Primjena digitalne fotografije u reprodukcijskim medijima

Katedra za reprodukcijsku fotografiju

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

"FORMATI ZAPISA SLIKOVNIH DATOTEKA"

SEMINARSKI RAD

Nositelj kolegija:

Izv. prof. dr. sc. Darko Agić

Voditelj rada: Studenti:

Dr. sc. Maja Strgar Kurečić Sanda Čugalj

Vesna Gabriša

Prosinac 2009.
SADRŽAJ

1. UVOD …………………………………............................................str. 3

2. FORMATI ZAPISA SLIKOVNIH DATOTEKA ……........................str. 5

3. NAJČEŠĆE KORIŠTENI FORMATI ……………………………..…str. 7

3.1. JPEG …………………………............................................str. 7

3.2. PDF…………………………................................................str.9

3.3. GIF …………………………................................................str.10

3.4. RAW ……………………………..........................................str.11

3.5. PNG …………………………..............................................str.12

3.6. EPS ………………………………………………..…………str. 13

3.6. BMP ……………………………..........................................str.13

3.7. TIFF ……………………………...........................................str.14

4. SAVJETI ZA POHRANU SLIKA NA RAČUNALU ……..................str.14

LITERATURA

  2
1. UVOD

Svi podaci u računalu spremaju se i obrađuju u binarnom obliku. Na

mediju za pohranu, primjerice tvrdom disku, podaci su spremljeni u
poljima (datoteka, engl. file). Način na koji se neki podatak pretvori u
binarni oblik naziva se format podataka.

Primjerice, kad se na magnetski disk pohrani slika, ona se mora pretvoriti

u binarne brojeve. Način na koji će se boje i oblici sa slike pretvoriti u
binarne brojeve zove se format za pohranu slika.Za pohranu slika na
računalu rabi se mnogo različitih načina pretvorbe slike u binarne
brojeve, pa se kaže da postoji mnogo formata za zapis slika.

Različiti formati mogu koristiti ili ne koristiti sažimanje (kompresiju, engl.

compression) podataka i mogu biti s gubitkom ili bez gubitka podataka.
Sažimanje podataka podrazumijeva pretvorbu podatka u oblik koji
zauzima što manje memorije.Pri postupku bez gubitka podataka, svi
podaci sadržani u izvornoj slici ostaju sačuvani nakon sažimanja. To
znači da je slika pohranjena sa svim svojim dijelovima i da pri pretvorbi
nije izgubila ništa na kvaliteti (izgledu). Pretvorba s gubitkom dijela
podataka, podrazumijeva takvu pretvorbu kod koje se namjerno
bespovratno gubi dio podataka. Pri pretvorbi u binarni oblik korisnik
može izabrati optimalni omjer između kvalitete izgleda slike i veličine
zapisa.

 Pri odabiru veličine slike na digitalnom aparatu, osim na fizičke

dimenzije neophodnoje obratiti pažnju i na stupanj sažimanja ili
kompresije slike. Iako zauzeće prostora na memorijskoj kartici direktno
ovisi o dimenzijama slike, postoje načini da se informacije na neki način
sažmu, što ima za posljedicu manje zauzeće memorije.

Sažimanje se temelji na sličnosti susjednih područja na slici. Laički

rečeno, pri zapisu informacija o sadržaju slike tada nije nužno pamtiti
stvarne vrijednosti nego samo razlike u odnosu na susjedno područje.
Uštede pri takvom načinu zapisa nisu male. Međutim, koristeći činjenicu
da ljudsko oko nije savršeno, algoritmi za sažimanje slikovnih podataka
ponekad vrlo agresivno obrađuju sliku. Nova slika može biti i nekoliko
desetaka puta manja od originalne. Negativna strana takvog pristupa je
određeni gubitak informacija o slici.

