića; slave sv. Stevana. U Jakir kod Glamoča Jurići
su doselili od Livna sredinom 19 vijeka; 'slave sv'. Stevana 2BD ; K a l a,b e -... doselile od Gla-

258 B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 141.

1I1H Isti, nav. djelo, str. 110.
lIul) Isti, nav. dj eto, str. 150.
liM K. P a Č (Patsch), nav. djelo, str. 166.
m B. Z.' M i l b j e v i ć, nav. djelo, s'tr. 8'9.
~m8 Isti, nav. djelo, str., 92.
Jl5~ Isti, nav. (]jelo, str. 130.
 PORIJEKLO STANO.vN!STVA
77
mača; slave sv. stevana.- -Ima ih na više ,mjesta II Glamočkom polju; . K o'v'a č e v i ć i - iz
Uni-šta kod Grahova; »:udo se
na Vukovijaka kućište«. Slave,.sv .. Anmđela; M.arčetići ..:...... iz
Koljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; M a r i' j a h i .....:.., iz .K6t1uše kod Vrlike (Dal-
macija). Slave sv. Jovana; M i h a j i l,,~ - zvali se Kukavica; 'a prije tQga'Stoisavljević; doselili
su iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). U' Kovače'Vce kod Glamoča doselili su 'se Kukavice (staro
prezime Stoisavljević) iz OtišiĆa sredinom 19 ~ijeka260; P a j'č i n i ---. porijeklom ·.od. Gerzova
kod Jajca. Slave sv. Vasilija; P e t r o v i ć i - doselili 'iz Otišića ''kod' Vrlike (Dalmacija).; 'pri-
čaju da su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Đurđa; V ":l j (i) Č i Ć i - došli iz Vrbice; pričaju
da' su starinom iz Crne Gore. Slave sv. Nikolu. Ima ih u Halapiću kod Glamoča, 'a doselili .su
iz Vrbice li Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. ,Nikolu 261 ; Yu kov'lj ak -'prije
se zvali. Bilić; doselili su iz Civljana kod Vrlike (Dalmacija). Slave ~v. Jovana.
Paj,čini, K;onjikušići i Injci- - potiču od Daničića!

" .' ,Provo - Selo se spominje godi;ne 1741 pod nazivom Prahova. I danas, često, 'sta-
novnici Livanjskog polja upotrebljavaju taj naziv'za ovo selo. - Provo jeod jugoistočnog
dijela Gubina udaljeno. oko 1 km. Današnj'i stanov~ici su Srbi. ijekavci, .~ neka(1"a .SU
tu živjeli Hrvati i Muslimani Milaci. .U izvještaju piskupa Dragičevića, 1741 goo.ine, ,U
Provu je živjelo 12 hrvatskih rodova koji su se oko 1800 godine Jaselili po Livani-
;;kom polju. " , .
U ;Provu d.anas ,žive,: B ik i ći - koji su se doselili od Banjaluke. Slave .sv. Nikolu;
!?,orkovići - kioji su došli iz Miljkovca kod Vrlike'(Dalmac.ija)., Slave sv. Nikolu; .Do-
b ric e -'- prije .se zvali Cvijetić; ,doselili su i z Otiš~ća kod ·Vrlike (Dalmacija). Slave sv.
Arl)anđela; D u r a n i - ne ,znaju odakle .su porijeklom. Slave sv. J:o:vana'; Ima ih U Docu, kod
GI,ainoča. 'Tu su stari doseljenici nepoznatog porijekla. Slave sv. Jovana 262 ; Inj ci - koji su'
davno doselili .od Gerzova kod Jajca. Slave sv. Vasilija; I v e,t i ć i' - došli iz Dalmacije, iz
Givljana kod Vrlike. (Slave sv. Stevana; ',J o v č 1ć·i i~ Otišića' kod Vrlike, (Dalmacija); tamo
i danas' imaju svojih rođaka. Slave sv. Arhanđela ; K a l a'V e. r i - odavna -ll '~rovu, ne ',.-;naju
odaide su 'porijeklom. Slave sv. Đurđa. Ima ih u' Karlovcu kod Glamoča 26s 'i u Jakiru; 111
Jakir su doselili iz 'Prova', II Livanjskom polju sredinom 19 vijeka. Slave sv. Đurđa 264 ; M a l j-
k oy i ć i - iz Maovica- kod Vrlike (Dalmi,icija) prešli, u Uništa kod. Grahova, a od,at1e ovamo.
~lave sv. Jovana; M,a r č e t e (Marčetić) - ' iz Koljana ·kod, ·Vrlike (Dalmacija). Slave sy.
Nikolu; ,M' i h a j i l. e - zvali se Kukavice, a prije toga Stoisavljević; starinom su iz Otišića kod
Vrlike (DalmaCija). Slave sv. Arhanđela. Ima ih u Kovačevcima kod, Glamoča, a doselili su
.iz Qtišića sredinotn 19 vijeka 265 ; M i h a l j i c e - su davno doselili iz Kosore kod VrlIke (Dal-
maCija). Slave sv. Nikolu; M i 1 j k o v i ć i - iz Miljkovića kod Vrlike (Dalmacija); pričaju ct'l
su stari došli iz Crne Gore najprije II Prominu kod Drniša; a odatle u Prohova. Slave sv. Vasi-
lija'; M i tr o v i ć i, - ' došli iz Promine kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. 'Đurđa; M r v i ć i -
su godine'.1899 doselili iz Zasioka .kod Sinja (Dalmacija). Slave sv.' Jovana; P aj č i n i - pori:'
jeklom od GerzovC). kod Jajca; zvali su se Daničić. Slave sv. Vasilija; Po(t)'krajci -"iz
Promine 'kod Drniša (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; P o p' a r'i ć i ~ kažu da 'su iz DalmaCije
clošli"za »tursko doba« i eda, i' sada, ima .Poparića u Ka'štelima kod Splita. Slave ·Mratindan.
Erdeljanović navodi da su članovi' roda Vidovi u 'Kaštel':"St'arom bili pravoslavne vjel;'2, a'zvali
su' se :Poparić: Odavno su doselili iz Glamoča 26 6;' R a d i ć i '~ pričaju da su starinom iz
Posavine. Slave sv. Tomu'. Ima ih mnogo na 'području Glam6čkog' 'polja, s ,istom slavom; 'Z,a-
g o r c i - doselili iz Otišića kod Vrlike (Dalmacija). Slave sv. Nikolu; Z a k o n o v i ć i -'- došli
iz Dalmacije;' ne znaju iz kojeg mjesta. Slave' sv:. Lazara ..

Caprazlije se n~stavljaju na jugoistočni dio, Prova. Stanovnici su .Srbi i Hrvatl.

Srbi ikavci su: Ro š k o v i ć i - koji su došli ,iz Dalma~ije; siave sv. Nikolu; Đ u-
r a n.'i - ne znaju odakle su porijeklom. Slave sv. Jdvana; K·i s'e (Kiso) "------ došli iz Dal-

260 Isti, nav. djelo, str. 141.

~fl1 Isti, nav. djelo, str. 147.
2(;2 Isti, nav. djelo, str., 125.
21;3 Isti; nav. djelo, str. 120.
~U& Isti, nav. djelo, str. 130.
~fl5 Isti, nav. djelo, str. 141.
a06 J. E r d e l j a'n o v i.ć, nav. djelo, str. 25.
 MARTO 'PETRIC
78

macije, a starJnom su iz Hercegovine. Slave sv. Đurđa. Ima ih II J(ruševici i II Zabici kod
Ljubinja, a doselili su iz Raške II Srbiji. Slave sv.· Nlkolu 267,. U Novo Selo (Kupreško polje) Kiso
je doselio od Livna. Slavi sv. Đurđa 268 , U Glavice' kod Glamoča' Kiso je doselio iz Celebiča ti
Livanjskom polju, Slavi sv. Đurđa 269 ; 'Ko:q.jik:.;Lunić - ne znaju odakle su porijeklom.
Slave sv. Đurđa; K o n j i k II Š i ć i - prije su Se zvali Injacj davno su doselili iz Gerzova kod
Jajca. Slave sv. Vasilijaj M a l j k o v i ć i ....,.....,'iz Maovica kod : Vrlike (Dalmacija). Slave sv, Jo-
vamij M a r č e t'e, - (Marčetić) - iz Koljana kod Vrlike (Dairriacija). Slave sv, Nikolu; M i h a-
l j i e e - iz Kasore kod Vrlike (DalmaIcija:). Slave'sv. Nikolu; 'R a d i ć i - prije se zvali 'Culić;
došli su iz Dalm'acije. Slave Casne verige; S td j i ć'I - iz Podosoja kod Vrlike (Dalmacija).
Slave sv. Jovana; sl u n j k e, - prije se zvali ·Obad; došli' su iz Dalmacije, iz okolice' Vrlike.
Slave sv. Iliju.
Hrvati: B u 1'0 v i ć i - doselili iz 'Bitelića 'kod, -Sirija (Dalmacija); do 1903 godine bill
su pravoslavni, a te godine prešli su na katoličanstvo. Njihovi rođaci u G. Biteliću su pra-
voslavci' i slave sv. Jovana;' eu r k o v i ć i - oko 1879' godine doselili iz Bitelića kod Sinja
(Dalmacija), gdje ih i danas ima. U Rujanima se spominju 1~14 godine. 'Za dalje porijeklo ne
znaju. Ima ih uKupreškom 'i Glamočkom polju. U,Kukavice kod Kupresa, Ćurković je došao
iz Vrila, gdje. je bioi u najmu kod Idri'z-pega 27o . Pradjeq., Cur;kovića koji živi u Kovačevcima
kod Glamoča, doselio se iz Bitelića u Celebić u Livanjsk6m' polju. Tu je bio samo godinu dana,
pa je došao u Biličić, u kmetstvo agi Radovcu; odatle je došao ovdje, u kmetstvo II prvoj
polovici 19 vijeka271 ; Gr~niči.- se odavno doselili iz Muča kod Sinja (Dalmacija); u'
Rujanima se spominju 1814 godine. U zapadnoj Hercegov,ini, u okolici Ljubuškoga ima mnogo
Granića; H r g o v i č i - (i Hrgići, Hd:~e, Hržići, 'a .17'41 godine Argič) - starosjedioci u Li-
vanjskom polju; 1741 i "1814 godine živjeli su u Rujanima i Lusniću. U Bitelić' kod Sinja (Dal-
macija) Hrgoviči su doselili iz Rujana »za turskog va1tta(. U Caprazlije su došli iz Rujana.
U Povljima na ,'otoku Braču spominje se godine 1803. neki Hržič detto'Bošnjak, prema predaji
iz 'Roškog polja 'u Bosni. Hržić je zabilježen u Poy-ljima kao novi stanovnik godine 1688. U
bolskoj matici godine 1736, a u sumartinskoj godine 1777, s napomenom »iz' Povalja«, zabi-
lje~en je Aržič i Haržić 272 • Đ a p i ć i ~. doselili iz Bitelića oko 1912 godine; gdje i danas imaju
svojih radaka.. U Biteliću (kod . Sinja) ima i pravoslavnih, Đapića, koji' slave Đurđevdan. PO
mnogIm selima Glamočkog polja ima Đ,apiča koji su doselili iz Bitelića; J u r i š i ć i - prije
se zvali Đapić; iz Bitelića 'kod Sinja, '(Da1macija); l\11"a t k o'v i ć i - su doselili iz G. Bitellća
kod Sinja (Dalmacija) oko 1879 godine; u Biteliću imaju i danas svojih . rođaka.· Erdeljanovič
ih navodi kod svetri bunjevačke grupe273 ,; p e r a j i c e - doselili iz Glavica kod' Sinja (Dal~
macija); tamo su izumrli. Ima ih II Sinju; 'So l di ć i - došli iz Zasioka kod Sinja (Dalmacija)
oko 1850 godine. Za dalje porijeklo ne znaju.

