Cijena Nije Vazna PDF

Zlatko porer
CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac
Zlatko porer
CIJENA NIJE VANA
za one koji troe tui novac
Zagreb, 2015.
NIJE VANO
KOLIKO JE
GODINA
U NAEM
IVOTU,
VE KOLIK
O JE IVOTA
U NAIM G
ODINAMA
Abraham L
incoln
PREDGOVOR
obzirom da sam sve ovdje navedene lanke slao novinama, a objavljeni

su samo oni kod kojih je to naznaeno, ponovno sam se odluio na samostalno izdavanje knjige koja je na neki nain nastavak u neto proirenom obliku knjige Nemo kritike. Ovdje sam naime osim lanaka pisanih
za novine tiskao i dio materijala objavljenog na mojoj web stranici a takoer
i vie tekstova pojedinih novinara koje su oni pisali povodom izlaska nekih
mojih knjiga u izdanju kolske knjige. Vjerujem da e za neke itatelje biti
posebno zanimljiv i intervju u kojem sam odgovarao na pitanja koja mi je postavio nakladnik digitalnih izdanja knjiga g. Nenad Grbac. Tu se nalaze i slike
naslovnica desetak mojih najpoznatijih knjiga koje su takoer objavljene i u
digitalnom izdanju zajedno sa svojim linkovima tako da ih itatelj, ako eli,
moe besplatno itati na svom internetu. Osim ovih knjiga u grupi didaktikih pomagala nalaze se i tri kraa filma za djecu iz matematike takoer sa
svojim linkovima, a kako sam stjecajem okolnosti neoekivano postao i autor
ovih filmova opisano je isto tako u intervjuu. Meu mojim lancima koji nisu
objavljeni u dnevnim novinama ve u drugim tiskovinama nalazi se i popis
jednog dijela mojih priloga u zabavno-pounom listu za djecu Smib (Smilje i
bosilje) za to me je zamolila glavna urednica ga Marija Du. Obeao sam joj
da u razmisliti o tome i napisat u budem li imao ideju o pristupu matematici za djecu od 7 do 12 godina i na ovo obeanje ve sam pomalo i zaboravio.
Meutim poto mi je Marija prilikom ponovnog susreta rekla: Zlatko ja jo
uvijek ekam, osjeao sam se vrlo neugodno i da ne ispadnem neodgovoran
ovjek koji ne dri do svog obeanja prihvatio sam se posla. U sljedeih nekoliko godina napisao sam oko 50 priloga za Smib a nastavio sam ih pisati
i nakon to je ga Du otila u mirovinu. Poto sam se uvjerio da mi pisanje
za djecu i kolarce prilino dobro ide napisao sam i nekoliko knjiga za njih
koje su bile vrlo dobro prihvaene od itatelja, a rije je o knjigama: Uh, ta
matematika, Brbljanje o geometriji, Raunanje problema nema i Matematiki
leksikon za nematematiare. Za ove knjige dobio sam 1994. dravnu nagradu
za popularizaciju matematike Fran Tuan koju mi je uruio Predsjednik Sabora RH. Posebno sam ponosan ne toliko zbog ove nagrade ve zbog komisije
koja me je predloila za nagradu a sastojala se od pet istaknutih sveuilinih
profesora meu kojima je bio i jedan akademik
7
PREDGOVOR

Zanimljiva je injenica da svoju najpoznatiju knjigu Uh, ta matematika koja
je kod nas doivjela est izdanja a u Moskvi dva, i prevedena je na nekoliko
jezika nisam uope imao namjeru napisati.
Knjiga je 1997. dobila nagradu za ilustracije Nedeljka Dragia Mlado pokoljenje koju dodjeljuje Savet za vaspitanje dece Jugoslavije i Marijanu Gori
prvu nagradu za grafiko ureenje na XXII. sajmu knjiga u Beogradu.
Na kraju bih elio jo objasniti kako sam doao do naslova ove knjige koja
dolazi nakon knjige Nemo kritike a sadrajem je raznovrsnija od ove. Prvo
sam razmiljao o naslovu Cenzura je u nas vrlo efikasna jer s obzirom na
moja iskustva s novinama kojima sam slao svoje tekstove, ona je poela jo
2000. godine. Tada su u pojedinim tekstovima prvo poeli izostavljati pojedine dijelove a zatim i itave lanke to mi se prije navedene godine nije
dogaalo. Konano sam se ipak odluio da naslov Cijena nije vana uzmem
iz teksta u kojemu se govori o bezobzirnom i za javnost tajnom koritenju golemih sredstava koja su tadanjem dravnom vrhu trebala jamiti sigurnost
u sluaju eventualnog rata, a to e biti s narodom ako se to dogodi nije ih
mnogo brinulo. elio sam ovim tekstom i naslovom samo podsjetiti ljude koji
i danas rado govore o negdanjim zlatnim vremenima koja su za neke uistinu
i bila takova dok su za one koji su i tada morali ii trbuhom za kruhom bila
znatno drugaija. Slino je uostalom i danas samo to je onih prvih sve manje
a drugih sve vie.
Ugodna mi je dunost da se zahvalim na pomoi pri izradi ove knjige svojim
prijateljima: nakladniku i vrsnom grafiaru Marijanu Goriu, te informatiaru Anti Bianiu, kao i svojoj supruzi Radmili koja mi je cijelo vrijeme bila
podrka u radu. Posebno me raduje da se za izradu omota knjige prihvatio
poznati likovni umjetnik Nedeljko Dragi koji je vrlo uspjeno ilustrirao i nekoliko mojih ranijih knjiga.
Zlatko porer
LANCI
3.3.2011.
SVAKI ZLOIN TREBA KAZNITI
luaj hrvatskog branitelja Tomislava Purde uskoro e ipak biti rijeen

poto je i sudac iz Srbije prisustvovao u Sarajevu njegovom ispitivanju i
uvjerio se da je optueni nevin, odnosno da su njegova ranija priznanja
bila prisilom iznuena u srbijanskom logoru te stoga ih nijedan objektivni
sud ne moe uvaiti. Odustajanje od takove apsurdne optunice predstavlja
tek djelomian uspjeh kojim e se politiari sigurni hvaliti tvrdei kako je
pravda ipak pobijedila. No valjalo bi odmah postaviti pitanje to je s onima
koji su zasluni za ovakova iznuena priznanja, jesu li oni kanjeni za svoja
zlodjela.
Poznato je naime da je Udruenje logoraa iz pet najveih logora u Srbiji
(Stajievo, Begejci, Ni, Sremska Mitrovica i VIZ Beograd) jo u svibnju 2008.
podnijelo prijavu za ratni zloin nad zarobljenicima tuiocu za ratne zloine
Srbije Vladimiru Vukeviu sa iskazima logoraa. Prijava se odnosila na muenje zarobljenika (izbijanje zubi ekiem, lomljenje kostiju i sl.) te silovanja
mukaraca i ena koje su esto ostajale trudne i bile prisiljene roditi djecu
zloincima.
Tuilatvo jo nikoga nije procesuiralo niti podiglo optunicu. Nisu navodno
utvrdili identitet nijednog vojnika niti oficira JNA koji je zlostavljao zarobljenike jer tuitelji nisu naveli imena ni ostale podatke o svojim muiteljima
koji su bili tako neutivi da im se nisu predstavili ni legitimirali a za vrijeme
premlaivanja i silovanja zlostavljai su se nazivali nadimcima i tako tuilatvo Srbije i uz najbolju volju nisu nikoga mogli optuiti za zloin(!)- na neki
nain obrnuta situacija od one sa Mladiem i Hadiem, samo to u ova dva
sluaja organi gonjenja ve petnaestak godina tono znadu imena optuenika, ali im nije poznata adresa njihovih boravita pa ih stoga ne mogu liiti
slobode.
Upitno je takoer jesu li i u kojoj mjeri hrvatske vlasti inzistirale na provoenju ovih istraga u srpskim logorima i jesu li ovim ljudima a posebno trudnim enama-majkama pruili odgovarajuu pomo nakon izlaska iz logora.
Umjesto to se naa vlast i oporba neprestano svaaju i optuuju, nastojei
jedni druge im vie ocrniti, bilo bi bolje da su se svi, poevi od Predsjed9
LANCI