Logično je zaključiti da će kvaliteta slike biti obrnuta stupnju kompresije

koji je primijenjen pri spremanju. Dakle, još jedna stvar na koju treba

  3
obratiti pažnju. Kako odrediti stupanj kompresije? Kao prvo, treba
napomenuti da neki (uglavnom kvalitetniji) digitalni aparati imaju
mogućnost spremanja slike u izvornom obliku. Kaže se da su slike u raw
(eng. sirov) formatu. U tom formatu su sve informacije koje je zabilježio
CCD senzor aparata pohranjene u memoriji. To, naravno, daje najbolju
kvalitetu. Slike spremljene u RAW formatu zauzet će mnogo prostora.
Konkretno, slika veličine 2832x2128 točaka će u raw formatu zauzeti
17MB memorije. Spremimo li je u kompresiranom formatu, veličina će joj
biti od 0,5 do 2MB, ovisno o stupnju sažimanja. Kompresirane slike
prepoznaju se po nastavku datoteka jpg ili jpeg.

Nije teško zaključiti da će najčešći način pohranjivanja slika biti u jpg

formatu. Jedino oni kojima je prioritet vrhunska kvaliteta (i imaju dovoljno
memorije) priuštit će si spremanje u tiff-u ili raw formatu. Da bi se
odabrao stupanj kompresije jpeg-a treba se prisjetiti kako sažimanje
funkcionira. Ključna stvar pri sažimanju je količina detalja. Konkretno,
zauzima li veći dio slike vedro nebo, dakle područje s malo detalja,
kompresija će biti vrlo uspješna uz mali gubitak informacija. S druge
strane, ako je sadržaj slike krcat detaljima kao što su grupe ljudi ili na
primjer natpisi, nije uputno odabrati veliki stupanj kompresije jer će
gubitak detalja biti vrlo primjetan.

U praksi, svaki korisnik treba sam odrediti s kojim je stupnjem kompresije

zadovoljan. To će najlakše zaključiti u praksi isprobavajući snimati
različite motive u kombinaciji s različitim postavkama aparata. Za
orjentaciju, evo primjera koji slikovito prikazuje način rada algoritma za
kompresiju.

Uvećani dijelovi na desnoj

strani slike pokazuju kako bi
izgledali detalji pod utjecajem
tri različita stupnja kompresije.
Gornje uvečanje ima najveću
kompresiju.

Različiti proizvodači digitalnih fotoaparata na razne načine označavaju

stupanj kompresije. Najčešće su to: basic, normal, fine (FujiFilm), SQ,
HQ, SHQ (Olympus), normal, fine, supefine (Canon) i slični. Navedeni
nazivi zapravo opisno označavaju kvalitetu fotografije.

  4
2. FORMATI ZAPISA SLIKOVNIH DATOTEKA

Vektorski ili
Nastavak Format Rasterski Opis
.BMP Windows Rasterski Koristi se za prikaz i spremanje
Bitmap Windows slika (Windows)
.CGM Computer Vektorski Format koji je razvijen
Graphics suradnjom različitih organizacija
Metafile za standardizaciju. Podržan je
od mnogih softverskih
produkata.
.DCX Windows Rasterski Format za višestruke '.PCX'
Images datoteke (Windows)
.DXF Data Vektorski Format kreiran od AutoDesk-a.
Exchange File Skoro svi PC-bazirani CAD
(Computer Aided Design)
sustavi podržavaju DXF.
.EPS Encapsulated Vectorski, Format za PostScript jezik. EPS
Postscript često sa koristi kombibaciju PostScript
rasterskim komandi i TIFF ili PICT format.
zaglavljem
.GIF Graphics Rasterski Ovaj format može se koristiti na
Interchange različitim platformama, pa se
Format često koristi za spremanje slika
za WWW. Pošto je zapis
relativno mali , slike se brzo
prenose putem Interneta. No,
GIF je ograničen na 256 boja, i
boje nisu prikazane istovjetno u
ovisnosti o platformama.
.JPG Joint Rasterski Internacionalni standard korišten
Photographic za kompresiju digitalnih slika.
Experts Group Datoteke su relativno male,
ovisno o stupnju kompresije. To
je format kojim se ne može
povratiti orginalna slika.
.PCX PC Paintbrush Rasterski Format kreiran od Zsoft.
Podržan od mnogih Windows
aplikacija, kao i od mnogih
optičkih skenera i fax modema.

