SEMINARSKI RAD

Tema:
Dobivanje primarnih blokova

Radio: Vahid Mahmić Profesor: Nedžad Alić

April,2020
Sadržaj
Uvod............................................................................................................................................................3
1.0 Dobivanje blokova kombinacijom piljenja, lančanom sjekačicom, i dijamantnom žičnom pilom...3
1.2 Dobivanje blokova kombinacijom piljenja lančanom sjekačicom i dijamantnom žičnom pilom. 4
2.0 Lančana sjekačica............................................................................................................................4
2.1 Remenska pila..............................................................................................................................6
2.2 Piljenje vodenim reznim mlazom................................................................................................7
2.3 Rezanje kamena vodenim mlazom...............................................................................................8
3.0 Zaključak.................................................................................................................................9

2
Uvod
Dobivanjee primarnih blokova je tehnološka operacija otkopavanja arhitektonsko
građevnog kamena kojom se iz pripremljene stijenske mase izdvaja blok velikih
dimenzija (primarni blok), koji se potom oblikuje u veći broj blokova
komercijalnih dimenzija. Temeljni strojevi pri tom su također dijamantna žična
pila i lančana sjekačica, pa i metode izdvajanja primarnih blokova ovise o tome
koji se od ovih strojeva koriste. Dobivanje primarnih blokova prethode pripremne
radnje, tj. Bušenje vertikalnih i horizontalnih bušotina za provlačenje dijamantne
žice, a samo dobivanje blokova se temelji na piljenju s dijamantnom žičnom pilom,
piljenju lančanom sjekačicom ili kombinatorij primjeni ovih strojeva. Slijedeća
tehnološka operacija, nakon izdvajanja primarnih blokova iz stijenske mase je
odvaljivanje i prevrtanje blokova korištenjem zračnih ili vodenih jastuka, te
hidrauličnih cilindara. Potom slijedi oblikovanje primarnih u komercijalne
blokove, a izvodi se bušenjem i cijepanjem pomoću klinova ili piljenjem:
dijamantnom zičnom pilom, lančanom sjekačicom ili dijamantnim žičnim gaterom.
Za transport blokova i jalovine koriste se: utovarači, damper, kamioni, bageri i
derik dizalice.

1.0 Dobivanje blokova kombinacijom piljenja, lančanom sjekačicom, i

dijamantnom žičnom pilom
Kada su oslobođene tri plohe na banku, potrebno je za osloboditi blok, ispiliti dva vertikalna i
jedan horizontalni rez. Za ispiliti terezove dijamantnom žičnom pilom, treba najprije izbušiti tri
međusobno okomite bušotine (jednu vertikalnu i dvije horizontalne), kojima se ograničavaju
površine piljenja. Blok se odvaja piljenjem dvije bočnih straba ABA’B’-CBC’B’ i piljenjem po
bazi ABCD. Vertikalni rez ABA’B’ pili se pogonskim kotačem u vertikalnom položaju. Zatim se
dijamantna žica provuče kroz horizontalne bušotine. Pogonski kotač postavi u horizontalni
položaj nastojeći ga dovesti što je moguće niže u crtu rezanja i ispili se baza ABCD.
Dosadašnjim radom dokazano je, da se prilično veliki horizontalni rez za tri bloka ispili
odjednom bez valovitosti i neravnina ukoliko se tračnice dijamantne žične pile postavljaju plato
kkamenoloma, tako da nailazeća grana žice pri piljenju zatvara kut od oko 170° s čelnom
stranom bloka. Takvim postavljanjem pile postiže se maksimalna dužina žice u rezu.

1.1 Dobivanje blokova lančanom sjekačicom

Ukoliko se kameni blokovi dobivaju isključivom primjenom lančane sjekačice, dimenzija etaža
su usvjetovane dužinom reza, koji se može dobiti lančanom sjekačicom. Dobivanje sjekačicom je

3
primjenjivo u kompaktnim cjelovitim ležištima s blagim zalijeganjem sloja. Pri tom se svi rezove
pile lančanom sjekačicom, tako da se ispili horizontalni pa zatim uzdužni i poprečni vezovi većih
dužina. Priroda Kamenoloma diktira razmak između rezova i pri njihovom određivanja treba
voditi računa o prirodnim pukotinama, a iste koristiti tako da se dobiju maksimalne dimenzije
blokova. Kod toga treba nastojati dobiti pravilnu međuovisnost dužine bloka ili širine i debljine
bloka.