Bujani se dijele na Donje i Gornje Rujane. Donji Rujani su jugoistoč~o od 'Ča­

prazlija, a Gornji se na jugoistoku nadoveZUju ,za Lištane. - Da je na mjestu današnjih
Rujana postojalo staro naselje, o tome svjedoče prehistorijski, rimski i srednjovjekovni
ostaci. Na gradini iznad D. Rujana, našlo se mnogo glinenih fragmenata, životinjskih
kostiju ostaci zida i maltera, te rimskog stakla. Prema ovim nalazima može ,se zaključti
da je ta ·gradina bila stalno nastanjena u prchistorijsko i rimsko, doba 2 'l4. U Donjim i Gor-
njim Rujanima ima i danas mnogo srednjovjekovnih nadgr.obnih spomenika. U historij-
skim izvorima Rujani se prvi put spominju 1400 godine, i to u povelji kralja Stjepana
Ostoje 275 .
U Rujanima su nekada' stanovali i Muslimani; i danas se vide ostaci musliman-
skog groblja II G. Ruj anima, a u .Donjim .ruševine Atlagića kule. Većinu ,stanovništva
sačinjavaju 'Hrvati, a ima i manji broj Srba ikavaca. ' - Važno je napomenuti da Ru-

267 J. D e d i j e r, nav. djelo,' str. 300.

:WS B. Ž. M i loj e v i č, nav. djelo, str. 65.
269 Isti, nav. djelo, str. 150.

270 Isti, nav. djelo, str. 84.

211 Isti, nav. djelo, str. 141.

m A. J II t r O- n i Ć, nav. djeel0, str. 201.

:l71l J. E r d e l j <;l n o v i ć, nav. djelo, str. 179:'

:lU M. M a II d i.č, nav. djelo, str. 10 i 12'.

275 1. K u k u l j e V i č, nav. djeleo, sh. 37.

 PORIJ'-EKLO STA!'rOVNISTVA 79

jani predstavljaju tranzitno područje za seobe iz Dalmacije u .rednji dio Livanjskog

polja,. a isto tako i iz Livanjskog polja u Dahnaciju. Najbliže dalmatinsko selo BItelić,
udaljeno je 15 km zračne linije od Rujana;
Donji Ruja-ni - B a r a č i - su starosjedioci u Livanjsk6m -polju; ,1741 godine živjeli
su u Caprazlijama, a 1814 uRujanima, Kovačićima, Strupniću i Livnu. Danas 'ih ima u Baja~
giču i. Glavicama kod Sinja, i u Sinju (Dalmacija). B a r b a r i ć i ,- su porijeklom iz Herce-
govine, iz Broćna. u' Klobuk kod Ljubuškoga Barbarići su doselili iz Blatnice u 'Broćnu 27'6. U
Ljubunee (Rama) Barbarića djed je došao iz' Broćna 277 . U Gornjim RUjanima spominju se 1741
godine. Ima ih i danas u Si,nju. B r d a r i - prije su se zvali Barač';' starosjedioci su II Livanj-
skom po:Jju. 1814 godine bilo ih je u Rujanima. Ima ih u Sinju (Dalmacija,). Ć e n a n i - ne
znaju odakle su porijeklom; _II Rujanima se spomInju ,-1814 godfne. Ću r k o v i ć i - su poslije
austro-ugarske okupacije doselili iz Bitelića kod Sinja, gdje ih 'i danas 'ima. U 'Rujanima se
spominju 1814 godine. Ima ih u Sinju, a i u Kupreškom i Glamočkom 'polju. Zq dalje 'porijeklo
ne znaju. D, e l a š i - (Delaš) - su doselili oko 1890 godine iz Zelov,a kod Sinja (Dalmacij.a);
za' dalje porijeklo ne znaju.' D o l i ć i - su starosjedioci u- Livanjskom pOlj.u. G U j e - su
doselili o~o 1820 godine iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija). J u r e t e (i Juretić) - su staro':"
sjedioci. 'U Rujanima se spominju 1741 i 1814 godine. K a l a j i c e - su davno, doselili iz Bitelića
kod Sinja (Dalmacija). O,d a e i (Odak) - su »od davnine" u Rujanima; spominju se 1741 godine.
Ima ih. danas u okolici Ljubuškoga (zapadna Hercegovina); P a š a l i ć i - nekada su s~ zvali
Radilović, a porijeklom su- .od' Jajca. U Potočanima i Grgurićima 'spominju se 1741 godine, a
u Celebiću 11314 godine. Postoji predaja da su se Pašalići II Livnu· nekada zvali Svilković.
Pa 'Su Svilkovići stara livanjska porodica, svjedoči i plemička diploma te porodice, što su je
dobili od Rud0lfa> II. godine 1596 278 . Perić i - su se' prije zvali Bralić; .doselili su iz Dicma"
kod Sinja (Dalmacija) oko 1780 godine. U Rujanima se ,spominju 1814' godine . .Pl a z o n j i ć i
- su davno doselili od Vrlike; i danas- ih ima ll- Garjaku kod' Vrlike' (Dalmacija). URujanima
su bili 1814 godine. R a,d i ć i -. su doselili oko 1820 godine iz okolice Sinja ,(Dalmacija), U
Sinju i danas ima Radića._ S i,b e n i k - porijeklom od - Sibenika u Dalmaciji; došli su oko
1750 godine. U Rujanim'a se spominju 1814 godine. Š u k e r i - , su se zvali Kujundžija, a
doselili, su oko 1720 godine od Jajca. Pod starim imenom" spominju se 1741,godine u Zastinju.
T o p i ć i - su se zvali' Andabak, a još prije Rogulj; doselili su negdje od, Drniša (Dalmacija).
Rogulja je bilo II Rujanima 1814 godine. Topići se spominju 1741 godine II Kablićima. U r s e
(Ursa, Ursić) - ne znaju za dalje porijeklo; II Rujanima ih je bilo ,1814 godine. U SeJcima na
otoku Braču, Ursići se spominju 1747 godine u popisu novoga stanovništva ,(»nuovi abitanti«),
dobjeglog zal 'kapdijskloga rata iz makarske krajine. U Sumartinu se spominje Ursić 1z.
Selaca goidine 1777 219 • Z a r k o - su oko 1815 godine došli iz Bitelića kod ,Sinja (Dailmacija).
D ž a j e ' - pričaju da _su od Aržana (Dalmacija), II Rujanima ih j'e bilo 1814 godine.
Srbi -ikavci: B o š k o v,i ć i - su porijeklom iz Dalmacije; slave sv. Nikolu. U Hodbinu
kod Mostara Boškovići su doselili iz Slipčića, sela kraj Mostara. Misle da su starinom iz Crne
Gore; slave Đurđe:vđan28~. Er c e z i - drže da ,:'su porijeklom iz Hercegovine. Slave._ sv. Ni-
ko~u. U Dolac kod Glamoča nek! Erceg doselio iz Priluke ti 'Livanjskom polju, okp 1890 godine,
a u Priluku je došao iz Rujana »uz bunu« 18'75' godine. Slavi sv. Nikolu 281 . L a l i ć i -, su
'J

m
došli iz, Vrličke Krajine (Dalmacija),; slave Jovanjdan. K o z o a r e ' - su starinom sa Ko-
zare;- ovdje su došli iz Bile. Slave sv. JOvana (.opširnije' o njima vidi:, Celebić). S t o j i ć i -
su doselili iz Po'dosoja kod Vrlike,"(Dalmacija); slave sv. Jovana. VUlić'i - su iz Bite1ića kod
S'irija (Dalmacija); slave sv. Jovana.
Gornji Rujani - Hrvati: A n d a b a k - prije su se zvali Rogulj; došli od Dqrlša.
r i š i ć i' - su porijeklom iz Zaswka kod Sinja (Dalmacija): bilo ih ,1741 godine II Potoča­
B,",
nima. Ima ih u Vrpolju (Rakitno), -a doseliJi su se iz Mrnjava,ca kod Imot'&kog282 . B a r II n i

270 J. Dedijer, nav. djelo,·str. 328.

277 M. S. F i l i P o v i ć, nav. djelo, str. 116.
~78 J. J e le n i ć, 'Plemićka diploma porodice Svilkovića iz Lijevna, izdana godipe 1596;
GZM XLII., sv. 2, Sarajevo 1930, str. 173-17.4.
270 A. J II t r o n i ć, nav. djelo, str. 43, 195 i 196.
280 J. D e d i j e r, nav. djelo, str. 438.
!lSl B. Ž. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 1-25.

~S2 J. b e d i j e r, nav. djelo, str. 330.

..
80 MARIO PETRIC

:....... starinom s'u iz Poljica (DalmaciJa) doselili -su oko 1:700 godine; prije su- se zvali Milunović,
Pod tim imenom nalazimo ih kod dalmatinskih i podunavskih Bunj,evaca2S3 , U 'Celebiću 'se
spominju Barunovići 1741 godine. B i l II Š i - su s'e odavno doselili- iz -Promine kod' Drniša
(Dalmacija); II Rujanima ih -je bilo 1814 godine. Jedall odselio II Travnik '0. -1890 godine.
B r č i ć i -,- su starosjedioc~ II Livanjskom polju;. li Caprazlijama se spominju 174'1 godine.
Poslije te godine ne susrećemo 'ih ,više lf livanjskom ,kraju~ Tek p.oslije 1878 godine došli iz
Gale ili Otoka kod Sinja (Dalmacija), gdje ih i danas ima. Erdeljanović ih navodi kod svetri
bunjevačke _grupe 284 .