  5
.PIC Lotus Picture Vektorski Relativno jednostavan grafički
File format razvijen od Lotus-a za
prikaz grafike generirane
Lotusom 1-2-3. PIC je podržan
od mnogih PC aplikacija.
.PICT Picture Format Vektorski Format za Macintosh grafičke
datoteke razvijen od Apple
Computer. On je podržan od
svih grafičkih programa koji rade
na Macintosh-u. (Macintosh)
.PNG Rasterski Naprednija verzija .GIF formata
.TIF Tagged Image Rasterski Ovaj format se koristi za
File Format spremanje i razmjenu između
'desktop publishing' i 'graphic
design' aplikacija. TIFF također
podržavaju različite platforme,
poput Microsoft Windows-a i
Macintosh-a.

Također se koristi za skeniranje

slika jer podržava sve veličine,
rezolucije i dubine boja
.WMF Windows Vektorski, Format za spremanje i razmjenu
Metafile može slika za Windows aplikacije.
sadržavati i
rasrersku
sliku
.WPG WordPerfect Vektorski Format koji koristi WordPerfect
Graphic File

  6
3. NAJČEŠĆE KORIŠTENI FORMATI

3.1. JPEG
Format (standard) komprimiranog fotografskog zapisa, koji troši manje
memorijskog prostora od originalne bitmape (slike) u .BMP ili TIF
formatu. Konvertiranjem slike iz izvornog BMP ili TIF formata u JPG gubi
se na kvaliteti, ali se taj gubitak očituje uglavnom samo kod velikih
povećanja ili kod manipulacija sa bojama . JPEG kompresija primjenjuje
siromašniju paletu nijansi od BMP formata, što može pogoršati kvalitetu
u slučaju manipuliranja sa bojama, svjetlinom ili kontrastom slike, dakle
pri digitalnoj obradi fotografije.

Zbog štedljivog korištenja memorijskog prostora, u mailovima, kao i na

web-stranicama treba koristiti JPEG ili GIF kompresiju, da se skrati
vrijeme prijenosa podataka.Neki uređaji dopuštaju podešavanje
određenih parametara konverzije poput odabira prostora boja, oštrine,
krivulje tonova boja ili neke vrijednosti kontrasta.

JPEG ostavlja malo prostora za editiranje, jer ce naše podešavanje boja

na fotografiji cesto istaknuti blokove od 8x8 piksela koji predstavljaju
osnovu JPEG kompresiji, jer dok JPEG sacuva podatke o osvijetljenju
istovremeno podaci o samim bojama bivaju izrazito komprimirani. Ako
uzimamo RAW fotografije dobivamo izrazitu kontrolu nad interpretacijom
slike i svim prije spomenutim aspektima konverzije. Ono što nije pod
našom kontrolom su otvor zaslona,trajanje ekspozicije (koja se kasnije
može kompenzirati) ,ISO osjetljivost itd. U programu kojim ćemo otvarati
fotografiju tj. interpretirati RAW podatke ,sve ono što je navedeno u
prethodnoj točci biti će nam na dohvat ruke i vrlo jednostavno ćemo
mijenjati postavke,ispravljati greške,uspoređivati učinke raznih postavki i
slično. Večina aparata radi RAW fotografije dubine 12 bitova tj, 4096
nijansi po pikselu. JPEG je s druge strane limitiran na samo 8 bitova po
kanalu i naravno po pikselu. Time ugrađeni RAW konverter mora
prilikom konverzije odbaciti veliku količinu informacija, a opet na takav
način da slika ne bude previše degradirana.

Može sadržavati slike koje imaju od

2 do 16777216 boja (ili nijansi sive
boje). Prvenstveno se koristi za
pohranjivanje fotografija, a ne za
pohranjivanje crteža ili slika s
relativno malo boja. Gubitak
kvalitete slike određuje se stupnjem
  7
sažimanja podataka. Što je stupanj sažimanja veći to je vidljiviji gubitak
kvalitete slike i obratno. Najveća prednost formata u odnosu na dosada
navedene formate je u bitno manjem zauzeću memorije. Polja su
najmanja od svih gore navedenih pa čak i uz najveću kvalitetu slike
(najmanje sažimanje). Koristi se i na drugim operacijskim sustavima. Ne
podržava prozirnost i animaciju.