1.2 Dobivanje blokova kombinacijom piljenja lančanom sjekačicom i dijamantnom

žičnom pilom

Učinkovit način eksploatacije blokova kamena ostvaruje se kombiniranim korištenjem lančane

sjekačice i dijamantne žične pile zbog mogućnosti kombiniranog korištenja prednosti jednog ili
drugog stroja. Pri tom se u principu mogu primjenjivati dvije sheme rad ai to piljenje vertikalnih
rezova lančanom sjekačicom, a horizonalnih dijamantnom ćičnom pilom i druga piljenje
horizontalnih rezova lančanom sjekačicom a vertikalnih dijamantnom žičnom pilom. Kod prve
se metode najprije ispile vertikalni rezove na razmacima ka oi kod isključivog korištenja lančane
sjelačice. Zatim se izbuše horizontalno piljenje dijamantnom žičnom pilom.

Proračun opterećenja jedinične cijene pridobivanja blokova a-gk uslijed rezanja dijamantnom žičnom
pilom (D.Ž.P.) napravljen je za svaku konturu površinskog kopa odnosno za svaki blok optimizacije
eksploatacije (Prilog 41). Ukupna površina rezanja D.Ž.P. za dobivanje završnih blokova iz trapeznog
usjeka određena je u poglavlju 6.1.1.6. te iznosi te iznosi 374,50 m2 . Ukupna površina rezanja D.Ž.P. pri
dobivanju završnih blokova iz primarnog bloka na razvijenoj etaži iznosi 172 m2 (vidi poglavlje 6.1.1.8.).
Kapacitet D.Ž.P. određen je u poglavlju 6.1.7.2. te iznosi 3,5 m2 /h. Jedinična površina rezanja D.Ž.P. pri
izradi trapeznog usjeka iznosi 1,698 m2 /m3 trapeznog usjeka u sloju a-gk, a predstavlja omjer ukupne
površine rezanja D.Ž.P. za dobivanje završnih blokova iz trapeznog usjeka i volumena trapeznog usjeka.
Jedinična površina rezanja D.Ž.P. pri dobivanju završnih blokova s razvijene etaže iznosi 1,638 m2 /m3
sloja a-gk, a predstavlja omjer ukupne površine rezanja D.Ž.P. pri dobivanju završnih blokova iz
primarnog bloka na razvijenoj etaži i volumena osnovnog bloka. Izračun normativa rezanja dijamantnom
žičnom pilom po bloku a-gk napravljen je za električnu energiju, vodu, dijamantnu žicu, gumenu oblogu i
pomoćno kolo korištenjem izraza definiranih u poglavlju 6.1.6. Vrijednosti jediničnih mjera prikazane su
u poglavlju 6.1.5. (Tablica 42). Ukupna površina rezanja D.Ž.P. pri izradi trapeznog usjeka završne
konture površinskog kopa predstavlja umnožak broja trapeznih usjeka, volumena trapeznog usjeka i
jedinične površine rezanja D.Ž.P. pri izradi trapeznog usjeka.

2.0 Lančana sjekačica

Proračun opterećenja jedinične cijene pridobivanja blokova a-gk uslijed rezanja lančanom sjekačicom
(L.S.) napravljen je za svaku konturu površinskog kopa odnosno za svaki blok optimizacije eksploatacije
(Prilog 42). Ukupna površina rezanja L.S. na pridobivanju završnih blokova iz trapeznog usjeka određena
je u poglavlju 6.1.1.6. te iznosi 31,50 m2 . Ukupna površina rezanja L.S. pri dobivanju završnih blokova
iz primarnog bloka na razvijenoj etaži određena je u poglavlju 6.1.1.8. te iznosi 15 m2 . Kapacitet L.S.
određen je u poglavlju 6.1.7.2. te iznosi 3,5 m2 /h za površinsku eksploataciju. Jedinična površina rezanja

4
L.S. pri izradi trapeznog usjeka iznosi 0,143 m2 /m3 trapeznog usjeka u sloju a-gk, a predstavlja omjer
ukupne površine rezanja L.S. za dobivanje završnih blokova iz trapeznog usjeka i volumena trapeznog
usjeka. Jedinična površina rezanja L.S. pri dobivanju završnih blokova s razvijene etaže iznosi 0,143
m2 /m3 sloja a-gk, a predstavlja omjer ukupne površine rezanja L.S. pri dobivanju završnih blokova iz
primarnog bloka na razvijenoj etaži i volumena osnovnog bloka. Izračun normativa rezanja L.S. po bloku
a-gk napravljen je za električnu energiju, vodu i pločice tvrdog metala korištenjem izraza definiranih u
poglavlju 6.1.6. Vrijednosti jediničnih mjera prikazane su u poglavlju 6.1.5. (Tablica 42). Ukupna
površina rezanja L.S. pri izradi trapeznog usjeka završne konture površinskog kopa predstavlja umnožak
broja trapeznih usjeka, volumena trapeznog usjeka i jedinične površine rezanja L.S. pri izradi trapeznog
usjeka. Ukupna površina rezanja L.S. pri dobivanju završnih blokova s razvijene etaže predstavlja
umnožak jedinične površine rezanja L.S. pri dobivanju završnih blokova s razvijene etaže i volumena
sloja a-gk (Tablica 13) umanjenog za volumen izrađenih usjeka završne konture površinskog kopa