U popisu stanovništva, koji se čuva II ,; knjizi »De ·diversis 'Meledae«, među imenima
mljetskih porodica, nastanjenih II Babinu polju 1667- - 1700 godineJ spominju se 'i 'Brčići 285 .
B rd a r i - prije su se zvali Barač;, starosjedioci ti Livanjskotn polju. Godine 1814 spa':"
rriinju 'se 'u Rujanima. Ima ih u Stnju (Dalmacija). Cenani - ' ne znaju odakle ,su Pori.
jekloroj u Rujanima ih je bilo '1814 godine. E z g e t a - doselili su iz Bitelića 'kod Sinja (Dal·
macija) poslije 1878 godine. U BiteEću ih 'ima i danas. D ž a j e - su' od Aržana (Dalmacija)';
u Rujanim~ se sp'ominju 1814. J u k i ć i' - sil, doselili iz' Bite1ića kod Sinja (Dalmacija) gdje
ih i danas još ima. 'U Čelebiću se spominju 1741 goditie. Ima ih kod svetri bunjevačke grupe286 •
J el č i'ć i - su porijeklom iz Muća kod Sinj::l.; II Rujanima se spom~'nju Jeličići 1814 godin'~,
a 'Jeičići u Provu 1741 godine..Ka'lajice -'su se" prije zvali Jukić; doselili su iz Bitelić'a
kod Sinja (Dalmacija). M a j i ć i - su došli u- 'Ruj ane- iz Potravlja kod Sinja (Dalmacija) oko
godine 1845. P a p i ć i ~ su porijeklom iz Sviba (Dalmacija); II Strupniću i Pri1uci bilo ih
je 1741 godine. P e r a j i e e - su doselili iz Glavica kod Sinja (DaJmacija)j tamo su izurrirU.
p o p o v i ć i - prije su se zvali Brčić; »izaša jedan s po'pom, pa ga prozvali Popović«. (Vidi:
.Brčić). R a d i ć i - su oko' 1~20 godine doselili iz' okolice Sinja (Dalmacija). R i m e i - su
starosjedioci u Livanjskom polju; u Celebiću ih je 'bilo' 1741 godiQ,e. R o m i ć i - doselili iz
HrvaC'a kod Sinja (Dalmacija) 1880 -godin-e. U Livanjskom polju su Romići starosjedioci. Spo-
minju sU u Caprazlijama 1741 'godine: 9, e r e m e t - je došao o. 1880 godine iz Priluke;
Starosjedioci su 'u Livanjskom 'polju. U Priluci se' spominju 1741 i' '1814 godine. Neki su bili
odselili u Dalmaciju, -na Tijaricu, pa su se ponovo -vr~ti1i. iS lt r a b o - prije su se zvali
Buljan; doselili su o. 1880 godine iz
Bitelića, kod Sinja (Dalmacija). S II k e r i ~ su se zvali
Kujundžija, a doselili su oko 1720 godine od Jajca; pod tim imenOin spominju se u Zastinju
1741- godine. Vidići - 'došli su davno iz Citluka kod --Sinja '(Dalmacija); II Rujanima ih je
bilo '1814 godine. Spominju se kod svetri bunjevačke gr'upe2 8'7. V II k o v'i ć i - su doselili iz
Bitelića kod Sinja oko -1879 godine; u Biteliću ih ima još i dana·s. Z a r'k o - doselili su
iz BiteUća kod Sinja (Dalmacija)' oko 1815 godine.
U G. Rujanima su živjeli Srbi ikavci: C a'l i ć i - za koje se ne zna odakle su bili
porijeklom j B o š k o v i ć i - porijeklom iz D'almacite. 'Slavili su Nikoljdan; B u lov i ć i -
iz Bitelića kod Sinja. Slavili su Jovanjdan; Er c e z i - za koje ka'žu da su porijeklom iz Her-
cegovi'ne. Sl,aviH su sv. Nikolu j K i s e' - su došli iz DalmaCije, a porijeklom su iz Hercegovine.
Slavili 5U Đurđevdan; S t o j a n e i - 'su iz DalmacJje, iz VrEčke'!{r8.jinc; slavili su sv. Slm'2UIl-9..

Lištani su vezani sa' G. 'Rujanima. lJ rimsko doba postojalo je na mjestu dana·

šnjih Lištana naselje, 'za koje neki drže da j"? Pelva, poznata u Itinera:dum-u Antonini2S8.
Pod ~menom », .•. lišćane ... « selo se spominje 1400 godip.e ll. povelji kralja Stjepana
Ostoje 289 • Srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika (bez natpisa i ornam;entike) s~čuvald
se u selu na dva mjesta. Iz izvještaja biskupa Dragičevića, priliko,m njegove kanonske
vizita~ije u Livanjskom polju, doznajemo d:! su se Lištani . zvali i Ćukovac (»In villa
Chiucovaz«); vjero-va'tno je to današnji breŽUljak Ćuković, na kojem je 1912 godine sa-
građena župsl;:a crkva sv. Josipa.

283 J. E r d e l j a n o v i ć, nav. djelo, str'. 179.

2M .Isti, nav. djelo, str, 179.
2~~ I. S i n d i k, nav. dj-ela, str. 185 i 186.
mJ. Erdeljanović, nav. djelo, str.-'17g;
2B7 Isti, nav. djelo, str. 179,.

ne K. P a č (Patseh), nav. djelo, str. 167.'

289 I. K u k u l j e v i ć, nav. djelo, str. 37.
 PORIJEKLO STANOVl'[ISTVA
81
Stanovnici Lištana su Hrvati. B a r II n i ~ prije se .zvali Milunović; preci doselili IZ
Poljica (Dalmacija) oko 1700 godine. Milunovići se spominju II Lištailima 1741 godine. Erde-
ljanović ih navodi kod dalmatinlJkih i podunavskih Bunjevaca200 ; B r č i ć i - su starosjedioci
(vldi opširnije pod G. Rujanima). e r n j a lt - ne znaju odakle sU porijeklom; uLištanima
se spominju 1814 godine. U južnnj Dalmaciji spominju se u 17 vijeku 291 . D ž a j e - su' iz
Dalmacije, od Aržana. G r a n i ć i - su davno doselili iz Muća kod Sinja (Dalmacija). U
zapadnoj Hercegovini, u okolini Ljubuškoga, ima mnogo Granića. G voz d e n - ne znaju
odakle su porijeklom; K a 1 a j i c e - prije SU se zvali Jukić j doselil~ su davno iz Bitelića
kod Sinja (Dalmacija). Kela ve - su došli iz Bitelića kod Sinja (Da~macija) gdje ih i danas·
ima; daljom starinom su iz Roškoga polja. Ima ih II Tošćanici (Rama), a došli su iz DUvna
davno prije austro-ugarske okupacije 292 . Kelave II Isakovačkom Podkraju (Glamočko polje)
dosE'iLile su )poslije Austrije« iz Bitelića kod Sinja293 . L u k a č - prije su se zvali Jurić;
Jurići su starosjedioci u Livanjskom polju. Godine 1741 spominju se uLištanima, Lusni6u,
Kablićima i Celebiću. U Varvaru {(Rama) su davno doselili iz Duvna294 . I danas ima Jurića u

Sinju i sinjskoj okolici. Godine 1436 spominje se 'lOpHlib, nOr~OAAPb lŠ uprHuH nOA
d.RhCHHfM& '" «~95. Ima, ih i kod bačkih Bunjevaca296 . p e š a - došli su iz okolice
Livna oko 1890 godine; ne znaju za dalje porijeklo. R i m e i -.:.... su starosjedioci u Livanj-
skom polju. Godine 1741 bilo ih je u Celebiću i Grgurićima, a 1814 ne spominju se nigdje
na području Livanjskog polja. Ima ih u Sinju' (Dalmacija). U Isakovačkom Podkra.ju (Glamočka
polje) Rimci su doselili iz Kovačiča II Li'vanjskom, polju početkom 20 vijeka297 • Š u k e r i -
prije SU se zvali KUjundžija, a' doselili su oko 1720 godine od Jajca. Kujundžije se 1741 go~
dine spominju u Zastinju. Z e l i ć i - nekada su se zvali 'Rogulj;. davno su doselili od Drniša
(Dalmacija). Ž a r k o - su iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija) doselili oko 1815 godine.

Odžak je pod Prologom, oko 1 km jugoistočno od ,LišIana, Za vrijeme turske

uprave selo se zvalo Atlagića Odžak, jer su Atlagići (livanjski begovi i kapetani) imali
tamo svoje posjede.
Današnji rodovi su: A II d a b a k - prije se zvali Rogulj j porijeklom su od Drniša
(Dalmacija); 'B a r u n i - zvali se Milunović; starinom su iz Poljica (Dalmacija). Doselili su
II Livanjsko polje oko 1700 godine. Milunovića je bilo u Lištfmima '1741 godine. Ima ih u Sinju.
Erdeljanović ih navodi ko.d dalmatinskih i podunavskih Bunjevaca 298 ; B r č i ć i - došli iz
Lištana u Odžak. Starosjedioci su u Livanjskom polju (vidi opširnije pod G. Rujani); B r k o
- ne znaju odakle su porijeklom; II Odžaku se spominju 1814 godine; e u r a k - J;?rij€ . su
se zvali Curković; u Odžak su doselili iz okolice Duvna. Jedni odselili u okolicu Travnika;
D u j i ć i - pričaju da su davno doselili od Drniša, (Dalmacija) j u Odžaku ih je bilo 1814' go-
dine; G o vor u š i ć i - iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija); tamo i danas imaju svojih ro-
đaka; G r a n i ć i - su u rodu s onima iz Lištana; porijeklom su iz Muća kod Sinja (Dal-
macija); Ivanovići - starosjedioci. U Caiću ih je bilo 1741 godine, a u Odžaku se spo-
minju 1814 godine; Kela ve - doselili iz Bitelića kod Sinja (Dalmacija); daljom starinom
iz Roškog polja (vidi opširnije Lištani); K e l i ć i - zvali se šuste, a" došli su iz Bajagića kod
Sinja (Dalmacija); Lovrići -:- doselili iz okolice Sinja (Dalmacija); u Zastinju su živjeli 1741
godine. Ima ih mnogo u Sinju i po Cetinskoj Krajini. U Osmanlijama (Kupreško polje) Lovrići
su od Sinja, a doselili su u prvoj poloviCi 19 vijeka 299 • Erdeljanov:ić ih drži za dalmatinske

2.1>0J. Erdeljanovič, nav. djelo, str. 179.

!ID! Isti, nav. djelo, str. 168.
~92 M. S. F i li p o v i Ć, nav. q.jelo, str. 154.
293 B. Z. M i loj e v i ć, nav. djelo, str. 116.

2M M. S. F i l i p o v i ć, nav. djeelo, str. 92.·

205 J. E r d e l j a II o v i ć, nav. djelo, str. 121 (citira E. Fermendžina, Acta Bosnae str. 156).

29~ Isti, nav. djelo, str. 12 i 68.

~91 B. Z. IVI i loj e v i č, nav. djelo, str. 116.
~08 J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 179.
~t>9 B. Ž. IVI i loj e v i ć, nav. djelo, str. 76.