LOW KOMPRESIJA

MAXIMUM KOMPRESIJA

MIDIUM KOMPRESIJA

  8
3.2. PDF
Portable Document Format (skraćeno: PDF) je format zapisa
dokumenata kojeg je kreiralo poduzeće Adobe Systems 1993. godine.
Koristi se za zapis dvodimenzionalnih dokumenata neovisno o uređaju i
rezoluciji ispisa.
Svaki PDF-dokument sadrži kompletan opis dokumenta, uključujući slike,
tekst, vektorsku grafiku, rasterske slike, te može sadržavati i fontove
potrebne za prikaz teksta. Za prikaz PDF-dokumenata potrebno je imati
odgovarajuće programe za računalu, koji su besplatni i mogu se naći
preko Interneta.
Format je zasnovan na jeziku PostScript. Može se prepoznati po tome
što su prva četiri bajta uvijek %PDF. Ime dokumenta (datoteke) obično
završava s .pdf.
PDF datoteka je format koji nam služi da bi objedinili nekoliko različitih
informacija i zapisa u jednu cjelinu. Te informacije mogu biti – slike,
tekst, tablice, linkovi na djelove istog dokumenta ili vanjske dokumente ili
internet stranice te e-mail, može sadržavati i zvučne i video elemente, a
u zadnje vrijeme i interaktivnu grafiku u 2D ili 3D prostoru. Dakle, unutar
jedne datoteke u obliku PDF dokumenta mogu se nalaziti svi gore
navedeni elementi. Također, taj format prvenstveno je zamišljen da
simulira oblik knjige, te svojim izgledom predstavlja digitalni oblik knjige.
Podjeljen je na dva glavna djela: Lijevi dio sa popisom poglavlja i
linkovima (bookmark) na poglavlja unutar te knjige, te glavni desni dio sa
stranicama knjige.

Najveća prednost PDF dokumenata je njegova standardnost u odnosu

na ostale formate, onda njegova prenosivost na druge platforme, te na
kraju i njegova veličina. Ukratko, PDF konvertira sav sadržaj koji
prebacujemo u njega u svoj format zapisa elemenata, uključujući i font
kojim pišete, kompresira ga u jedinstvenu datoteku i time garantira da će
te na bilo kojem kompjuteru sa čitačem PDF datoteka, pročitati sadržaj
istovjetno originalu.

Osim kompjutera standardni PDF format može se očitati na nekim

drugim uređajima poput PDA, PalmOS ili PocketPC platformama, čak i
na modernijim mobitelima.PDF je zato jedan od najraširenijih formata
distribucije knjiga na Internetu, datoteka pomoći raznih programa, i ono
što je najinteresantnije, distribucije osobnih dokumenata.

  9
3.3. GIF
To je 8-bitni (jedan piksel prezentiran je jednim bajtom) bitmap grafički
format (pogledaj rasterska slika) koji koristi paletu od maksimalno 256
boja. Konvertiranjem izvornih bitmapa (BMP, JPG, TIF, PNG i dr.) u GIF,
drastično se smanjuje broj nijansi kojima se interpretira sadržaj, što
rezultira stepeničastim prijelazima pri pretapanju boja i gubitkom finijih
detalja, a najčešće i prejakim kontrastom boja. Osiromašenje palete
može biti vrlo izrazito, pa GIF treba koristiti samo ako nam je važna
prozirnost, što je primjerice slučaj kod raznih animacija, foto i grafičkih
montaža i slično.GIF je stoga je prikladniji za razne dijagrame i slične
grafičke sadržaje, nego za fotografije. GIF format je savršen za raditi
animacije. Ako se ipak koriste za fotografije, navedeni nedostaci se
ublažavaju postupkom Dithering-a, kojim se uz uporabu raspoložive
palete boja primjenom različitih algoritama za rasteriranje, postižu efekti
bliži izvorniku.
DITHERING