5
 2.1 Remenska pila

Gibanje reznog alata "na mahove" kod lančane sjekačice izaziva poteškoće pri piljenju stijena koje u sebi
imaju diskontinuitete, a posebice pri pojavi većih pukotina i kavemi ili proslojka tvrđeg materijala.
Vibracije kao redovna pojava pojačane promjenom uvjeta piljenja izazivaju nerijetko oštečenje reznog
alata. Svi pokušaji postavljanja dijamantnih segmenata umjesto widia pločica na beskonačnom lancu
urodili su neuspjehom, što je i razumljivo kada se zna da se gibanje lanca ostvaruje zahvatanjem zubi
pogonske zvijezde u karike lanca, pa je gibanje lanca na mahove, tj. brzina mu se mijenja po sinusoidi,
što izaziva udarne efekte, a dijamanti su krti i ne podnose udarna naprezanja. Polovicom osamdesetih
godina američka tvrtka W. F. MEYERS je na "konstrukcijski odgovarajučem" stroju (lančanoj sjekačici)
zamjenila radni element beslconačni lanac s reznim widia pločicama s beskonačnim remenom od
posebnog plastičnog materijala u koji su ugradeni sintetizirani dijamantni segmenti. Umjesto pogonske
zvijezde prijenos gibanja na remen se ostvaruje pomoću pogonskog kotača trenja - remenice, tako da je
gibanje remena mimo bez udarnih naprezanja, a stijena se razara otkidanjem strugotina piljenjem, a ne
sječenjem kao kod lančane sjekačice, pa se i stroj naziva pila, a ne sjekačica. Budući da se dijamantni
alati moraju hladiti vodom, ovdje se ona dodaje kroz perforirane otvore na reznoj ruci (vodilici remena)
tako da remen klizi po vodenom jastuku, čime su smanjeni otpori uslijed trenja uzduž ruke, i time
omogućena izrada pila s većom dužinom ruke. Neophodno trenje za pokretanje remena ostvaruje se na
remenici. Režim rada stroja je kao i kod klasične sjekačice automatiziran ovisno o opterećenju, tj. svaki
pogon radi s određenom optimalnom snagom, a brzine se mijenjaju ovisno o opterećenju. Vodeni jastuk
na ruci vodilici se održava pomoću pumpnog sustava tlaka od oko 3 bara, uz potrošnju vode 130 do 150
1/min. Kretanje stroja po tračnicama ostvaruje se takoder pomoću posebne zupčaste letve ili je ta letva
sastavni dio jedne tračnice. Obodna brzina dijamantnog remena iznosi 15 m/s.

6
 2.2 Piljenje vodenim reznim mlazom

Počeci eksploatacije mineralnih sirovina pomoću vodene struje visokog pritiska sežu u daleku prošlost.
Povijest razvoja hidrauličnog otkopavanja opisana je u lit. (1) iz 1905. god. Metodu i opremu za taj način
iskopavanja nekonsolidiranih mineralnih sirovina kreirao je 1852. god. E.E. Mattison u Kaliforniji, gdje
je metoda prvi put i primijenjena pri eksploataciji jednog šljunčanog brežuljka. Pomoču struje vode
izbačene iz mlaznice tnineralna sirovina se može otkopavati, transportirati i odlagati. U sipkim
materijalima se strujom vode poremeti medusobna povezanost zrna, ili se u drobljivim materijalima
stijena razcirobi na komade i komadiće, koji se takoder strujanjem vode transportiraju do mjesta za dalju
preradu ili uskladištuju na odlagalištu. Za otkopavanje se koristi uređaj tzv. hidromonitor u kojemu se
potencijalna energija vode pretvara u kinetičku, koja se koristi za razaranje stijena. Na slici 16.23.
prikazana je stara shema hidromonitora. Hidromonitor se sastoji iz donjeg i gomjeg koljena, bacača i
mlaznice (N). Spojnice koljena konstruirane su tako da se bacač može okretati u horizontalnoj ravnini (J)
za puni krug, a u vertikalnoj ravnini (M) za prilično veliki kut. Održavanje i promjena smjera mlaza vode
postiže se pomicanjem špricaljke posredstvom poluge (S) s protuutegom (P) pričvršćene za špricaljku.
Otvor bacača ima promjer 100 do 300 mm, a promjer na izlazu špricaljke iznosi 25 do 150 mm. Pritisak
vode kreće se ovisno o promjeru špricaljke i potrošnji vode od 1,3 do 3,4 MPa, a mlaz vode ima brzinu 15