Glasnik Zema"ljskog muz~ja - EtnOlogija

82 MARIO PETRIC

;Sunjevce 300 ; U Varvaru. (Rama) su se doselili iz Duvna, prije 1878 godine 30I ; L j II b i č i ć i
- davno dO,selili" od Duvna; II -Caiću se spominju 1741 godine. U Glavicama_kod Sinja '(Dal;.
macija) žive Ljubičići, koji pričaju Q. svom porijeklu iz Bosne;- V rd o l j a e i -:- porijektom
iz Dalmacije; II Srđevićil!la ih.je bilo 1741 i 1815 godine. U Sinju i II okoli~i' ima i dana~ mnQgo
Vrdoljaka .

. Cafć ili Ćehajić je II neposrednoj 'b'lizini Odžaka, uza samo' podno'žje Prologa.
o postanku imena sela priča se da je kćerka 'Atlagić"a pošla za
begoVa" č'ehaju, pa' je
po njemu selo prozvano Ćehajić, danas' Caić. U selu žive samo Hrvati, nekad"a je biTo a
i Muslimana (Grajo, Softić) koji su oko 1878 godine odselili. .
Današnji rodovi su: A II d a 'b a k - prije 'se' zvali Rogulj; porijeklom: su iz Dalmacije
od Drniša. Rogulja je bilo u Ćaiću 1814 godine; B a r a č i - došli iz 'Rujana' II Ćaić. U Livanj-
skom polju su starosjedioci. Godine 1741 živjeli' su u Caprazlijama, ci '1814 u RUjanim,a, Kova-
čićima, Strupniću i Livnu. Ima ih u Glavicama ,i Bajagiću kod Sinja, i u Sinju' (Dalmacija), a
davno su doselili iz Livanjskog polja; B a r u n 'i -:- prije se zvali Mit'unovi'ć; 'd'oŠli su iz'Lushića
II Caić. _Daljim porij~klom, su, .iz Dalma<:ije, ,od, Poljica. U Liyanjsko polje su doselili oko ,1700
godine. Milunovića ima kod dalmatinskih i p('ldunavskih Bunjevaca302 ; e
II 1 a r i - Ezgete;
doselili su
iz Bite1ića kod Sinja (Dalmacija); fl u ~ a n i - ' prije se zvali Ezgeta; porIjeklom' 'su
iz Bitelića kod, Sinja (Dalmacija). Doselili su poslije 1878 godine; H r g e (i Hrgić, Hržić, Hrgo-
vić, Argić; sami kažu Rga) - prešli' iz Rujana II Caić. U Livanjskom polju su starosjedioci.
Godine 1741 i 1814 živjeli su u ~ujanima i Lusniću. (Opširnije o ,njima vidi: Caprazlije);"I v a-
n o v i ć i - starosjedioci; U Ćaiću se spominju 1741 godine; K a s e l Ji - :porijeklom iz
Dalmacije, od Vrlike. U Mladeškovce (Glamočka polje) neki Kasel je 'doselio iz Lištana 'll
Livanjskom polju, početkom 20 vijeka303 ; K e l i ć i - prije se zvali Susto; doselili su iz Baja'",
gića kod, Sinja (Dalmacija); K u r b a š e - kažu da st}. se ranije 'zvali Cmilj'anić i da su dos'elili
iz. Vrlike (Dalmacija); L a t i n Č i ć i - nekada se zvali Marasović; doselili su iz Dugopolja
kod Sinja (palmacija) oko 1820 godine; 'R a d a n i - nedavno dosellli ,iz Vrdova""na Dinari
(Dalmacija); Teklići - odavno II Caiću; 'spominju se 1741 ~odine. Postoji predaja da, su
porijeklom iz Vrlike (Dalmacija), i da su se tamo zvali Lisičar.

POPIS RODOVA, NASELJA I TOPONIMA NA PODRUČJU LIVANJSKOG .POLJA

Sk.J;aćenice: C. = Cigani; H. = Hrvati; M. =
.Muslimani; s. = selo,; Si. = Srbi ikavci; Sij., =' Srbi
ijekavci; zs'. ::::: zaselak:
Alviri. H. u Lusniću
68. Badrovi, H.' -li Vržel'alama 46, u Podgradi-
Andabak, H. ll, Suhači
64, u V" Kablićima 64; ni 47, u Podhumu 53, u' Srđevićima 54,
u G. Rujanima 79, u Odžaku 81, u Ca- u Biloj 54, u Grborezima 63. .
iću 82. Bailo, 12; Si II 'V. Guberu 6l.
Anđrići. H. u Proliogu 42. Bajići, H. u D. Zablja.ku 60.
Anići. H. u' D. Sturbt 56, u' Potočanima 59,
u D. Žablj.aku 60. Bakovi~i. H. u D. Žabljaku 60, u ~apovini
60, li V. 'Guberu 61..
Antunovići H. u Vržeralama. :46, II Podgra-
dini 47. Balte; H. u' Biloj 54.
Arnauti, si' II r( Zablj~ku 60, uRapovlni Daljci; M. u Kor:rbranima 62.'
61, u V .. Guber-q;' 61, 'u Suhači 64; Sij u Nu- Ba.ndovi, H. u' Vid6šima 57; u GTgurićima_
: glašici 72, li Crnom 'Lugu 7-3. 57, u:Ptodkraj~, 58, u G. Žabljaku 60;--
Asići, Si II Prisoju (stradali u II. svjetskom Banići, Sij u Nugla-šici 72.
ratu) 51.
Barači. H. u Biloj 54, u V. Guberu 61, u
Atlibegović, 33.
Grbo-rezima 63, u Lusn'iću '68, 1,.1 St:rupnicu
Babići, H. II Vržeralama 46, u Plo'dgradini 68, u D. Rujanima 79, u Ćaiću 82.
--47, uRodhumu 53, uVidošima 57, li Grgu-
rićima 57, u Podkraju 58, u G. Zabljaku Barbarići, H. u Kovačićima 6'9, 1,.1 Celebiću
60, u M. Kablićima 65, 'u Priluci 66; Sij 69, u D. Rujanima 79.
u J'aruzi 74, II Pržinama 74. Barbe, H. u Prispu 67.

3~n J. Erdeljanović, nav. djelo, str. 317.

i~ol-M.S. Filipović, nav. djelo, str. 92.'
~02 J. Erdeljanovi, nav. djeio, str: 179'.
303 B. Z. M i loj e v i č, nav. djeio, str. '114 .
 POru:.TI::KLO $TANOVNISTVA 83

Barišići, . H. li Suhači
641 li G. Rujanima, 79. Brećete, Sij II Gubinu 76.
Barjaktarevići, M. u Golinjevu 52. Budiše, H. uSupači 64 ..
Baroševčići, Sij u D" :Kazan cima 75, lt :Gu; Bukova Gora. s.' 49-50.
binu 76. ' Bu-Ući, H. \u Vržer~iama 46, II Podgradini 47,
Baroši, Sij ·u. Nuglašici 72, u Pržinama ,7.4:- u' ,M. K~blićirna 65;, M. II Podhumu' 54.
75,:li Sajkoviću 76.
Baruni, H. u Lusniču 68, uG" Ruj.anillliil
Bulovići, 'H:
u Čaprazlij ama 78.
Buljani, 12; H.' u V. Kablićima 64, u L~ni-
,79-80, li.- Lištanima 81, II OdžakU: 81" li ću 68, II Strupnić1,1 ,68. . '
Ćaiću ,82. BW'ek,' M; 'u D'. DržanliJama (~aselili) 56.
Bastasi, s. 72. :Burkići, ii;",~ M.··Guberu ',62:'
Bašići, C. li Smričanima '56. t?ig,ani, :3~. .',
"Batinići, H. II GOlinje~li 52,' u 'J.\:'Iišima ~3; li Cikoje, H. li Koritima 50, u. Golinjevu 52~
Vidiošim.a 57.
Cincar.. ,12, 41,:'" 272.
Beader i Blfacier, H. li Lusriiću 6'f~~'
Cincerov-ac, :12; 4i, -272.
Bekavci, H .. u ~ilom Polju, 481 u' V. ~abli­
ćima 64.
Ciprtianić, 24, "31:

Beljani, H. u Dobri-ćima 50, u 'G. Ghlbovi:2. Crni Lug, s. '73-74.

ci 50, ,U, Prisoju -51, U Smričanima 56:
,Belje, H. u 'Ljubunčiću '67'.
Bergeljić, 32, 53.
Berićl, H: u Golinjyvu" 52.
Bevande, H. II zs. Potok (Smričanl) 513.
Bijaderi i 'Bea'der; H. II G. Držanlij,arila' 5'5'.
Bildći. H. u Prologu 42; Sij u Radanovćiiha
71, '_U Provu 77-.
Bila, s. 54-55.
Bilići, H. u Mišima 53, u 'D. Žabljaku "6d; \i
Zastinju 63, u V. Kablićima 64, li "Prfspu
67, u .žiroviću 67, u Ljubunčiću 67, .tl Lu-
sniću 68, u· Čelebiću 69.
Bilkići, M. 1.1,. V. Guberu 62.
Bilo Polje, s. 47-48.
Biluši, H. u G. Rujanima aa.
Bobani. 12; M.,'u: Zastinju 63.
BobiCi., Sij u Gubinu 76.
Bobušići~ Sij u Sajkl()iViću 76.
BodrožIći, Sil u Sajkoviću' 76,
Bogđaši. s. 7t-72.
Bojmunte, s. 70-71., 272.
Bolotini., H. ,u Biloj '54, u· Grbbr~zima' 63~"
Borići. M. u Kon:~,)ranima 62..
Borkovići, Sij u Provu 77.
c' • Crnkovići, H. u' G. ·Gr.abovici 50, II D. Gra-
bovici 50.
CrnogorCi, :sf ti Potočanima 59, II Zastinju
63', u' 'Celehicu 70. . ,
Qrnomarkov'ići•. S'ij 'u ~uglašici 72.
~rnjak, H. u, Zab:rišću 55, II :r..ištan~ma 81.
Cvljani, Sij '1 Bastasi~~ 72, II Nuglašici 72.
Cvijetići, ,Si' li _rotp'~anima 59.
Cvrlje, H. tt 'Suhači 64 ..
C~kar~, Sij ll- P;ržinam? 75.
Ca.nčar;i. Sij li Pržinama 75.
Čaprazlije, s. 77-'-78.
' Carani, H. u Prologu 42-43; ;~i u Brđevići­
ma (odselili) 04.
Cečure. H. U· Srmičanima 5'6, u. V. KaqliĆi­
ma 64.
(Jeke., H, u Prologu 43, u Cukliću 45, II Vrže-
ralama 46, u PQdhumu 53, II Zabrišću 55,"u
V. Guberu 61.
{rel.bić, S. 69~70.
Ci~ke,' '.tJ.u, '~a'Šeljk~m,a 48.
Čolići, 'H. u 'Orguzu' 43, Sij' u Crnom Lugu
(odselili) 74.
(;ondrići, H. li Rapovini 60-61, 'u V. ,Gube-
ru, 61,' u Gl'l)orezima, 6'S, u V. Kablićima
64.' !