4 boje 16 boja 64 boje

  10
3.4. RAW
RAW možemo tretirati kao digitalni negativ (otuda i kratica DNG -
engl. Digital NeGativ). Naknadnom obradom u laboratoriju s negativom
su se mogle raditi modifikacije kojima se izvlačilo mnoštvo podataka u
svijetlu i sjeni, što kod dijapozitiva nije bilo moguće. Negativ je puno
tolerantniji na pogreške ekspozicije, naknadnim filtriranjem ili
maskiranjem mogle su se prilagođavati boje (balans bijele) itd. Sve to i
još mnogo više možemo izvlačiti i iz RAW-a u današnjem digitalnom
laboratoriju.No nitko nije savršen pa tako i RAW ima i neke mane, kao
npr. veliku potrošnju baterije i memorijskog prostora. Za svadbu u kojoj
ćete morati snimiti 1000 fotografija trebati će vam cca 14GB
memorijskog prostora za 12 megapikselne RAW fotografije. Naknadna
obrada tolikog broja fotografija može odnijeti mnogo vremena - i za
vrijeme i nakon samog događaja - (npr. konverzija RAW u JPG, bez
dodatne obrade, 1000 fotografija veličine 10MP potrajati će cca 10 sati),
a ako naručitelji žele hitno fotografije držati u svojim rukama trebati će
vam i mnogo sreće da to sve stignete brzo pregledati, odabrati i dati u
izradu.
RAW konverteri najćešće omogućavaju podešavanje više parametara
nego što nam ih nudi sam fotoaparat. Pred klasičnog kontrasta, oštrine i

zasićenja je tu i kontrola korekcije šuma, krivulja, vinjetiranja,

geometričkih grešaka itd.

  11
3.5. PNG ( Portable Network Graphics)

PNG dolazi od engl. Portable Network Graphics.Općte mišljenje je, da je

ovaj format budućnost Web grafike. Kako je GIF do 1.10.2006. bio
zaštićen patentom, PNG je nudio zamjenu za GIF. Podržava grayscale,
8-bitne, 24-bitne i 48-bitne vrste slika.

8 bitni 24 bitni

Korišten je napredan losseless algoritam kompresije, koji daje odlične

rezultate.
Nivo kompresije se može mijenjati, a korištenjem dodatnih filtera za
kompresiju (može ih biti pet) postižu se zapanjujući rezultati u
smanjivanju veličine komprimirane datoteke.
Varijabilna transparentnost je takođe podržana. To znači, da za razliku
od GIF formata, gdje piksel može biti transparentan ili ne, kod PNG-a se
uvodi 254 nivoa transparentnosti tj.256 razina transparencije = 0%,
100% i 254 međurazine

24-bita - polutransparentni

Koristi se Gama korekcija koja ispravlja razlike u izgledu grafike, koje se

javljaju kod različitih platformi. Za razliku od GIF formata PNG ne
podržava višestruke slike (GIF animacije). PNG format u odnosu na
JPEG format postiže znatno veću ''težinu'' datoteke.
PNG je danas, nažalost, još uvijek vrsta zapisa nakompatibilna s
mnogim Web preview, stoga se rijetko primjenjuje u praksi.

  12
3.6. EPS (encapsulated-postscript)

Ako grafička datoteka EPS sadrži uloženi preview datoteke TIFF ili
Windows Metafile, na zaslonu će se pojaviti umanjeni prikaz slike.
Kvaliteta preview-a ovisi o razlučivosti slike TIFF ili Windows Metafile
uložene u datoteku EPS u trenutku kada je napravljena. Za stvaranje
datoteke EPS općenito je dostupna niska, srednja i visoka razlučivost.
Što je razlučivost slike u pretpregledu viša, to će datoteka EPS biti veća.
Razlučivost je obično niska, jer takav preview uglavnom služi za
smještanje slika na stranicu. Preview visoke razlučivosti nije potreban jer
će se odbaciti kada se datoteka EPS ispiše na pisaču PostScript.

Ako se uloženi pretpregled datoteke TIFF ili Windows Metafile ne nalazi

u uvezenoj grafici EPS, grafika će, umjesto preview u radnoj knjizi,
prikazati poruku. Međutim, grafika će se ispravno ispisati na pisaču
PostScript. Ispišete li grafiku EPS na pisaču koji nije PostScript, preview
slike će se ispisati onako kako ona izgleda na zaslonu.Grafike EPS
namijenjene su ispisu na pisaču PostScript.