nika drave, stranakih voa i veleposlanika koji se vole silno hvaliti svojim
dobrim maunarodnim vezama, potrudili upoznati meunarodnu javnost s
ovim logorima i neljudskim postupcima u njima. Poznato je takoer da smo
imali i svog predstavnika u Vijeu sigurnosti koji je mogao i ovaj visoki forum
upoznati s postojanjem ovih logora.
O informiranju srpske javnosti o logorima u Srbiji mogli su mnogo vie uiniti i voe srpskih stranaka u Hrvatskoj da im je uistinu stalo do ove zemlje
i njezinih ljudi. No to im oito nije ni palo na pamet iako bi takovim postupkom bitno poveali svoj ugled u Hrvatskoj. injenica je takoer da ni nai mediji (RTV i tisak) nisu puno izvjetavali javnost o tim logorima i zlostavljanju
naih ljudi u njima. Tako da ni mi ne moemo govoriti o zadovoljavajuem
zavretku jer zloin je poinjen a nitko nike kanjen. Jedini je uspjeh oslobaanje jednog nevinog ovjeka od lane optube.
10
LANCI
7.4.2011.
O PLAAMA I DUGOVIMA
edan je hrvatski list nedavno objavio zanimljiv lanak pod naslovom A od

ega oni zapravo ive u kojemu su navedene plae i krediti niza poznatih
politiara iz raznih stranaka. Navedeni naslov postavljen je u obliku pitanja jer kod nekih od njih mjesena rata otplate kredita vea je od polovine
plae, tako da je pitanje opravdano jer svi oni imaju uz to i redovite trokove
(stan, struja, voda, istoa, telefon itd.). Velike mjesene rate nastale su zbog
uzimanja velikih dugoronih zajmova za kupnju kue, stana, vikendice i sl.
Naveden je ak primjer jednog politiara koji namjerava prodati dio svoje
nekretnine kako bi mogao otplaivati dospjele rate, a da mu se osjetno ne
narui postojei standard.
Iako je ovdje rije o privatnim problemima pojedinaca, mislim da je vrijedno
zamisliti se malo nad ovim plaama i dugovima, ne zbog navedenih osoba,
nego zbog nas drugih, i to iz dva razloga. Prvi je razlog u tome to se dio ovih
politiara nalazi ili e se nai na vrlo visokim dravnim funkcijama, a uzimao
je velike dugorone zajmove kako bi poveao svoj ionako razmjerno visoki
ivotni standard. Neki su od njih dospjeli u priline financijske probleme zaduujui se preko svake mjere u tenji za to luksuznijim stvarima. Takvim
svojim postupcima pokazali su da se ni u privatnom ivotu nisu ponaali kao
dobri gospodari, da se nisu drali zlatnog pravila troi prema svojim mogunostima, ve su se prekomjerno i olako zaduivali. No kada bi bila rije
o ovakvom zaduivanju kod obinih ljudi bez drutvenog utjecaja takovi postupci donijeli bi izvjesne probleme samo njima i njihovim obiteljima i to bi
bila iskljuivo samo njihova privatna stvar. Meutim kada je rije o istaknutim politiarima koji su na vanim mjestima gdje se donose odluke za sve
nas, kao graanin, bira i porezni obveznik postavljam si pitanje: ako neki
ovjek nije u stanju racionalno raspolagati s vlastitim financijama, kako e se
tek ponaati kada se radi o zajednikim sredstvima, kada se donose odluke o
gradskim, upanijskim ili dravnim financijama?
Drugi je pak razlog to je vrlo vjerojatno, praktiki sigurno da e politiari
koji imaju razmjerno visoka primanja, ali i velike dugorone kredite, sve uiniti kako bi jo niz godina zadrali ova primanja, kako bi ove zajmove mogli
11
LANCI

vraati. U praksi to znai da e ti ljudi sve pokuati uiniti kako bi ostali na
ovim ili nekim drugim dobro plaenim mjestima bez obzira na svoje sposobnosti i kvalifikacije, i pritom e koristiti sve svoje politike, prijateljske, obiteljske i roake veze da taj cilj i ostvare jer su na to prisiljeni zbog nastalih
obveza i nerealnih elja koje su iznad njihovih mogunosti.
to su sve takovi ljudi u stanju uiniti, kolski je primjer dugogodinjeg direktora velikog dravnog poduzea koji je uz plau od 10.000 eura, prijavio
da stanuje na selu u blizini Zagreba u svojoj vikendici, samo da bi plaao
manji prirez u Zagrebu.
12
LANCI
27.4.2011.
TO SAM DOZNAO IZ BEOGRADSKIH NOVINA
otrebno je i korisno zbog potpunog informiranja pratiti vie tiskanih

izdanja kako iz svoje tako i iz susjednih zemalja to nam danas omoguuje internet putem on line izdanja raznih novina. Osobno rado pratim
uz nae i beogradske dnevne novine Blic, Politiku, Danas kao i tjednik Vreme
i mjesenik Republiku te njihove e-novine kao i web portal Peanik. Na taj
nain doznao sam niz podataka koji su nepoznati ili slabo poznati ne samo
naim ljudima ve i mnogim Beograanima u to sam se uvjerio i osobnim
kontaktima s mnogima od njih jer godinama redovno posjeujem prijatelje
i roake u Beogradu. Posebno je primjerice zanimljiv razgovor to ga je za
Politiku vodila dr. Branka Prpa, direktorica Istorijskog arhiva Beograda a
objavljen je 07.03.2009. u tim novinama. Ona je tom prilikom izjavila da je
Beograd bio jedini grad u Europi koji je na svom teritoriju imao ak etiri
koncentracijska logora, a u izdanju arhiva izdano je osam knjiga o Banjikom
logoru u kojima je navedeno 23.870 dosijea banjikih logoraa a pretpostavlja se da je ukupno u masovnim grobnicama podno Avale oko 68.000 osoba, dakle priblino jednako kao i u Jasenovcu, a rije je o Srbima, idovima
i Romima. I dok o Jasenovcu i njegovim rtvama zna gotovo svaki ovjek iz
bive Jugoslavije, o beogradskim logorima i rtvama zna tek manji broj Beograana i o tome se uglavnom uti a rado se govori samo o Jasenovcu. Samo
u prvoj godini rata u Beogradu je likvidirano blizu 9.000 idova i njemaka
komanda pohvalila se tada Hitleru da je Beograd prvi grad u Europi oien
od idova - Judenfrei a fotografija oca domovine Milana Nedia i danas visi
u Skuptini Srbije zajedno s fotografijama svih drugih predsjednika vlada u
povijesti Srbije.
O tome se u Srbiji nerado govori jer teko im je svojim potomcima objasniti
zato su Srbi zatvarali i ubijali Srbe a to su inili jer su Nedieve kvislinke
vlasti bile vjerne sluge okupatorima a sam je Nedi bio impresioniran Hitlerom i slijepo je izvravao njegova nareenja. U Blicu je pak nedavno objavljen
lanak: Menjamo prolost da ulepamo sadanjost u kojemu su navedeni
rezultati istraivanja Beogradskog centra za ljudska prava koji su obuhvatili
1086 punoljetnih graana Srbije, a rezultati pokazuju koliko je neznanje u
13
LANCI
14

