OSNOVE TOPLINSKE OBRADE

1. Postupci žarenja Fe-legura

1.1. Žarenje za redukciju (sniženje) zaostalih naprezanja ("vlastitih
naprezanja, "napetosti")
Cilj je ovog postupka žarenja razgradnja zaostalih naprezanja
ugrijavanjem, dovoljno dugim držanjem te odgovarajućim hlaĎenjem
bez bitnih strukturnih promjena. Pod zaostalim se naprezanjima
podrazumijevaju takva naprezanja koja vladaju u proizvodu i kada se
ukloni vanjsko opterećenje. Zaostala naprezanja zaostaju u proizvodu
nakon ohlaĎivanja pri nekim postupcima toplinske obrade,
zavarivanja, toplog oblikovanja deformiranjem, lijevanjem, itd. ali i
nakon obrade odvajanjem čestica.

Slika 1. Opći dijagram postupka žarenja za redukciju napetosti

Zaključci:
1. Žarenje na 1 C snižava se samo približno napetosti, a nema
ga smisla provoditi dulje od dva sata.
. Žarenje na C ukida oko naprezanja do 1 pa i vi e sati.
. Žarenje na C uklanja praktično sva naprezanja poslije četiri
sata držanja, a oko naprezanja i čezne već poslije dva sata
držanja.
-ovi zaključci vrijede kvalitativno!
1. . Rekristalizacijsko žarenje
Radi se o postupku toplinske obrade kojim se stvara klica
kristalizacije i rastom zrna (bez transformacije zrna) izaziva stvaranje
novog zrna u prethodno oblikovanom metalu s ciljem omek anja i
povi enja duktilnosti. Hladno se oblikovanje metalnih limova
(duboko vučenje, provlačenje, valjanje - sl. 5.6.) karakterizira
stupnjem deformiranja.

1. . Normalizacijsko žarenje
Prema definiciji radi se o postupku austenitiziranja te ohlaĎivanja na
mirnom zraku u svrhu postignuća jednolične i sitnozrnate strukture s
perlitom. Isti EURONORM 52-83 definira posebno postupak
usitnjenja zrna kao ugrijavanje podeutektoidnog čelika na temperaturu
malo iznad AC3 , a nadeutektoidnog malo iznad AC1 te s prikladnim
ohlaĎivanjem sa svrhom postignuća sitnijeg i jedinstvenijeg zrna.

Slika 2. Pojas temperature normizacije u dijagramu Fe-Fe3C

EURONORM 52-83
Slika 3. Pojas temperature postupka usitnjenja zrna u dijagramu Fe-
Fe3c EURONORM 52-83
Jo se postiže:
1. Eliminiranje sekundarne trakaste strukture
2. Eliminiranje tzv. Widmannstattenove strukture
3. Eliminiranje grubozrnatosti nastale pri žarenju na grubo zrno,
difuzijskom žarenju ili zavarivanju (u zavaru i ZUT-u)
Dijagrami postupka normalizacijskog žarenja

Slika 4. Normalizacijsko žarenje

Slika 5. Normalizacijsko žarenje kombinirano

Slika 6. Postupak normalizacije u kontinuiranom TTT dijagramu

A - austenit (nestabilni)
F - ferit (podeutektoidni)
P - perlit
B - bainit
Ms - početak stvaranja martenita
1. . Sferoidizacijsko žarenje
Radi se o žarenju sa svrhom prevoĎenja karbida u kuglasti oblik. Ono
se provodi duljim držanjem proizvoda oko temperature AC1 ili
osciliranjem oko te temperature.

Slika 7. Dijagram postupka cikličkog sferoidizacijskog žarenja

ugljičnog čelika s 1% C
1. .1. Izotermno sferoidizacijsko žarenje
Daljnji postupak za postizanje kuglastog cementita je izotermno
žarenje (perlitizacija), koja daje najbolje rezultate.
Sve ovo se može dobro očitati iz izotermičkog TTT dijagrama

Slika 8. Izotermički TTT dijagram

Slika 9. Izotermički TTT dijagram

1. . Žarenje na grubo zrno

Cilj je pobolj avanje obradljivosti odvajanjem čestica.