Boškovići, Si li Go1injevu 52, u D:' Ruj-anI:::' Cubelići. H. u VidolŠima 57, II Podkraju 53.
'ma 79; Sij ,U Caprazlijama 77.
Cuklić,s. 44-45.
Bošnjaci,' H. ti Ptis6ju 51; Si"u' Prisbju (stra-
dali u IL 'svjetskom ratu) 51" li 'G. ,Žablj,a- Culari, H. II č'aiću 82.
ku 60 .. Cule, ,H.' tl, Bukov'oj G'ori 49.
Bote, H. u Biloj 54. Culić!,' Sij '_u C['l'Wm' Lugu 73.
Bo~ičić~Ljubas. H., II Pl'isoju 51. Caćija, H. U, Suhači 64.
,Ćaić, s. '82.
Urale, H. II Cukliću 45, u Z8brišću ,55, u '~aT
povini 60, u V. Guberu . 61~' u Grborezi:ma. Caleta, H. II Mišima ' 53, u- V. Kablićima 64
63. . . .... -'-65. .
Br.aovci, H. uRenjićima 48, u D~. S'turbi·,'ii6. "callt5i; 'Si u G.:' Rtijailirrta 80.
,Brčići, H. u D . .ž'abij'aini.' 60,' li G. Ri.lj'ahlnia Ćalušići. H. u M'ijakovu Polju 49.
80, uLištanima 81, ti Odžaku ,'81.
Brđari. H. u Zabrišću 55, "u LJ. Rti.janima 7g)
'. ::a.
Ca~,~ri,~ ,}1 "Tri'bi6u '44; II .I~aZ)agincu 4~, u
Suhači 64.
u 'G. ,Rujanima .80. . \,,'
Ćavarušići, H. u PriSlOj1,l 51.
Brekal~, H,. ,u KJo~itima .50, Cebedžije, Si II y. Gube~u 61..
Brešići, H. ,u Grgurićima 57, u P,iQd,lq;.aju',5.a.
qelani~_ ff~ }OI 9rguzu 43, t,l ,Lipi 45.
Brko. H. u' Odžaku 81.
Cenani, H. uKloIVaČićima 69; u D. Rujani-
Brnići. H. u Dobrom 58. ma 76, ',u G. Rujanima 80.
6'
84
Ćero, M. II v,. Kablićima, 65. Deke, H. II Podkr,aju 58, u Zagori'čanima '59.
Ćevapi, Si II p:o·točanima 59. Dikići, H. II zs. 'Zaljuti (MjakJ~tvo Polje) '49.
Corići, Sij II Crl1Jo~ Lug'u 73. Divići, H. u' zs. : Cauševac (Mjakovo 'Polje)
Cosa,nlije; ,S. 44, 49.
,Cosfći, H. II Prisoju 51 , li Strupliićl;l ~a, ,U Duki~i, Sij 'u' 'Radanov'ci'ma' 7~; li,:,', N,l.LglaŠi(~i
Kovačićima 69. 72, li Crnom' Lugu 73~74.
Cule, H. 1..1 G. Žabl}aku 60. f}ur!:J;ni, 'Sir.'u 'G;' Katancima' 75, u -Prov\i 77;
Si II C a prazlij.ama' 77; H. 'u Caiću 82:
Cupe, H .. II ,M. Guberu 6?
Eranovići, H. II Vržeralama 46, u Podhumu
Ćurak, H. II Grborezima 63, .U Odž'aku' .81', 53. .
Ćurići, H. li KQ1riti~~ -50, II Dobrić'ima" 50, Ercezi, H. u zs: Lopatice (Sinričail.i)' 56, 'u
u Prisoju 51, II Podhumu 53, II Srđevićhna D. Zabljaku 60, uRapovini 61;' u ,M. 'Ka-
54, li- G. Držanlijama 55, bilićirpa 65; Sij II PrUuci 66, u CelebićU' 70,
Ćurkovići, H. II Kazagincu, 48, II Kurtorvini u D. Rujani-m~" 79, u :G, R.ttjanima 80;' '-Sij
48, II D. 'Grabovici 50, II Prisoju 51 .:ll, LJu- u Radanovc;i:ma 71" u' Vrbici 71.
bunčiću 67, II Caprazlij.ama 7.8, II D. ,Ru- Ezgeta, H. li G., Rujanima 8'0.'
janima 79; Sjj li Nuglašici 72. Franici, H. li Srnrič,~nima 56:.
Ćusići, Sij ll_ Crn'Otm Lugu 73', Franjići! ,Hi u: Pr()logt):, 43, ,:u' G. Grabovici
Dadići, H. li Lipi'· 45. ' . 50, II Zabrišću 55,.
Dalići, H. ll. G., Držanlijama 55, ll' Botočani­ Fr~nji~evići, H. li 'Cosanlijar).a .44.
ma 59, II Suhači 64; II V. KabUćima 65, II Gabrići. H. II Zabrišću 55.
M. Kablićima. 65, II Pri1uci 66, 'tj. Prispu
<

Gajčići, 31.
,67, II Kovač~ćima 69. " ,
Damjan~vići. ;H. li Strupniću 68. Galešići. 31, 35,; H. Ll Golinjevu 52,
,Galići, S. 49.
Daničići, Sij li Gi.Ibinu 77. ,'1

Galići, H, II Galićima 4!;J; u Zabrišću 05, ,u' G.

Davidovići, Sij u Bojmuhtama 70.
Držanlijama 55,
Delaši. H. II D, Ruj.aniina 79.
Galop, 31.
Deronje, H. li Orguzu 43, u M. Guberu 62,
u Grborezima 63. Qargente, Sij u Crnom LUg:u 7~;
Garići, H. u- G. Z,abljaku" 60.
Despinići, Sij li Glibinu 76.
Dizdari,"' M. li V, Guberu 62. Gavrani, Sij li Nugiašicl 7'2.'
Gele i Gelić, H. u M. Kablićlm'a: 65 'u t ju-
i
Dobrice, Sij u Provu 77.
bunčiću 67, u Lushiću ,68~\ u Strl1pniću 68,
Dobrići. S'. 50. u Kovačićima ,69, u Celebiću 69. : ;-
Dobrjenović., 31.
Gllivurđići,i H. u' Lusnićt,t 68.
Dobro, s. 58--:-59. Gogici, H. li zs. ,Zaljuti '(Mij'akovo Polje)" 49.
Dokići, Sij u Vrbici 71.
Golinjevo, s. 52.
Dolići, H. ,u V. Guberu 61, II M. 'Guberu 62,
Gotovci, H. u V. Kablićima 65.
u Grborezima 63" II Suhači 64, II M. Ka-
b~ićima 65, uZiroviću' '67, li D. Rujanima Govorušići, H. tl Ljubunčiću 67) u ·Odžaku
79. 81.
DG=mazeti~ H. u Prologu 43. Grabovci, ~. tl Vr:?eralama ~6.
,Do~a~lJ, 'H', u zs,' Zaljuti (Mlja:k()Vo Bolje) 4tl. Grabovica D. i, G., s. 50--:-~1.
-Drinovci, H. u Prologu 43,' II M. Guberu 62, Grahe, M. tl Komorap.ima 62.. .,; 1 . . ". '
li Komoranima ' 62. Grajići, Sij u Crnom Lugu, .7.;1:. _, '.
DrInjci, H. li Vržeralama 46, li Bilom J~,oljli Granići, ·H. u Prologu .43, ll, Caprazlijama 78,
48. t;t Lišta~ima 81, u, Odža~u. 81.,' ",,'
-Drmići, H. li Prisoju 51: Grborezi, s .. 63.
Dronjici, H. li CVkli6u-'45l u Zab,riš,ću.55,. Grebenari, H. u Biloj 54, II Zabrišću':'55 ..
Grgurići, s.', 57.
Držanlije D. 1 G., S. ,!)5----:56._, .
Dujici, H. li Odžaku 81." Grkovci, s. 13~
Guber 'M.} s; 62 ..
Dujmovići, ,H, u Lipi 45 ..
Duvnjaci, H. u Cuklću 45~ II Lipi 45, u Gl'- Guber y;, s: 61-62.
glirićima 57, li PrHlici 66; Si.- li V" Guberu Gubin, s. 7~-77. ; "."
61. .'
G,vozđen, H. :u Lf~t:'lntrpa B!. ~ " ..... 1