odgovorima na pojedina pitanja. Tako 63 posto anketiranih vjeruje da su Solun i Beograd bili u sastavu Duanova carstva, 55 posto ih vjeruje da je Ni
bio u sastavu Srbije u vrijeme Miloa Obrenovia, dok 45 posto vjeruje da
je Dubrovnik u toku povijesti bio u sastavu srpske drave, a preko 50 posto
ih ne zna tko je pri raspadu Jugoslavije granatirao Dubrovnik. 20 posto ih
tvrdi da Sarajevo uope nije bilo pod opsadom, a 63 posto ih ne zna kada je
bio Drugi svjetski rat. Na pitanje koje su bile najznaajnije linosti svjetske
povijesti 21 posto smatra Teslu, 10 posto Josipa Broza, a 8 posto Hitlera dok
je Isus Krist dobio 5 posto glasova.
U tjedniku Vreme itao sam svojedobno lanak o tadanjem patrijarhu Pavlu
poznatom kao svetac koji hoda u kojem je prikazan u neto drugaijem
svjetlu nego to se obino govori o njemu i to s obzirom na nain kako je
doao na taj visoki poloaj u crkvi. Navedene beogradske novine vie puta
su pisale i o ubojstvu dvojice njihovih vojnika koji su se prema slubenoj
verziji vojnih vlasti meusobno ubili pucajui jedan u drugog dok su bili na
strai u Topideru. Njihovi roditelji nisu naravno u to mogli povjerovati ve
su traili da ovo ispita i istrai neovisna komisija koja je i ustanovila da su
ih obojicu ubila neka druga lica. Pretpostavlja se da su ih ubili uvari osobe
koju su vidjeli, a nisu je smjeli vidjeti a rije je naravno o generalu Mladiu
koji se ovdje skrivao u podzemnim prostorijama vojske te je iziao u etnju
a pritom su ga vidjeli vojnici na strai i zato su likvidirani. Sluaj do danas
nije jo slubeno razrijeen. U istim novinama takoer se moglo proitati
da se Mladi u Beogradu slobodno kretao i posjeivao nogometne utakmice
sve do 2002. godine iako je tjeralica za njim ve mnogo prije bila raspisana
no vlasti se na to nisu puno obazirale. Zanimljivo je takoer kako je u Politici njezin komentator za vojna pitanja Miroslav Lazanski objasnio kako se
u Vukovaru dogodilo ono to se dogodilo. Po njegovom milljenju to je bila
posve legitimna vojna akcija jer su hrvatske vlasti prijetile da e garnizonu
JNA u Vukovaru obustaviti dovod struje i vode. Da to sprijee iz Beograda
su poslane elitne jedinice JNA s velikim brojem tenkova i oklopnih vozila i
oni su uz pomo zrakoplovstva koje je izvrilo veliki broj bombardiranja
nakon dvomjesenih borbi zauzeli cijeli grad. Unitenje veeg dijela grada,
odvoenje zarobljenika i ranjenika na Ovaru gdje su svi ubijeni i pokopani,
kao i deportacija vie tisua graana i zarobljenika u logore u Srbiji oito
je po miljenju ovog vojnog eksperta (nije li on svojevremeno radio na tom
poslu i u Vjesniku) samo kolateralna teta koju nije vrijedno ni spominjati
i koja se normalno dogaa uz ovakvu vojnu operaciju. Mjesenik Republika
objavio je pak prije nekoliko godina pismo koje je 1945. uputio general Draa Mihajlovi dr. Anti Paveliu a naslovljeno je Vaoj ekselenciji... u kojem
LANCI

ga moli da njegovim jedinicama dozvoli slobodan prolaz kroz Hrvatsku pri
njihovom povlaenju prema Sloveniji. U istom mjeseniku naveden je i razlog
zbog ega je NATO 1999. bombardirao Srbiju jer je u Srbiji ope miljenje
da nije bilo pravog razloga za bombardiranje. Ovdje je naime upozoreno na
injenicu da su prethodno policijske i vojne snage Srbije po Miloevievom
nareenju izvrile agresiju na Kosovo i pritom su ubile oko 12.000 Kosovara
dok ih je nekoliko stotina tisua bilo prisiljeno napustiti svoja boravita. Da
prekine ovaj genocid nakon niza razgovora i apela koji su zavrili bez uspjeha, NATO se odluio na bombardiranje. Iako to dobro znadu, mnogi u Srbiji
na ovaj su detalj zaboravili i govore samo o bezrazlonom bombardiranju.
U web portalu Peanik moglo se pak proitati da je udruenje logoraa iz
pet najveih logora u Srbiji (Stajievo, Begejci, Ni, Sremska Mitrovica i VIZ
Beograd) jo u svibnju 2008. podnijelo prijavu za ratni zloin nad zarobljenicima Vladimiru Vukeviu, tuitelju za ratne zloine Srbije no tuiteljstvo jo
nikoga nije procesuiralo ni podiglo optunicu.
Iz ovih nekoliko primjera vidi se da se mnogo toga moglo doznati iz beogradskih medija, dakle iz prve ruke a navedeni su se podaci trebali bolje koristiti
kako za informiranje ljudi u Hrvatskoj i Srbiji tako i za one u inozemstvu, no
umjesto toga dominirala je opet glasovita Hrvatska utnja.
Napomena: Ovaj lanak tiskan je u novinama pod naslovom: Informacije iz
prve ruke.
Nakon to je ovaj lanak objavljen u novinama javio mi se telefonom jedan
na branitelj iz Rijeke i poto se vrlo pohvalno izrazio o lanku vodili smo
krai vrlo zanimljiv razgovor. Rekao mi je pritom da je sudjelovao u Oluji i
vie puta gledao kako se nakon dobivene bitke poto se naa vojska udaljila
nastali mnogobrojni poari i zapaljene su mnoge kue. Uoio je pritom da
je najvie poara nastalo na podruju gdje su se nalazili vojnici Unprofora i
uvjeren je da to nije bio sluajno (prvo pljaka a zatim poar). Na bojitu je
takoer vidio i razne paravojne grupe koje su se nakon bitke kretale terenom
i kae mi da je uvjeren da je meu njima bilo i presvuenih etnika i udbaa
koji su se bavili uglavnom pljakom i paljenjem znajui da e za to biti optuena hrvatska vojska i da je to dio smiljenog plana neprijatelja. Nije li se
uostalom slino dogodilo i u Zagrebu na Mirogoju s ruenjem idovskog groblja to su uinili pripadnici KOS-a kako bi za zloin optuili hrvatsku vlast.
15
LANCI
29.8.2011.
16
ZATO UTIMO
vima nam je dobro poznato kolike su zloine etnici nainili kako u Hrvatskoj tako i u BiH jo za vrijeme Drugog svjetskog rata a takoer i
tijekom Domovinskog rata. Manje je meutim poznato da su velike zloine inili i po Srbiji. Pogledajmo to o tome pie u pismu antifaista Srbije
upuenom predsjedniku Vlade Republike Srbije g. Mirku Cvetkoviu objavljenom u Republici l9.05.2011. a povodom donoenja dvaju zakona u vezi
etnika. ...asno dranje i antifaistiko borbeno raspoloenje pojedinaca i
manjih grupa etnika koje su se najee prikljuivale partizanskom pokretu ne mogu da izmene opti negativni karakter okupatorskih saradnika koji
su u borbi protiv oslobodilakih tenji naroda esto bili neoveniji i od samog okupatora. O tome svedoe mnoge nepobitne injenice o zloinima nad
sopstvenim narodom poput klanja i masakriranja itavih porodica u Vraniu,
Drugovcu, Kopljarima, Jagodini, Boleu metodama zastraivanja i orgijanju
crnih trojki u uikom, aanskom, toplikom i jablanikom kraju o monstruoznim likvidacijama partizanskih simpatizera u istonoj Srbiji (samo jedan
Drain specijalista za klanje po sopstvenom priznanju na sudu liio je ivota
preko 30 graana simpatizera NOP-a). Na hiljade dokumenata, fotosnimaka
i filmskih traka smetenih u arhivima i muzejima kod nas i irom sveta sadri
uverljive dokaze o zloinima etnikog pokreta i njegovoj saradnji sa okupatorima u Srbiji i Jugoslaviji. A kada se ocenjuje lik i delo Drae Mihailovia i
njegovog pokreta zloinima nad srpskim narodom treba prikljuiti i masovne zloine nad muslimanskim ivljem u Sandaku i istonoj Bosni poinjene
u skladu sa programom i izriitim Drainim instrukcijama o ienju nacionalnih elemenata. Svi koji to previaju i zatakavaju dovode u pitanje aktualnu politiku Srbije i njeno zalaganje za dobrosusedske odnose, saradnju i
stabilnost u regionu a bacaju teku sumnju i u iskrenost saradnje sa Hakim
tribunalom u naporima da se pronau i kazne poinioci masovnih zloina
poinjenih na ovim prostorima... Kada se sve ovo ima u vidu apsolutno je
neshvatljivo zato je Skuptina Srbije usvojila dva u mnogo emu udnovata zakona Zakon o izjednaavanju prava partizana i etnika (24.12.2004.) i
Zakon o rehabilitaciji (19.04.2006.). Zato Savez antifaista Srbije smatra da
LANCI