Slika 10. Dijagram postupka

Neka vrsta visoke normalizacije po ASTM-u (prikladno za obradu)
1. . Izett žarenje
Djelovanje ovog žarenja osniva se na saznanju da na krhkost nekog
čelika ne utječe toliko količina tetnih pratilaca koliko i njihov
raspored.
Nečistoće u čeliku:

a) Nepovoljan raspored nečistoća b) Povoljan raspored nečistoća

Slika 11.

Slika 12. Dijagram postupka Izett žarenja

Izett žarenje se primjenjuje kod limova, nosača i profila svih vrsta
izraĎenih od masovnih čelika.
2. Kaljenje čelika i željeznih ljevova
.1. PothlaĎenje austenita - Uptonov dijagram
Pri toplinskoj analizi čistog željeza, čak i uz tohl ≈ ∞ postoji pri
prijelazu iz y-Fe u α-Fe temperaturna histereza 13 K.

a) Pothlađenje čistog željeza

b) Granična temperatura pretvorbe

Slika 13.
Povećanjem brzine ohlaĎivanja (koja teži ∞) histereza će posajati sve
veća gdje je granična temperatra (pretvorbe) prekristalizacije y-Fe u
α-Fe ≈ C. Niz takvih eksperimenata daje Uptonov dijagram.

Slika 14. Uptonov dijagram

A - austenit
K - karbidi
Ap - popu teni austenit
M - martenzit
Ms - početak stvaranja martenzita
Mf - zavr etak stvaranja martenzita
Ako promatramo neku kristalizaciju nekog čelika sa , C
prilikom hlaĎenja dobiti ćemo jo 1 martenzita. Taj Uptonov
dijagram služi samo (vrijedi samo) za vrlo brzo hlaĎenje, dok za
zagrijavanje čeličnih legura služi Fe-C metastabilni dijagram.
2.2. Uvjeti zakaljivanja i osnove mikrostrukturne karakteristike
Primjena Fe-C dijagrama za odreĎivanje postupka kaljenja čelika
Kaljenje čelika se osniva fizički:
1. Na sposobnosti y-Fe da otopi veće udjele ugljika da se stvori
austenit
. Sposobnosti austenita da se pothladi tj. da zadrži ugljik u otopini
Uvjeti zakaljivanja čelika su:
1. Transformacija α-y kod zagrijavanja i y-α kod hlaĎenja
. Čelik mora sadržavati dovoljno visok udjel ugljika (> , C)
. Čelik treba zagrijati u austenitno područje jer martenzit može
nastati samo od austenita
. Austenitizirani čelik treba dovoljno brzo hladiti ("gasiti") kako bi
se spriječila difuzija ugljika iz austenitne re etke
Za praktičnu primjenu toplinske obrade ugljičnih čelika koriste se
podaci iz sistema Fe-Fe3C tj. za ugrijavanje, a Uptonov dijagram za
hlaĎenje.

Slika 15. Fe-Fe3C dijagram (za ugrijavanje)

Slika 16. Uptonov dijagram (za hlađenje)
Da bi se neki ugljični čelik zakalio, treba ga najprije austenitizirati.
Potrebna temperatura austenitizacije odreĎuje se iz Fe-Fe3C dijagrama
ovako:
a) Podeutektoidni čelici

Slika 17. Shematski prikaz promjene strukturnih faza ugljičnoga

podeutektoidnog čelika
Kad bi se čelik ugrijao na neku temperature iznad A1 i A3 on bi stigao
u strukturno stanje A+F. Ga enjem dolazi samo do reakcije A→M pa
bi se kaljena struktura tako austenitnog čelika sastojala od
konstituenata
M+F
M - visoka tvrdoća (do 9 HV), a niska duktilnost
F - vrlo niska tvrdoća (≈ 1 HV), a visoka duktilnost
Koegzistencijska faza toliko različitih svojstava nepovoljna je
(pogotovo ako postoje dinamička naprezanja).
Treba težiti 1 M, a u tom cilju treba austenitizirati iznad
temperature A3.
Da ne bi do lo do neželjenih promjena u veličini austenitnog zrna,
temperatura austenitizacije podeutektoidnog čelika treba iznositi
δa=A3 + (30...70 K).
b) Nadeutektoidni čelici