Džaje, H. D~' '!)ržanlhama 55,"u Rapovini

ii" Balici, M. u, Ptispu 6.7 .. '
61, li ,EJ.- Ruj,anima 79, II G. 'Rujanima BO,
Hodžići. M: u Gr.borezirha 63.
li Lištanima 81.
Džal, H. u Zastinju 63. Hrge, H. u G, Shirbi 57, u' C!iiču: '82.
Džepine,_ H. u --V. Guberu 61. Hrgići, H. u Zir6vićli 67; u :(Lusn16u '68~J '.
Dapići, H. li P.rispu' 67; li Caprazlijama 78;
-Sij, _, li Eastasi;ma 7Z.
HrgClVići, H, u Caprazlijama ' 78.'
Hrste, H; u, Priluci 66',' u 'r.usriiću '68'.
,
Debo1 1\4. -U POclkraju' 58, Hrvati, 34-36.
 PORIJEKLO STANOVNIŠTVA
Ilukići, Si u V. Gl:lberl! 61.
Injci, Sij u Crl1Joiln Lugu 74, II G., KazaneilUa
75, II D. Ka~ncirria,' 75, u Sajkoviću '76, u
Provu, 77. " Karadže, H. II Smričanima 56, u pobrom !lS,
Ištuk, H. II Orguzu -43, u- M. Guberu '62, ti.
Ziroviću 67" u-- +-jubunčiću ,68.'
Ivančići, H. u Kurtovini -48,' U Dobdćima 50,
li- ,G. Grabovici 50, ,u D" _GTobovici 50, II
PriSIOlju 51.
Ivande, H. u' G. 'Grabov.ic~: 50, II Prisoju 5L
Ivank:oviĆi, H. u Rašeljkama, 48, li BHo1 '54,
u zs. Karjani (D. Držanlije) 55.
Ivanovići, H. II Odžaku 81, u Caićll 82.'
Ivetići, Sij' u BOjmuntama ,70, II Bastasima
72" u Crnom Lug~ 74, li Jaru'zi 7.4, u Prži-
nama 75, li G: Kaz'ancima 75, li Sajloorviću
76, II Gubinu 76, II Provu 77.
Jag(}đići, Si ti potočanima 59.
Jahja"~enđići, II zs. Piragića Dolac (V. Gu-
ber) 62, II Zastinju 63-. ' Kelave, H. u Srđevićima 54,. u Podkraju 58,
JakeUići; "H. II GoIlnjevu 52.
Jakovljevići, Sij u Nuglašici 72, u Pržinama
75.
Janđrići, }VL u V., 'Guber~ 62.
JanđriJeViiii, H. u lV1išima' 53.
JankoV-iiii, H'-,,~' Grgurićima 57, ti PotpčRnf-
ma 59; Si ti GrbOIrezima 63.
Janjići, Sij II Grk6'vcima 7:i
Jaruga; 's. 74.
Jazve, H. u PrologU 43.
Jelčići; H., u 'd., 'Rujanima 80.
Jolići, H:., li 'D'obr'orp 56, li D. Zab1j,aku 69;
Sij u D. Kazancima 75.
Jondže, Sij II Grkuvcima 73.0'
Jovčići, Sij u Crno~ Lugu 74, u Gubinu 70,
u Provu 77.\ ' Ko-njik, Sij II Bogdašima 71..
Jovetiči, Sij u Nuglašici- 73;
Jovići, Sij u Vrbici 71. "
.Jozići~ .H. u Vidošima 57, u Grguric-ima 57.
Jukići,; H. li' -M. Guberu 62, II Grbo:rezima 63,
u Zi'l'ovieu 67, u Kovačićima '69, u Cele-
b~Ćll, 'f>9, ].l 9-. ;Rujanill.1a 80.
Ju.rčevići. H. li. Mijakovu- Polju 49,,- u D. Ža~
bljaku60.' :
Jurete, H. II :D'. Ruja'nima J79.
JuriĆi,'H.'U Lipi:'45; u' 'Zabrišću 55;' Sij II Gu-
binu 76. ' M. Kab1ićima, 65, _u ,Ljubunčiću 68, u Lu-
Jurišići, H. II Caprazlijama, 77.·
Jurišić-Cvitan, H. u PIO:dhllmu. ,5ar., ,
Jurkići; H., ll, Smričanima, 56.
Jusupi, Sij II ~rnom Lugu 74.
Kablići, s. 64.
Kablići M., s. 65.
K"blići V., s. 64-65.
Kalabe, Sij l l ' Bastasima 72, u Gubinu' 76-.:..
77.
Kalajice. H, II Kovačićima 69, u D. Rujani,-
ma 79, u G. Rujanima '80,' u Lištanima 'Bi.,
Kalaveri, ,Sij 'u Provu ~7,'
Kalenderi, M.' II Komoranima 62.
Kamberi, M. u Grborezirna 6\3.
KanIići, Si II Potečanima 59.
85
Kapulice, :a., u Prisoju 5l.
Karab~zi~ M. ll, ,'Grgurićima 57, li G." Zabij~~
ku 60.
u V. Guberu 61.
Karaule, H. ti M.,' Kabiićima 65, u, Prispu
67, II Ljilbunčiću 68.
Kasalo, H.' II Prolrogu 43, li Grguzu 4,3" u,
Srđevićima 54;, u Zabrišću 55, u Suhači
64.
Kaselji, H. II D.,' Sturbi 56, u Caiću 82~
Katavići, H. u PiOIdhumu 5-3.
Katici, Sij uBogdašima 71, '!1 D. Kazancima'
75.
Katunište, 11, 12, 41.
Kazaginac, s. 48.
. Kazanci D., s. '75.
Kazanei G., s. 75.
u Dobrom 58, u Zagoričart,ima 59" u Li.-:
štanima- 81, II Odžaku 8l.
Kešini, Sij u Crno;m Lugu 74.
KiciIj, 272.
Kise, Si u Caprazlijama -77-78, II <;:;. Ru-'
ja,nima 80; Sij u BlOjmuntama 70.
Klaščić, 31.
Klišanin, H. uGolinJevu' ,52, u Mišima 53.'
Ključe, M. u 2irovlćll 67.
Knez, H. u Prologu _43, u Orguzu 44, u' Lipi,
45, u Zabrišću 55.
Kneževići, H. u ĆosanlijJama 44, u SrđeviCi­
ma 54.
K~orani, s. 62.
Konte, H. li ZS. Karjani i Trčiću (D. Držan-
Iije) 55, u D. Sturbi 56.
Konj~~-Lunić, Si II Capl'3'z1ijama 78.
Konjikllšići, Sij u BlOjmtmtama 70; Si u Ca-
prazlijama 78. ~
Koprčine, H. 11 Grborezima 63,.
I{orita, s. ~O.
Kotarci, ,H. u Orgu~u 43, u D. GraboviG~ 50~,
II D. Zabljaku 60, u G,rborezima 63.
Kovačevići, Sij u Nuglašici 73, ll, Gubinu 77.,
Kovači, H. u Biloj 54-55, li 'Zabrišć'u. 5'5, -li'
sniću 6S t li Celebiću 69.
Kovačići, s. 69.
KovJjenići, Sij u Nugla~ici n~
KOZari, Sij, u Bastasima ?2.
Kozomare, Si li Biloj 55, II V. Guberu -61,
u Celebićll 69, u D. Rujanima 79,; Sij u
Bogdašima 71, u Crnom Lugu 74, u: D. ,Ka-
zancima 75, u Sajkoviću 76.
Kožice, H. u Podkraju 58.
Kravarušjći, Si u Celebiću 69.
\{reše; H. ,ll, P. Zabljaku 60, ll- Rapovini: ' 61.
Krezo. 12; H. u Lipi 45,. '11 Priluci 66, u Pri-
spu 67.
Krište, H. u Prisoju 51, u Podkraju 58, u
Dobrom 58, li Z~oričanim.a 59.
86 'MARIO PETRIC

Krivići, H. II Prisoju 51~ ll' Srhričanirria' '56; Majići, H. IIG. Rujanima 80.
u Podkraju 58, u G.,Zabljaku 60. . Majstor:oyići,\' Sij II Grkovclma 73.
Križani, H. II Grgurićima 57, II Ljubunčicu Maksići, M. u Prispll 67.
68, II Lusniću 68, ,u Cele?iću 69-70.'
M",lići, M. u Podhumu 54.
KroJe. H. II Kazagincu 48,' II .D. Grabovid
50, II Podhumu 53, u D:" Zabljaku '60; u M~Ijkovići, Si u Zastihjll 63, II Caprazliju-:-
Prispu 67. ma 78; Sij II Provu 77.
KrstanoVići, H. II VidbJširha 57, ti Grgurićiina
Mamić!, H. II Mijakovll Polju 49, u Zidina-
57. . ma 50, u Srđevićima 54, II I?Ho1 55, li G.
Drž.an.1ijama 55, u G. Stuirbi 57, u Pocjkra'-.
Kršelji, H. II Biloj 55, II Z~brišću 55. . ju '58, u Grborezima 63. .,
Kudrići, M. II Zastinju 63: Mamu'za~ H. u ~ipi 4'5.
Kujunđžije, H. ll" Strupntt:u' 68-:-69. Mandići, H., u Prologu 43, u Smričanima 56,
Kuliši, H. II Vržeralami:t 46,'" rt; Golinjevu' 53; l.!- D. Sturbi 56, u Grgurićima 57, II Pod~
II Mišima 52, II Podkraju 58. kraju' 5U, II Dobrom 58.
Kuprešanin, H. II Srđevl,ćima 54, ll' Biloj L Mandela-lo; ,H. u' Vidošima 57, u Podkraju
55. 58, u Dobrom 58.
Kura base, Sij II Crnom Lugu 74. Marčete i, Marčetić, Sij II Provl;l 77; ~j,,,J..1
Kurbaše, H. u Ćosanlijama 44, II 'Suha~l -64:, Caprazlijama 78..
II Prispu 67. Marčetići, Sij' II Gllbinu 77.
,Kurevije, H. u Srđevićima: 54; Mareije, H. II Podkr~jll 58, u Dobrom 58 ..
Kui'tovina, s. 48. Marići, H. II D. Zabljaku 60; Si II G..Za-
J{utleše, H. II Prisoju 5l. blj.aku 6 0 . ' .
Lagani, Si II D. Držan1ijama 55 (6d~elni);·' II Marijani. H. u V. Kablićima 65, II M. Ka-
V. Guberu 61. ' blićima 65, II P;rispu 67; Sij II Gubinu' 77.
Lagušići, H. u G. Grabovici 50. Marinčići, H. u Dobrom 58, uRapovini 151;
U' Suhači 64; 'Sij u Nuglašici 73. '
Lalići, Si u D. Rujanima 79.
Markići, H. II Podhumu 53.
Laštre, H. u Suhači' '64; 'u: 'StrUpnlću' '69 :'
1

I,atinčići, H. u Ćaiću 82. " ." Markovi, H. II G. Držanlijama 55, u M: ~u-:

be;-u 62, u GrbOfI'ezima 63.
Lauši, H. :u Orguzu 43;' u Ćos~nlijaJ"!l~ 44',: u
Srđevićima 54.
Marmut, 16; Sij II Crnom Lugu 74.
Ledići, H. u Suhači 64.
Miatani, H. u 0r:guzu 43, u Srđevićima 54 ..
:Matići, H. II Liskovač'i 48, u D .. Grabo'ViCi
Lijoviči, H. ti Orguzu 43, uPrispu ?7,. ~ .~h
roviću 67.
5'0-51, u Vidošima 57, u GrbOIrezima 63.
Matijevići, 24, 31.
Lipa, s. 45.
• Askovača, s. 48. Matković'i," H. II Caprazlijama 78 .
Lištani; s. 80. Medo, H. II Strupniću 69.
Lovre" Sij II Bastasima 72. Mehići, ·M. II Podhumu ,54.
Lovreni, Si u Z,astinju 63;' Sij' u;,~ Nuglašid MihajiIe; prije' KukaVica i Stoisavljević, ,Sij
73. u SajkQviću 76,. u Gubi,nu 77, II Pr.Qv.u
Lovrići~ H. u :b. Zabljaku 60, ~ Rapov-lni"OI; 77.
u Odžaku 81-82. . Mihaljevići, H. u'"Golinjevu'52, U Miširria 53,
Lozančići, H. u Zabrišću 5~', II Zag"orič~nima II Podh-y.mll. 53, u Smričanima 56, II 'vido-
59) II Potočanima 59. šima 57, II Grgurićima '57, II Pndkraju, 5B,
Lujići, H. II Dobrom 58. ~, , ,u Zagori~anima 59, u Potočanima .59.
Lukači, H. u Liskovači >48, II Go'linievu (izu',", Mihaljice, Sij ll, Sajkoviću 76, u ,Provu 7,7;
mr1i) 52, u· V. K.ablićima 65;'u ~ištanima Si II Caprazlljama 78.
81. Mihovilovići, 34, 31.
Lusnić, s; 68. Mijakovo Polje; s. 49.
Ljubasi, H. u Vidoširrui 57. Milaci, M. II M. Guberu 62, u Komoranima
Ljubičići, H. u Prisoju 'Sl,; u' Dobrom; '5a; 'll
62, II Grhorezima 63.
. Odžaku 82. , '. Milanovići, H. II Ćosanlijama 44, II BildJ
Ljubo-je, Sij u Bastasima 72, "u Nuglašici 73, 50.
u CrnJolm Lugu 74, II Jaruzi 74~ u'Pržiriama Milanovići prije Blota, H. u V. Guberu ,61.
75. Milarđovići, 'H. uGolinjevu 52.
Ljubunčić, s. 67. Milići, H. u Prologu '4"3.
Mačkići, M. II M. Kablićima • 65.
Milisav:e, Si u Potofunin1a 59.
Madiari, H. u Prologu 43, u Zi:noN"iću 67:' M:ilolože, H. II Vržeralama 46, u MiŠima' ;53!
Maganjićn, H. II Orguzu 43, u' v: Kablićima u Podhumu 53, u D. Stu-rbi 56, II 'G. Za-
65, u M. Kablićima 65. bljalw 60.
Magići, H. II Golinjevu 52. Miloradi, H. II F:?d1i:raju 58.
Magliee, H. u Grgurićima 57, u Dobrom '53. Milovići, H. u Smričanima 56.
 POtRIJEKLQ STANOVNIŠTVA 87
Milutini, Si u Celebiću 70; Sij u Bojmun- ,53, li Smričanima 56, li P,odkr,aju 58, u D.
tama 70. ' 2abljaku 60,
MiIjkovići, Sij u' Provu 77.- Pa,vlino.vići, H. II J.y.rištma 53.
< l
Mioči, i Mijoči, H., u V+ž~ralama 46. Pa.vloviĆi, H. u Mišima 53, u Potočanim:l
Miši, :S. 53,. 59.
Mišići, H. 'u o.rguzu 43, .u Smričanima 56, II Pažini, Si u Prisoju- (stradali u, II. svJet-
G. Stur:b,L ,~7, II Vidošima 57, II Grgurićima skom ,ratu) 51-::-52. u, Golinjevu (stradali u
57, II Po~očanima 59. II. -svjetskom" ratu) 52; li v,, -,Guberu 61'; u
Miškovići, H. ti Lipi 45, II Smričanima, 56.
Zastinju 63;
Pelv:ani. H. II 'Protogu' 43; li. Orguzu 43', u
Mitra.nići, Si u D. Žab,ljakq ,60, II G. Zablja.-
ku 60, ' Cukliću ~5,' II Lipi 45.
Pe'nići, H. u' Lusniću' 68, uStrupniću' 69,: u
M:'itll~vi~i~ Si II Goiinjevu' '(stradali u n. svjet-
Kovačići:ina 69.
skqm .ra~ll), 52; Sij u Bojmuntama 70~ 'u
Provu' 77: '''. _, ' ',f Perajice, H. u Orguzu ""'43-:-,44, u Komorahi-
Ml~41ine, H. l l . V, idn,šima 57, u G. Zablj,aku ma 62, u Caprazlijama 78, u G. Rujanima
80,
,60," '
Perići, H. u_ K'ovačićima 69, u D. Rujanim':;x,'
Mostarci, H. u DobrlOm 58, u V. Guberu 61.
79, u CrnJom .~ugl.f, (odselili) 74.
Mratinović. 31.
Periša, H. u P.rologu 43, u-o Srđevićima .54, li
l\'Irđenovići, H. II Prologu 43. D. Di'ž~nlij,am:a ,55, u, Po1Jočanima 59.
Mr~e, M. ,U ,V. I):abli~.ima 65. f_eriše-Perišić. ,H.' II Ljubunči.ću- 68.
Mrvići, Sij u Provu 77. Perkovi, H. II Podhumu 53.
Muf tići, M. u Zabrišću. (odseJi1i) 55,. l i Ko- Perkovići, H. u' Lipi 45..-..;.46, u Bilom, Polju
mm'anima 62., ' ' ,.
48, u Mijakovu Bolju 49, II Prisoju' 52~ tl
Musići, M. u 'Gr't:orrezima 63. G. Držanlijama " 55, u Smričanima q6, .u
Muslimani;' '38. '. 9rbO'l'e~ima '63 ..
Pervani, H. u Vržeralama 46, tl Podg;~~~ni
"',::, '., i ,,' ! '.
Naerlović, S~ u V. Guberu 61.
Nenadić~.: S,i u G.' Zabljaku 60; Sij U Ra,da- 47, u Smrioanima .~6.,
novcima 71, uBogdašima. 71-7.2, 1:1-, G:rko:v- Peša, H. II Lištanima 81.
cima 73: '' , Petre•. H. u V. Guberu 61.
Niče, H. u' V. Kablićima 65. Petrovići, Si u C,elebiću 70; Sij II Crnom Lu-
'Ninlwviči, Sij u, Pržinama 7?, u Sajl{Ovi~u gU: 74" u Pržii:1ama' 75, u· Sajkovićti 76, II
76, G'ubinu 77. " .
Nov.okmet, H. u Orguzu 43, uTribiću 44,. u Peulje, 272,
'Lipr ,'45; u· 'Zabrišću (odse1ili), 55. Piri.ie. M. u D. Držanlij,ama (danas ih nema)
:Nu~lašica, ~. - 7~'. 56.
Ntim~~go;v.i6i" i(: l l ' .P9dhu~u 54, II n:,
Za- Plazibati, H. u Vržeralama 46.
bljaku 60, U Komoranima_ 62. ,p'Jaz()n :(j) ići~ H.' il Celebiću 70, u D. Rli'~',
Odaci (Odak), H. II D~ iRuj;a!n,i'~'a 79: janima 79.
OdŽak, s. 81. " Plehiči,. H. u G: Drža:nlijama 55.
Oj'ya~i. ;tL u,: Srđevićima 54, 'u,
V. Guberu"61. Pleina "';orna~ il.
Omazi6i, li: II Podhumu q~,' u "Vid!!šima 57, Podgradina. s. 47.
, u D, Zabljal<;u 6 0 , , ' " Pođhum, s, 53-54,'

Omeragići, M\ u ,P,o"dhumu, 54, u· Gr;bOlrezima Podkraj, s. 5,7.