je potpuno opravdana inicijativa Republikog odbora SUBNOR-a Srbije da
Vlada predloi ukidanje ovih zakona...
Iz svega navedenog uz ono to je i nama u Hrvatskoj poznato o djelovanju
etnika oito je da ova ozakonjena rehabilitacija etnika kao i njihovo izjednaavanje s partizanima nije samo unutarnja stvar Srbije ve se itekako tie
i Hrvata kao i svih ljudi koji ive na podruju gdje su se dogodili etniki
zloini. Stoga je neshvatljivo da se preko ovih zakona donesenih u Skuptini
Srbije prelazi kao da je to samo neka njihova unutarnja stvar koja se ne tie
nikog drugog. Teko je razumjeti i pomiriti se sa injenicom da i u drugim
dijelovima bive Jugoslavije u kojima su djelovali etnici nije bilo ozbiljnije
reakcije na ovo legaliziranje etnikog pokreta i da glas protiv toga nije podigla ni Vlada RH (jer su etnici poinili zloine u Hrvatskoj nad Hrvatima) ni
Predsjednik Republike, ni vlada BiH, niti republiki savezi antifaista, borci
NOB-a, vodstva znaajnijih politikih stranaka, istaknuti intelektualci, razne
nevladine udruge i dr.
Kada se primjerice negdje kod nas ili na komemorativnom skupu u Bleiburgu meu tisuama okupljenih ljudi pojavi jedan mladac s kapom na kojoj
je U, onda ovu glavu s kapom gledamo izoliranu i uveanu na TV ekranima, u svim novinama o toj pojavi piu se lanci, daju se razne izjave kao
da je s pojavom ove kape na glavi mladca koji se ne sjea ni Domovinskog
rata, legaliziran ustaki pokret a na zakonsku legalizaciju etnikog pokreta u susjednoj zemlji reagira se opom utnjom a na etnikim skupovima
pojavljuju se visoki politiki funkcioneri kao da je to najnormalnija stvar.
Postalo je pomalo ve pravilo da smo vrlo buni i priljivi kada je rije o
malim i nebitnim stvarima ili pak o meustranakim nadmudrivanjima ali
zato odgovorni najee ute kada je rije o krucijalnim problemima. Nismo
li preutjeli da je primjerice za masovni zloin na Ovari kanjeno tek nekoliko izvritelja dok su naredbodavci ostali nekanjeni. Za razrueni Vukovar
nitko ne odgovara a ruila ga je JA i jedan od glavnih komandanata eta se i
danas slobodno Beogradom i udobno ivi sa svojom generalskom mirovinom dok drugi uiva u Moskvi piui memoare a Beograd je ipak napustio na
brzinu jer je pretpostavio da bi ga Haki sud ipak mogao traiti. Meutim
glavna tuiteljica ovog suda nije za njih bila zainteresirana, nisu joj spadali
u prioritete jer je prema vlastitoj izjavi zbog velikog broja okrivljenih morala izvriti selekciju i tako su oni kao sitna riba ispali iz optunice. Za ovu
gospou daleko vaniji bio je general Gotovina jer bi on, da ga Amerikanci
nisu zaustavili prijetei mu bombardiranjem, zauzeo i Banjaluku a to se nije
smjelo dopustiti. Niti prethodnu tuiteljicu ni sadanjeg tuitelja uope nije
zanimalo tko je ruio hrvatske gradove i sela (Osijek, upanja, Vinkovci, Ilok,
17
LANCI

Slavonski Brod, Karlovac, Sisak, Slunj, kabrnja, Dubrovnik, Zadar, ibenik...)
a brine ih jedino prekomjerno granatiranje hrvatske vojske koja je u Kninu
sruila dvije a otetila ak etiri kue. Istina je da se na ovakovu optunicu
ostaje bez rijei. Tuitelja ne zanima ni etniko ienje Hrvata u Republici
Srpskoj kojoj je pripala i hrvatska Posavina a tamo se nije vratilo ni deset
posto Hrvata koji su je bili prisiljeni napustiti, a zainteresiran je jedino za povratak izbjeglih Srba u Hrvatsku koju su napustili po naredbi svoga vodstva
iz Krajine i Beograda. O povratku Hrvata uglavnom se uti a o tome govori
jedino banjaluki biskup. Naravno da smo dobrim dijelom i sami krivi to
nismo energino i uporno traili od meunarodne zajednice da vodi brigu i o
stradanjima Hrvata a preesto smo se gotovo udvorniki odnosili prema ovoj
zajednici. Vlada RH trebala je takoer u proteklih petnaestak godina mnogo aktivnije sudjelovati u informiranju Hakog suda o dogaajima na ovim
prostorima tako da ne bi ni dolo do apsurdnih presuda naim generalima
koji su oslobaali svoju zemlju. Mogli bismo se takoer zapitati to je radila
i naa diplomacija, nai veleposlanici koji su se nalazili i danas se nalaze u
svjetskim metropolama u kojima se donose kljune odluke. Vrlo malo ujemo o njihovom djelovanju izuzev asnih iznimaka i stjee se dojam da je Sava
trbac sa svojom skupinom daleko agilniji i uspjeniji od nae diplomatske
slube jer oito je da i Hako tuiteljstvo prepisuje njegove tekstove i stavlja ih u svoje optunice kada je rije o Hrvatima, a sudci svoje odluke esto
donose samo na osnovu optunica zanemarujui argumente obrane. Nije li
i dio naih diplomata imenovan na odgovorna mjesta temeljem preporuke
savjetnika Predsjednika koji se i sam dok je bio ministar vanjskih poslova
bive drave zalagao na meunarodnim forumima da se Hrvatskoj zabrani
kupovina oruja za vrijeme Domovinskog rata. Zato se i nadalje uporno uti
o zloinima komunista za vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon rata i oni se
i dalje stavljaju pod tepih. Bez obzira to je Hrvatski sabor jo u lipnju 2006.
donio Deklaraciju o osudi zloina poinjenih tijekom komunistikog poretka u Hrvatskoj. Donesena je takoer i Deklaracija Europskog parlamenta u
travnju 2009. koja preporuuje parlamentima zemalja kandidatkinja za EU
da se 23.kolovoza proglasi danom spomena na rtve faizma, nacizma i komunizma.
18
LANCI
16.10.2011.
HOE LI SE IZGUBITI MALI JEZICI
edavno je u razgovoru za jedan slovenski portal poznati glumac Rade