7
do 50 m/s. Ukoliko se materijal transportira strujom vode njena brzina pri tom iznosi svega 1,5 do 5,0
m/s, a pri deponiranju materijala ne smije prijeći 0,3 tnh. Potrošnja vode iznosi oko 50 do 200 1/s ovisno
o produktivnosti i kategoriji stijene. Zbog toga je, osim podatnosti stijene za otkopavanje, temeljni uvjet
za primjenu hidromehanizacije, raspolaganje s dostatnim količinama vode. Voda se u monitor dovodi
prirodnim padom ili najčešče pomoču sisaljki kroz dovodne cijevi promjera 200 do 1100 mm ovisno o
kapacitetu hidrouređaja. Voda se nakon pročišćavanja ispušta ili ponovo vraća u proces uz, ovisno o
gubicima, dodatak svježih količina. Za eksploataciju arhitektonskog kamena ovaj način otkopavanja se
koristio samo pri dobivanju velikih kamena samaca magmatskog porijekla ("oblutaka") tzv. bouldera. Pri
tom se vodeni mlaz koristio samo za čiščenje saprolita oko bouldera, tj. za njegovo oslobađanje, da bi se
nakon utvrdivanja ploha izražene cjepivosti, boulder miniranjem cijepao u blokove. S vodenim mlazom
navedenih značajki kamen se nije mogao cijepati.

2.3 Rezanje kamena vodenim mlazom

Energija vodenog mlaza visokog pritiska koristi se u industriji za različite namjene kao što su npr.: pranje,
dekontaminacija, bušenje i rezanje. Pumpom visokog pritiska tiači se voda do 400 MPa i izbacuje Icroz
špricaljku s otvorom promjera od svega 0,1 mm, ostvarujući veliku brzinu mlaza od oko 1000 m/s (slika
16.24.a). S energijom nastalog vodenog mlaza mogu se rezati mekši materijali kao što su: plastika, guma,
drvo i papir. Ukoliko se dodatnim uredajem ubaci u mlaz vode iza špricaljke odredena količina abraziva
(slika 16.24.b) stvori se abrazivni vodeni mlaz visokog pritiska s kojim se mogu rezati razni tvrdi
materijali kao što su npr.: staklo, keramika, čelik, bakar, bronca, različite metalne legure i razne vrste
kamena. Vodenim mlazom se veoma uspješno reže kamen pri rezanju ploča ili pri reljefnoj obradi
kamena. Voda dolazi u pumpu gdje se pretlačuje na pritisak od 350 do 400 MPa i kroz vod visokog
pritiska od nehrđajućeg čelika dovodi do rezne glave, gdje izlazi kroz špricaljku s otvorom od 0,04 do 0,1
mm s trostrukom brzinom zvuka (oko 1000 m/s). Iz dozatora abraziva ubacuje se u vodenu struju
abrazivna smjesa i kroz mlaznicu usmjerava na obrađivanu kamenu ploču. Abraziv se ubacuje u struju
vode u reznoj glavi (slika 16.25.) na kraju sustava kako bi se zaštitili ostali njegovi dijelovi od štetnog
habajućeg djelovanja abraziva. Iz istog razloga je izlazna mlaznica izrađena od tvrde keramičko karbidne
slitine talco da joj trajnost iznosi oko 80 sati efektivnog rada.

8
3.0 Zaključak
Dobivanjee primarnih blokova je tehnološka operacija otkopavanja arhitektonsko građevnog
kamena kojom se iz pripremljene stijenske mase izdvaja blok velikih dimenzija (primarni blok),
koji se potom oblikuje u veći broj blokova komercijalnih dimenzija. Temeljni strojevi pri tom su
također dijamantna žična pila i lančana sjekačica, pa i metode izdvajanja primarnih blokova
ovise o tome koji se od ovih strojeva koriste. Dobivanje primarnih blokova prethode pripremne
radnje, tj. Bušenje vertikalnih i horizontalnih bušotina za provlačenje dijamantne žice, a samo
dobivanje blokova se temelji na piljenju s dijamantnom žičnom pilom, piljenju lančanom
sjekačicom ili kombinatorij primjeni ovih strojeva. Slijedeća tehnološka operacija, nakon
izdvajanja primarnih blokova iz stijenske mase je odvaljivanje i prevrtanje blokova korištenjem
zračnih ili vodenih jastuka, te hidrauličnih cilindara. Potom slijedi oblikovanje primarnih u
komercijalne blokove, a izvodi se bušenjem i cijepanjem pomoću klinova ili piljenjem:
dijamantnom zičnom pilom, lančanom sjekačicom ili dijamantnim žičnim gaterom.