3.7. BMP

Naziv bitmap potječe iz programskog okružja, odnosno fraze mapa

bitova. Bitmape podržavaju potpunu skalu boje (multiple- bits-per-pixel) i
ispravno ih je zvati pixmapama, odnosno mapama pixela, gdje je svaki
individualni element slike opisan sa nekoliko bitova, koliko iznosi dubina
boje cijele grafike (1, 8, 16, 24 ili više bita). Može sadržavati slike koje
imaju od 2 do 16777216 boja (ili nijansi sive boje). Koristi se za sve
namjene od pohrane crteža i jednostavnih slika do pohrane fotografija.
Zapis unutar datoteke formata Bitmap iznimno je jednostavan te time
pogodan za čitanje iz programskog okružja. Obzirom da Bitmap ne sadrži
nikakvu kompresiju informacija, rezultatnu veličinu Bitmap datoteke, uz
poznate dimenzije u pixelima te informacijom o dubini boje, vrlo je lako
izračunati

veličina [bajtovi] = zaglavlje [bajtovi] + širina [px] * visina [px] * (dubina boje [bit] / 8)

Format Bitmap analogan je Wave(.wav) formatu za zapis audiosignala –

omogućava visoku kvalitetu zapisa jer nema kompresije, ali veličina
datoteke je prevelika te time nije zadovoljavajuća za uporabu na webu.

  13
3.8. TIFF (Tagged Image File Format)

Memorijski vrlo zahtjevan slikovni format za profesionalnu uporabu i

metarske dimenzije (postere, zložbene i đambo-plakate, tehničke
fotografije s najfinijim razlaganjem detalja i dr.) koji bolje ocrtava sitne
detalje. Odlikuje se manje izraženim nepravilnostima slike. TIFF format
koristi LZW lossless kompresiju. Lossless znači da se kvaliteta ne gubi.
Može sadržavati slike koje imaju od 2 do 16777216 boja (ili nijansi sive
boje). TIFF datoteke su obično vrlo velike. Nekompresirane TIFF
datoteke su otprilike iste veličine u bitovima kao i sama slika u memoriji.
Samo neki (poluprofesionalni i profesionalni) fotoaparati mogu snimati
direktno u TIFF-u, ali vrijeme pospremanja slike na memorijsku karticu
aparata može se produžiti i na desetak sekundi, pa i do pola minute.

Za uobičajene potrebe, najčešće s neusporedivo manjim zauzećem

memorije i brzinama kopiranja i obrade slike praktički jednak rezultat dati
postava kvalitete razlučivosti na HQ (High Quality), ili neznatno bolji SHQ
(Super High QUality).

TIFF (.tif) – Akronim od Tagged Image File Format. Datoteke ovog tipa
mogu se snimiti tako da se mogu koristiti ili pod Windowsom ili na
Macintoshu. To je često i optimalan format za aplikacije namijenjene
pripremi za tisak. Poboljšani TIFF (engl. enhanced TIFF) je sličan format
koji podržava snimanje slojeva, ali možda nije kompatibilan sa svim
programima za pripremu tiska.

4. SAVJETI ZA POHRANU SLIKA NA RAČUNALU

Ukoliko treba pohraniti crtež ili sliku s relativno malo boja najbolje je
koristiti GIF format jer daje najbolji omjer između kvalitete i zauzeća
prostora na disku.
Za fotografije i slike s mnogo boja (ili nijansi sive boje) odnosno prijelaza
boja koje trebaju biti što kvalitetnije preporuča se uporaba TIFF formata.
Za istu namjenu, ali ako nije toliko kritična kvaliteta slike već je bitno
zauzeće memorije preporuča se JPEG format.

Formati koji su pogodni i najviše se koriste na Internetu su JPEG i GIF

  14
LITERATURA:

http://racunala.ttf.unizg.hr

http://www.baotic.org

http://www.lecad.unze.ba
http://hr.wikipedia.org/wiki/PNG
http://www.adobe.com/support/documentation/
http://inovatori.hrvatska.com/DIGITALNA FOTOGRAFIJA.pdf
http://www.telfon.net/dig/rjecnik_digitalne_fotografije_o_z.php
http://www.ziljak.hr/tiskarstvo/tiskarstvo08/Radovi08/ZA%20WEB/Ti
skaniIliDigitalni113.html
http://www.snowbound.com/format/tiff.html

  15