erbedija pojasnio zato se nastava na studiju Gluma, kultura, mediji koji je ove godine otvoren u Rijeci i na kojemu i on predaje odrava na hrvatskom i engleskom jeziku. Rekao je da je takvo rjeenje opravdano
jer e na taj nain studenti po zavretku studija dobro vladati i engleskim
jezikom i moi e raditi u raznim zemljama Europske unije kao i u Americi.
Nema sumnje da je ovo objanjenje opravdano i prihvatljivo a za mlade ljude
dapae poeljno je da uz engleski govore jo neki strani jezik jer im se time
poveavaju izgledi za zapoljavanje. Neobina je meutim i problematina
izjava koju je on u tom razgovoru dao a ta je da e mali jezici izgubiti lingvistiki rat pa e za 50 godina oni moda biti samo folklorna zanimljivost
a ostvari li se crni scenario oni e se govoriti samo uz veernje okupljanje
folklornih skupina, kako se sada svog narodnog bogatstva i tradicije sjeaju u
srpskim, hrvatskim i slovenskim klubovima u Americi. Vrijedno je malo analizirati ove neobine zakljuke uvaenog glumca. S obzirom da je u nas jezik
istovremeno i identitet naroda znai li to da e prema navedenom scenariju
nestati i ovi narodi a s njima i njihovi jezici i knjievnost. Ili e pak narodi
opstati ali e izgubiti i zaboraviti svoju nacionalnost i jezik i postat e neimenovani Europejci a govorit e engleski. Teko je vjerovati da bi se tako neto
moglo dogoditi s ovim malim, ali ipak viemilijunskim narodima koji imaju
viestoljetnu povijest, kulturu, jezik i obiaje.
Navedeni crni scenario erbedije jako podsjea one koji dulje pamte da su
prije pedesetak godina neki Titovi suborci (Kosta Na i dr.) s dubokim uvjerenjem govorili da e uskoro doi vrijeme kada vie neemo govoriti da smo
Hrvati, Srbi, Slovenci... jer emo se svi smatrati i govoriti da smo Jugoslaveni. No Jugoslavija je kao to znamo propala, a narodi s naih prostora ne
samo da su zadrali svoje jezike ve su dobili svoje drave iako je i sam Tito
govorio da e prije Sava tei uzvodno nego to e Hrvati imati svoju dravu
priznatu od UN-a. Istina je dodue da je vremenom ve niz jezika nestalo i
da se taj proces nastavlja no rije je o jezicima naroda ili pak plemena od
nekoliko tisua ili desetaka tisua ljudi koji pomalo izumiru a s njima nestaje
19
LANCI

i njihov jezik ili pak o narodima koji su razasuti po raznim zemljama i oni se
pomalo utapaju u jezik zemlje u kojoj ive. Tono je takoer da se ve godinama glavnina znanstvenih radova u asopisima objavljuje na engleskom
jeziku kako bi radovi bili pristupani znanstvenicima irom svijeta. Zbog ove
dominacije engleskog trpjet e donekle znanstveni jezici i drugih zemalja
a ne samo onih s naih prostora. Takoer je poznato da se meunarodni
znanstveni skupovi iz istog razloga vode uglavnom na engleskom jeziku.
Ipak sigurno je da se ne trebamo bojati crnog scenarija o nestanku jezika i
knjievnosti malih naroda pa makar on potjecao i od uglednog meunarodno priznatog glumca koji je sam oito anacionalan jer vjerojatno smatra da je
prevelik da bi pripadao samo jednoj maloj zemlji s naih prostora.
20
LANCI
TO SVE UTJEE NA ODLUKU BIRAA NA IZBORIMA
Zagreb, 26.10.2011.
skoro e izbori i sve se stranke pripremaju za njih kako bi privukle

to vei broj biraa. Stranke izlau svoje programe i objajavaju biraima to sve namjeravaju uiniti kad dou na vlast, a stranaki prvaci
obilaze zemlju da osobno objasne graanima sve to treba i da odgovore na
pitanja. I Predsjednik poziva birae da u to veem broju izau na izbore, jer
kako on kae: glasaki listi je najmonije oruje demokracije. Politiari rado
govore da e birai na izborima svojim glasovima nagraditi one s kojima su
zadovoljni, a kazniti one druge ne dajui im svoj glas. Sve su to lijepe rijei o
kojima bi se moglo dosta raspravljati jer ih praksa tek djelomino potvruje.
Nije teko odgovoriti na pitanje zato veliki broj ljudi uope ne eli izai na
izbore. Razlog je u tome to na izborima mogu birati samo ono to im je ponueno, a esto im se nita od toga ne svia, a i dosta im je praznih obeanja.
Nema sumnje da se znatan broj politiara svojim meusobnim optubama
i podmetanjima uspio u punoj mjeri kompromitirati i da su birai izgubili
povjerenje u njih. Istina je takoer da se veliki broj sposobnih, potenih i
pametnih ljudi stoga i ne eli baviti politikom. Osim toga birai na izborima
mogu birati samo stranke, a stranaki vrhovi odluuju o tome koga e staviti
na listu odnosno na mjesto gdje postoje neki izgledi da kandidat bude izabran
i tako birai ne mogu kazniti kandidata kojeg smatraju nesposobnim. Ovakav nain izbora oito odgovara stranakim vrhovima i ne ele ga mijenjati
jer izabrani kandidati u stvarnosti odgovaraju njima a ne biraima. Stranaki
programi takoer malo koga zanimaju jer su ionako vrlo uopeni, dosta slini i puni lijepih obeanja, a ako se veina obeanog ne ostvari kada stranka ili
koalicija dou na vlast, iz iskustva je poznato da za to nee nitko odgovarati,
a birai se mogu tjeiti kaznom koju e odgovorni dobiti na sljedeim izborima ukoliko sve ne padne u zaborav. Nije li tako i sadanja koalicija na vlasti
na prethodnim izborima dosta toga obeavala kao i koalicija koja je bila na
vlasti prije njih. Sjetimo se samo obeanja o 200.000 novih radnih mjesta i
niz drugih obeanja kao to je i bivi Predsjednik prije predsjednikih izbora
obeavao povratak silnih milijuna dolara koji su sumnjivim transakcijama
otili iz nae zemlje i zavrili u raznim bankama diljem svijeta. Naravno da
21
LANCI

nita od obeanog nije ostvareno i nikom nita. Ipak nema sumnje da na odluku znatnog broja neodlunih biraa uveliko utjeu razni mediji, kako tisak
tako i internet, televizija, radio koji nas svakodnevno obasipaju rezultatima
raznovrsnih anketa prema kojima se ve zna koliko e zastupnika imati koja
stranka ili koalicija stranaka, zna se takoer i koje stranke nee prijei prag
od 5% dobivenih glasova. Ovakve ankete naruene su i plaene od raznih
stranaka pa i rezultati u glavnom odgovaraju naruitelju. Uz to veina medija
koji su u privatnom vlasnitvu daju u pravilu vrlo pristranu sliku o pojedinim
strankama iz koje proizlazi da su su izbori ve odlueni. Prema ovoj slici s
jedne strane imamo zloinaku organizaciju i nesposobnu vlast, a s druge
strane su sposobni, pametni i poteni koji e nas izvui iz krize. Naravno ne
udi mnogo to ovakvu sliku iznose mediji koji su u privatnom vlasnitvu
i javnosti prezentiraju stavove i elje svojih vlasnika no od javne televizije
(kojoj svi plaamo pretplatu) kao i novina koje se smatraju ozbiljnim i ne
spadaju u utu tampu oekivali bismo objektivne stavove i nepristrana miljenja na osnovu kojih bi i neodluni birai donijeli svoju odluku. Svoja osobna miljenja o strankama u pojedinim medijima takoer rado iznose i neki
urednici televizije kao i sveuilini profesori i knjievnici koji su poznatiji po
svojim kolumnama u novinama nego po znanstvenim radovima i knjigama.
I HRT je raspisala kako vidimo natjeaj za glavnog urednika ove uistinu vrlo
vane institucije na koji se prijavio vei broj kandidata. Nema sumnje da e
se nakon ovog izbora stanje na HRTu vjerojatno znatno promijeniti, nadamo
se na bolje ili znatno pogorati u pogledu objektivnog informiranja javnosti,
ovisno o tome tko e biti izabran na ovo vano mjesto.
22
LANCI
MORALNE VERTIKALE
oznato je da se na parlamentarnim izborima koji e se uskoro odrati