63, ' ,
,Podrug, H, ll, Grborezi,ma 63.
Orguz, S, 4~4. P'oljarići,,!:l. u Orguzu 44.
Orlovići, H. u M. Ki:ibli61ri1a 65. Poparići, Si u Smričanima '56j SiJ u' Pr.ov;,;.
O~mant M. ii G: -Stqrbi 57,' 'u D. Zap1jaku 77, ,
(neka,da) 60, " , ,,' " , Popovići, H. II G. Držanlijama 55, II M. Gu-
Pačari, Si II Golinjevu Xstradali u IL:· ~vjet­ beru 62, u Strupniću 69, u: Celebiću 70, 'U
skom retu) 52. G. Rujanim~ 80; Sij II Cr11lOtm Lugu 74..
Pađro" H. ti ,Podhvmu 53. , Porobija, M. u D. Držanlijama (nema ih da-
nas) 56.
Pajčini, Sij li Bogdašima '72, 'u' Gubinu 77,
u Provu, ,77. Po(t)krajci, Si II V. Guberu 61, II M. 'Gu-
beru 62; Sij u Pržinama 75, u Provu 77 ..
PaIići, M. U Prispu 67.
Potočani, s. 59:
Papici; H~ _u' Lusriićli '68; li 'G. 'Euja~ihia 80:
Pravdići. H. u D. Držanlijama 55, u Podkraju
Parojčići, Sij' ti' Crnom L'ug~ '74, u . .Jaruzi. 74,' 58, u Dobrom 58,
'u Pržinama 75. " -, .
Prihika" s. :65.
Pašalići prije Radilović, ~I'.J,~ c'elebi6~ ",70, II
D. Rujanima 79.' ., Pripužići, H. 'u Lusni'ću 68.
Pavi6i, H. u VrŽerala:ma 46; u'Podgradiiii 4/t, PrisaP, s. 66.
u Rašeljkama 48, u Prisoju 51, II P:odhumu Pri~je, s, 52.
88 MARIO PETRIC
Prke, H., II Golinjevu 5,2.
Prolog~ s. 42-43.
Propadalo, H. II Vržeralama 46, II .podhumu '
53.-
Prov(t, s. 77.
Pržine. zs" 74.
Puđe, H. II Golinjevu 52, u',Mišima 53 1 II M.
Kablićima 65.
1;"uool0, H. II Golinjevu (izumrli) 52',
Puškari. prije Uvanović, II G. Sturbi 5~~"
Race. Si zs. Potok (Smričani) 56, II V" G~-
beru 61.
Radani, H. II Caiću 82.
. Radanovci, s. 71.
Radaši, H. II Priluci 66.
Rađe, ,H. II P110[OgU' 43.
Radete, Si II V.' Guberu 61-62'.
Radići, H. II Tribiću 44, tt ·D. ZabIjaku' 60,
II D. Rujanima 79, ll, G. -Rujariima 80; Hi
II Komorr·anima 63, II Celebiću 70, II Capraz- ,
!ijama 78; Sij II Provu, 71:.
Rladh<njše, Sij u Nuglašici. 73, II Crnolll ~11-.
gu 74.
Rađoje,' Si II Celebiću 70.
Ramići, M. u PQldkraju 58; Sij II Bogdašima
72.
Rančići, H.. II G. Zabljaku 60'.'
Rapovina, s. 60.
Rašeljke, s, 48.
Raškovići, M. u Golinjevll' 52.
RataIj,. Si II GoUnjevu. (strada.ii tt II. svjet-
skom ratu) 52.
Ratkovići, 24, 3l.
Relate;' H. II Podgradini 47.
RenjiiĆi, s. 48.
Renjići, H. u, Renjićima 48, u Kazaginču ':1:8,
uGalićima 49.
Rimci, H. II Zagoričanima 59, II M. Kabli-
ćima 65, u Strupniću 69, u Kovačićima 69,
u Celebiću 70, u G. Rujanima 80, II Lišt'a-'
nima 8l.
Rogulići, H. II Pddhumu 53.
Rogušići, H. II D. Držanlijama 55.
Romići, H. uPriluci 66,:ll G. Rujanima 80.
Rlosići, H., u Pr·ologu 43; Si u Celebiću.,70;
Sij u Bojmuntama 70-71" u Vrbici 71,,: II
Pržinama 75, II D. Kazancima 75, u Sajk;o-
viću 76. ' ralama 46-47, II BukoVlOJj GQlri 50, II Kori":
. Rožići, H. u Klwačićima 69. '
Rujani, s. 78-79.
Rujani D., s. 79.
Rujani G., s. 79.
Ruparić, 3l.
8ablići iSabljići, H. II Bukovoj Gori 49, u
Prisoju 52, II Podhumu 53,
Sajković, s, 75.
Sala.pići, H. u Prologu 43, II Orguzu 44,. u
Billti 55, u Podkraju 58, u D. Zabljaku 60,
u Grborezima 63.
Sarumiše. nahija u sjevero~apadnom dijelu
Liv, polja 33.
Sav,ići, Sij II S.a,jkaviću 76.
Semren, H. II Biloj 55.
Seramisevo, 33.
Simići, Si II Smričanima '56.
Sitnići, prije Šehić, M. II V .. Guberu 62.
56.
Sklake. M. II D. Držanlijama (danas ih ne-
ma) 56.
Smričani, s, 56.
Softići; M. u Prispu 67,
Soldići, H. u Strupnđ.ću 69, u Caprazlijama
78.
Solići, H, II "Vržeralama 46, u Podgradini 47,
II Podhumu 53.
Spahići, M, u D. Zabljaku (danas ih nema)
60.
Srbi ijekavci, 37-38.
Srbi ikav.ci, 36-37,
Srđevići, s. 54,
Stanići, H. uProoogu 43, II V. Guberu- 61; ll'
M. G~beTu 62.
Staretina, (Starue), 12.
Stevančevići, Sij u Pržinama 75.
Stevanovići, Sij, u Crnom Lugu 74.
Sto-janci, Si u G. Rujanima (danas. ih nema)
80.
Stojići, H, u Prispu 67' Si II -Caprazlijama
78, u D: Rujanima 79.'
Strupnić, s. 68.
Sturba D., s. 56.
Sturba G., s. 07.
Sučečić, 32; v'. Sučići
Sučići, H. u Bukovoj 'Gori 49-50, u Koriti':'
ma 50, u G. Grabovici 50, II Prisoju 52, II
Podhumu 5,3"":""54, 'u Vidošima 57, u Grbo-
rezima 63, u Ljubunčiću 68, u Lusniću, 68,
Sudar. H. u GrbCirezima 63.
Sudumirica, s. 23, 32.
Suhača, s. 63-64.
Suše, H. u Grgurićima 57, uZagoričanima
59, II ZiIi1J(Viću 67.
Sužanj-Džin. H. u PDispu 67.
Svale i Svalina, H. u- 'Priluci 66.
Šakići, H. II Grgurićiina- 57.
Šandrk, H. _tl Lusniću 6,8.
Sarići, H. u Orguzu 44, u Tribd.ću 44, II Vrže-
tima 50, II G. Grabovici 50, u Prisoju 52, II
SlI'đevićima 54, II Raplo~vini 61, II Prispu 67,.
II Ljubunčiću 68. '
Šegrt, prije Deridaska, Sij II Bastasima, n,
II Grkovcima 73.
Šehići, M. u M. Guberu 62, II Komoranima
62.
Šeremet, H. u Suhači, 64, II V. KabHćiina,65!
II M. Kablićima 65, II Priluci 66, II G. ,Ru-
janima 80.
šeste, H. u V. Kablićima 65.
Šestići. H. u, Podgradini 47.
Šibenik, H. u D. Rujanima 79,
}~ijj.ći, <H. tl Prisoju_ 52,
 PORIJEKLO. S,TA,NOVNI::3TVA 89.
Siljići; Sij u Nuglašici 73. Vidovići, H. II Podgradini 47, II zs. ZaIjuti
Šimunci, H. II Vržeralama 47! II Podhumu (MijakovQ Polje) 49, II Srđev1i.ćima 54, II
54. . , ' Biloj q5, lJ $mričaniina 56, II Dobrom 59,
Šiške, H. II Zabrišću 55, u Korhoranima 62. u Potočanima 59. ,
SJro.jo, H. u BukoVlO~ Go['i 50. ,Vidovići prije, Kiso, Sij u, Bojmuutama n.
Skondrići, ,H. II Prologu 43. Viševići" H. II Prl()1JJogu 43" II Lipi 46:
Skore, H. u Orguzu 44, u PrUuci 66~. ' Vještice, Sij ci Sajkoviću 76. .
. Skorići, H. u z~.' Zaljuti, (Mijakovo PO,lje,) 'V]ahovićl',' 12, '42,; H. u 'Cosanlijama 44.
49: Vlasi, ~9..".42.
Skrabo prije Buljan, H~ II G. RUJ'anitna 80.' "'Vodopije, H ... II Vržeral~ma, 47,. u Mišima 53.
Voihnići, 24, 31.
Šljive, H. 'u Mišima (izumrli) 53. ' . '" Vrimići, Sij 'u Crnom Lugu 74.
Sole, H. u p .. Grabo:vic1- 51, Vrbica, ·s. 71.
ŠolawSlađoja, H. u' P:ris,o.ju P~.. ,'. :" ',' ,Yrdo]jaci., E, 4- Prologu ,43" u Orguzu ,44, ~U
Šorl11azi, 12; Sij u, Crnom Lugu' 74" u Jaru'zi ' ,. quk,~iću ,45, tj. ,Li'pi 46; u S~đevići!l1a ,~4, ll."
74, u Pržinama 75, u Sajk()vi6u '76. " ","" Biloj 55, II D. Držanlijama 55, u DobroI;n
9ošići. H. u Smričanima 56, 'u V.. Gubetu·· tn. '59, u D.' Žabljaku 60~ u KJoIrrwranima 62; II
Sperac, H. II Prologu 43, u· B'iloj 55.' Grborezima 63" II Odžaku 82.
Špike, H. u Lipi 46. Vre}Jci, ,lV!~ u, G. Žabljaku "60., " ,
Suće, H., II Mišimp. 5~. , Vdjić.i, }~C.elar«, ;tI. II Bilp!?, Polju 48.
Sukani. H. u Srđevićima Q4. " " , I VrseIJa, H .. u Prologu ,43, u PrUuci 66.
Sukeri-. prije, Kujundžija, g., u' n., Rujanima Vržeraia, s; 46.
79, II G. Rujanima 80" ti 'Lištanima 8'1:" Vuco, H. u'Ljubunčiću· 68.
Sunjke. Si II Celebiću, 70, u"Caprazltjama: 78";·j ,VuQa~, i, Vučko, H. u Lu~niću . 68.
Sij' U' Bojmuntama 71" u Bngdašima ',(izu;..; Vujanović",Si II Celebiću 70; Sij- II Radanov-,
mrli) 72. ' ",', , ,','
cima 71.
Sunjke prije·Ob:ad, Sij u Vrblcf 71."u ' Sajlr.o-' Vujeva. H. u Ljubunčiču 68, II Strupniću 69.
viću 76. " ' . Vuj(i)čići". Sij ll- Bojmuntama 71,' ou Vrbici
Tabaci~ H. u V. Kablićima ,'65, u' M .. Kctbli ...· 7,1; u D. Kazancima, 75, ,l,l/ Gubinu-, 7.7.
ćima 65.' '~..!', Vukadini, H. II Podgradin~. 47" u Srđevići-
TandM'a, H. u GrboreziIP.~ 6~. .' ,',,, " !,Ua 54, ~ G. Držan1ijama 55, u G. 'Zaplja- .,
ku, 60, u' Grbdrezima 6 3 . ' '
Teklići, H. 4- P~otlogu: 43, ~ Or~uzu ,44, .1:1 Z;a- ; Vu-koje;, H: u' Smi'ičanima' 56.
,brišću 55, II Komoranima 62, \l, Grborezima
63; u Zastinju 63, u Ćaiču 82'. ' , 'Vukići, H~ u Dobnom, 59.
Tirići, H. II zs. Vrilo (Prisoje)<,52; M. u Goli- Vukovići. H. u D. Sturbi 56, "u G. RUjani:rn.a
njevu 52. 80;'1 Sij II Bastasima, 72" li Nuglašici 73.
Tokići, H. II Dobrom 58-S9~ , VukovIjak, prije BiliC:. Sij II Gubinu 77. '
Tokići~Matkovići. H. u Strupniću 69. .,.1 VUlete. Si u D. Zabijaku 60. '
Tomasi. H. II Zastinju 63, u .v.' :KabU'ćim'a Vulići.: Si u Prisoju (stradali II IL svjetskom>
65. ' r~tu),:,52" u: Đ .. Rujanima 7,9; S.ij .u Vrbici
Tomići~Ajduki)vići. H.'u Suhači 64,- -ll V . .Ka..... · 71"
blićima im.
Zabrišce. s. 55.
Tomići prije Zakonrović, Sij u Ra·,ct'a~ov'ci~a ", Zagorci;' Sij u D. Kazanćima' 75, ,u :~ajkhvi-
71. ' 1":1" i,(' "ću' 76,' u Provu '77.
,Zagoričani., s. '59.
Topići, H. 'u' GoiLinjevu 52.
Topići prnje Andabak -i Rogul'j, H., tt" D. Ru.., ~akon,ovići, Sij II Provu 77,
janima 79. ,: . Zastipj~, s.' 63 .. ,I,

TorIaci, M. u V. Kablićima 65. Zavođa;ni, .S. 32. i

Tošići. Si u .Golinjevu (stradali u II. svjet- Zeleni, Si 'u' ':!?rioolj'u (stradali u II. S'VjE;tskom
skom' ratu) 52. . ratu) 52.
Toto; H. u D. Zabljakul, 60, ll" , M. Kablićima , ZeUći,· H. uLištanima .81.
65, uPriluci 66" u Prispu 67, Zidine, s. 50-.
Tribić, s. 44. Zijađić,i~ M. u M. Guberu 62.
Triše, Si u V. Gub'eru 62. Zoroj·a. H. u ZabrišĆu 55,' u Prispu 67.
Trkulje, Sij u Grkovcima 73, u Crnom ~Ugu, ZrUići,- Sij u NuglašiGi '73.
74, Zrne, M. 'U M. Guberu 62.:
Tu-fekčići. M. u Suhači 64. Z"bljak, D., s. 60.
Udovičići. H. u Rašeljkama 48, ou' 'Brisoju 52. , Zabljak G., s. 60.
Urse, 12; H. uPriluci' 66, U Strupniću 69, u Žarko. H. u D. Rujanima 79, u G. Rujanima
D. Rujanima 79. 80, uLištanima 81.
Ursići, 12;' H. II G. Grabovici 50. Ždere, Si II GoHnjevu 52, li Srđevićima (od-
Ursina Košara. 11, 12;' 41. selili) 54, u Smričanima 56, u D. Zabljaku
Varda, 11, 41, 272. " '60;· U .v. Guberu 62, II Kiomoranima 62.
Veiagići, M. li Golinjevu 52, u G. Sturbi 57, Zirović, s. - 67.
u M. Guberu 62, u' Grborezima 63. Ziške. M. uBotočanima 59.
Velići. H. u Vržeralama 47, u Podgradini 4'7; Živke, H. II Vržeralama 47, u Mišima 53.
uRodhumu 54. Zuljevići, H. u Podgradin~ 47, u Komorani--
Vidići, H. u G. Rujan,ima 80. ma 62.
Vidoši. s. 57. . l;unići, M. u Podhumu 54.