Slika 18. Shematski prikaz promjene strukturnih faza ugljičnoga

nadeutektoidnog čelika
Ugrijavanje čelika na neku temperaturu izmeĎu A1 i Acm dovodi čelik
u strukturno stanje A+Fe3C.
Ga enjem dolazi do reakcije A→M pa je tako kaljeni čelik u
strukturnom stanju
M+Fe3C" + Az
M+ Fe3C" - podjednaka mehanička svojstva
Az - svega ... mase u slučaju ugljičnih čelika
Ugrijavanje čelika na temperaturu austenitizacije δa → Acm
uzrokovalo bi nakon kaljenja:
- grubo martenzitno zrno
- visok udio zaosalog austenita
- kemijske promjene na povr ini oksidacija

3. Kaljivost čelika
Prema normi EURONORM definira se kao sposobnost pretvorbe
austenita u martenzit.
Zakaljivost čelika je povr inska tvrdoća nakon ga enja iz austenitnog
područja. Radi se o povr inskoj tvrdoći kada se radi o 1
martenzita.

Slika 19. Prikaz gašenja u kontinuiranom TTT dijagramu

1. Krivulja nadkritičnog ga enja
. Krivulja gornjeg kritičnog ga enja
. Krivulja donjeg kritičnog ga enja
4. Krivulja podkritičnog ga enja

.1. Ga enje
Ga enje je naglo odvoĎenje topline. Sredstva za ga enje mogu biti
barska voda ili ki nica, vodovodna voda, ulja, topli zrak, hladni zrak,
topla kupka, olovna kupka. Svrha ga enja je dovoljno pothlaĎenje da
bi se od austenita (A) stvorio martenzit (M).

Slika 20. Idealizirana krivulja gašenja u TTT dijagramu

Kritični momenti ga enja su pri ... C.

. . Prokaljivost čelika
Prokaljivost čelika je sposobnost čelika i postupka ga enja da se
dostigne jednolična tvrdoća po poprečnom presjeku predmeta. Čelik
će biti apsolutno prokaljen, ako je u svakoj točki svog presjeka i
maksimalno zakaljen, tj. ako je svaka točka presjeka ga ena
nadkritičnom brzinom, tko da se u svakoj od njih postigla struktura sa
100% M.

4. Postupak poboljšavanja čelika (kaljenje i visoko popuštanje)

.1. Postupci i svrha pobolj avanja
Cilj je dobivanje martenzitne strukture M i ukinuti vlastita naprezanja
(napetosti).Visokim popu tanjem ispod A1 ( C) linije cilj je
postizanje visoke granice tečenja i visoke žilavosti.
Definicija:
Ugrijavanje čelika ... K iznad AC3 i odgovarajućeg ga enja u
nekom od sredstava (voda iz vodovoda, barska voda, ulje, emulzija
ulja: voda-ulje, zrak, topla kupka, olovna kupka) te popu tanje pri
temperaturi > C do ispod AC1 u svrhu postizanja udarne radnje
loma (žilavost) uz odreĎenu povi enu čvrstoću.

a) Dijagram postupka poboljšavanja čelika otpornih na krhkost

popuštanja
 K... kaljenje
P... popu tanje

b) Dijagram postupka poboljšavanja čelika sklonih krhkosti

popuštanja
Slika 21.
Klasičan način pobolj avanja razvio se s vremenom u neke nove
ekonomičnije i efikasnije postupke pa imamo nekoliko postupaka koji
se upotrebljavaj za specijalne svrhe i oni su bitno različiti od
klasičnog načina pobolj avanja.

Slika 22. Dijagram postupka gašenja u toploj kupki

Slika 23. Dijagram postupka izotermičkog poboljšavanja
Osnovni cilj pobolj avanja čelika je postgnuće visoke udarne radnje
loma proizvoda uz odreĎeu povi enu čvrstou, granicu razvlačenja i
dinamičku izdržljivost.