uz niz manjih stranaka i pojedinanih lista za vlast bore dvije velike
stranke HDZ i SDP sa svojim koalicijskim partnerima. Iako je prema
anketama rezultat izbora ve poznat vrijedno je osvrnuti se na ove dvije
grupacije. Poznato je da je HDZ dobio od svojih suparnika naziv zloinake
organizacije jer je stranka pod istragom a neki njihovi lanovi koji su bili na
vodeim poloajima kako u stranci tako i u vlasti nalaze se u pritvoru, a nekima je sudski postupak ve u toku.
Istina je da je upravo ova stranka za vrijeme dok je na vlasti dala punu potporu slubenim organima u borbi protiv korupcije traei da se provede nulta
stopa tolerancije prema ovom drutvenom zlu koje je prodrlo u gotovo sve
pore drutva. Ne zna se kako e u ovom ienju proi i sama stranka i hoe li
neki njeni istaknuti lanovi (osim Sanadera koji je ve i iskljuen iz stranke)
biti i pravomono osueni. O pojedinostima istrage i sudskog procesa svakodnevno itamo u novinama i gledamo na televiziji jer je za medije ovo vrlo
zanimljiva tema koja utjee na gledanost i nakladu. Zato je o ovome teko
neto novo rei a uskoro emo doznati i kako e se ova situacija odraziti na
izborima. Razmotrimo stoga i malo podrobnije stanje u drugim strankama
posebno u koaliciji Kukuriku koju ine SDP, HNS, IDS i HSU.
A posebno zanima ona najvea stranka koja e pobijedi li ova koalicija na
izborima dati i predsjednika vlade. Zanimljivo je takoer podsjetiti se i na
povijest naziva ove stranke kao i njenu transformaciju tijekom vremena.
Zagreb, 19.11.2011.
1937. osnovana je Komunistika partija Hrvatske KPH;

1957. promijenjen je naziv u Savez komunista Hrvatske SKH;
20.03.l990. stranka mijenja naziv u Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena;
09.l1.1991. mijenja se naziv u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske - Stranka
demokratskih promjena;
16.01.1993. mijenja se naziv u Scijaldemokratsku partiju Hrvatske SDP;
23
LANCI
24

26.05.1991. prilikom izglasavanja Deklaracije o uspostavi suvremene i samostalne Republike Hrvatske zastupnici SDP-a naputaju sabornicu ne elei sudjelovati u izglasavanju.
Nakon dolaska na vlast na etvrtim parlamentarnim izborima SDP 03.01.
2000. ukida mnogim novinarima na HRT-u radna mjesta,smjenjuje niz veleposlanika i zapoinje proces detumanizacije. Uskoro 2001. stiu i prve
hake optunice za hrvatske generale. Istina je da sadanji predsjednik SDPa osobno nije upleten ni u jednu aferu niti neki nemoralni posao, no nema
sumnje da su mu dobro poznate tetne radnje i ponaanja nekih njegovih
bliskih suradnika. To se ponajprije odnosi na Linia i prodaju hotela Excelsior u Dubrovniku pri kojoj je drava oteena za vie od 100 milijuna kuna
to je tvrdila i tadanja ministrica turizma. Lini je takoer bio i predsjednik
Nadzornog odbora INE u vrijeme kada su se ovdje gubile stotine milijuna
kuna na to je upozoravala i Vesna Balenovi i stoga je dobila otkaz u poduzeu na koji je uloila albu i potom se sudski postupak povlaio godinama
no konano je dobila satisfakciju. Poznato je takoer da tadanja ministrica pravosua u Raanovoj vladi, a danas vrlo aktivna saborska zastupnica
i pravnica nije znala (!) ime se sve bavio njen suprug takoer pravnik koji
je zbog neasnih radnji bio izbaen iz strukovne komore to joj svakako ne
slui na ast posebno stoga to vrlo rado i esto kritizira i najmanje propuste
drugih osoba. Neobino je takoer da je predsjedniku SDP-a normalno da
predsjednik HNS-a s kojim je SDP u koaliciji i u buduoj vladi predvien za
potpredsjednika, ne podnosi ostavku nakon to je uzrokovao prometnu nesreu koja je zavrila smrtnim posljedicama dvoje ljudi.
Olakotne okolnosti su da se tako neto moe svakom dogoditi. Nema sumnje
da se o sadanjem predsjedniku HNS-a moe jo tota rei. Njegova je tvrtka
tako dobila od dubrovakih umirovljenika novac za izgradnju doma od kojeg
su do danas podignuti samo zidovi obrasli u korov to smo nedavno mogli
vidjeti na televiziji. Slino su proli i Zadrani koji su mu platili izgradnju kole
koja nikada nije izgraena. Isti je takoer poznat i po bahatom ponaanju to
smo takoer vidjeli i na televiziji kada je svoj automobil parkirao na zabranjenom mjestu ispred Sabora i na upozorenje policajca da to ne smije initi
samouvjereno je rekao - kaznite me, znajui da policajac to nee uiniti jer da
za osobe na visokim funkcijama vrijede druga pravila negoli za obine ljude.
Sve ovo oito nije ni malo brinulo ni smetalo gu Vesnu Pusi koja je osam
godina bila predsjednica HNS-a da je Radimir ai zamijeni na ovom mjestu jer je ona bila uistinu vrlo tolerantna prema nepodoptinama ljudi samo
ako su bili lanovi njene stranke dok je druge kriterije imala za sve ostale
osobito one koji su pripadali nekoj suparnikoj stranci. Svoju gotovo besko-
LANCI

nanu toleranciju prema lanovima vlastite stranke pokazala je i na primjeru
glavnog tajnika stranke Sreka Ferenaka kada je uz niz drugih funkcija bio
i Predsjednik povjerenstva za prodaju nekretnina u vlasnitva grada Zagreba i koristei ovaj poloaj preprodajom gradskog zemljita kojeg je jeftino
kupio a zatim skupo prodao zaradio nekoliko milijuna kuna. Na taj je nain
zahvaljujui ovoj i drugim malverzacijama postao jedan od bogatijih poduzetnika. Iako je bio i nepravomono osuen zbog afere nanbudo to mu nije
nakodilo njegovoj politikoj karijeri kao ni jednom drugom uglednom lanu
stranke koji je teko premlatio svoju enu. Isto tako na ugledu u stranci nita
nije izgubio lan koji je kao generalni direktor velikog poduzea primao plau
od deset tisua eura a prijavio se da stanuje u svojoj vikendici a ne u Zagrebu
kako bi izbjegao plaanje visokog prireza i tako otetio gradski proraun za
znatnu sumu novaca. Naravno da ni novoizabranom gradonaelniku Varadina lanu HNS-a nije palo na pamet da podnese ostavku poto je vozei u
pijanom stanju slubeni automobil skrivio manju prometnu nesreu poto
sadanji predsjednik stranke nije to uinio ni za mnogo veu. Zanimljivo je da
je i Amerikanac litvanskog porijekla Jurgis V. Oniunas (suprug Vesne Pusi),
u prosincu 2003. neposredno nakon izbora koje je SDP sa svojim koalicijskim
partnerima izgubio, osnovao trgovako drutvo ASCENDANT d.o.o.u Zagrebu iji je prvi posao nakon osnivanja (dok jo nije dolo do smjene vlasti)
bila izrada Studije izvodivosti u biotehnikom sektoru, prosinac 2003. za
tadanje Ministarstvo znanosti i tehnologije. Povodom ovog posla dipl. in.
elektrotehnike Mislav utalo zatraio je 04.11.2011. od Ministarstva znanosti obrazovanja i porta podatke o tome koliko je Republika Hrvatska platila
ovom trgovakom drutvu za uslugu izrade ove studije, a o ovom zahtjevu
poslana je obavijest i Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske. Navedeno
trgovako drutvo takoer je za HT izradilo Studiju izvedivosti kabelske televizije i beinih telekomunikacija za koju je takoer (kako je navedeno na
internetu) plaena vrlo visoka cijena.
A to se tie IDS-a koji takoer pripada koaliciji Kukuriku poznato je da se
njihovim elnicima u Istri, Jakoviu, Kajinu i Miletiu javlja sve jaa oporba
koja im predbacuje nekompetentnost i neuinkovitost koja se prelama na leima graana Istre a traje ve godinama. Optuuju ih da su efikasni jedino u
skretanju pozornosti i opravdavanju neloginosti koju ine s gradskim odnosno novcem svojih graana. U Glasu Istre takoer je 2006. sedmoro urednika i novinara dobilo otkaz jer su pisali istinu koja se nije svidjela vodstvu
IDS-a. Iako je sud odredio da se vrate na svoja radna mjesta, oni su nakon
povratka odmah suspendirani. Toliko o demokratskoj vlasti u Istri.
Umirovljenici odnosno HSU vjerojatno e slabo proi na izborima s obzirom
25
LANCI

da postoji nekoliko umirovljenikih stranaka. injenica je da se na prolim
izborima uz postojeu, neposredno pred same izbore pojavila jo jedna
stranka umirovljenika. Kako je postojea stranka ve stekla odreeni ugled i
imala ozbiljne izglede da ne izborima dobije tri do etiri zastupnika to oito
nije bilo u interesu jedne vee stranke kojoj je odgovaralo cijepanje umirovljenikih glasova.
Tako dakle na izborima koji su pred vratima imamo dvije jake suprotstavljene stranke odnosno koalicije stranaka koje raunaju da e doi, odnosno
ostati na vlasti. Jedna od njih je proglaena zloinakom organizacijom, a
druga misli o sebi da je olienje potenja i sposobnosti i sadri same moralne
vertikale. Iako ima i suvie onih koji su u horizontalnom poloaja. Neopredijeljenim i neodlunim biraima nije stoga lako donijeti pravu odluku.
26
LANCI
26.10.2011.
TEMA O KOJOJ SE UTI
animljivo je kako se o ratnim zloinima koji su se dogodili u Domovinskom ratu esto govori i pie, no o jednoj moda najogavnijoj vrsti
zloina gotovo uope se ne govori, uporno se uti kao da se eli zaboraviti da se uope to i dogodilo. Rije je naravno o silovanju ena koja su
se naalost esto i masovno dogaala i to na najbrutalniji nain koji samo
bolesni um moe smisliti, a na rtvama otavlja doivotnu traumu. Poznato
je da su postojali ak i logori za provoenje masovnih silovanja u koje su
dovoene ene nesrpske nacionalnosti (pri odabiru se jako pazilo na krvna
zrnca) koje su bile u fertilnoj dobi i na kojima su vrena masovna silovanja.
Na slobodu su putene tek kad su bile u visokoj trudnoi, rizinoj za abortus.
O takvim logorima, o sudbini tih ena i njihove neeljene djece uope se ne
govori, niti pie. Nema sumnje da je ovakav postupak sa enama doprinijeo i
etnikom ienju odreenih prostora jer ene koje su to doivjele najee
i ne ele ostati ivjeti na mjestima gdje se to dogodilo kako se ne bi susretale
sa svojim silovateljima (a to su esto bili prvi susjedi) i da ne bi neprestano
obnavljale te strane uspomene. Svojevrsni pakao na zemlji proivljavale su
takoer i mnoge ene iz Vukovara poto su 1991. paravojne etnike jedinice
zajedno sa JNA osvojile ovaj grad. Nakon toga su najprije meu civilnim stanovnitvom razdvojili ene od mukaraca, a zatim su u obje skupine izvrili
podjelu ovisno o krvnim zrncima. Pritom su dio ena nesrpske nacionalnosti
zadrali u Vukovaru zatvorene u raznim kuama i nad njima vrili patoloke
perverzije koje samo bolesni umovi mogu zamisliti. Dovoljno je samo navesti
podatak da je najmlaa enska osoba nad kojom su se ovi manijaci iivljavali
imala 6, a najstarija 80 godina. Razumljivo je da ene koje su preivjeli ovaj
pakao imaju doivotne traume o kojima nerado govore da ne bi produbile
svoja sjeanja i morale ponovo sve to proivljavati.
Meutim neke od njih su smogle hrabrosti pa su istranim organima podnijele krivine prijave o proivljenom, a oni su ih vie puta sasluavali i sve
to zapisivali. Neke su ene navodile imena svojih muitelja no sve je potom
zavrilo u ladicama a dravni organi nita nisu poduzeli. Ovo je naravno neshvatljivo, no o razlozima ovog zatakavanja moemo samo nagaati. Te27
LANCI

ko je naravno razumjeti da ove ene rtve silovanja nemaju danas nikakav
status i nikakva prava kao da i nisu rtve ratnog zloina o emu je objavljen
opiran prikaz u Vjesniku od 14.9.2011. nema sumnje da je dravni aparat gotovo potpuno zakazao u utvrivanju svih potrebnih podataka kako sa
samim rtvama tako i o poiniteljina prema kojima nisu poduzete nikakve
sankcije. rtvama nije pruena neophodna pomo, niti su stekle odreena
prava, a zlotvori osim nekoliko iznimki nisu kanjeni. Dogaa se ak da se
rtve u Vukovaru ponekad sretnu sa svojim muiteljima te od njih i njihovih
roaka dobivaju ak i prijetnje ako pokuaju neto poduzeti.
Sve je ovo uistinu neshvatljivo ali naalost je tako kao da ne ivimo u pravnoj
dravi. Ove ene uputile su takoer i molbu Predsjedniku RH da ih primi
kako bi mu izravno izloile svoje probleme no iz njegova ureda dobile su
samo obavijest da se obrate Dravnom odvjetnitvu, a poto su i to uinile
sve je samo zavrilo u ladicama. Kako su i mediji uglavnom nezainteresirani
za iznoenje ovih zlodjela obespravljene vukovarske ene su se udruile i
svoje patnje njih 13 iznijele su u knjizi Sunica u nakladi Hrvatskog drutva
logoraa srbijanskih logora. Knjiga je dobila naslov Sunica po imenu bebe
od osam mjeseci na koju su etnici nabacivali svoje teke injele da ne uju
njen pla dok su silovali majku koja je u to vrijeme strepila da e se dijete
uguiti pod tolikim teretom. Neshvatljivo je da za sva ova monstruozna iivljanja nad ovim enama nisu posebno zainteresirani (uz Dravno odvjetnitvo, Vladu, Predsjednika) ni mnogobrojne nevladine udruge (navodno ih je u
RH registrirano nekoliko tisua) a koje iz dravnog prorauna godinje dobivaju oko 20 milijuna kuna a uz to takoer dobivaju i sredstva iz raznih europskih i privatnih fondova kao i iz pretpristupnih fondova EU te mnogi od njih
lijepo i udobno ive prouavajui ratne zloine osobito one koje su nainili
Hrvati no ovaj o silovanim vukovarskim enama oito ih posebno ne zanima.
Za silovane vukovarske ene nisu posebno zainteresirane ni razne terelike,
pusike ni pusii pa ni Helsinki odbor a veinu politiara zanimaju ponajvie njihove privilegije i prihodi a ne silovane ene a najvie su zauzeti pronalaenjem pogrenih poteza njihovih politikih protivnika. Ipak iznenauje
injenica da u Saboru nitko nije postavio pitanje je li provedena istraga o
silovanim enama u Vukovaru i je li im pruena neka pomo. Meutim svoju
osjetljivost na svaku pa i verbalnu povredu ena zastupnici su nedvojbeno
pokazali. Naime kada je Potpredsjednik Sabora izrekao aluziju na ples oko
tange nastao je pravi ok. Promptno su reagirali tako da je cijela oporba odmah odluila da vie ne sudjeluju u radu Sabora jer bila je povrijeena jedna
zastupnica. Bilo bi poeljno da je Sabor izrazio isto takovo zgraanje i nad
28
LANCI