Slika 24. Gašenje u TTT dijagramu za kontinuirano hlađenje nekog

nelegiranog čelika za poboljšavanje
Zadatak je da u ovom dijagramu TTT promatramo krivulju hlaĎenja
kada hladimo u vodi, krivulju hlaĎenja kada hladimo u ulju i krivulju
hlaĎenja kada hladimo na zraku.
Svi novi postupi pobolj avanja daju bolje (rezultate) vrijednosti
mehaničkih svojstava osobito izotermički postupak, meĎutim novi
postupci nisu primjenjivi u nekim slučajevima kod proizvoda većih
dimenzija nelegiranih ili vrlo nisko legiranih čelika, pa trebamo i dalje
primjenjivti klasični način pobolj avanja.
Od svih ovih postupaka proizlazi da je moguće postizanje jednoličnog
pobolj avanja po presjeku to ovisi o visini temperature popu tanja
odnosno i procesu i načinu ga enja.

Primjer 1
Imamo dva čelika istih promjera, jedan čelik Č1 je prokaljiv čelik, a
drugi čelik Č je neprokaljiv čelik. Od svakog smo čelika izradili tri
epruvete i njih toplinski obradili. Prve epruvete od Č1 i Č smo kalili
i nismo popu tali, druge epruvete od Č1 i Č smo kalili i nisko
popu tali, a treće epruvete od Č1 i Č smo kalili i visoko popu tali.
Epruvete smo prerezali po dužini i mjerili čvrstoću (HB i HV) od ruba
prema jezgri.

a) Promjer prokaljivog čelika b) Promjer neprokaljivog čelika

Slika 25.
______________ kaljeno, nepopu teno
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ kaljeno, nisko popu teno
_._._._._._._._._._ kaljeno, visoko popu teno

Zaključak:
Kod prokaljivog čelika postiže se izjednačenje čvrstoće (ili tvrdoće)
po presjeku i to već nižim popu tanjem.
Kod neprokaljivog čelika tek će visoko popu tanje izjednačiti
čvrstoću (tvrdoću) po čitavom presjeku.
Što je dakle veća strukturna razlika izmeĎu ruba i jezgre, biti će
potrebno popu tanje na vi oj temperaturi.

Primjer 2

a) Mali promjer Φ 10 b) Srednji promjer Φ 50 c) Veliki promjer Φ 100

Slika 26.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ga eno u ulju
______________ ga eno u vodi
Ga enje se vr ilo nakon zagrijavanja na temperaturu austenitizacije.
Zaključak:
Pri ga enju neprokaljivih čelika velikih dimenzija sve je manja razlika
u čvrstoći postignutih u ulju prema onima koji su ga eni u vodi.
Stupanj homogenosti svojstava (čvrstoće, tvrdoće) znatno je bolji
nakon ga enja u ulju nego nakon ga enja u vodi, pa bi bilo
neracionalno gasiti veće dimenzije u vodi.
Kod manjih dimenzija popu tanje nakon ga enja u vodi daje znatno
vi u čvrstoću jezgre, pa je samo tada ga enje u vodi opravdano.

. . Postupak izotermičkog pobolj anja čelika

Prema EURONORMI 52-83 radi se o postupku austenitizacije te
ga enja do neke temperature iznad Ms takvim intezitetom ("brzinom")
da se sigurno izbjegne svaka transformacija u ferit i perlit, te držanja
na toj temperaturi do djelomične ili potpune pretvorbe (pothlaĎenog)
austenita u bainit (A→B). OhlaĎivanje nakon pretvorbe provodi se
obično na mirnom zraku.

a) U općem dijagramu postupka

 tink - temperatura
inkubacije
δizot - temperatura
izoterme
tpret - temperatura
pretvorbe

b) U izotermičkom dijagramu TTT (kvalitativno)

Slika 27. Dijagrami postupka izotermičkog poboljšanja
Cilj ovog postupka je dobivanje bainitne strukture.