povredom dostojanstva ena Vukovara. Zanimljivo bi bilo uti i odgovor dr.
Stanimirovia je li istina da je pljuvao na silovane ene (kako je izjavila jedna
od njih kada je nakon silovanja bila prisiljena istiti zahode). Nema sumnje
da to ni najmanje ne zanima dr. Pupovca jer on dobro zna tko je inio zloine
u Hrvatskoj. I nakon svega pitamo se hoe li se netko od odgovornih osoba u
RH ispriati za sve zlo nainjeno u Hrvatskoj i traiti kaznu za odgovorne to
je ve davno trebalo uiniti.
Napomena: lanak objavljen u novinama pod naslovom: Preuena silovanja
29
LANCI
19.1.2012.
30
ENE NA IZBORNIM LISTAMA
ako je izbornim zakonom iz 2008. propisana zastupljenost ena u Saboru na 40% a stranke se mogu kazniti sa 50.000 kuna zbog nepridravanja kvota, u praksi se nije nita promijenilo. Niti se stranke pridravaju
predvienih kvota niti se zbog toga kanjavaju zbog nedoreenosti Zakona o
ravnopravnosti spolova. Mada je udio ena u ovom sazivu Sabora jo manji
tj. 19,8% negoli u prolom kada je iznosio 21%, predviena zastupljenost
ena od 40% ostat e za neka druga vremena. Za sada je u nas utjena jedino
injenica da su ene na elu vie uspjenih poduzea bez obzira na njihovu
zastupljenost u Saboru koju bi ipak svakako trebalo poveati a injenica je
da je primjerice njihova zastupljenost u zdravstvu i kolstvu dakle u dva znaajna podruja za itavu naciju oko 50%. Meutim ovom prigodom osvrnuo
bih se i na neto drugo to je vrlo znaajno za ene a nije u izravnoj vezi
sa zastupnikim postotcima. Svakodnevno naime itamo u novinama o nasilju nad enama koje se najee vri u obiteljskom krugu (bilo da je rije o
vjenanim ili nevjenanim parovima) a ponekad zavrava i ubojstvom dok o
samom nasilju i ene nerado govore. injenica je da su kazne za ovo nasilje
ako do kazne uope i doe, u pravilu vrlo blage a nerijetko se svode i na puke
opomene ili uvjetne kazne koje su tek simboline naravi i nema sumnje da je
u tome zakazalo i nae zakonodavstvo kao i sudstvo budui da ne poduzima
odgovarajue mjere koje bi navele poinitelje da dobro razmisle o posljedicama koje e sami imati poine li ovo kazneno djelo. Vrhunac ovog nasilja nad
enama dogodio se nesumnjivo za vrijeme Domovinskog rata kada je veliki
broj ena bio izvrgnut ne samo poniavajuem maltretiranju ve i sustavnim
silovanjima. Nije li ak i na televiziji jedna ena iz Vukovara izjavila da gotovo
i nema ene koje su bile zatvorene u vukovarskim hangarima a da nije bila
silovana. Sve ove strahote koje su ove ene preivjele opisane su u nedavno
izaloj knjizi Sunica koja je dobila naziv po imenu estomjesene bebe
koja je leala pored majke dok su je silovali a majka je strepila da se beba ne
ugui jer su je zloinci prekrili svojim injelima da ne uju njezin pla. Ni ova
knjiga nije naalost naila na oekivani odjek niti u naoj javnosti, niti u knjiarskoj mrei u kojoj se uveliko nalaze i reklamiraju biografije raznoraznih
LANCI

starleta, a bogme ni nai politiari nisu pokazali poseban interes za patnje
ovih ena. Posebno iznenauje da ni saborske zastupnice nisu bile zainteresirane bez obzira iz koje su stranke za to da se u Saboru provede ozbiljna
rasprava o ovim masovnim silovanjima, njihovim posljedicama i kaznama
koje su povodom istih uslijedile (ako ih je uope bilo) i da li su u susjednoj
dravi provedene potrebne istrage i koje su mjere potom poduzete. Da nije
bilo desetak hrabrih ena koje su otvoreno govorile o ovim strahotama i da
se nije pojavila navedena knjiga gotovo da bi sve prolo a da ira javnost ne bi
ni bila upoznata s ovim zloinima a nije jasno je li silovanje uope i slubeno
proglaeno ratnim zloinom. Naim politiarima kao da su vaniji dobrosusjedski odnosi negoli otkrivanje neugodne istine.
injenica je da su zastupnice Sabora vie panje poklonile neprimjerenim
primjedbama upuene nekima od njih (madrac i tanga) o emu smo sluali
mnogo ee negoli o silovanim enama. Na ove primjedbe mogao se lako
dati duhoviti odgovor koji bi izazvao smijeh svih zastupmika dok se o problemu silovanih ena svakako morala odrati ozbiljna rasprava s odgovarajuim
zakljucima. Kao primjer duhovitog odgovora navedimo Churchilev odgovor
u engleskom parlamentu zastupnici s kojom je esto polemizirao. Jednom
prilikom mu je u aru rasprave dobacila: Gospodine da ste Vi moj mu, ja bih
Vam dala otrova, na to je on odgovorio: Gospoo da sam ja Va mu, ja bih
ga i popio. Naravno da je lako zamisliti kako su svi lanovi parlamenta na ovo
reagirali.
U pogledu silovanja ena u Domovinskom ratu zanimljivo je navesti i jednu
injenicu o mukarcima. Iako je i odreeni broj mukaraca to isto doivio za
razliku od ena oni o tome uope ne ele govoriti.
31
LANCI
Zagreb, 17.4.2012.
32
PODJELA PLIJENA
ostalo je ve normalno da se nakon dobivenih izbora nova vlast pri

imenovanju ljudi na kljune poloaje ponaa kao da se radi o podjeli
plijena nakon dobivene bitke. Tada se naime sva znaajnija mjesta dijele po stranakom kljuu tako da glavna stranka nove vlasti dobiva najvei
broj mjesta a koalicijski partneri manje, ovisno o tome koliki su postotak
glasova dobili na izborima. Naravno da znaajnu ulogu u toj podjeli imaju i
prvaci koalicijskih stranaka koji se katkada izbore za vei broj vanih mjesta
nego to bi im prema postotku dobivenih glasova pripadao. Pri imenovanju
novih ljudi formalno se svakako vodi rauna i o njihovoj strunosti, no nesumnjivo je da je najvaniji poloaj i ugled koji uivaju u svojoj stranci. Iako
je ovakav nain postavljanja ljudi na kljuna mjesta nasljeen od gotovo polustoljetnog prethodnog sustava ipak predstavlja znatan napredak u odnosu na prethodni s obzirom da je tada postojala samo jedna stranka koja je
vrsto drala cjelokupnu vlast i i sve znaajnije poloaje a ostavila nam je u
nasljee skupu, veliku i neuinkovitu administraciju na svim razinama koja
se odrala i nakon to se drava raspala. Naalost oito nema izgleda da se
ovaj kriterij da stranka na vlasti na sva kljuna mjesta postavi svoje ljude
u skorijoj budunosti promijeni bez obzira koliko je tetan za cijelo drutvo.
Nai vodei politiari nee naime jo dugo shvatiti i priznati, dok ne stasa
moda neka nova generacija, da bi ne samo za nas nego i za njih bilo bolje
da na sva znaajna mjesta u dravi dou iskljuivo sposobni a ne podobni
jer ljudi bi to, bez obzira kojoj stranci pripadaju itekako znali cijeniti i sigurno je da bi to pamtili i na sljedeim izborima. Istina je da i danas na nekim
vanim mjestima nalazimo ne samo podobne ve i sposobne ljude ali to je
prije iznimka negoli pravilo ali se ipak ne dogaa kao nekad u bivoj dravi
da polupismeni udba postane direktor banke a agronom direktor kemijske
tvornice. Ipak bilo bi sigurno bolje da se i politiari koji su na vrhu vlasti u
ovoj tekoj situaciji pri izboru kadrova na kljune poloaje ponaaju kao i
svi obini ljudi kada se sami ili njihovi najblii nau u ozbiljnim zdravstvenim problemima. Svatko tada naime eli da ga lijee najbolji i najsposobniji
lijenici i sve poduzima do do njih i doe. Bolesnika pritom ne zanima kojoj
LANCI

stranci lijenik pripada ili je moda vanstranaka osoba, niti koje je nacionalnosti, ni za koga je na izborima glasovao, je li vjernik ili ateist i sl. ve samo
eli da je vrstan u svom poslu kako bi mu brzo i uinkovito pomogao da mu
se zdravlje popravi. Meutim kada je bolesna drava i treba hitno poduzeti
mjere da joj se stanje popravi u pravilu se trae podobni i pouzdani kadrovi
iz vlastite ili koalicijske stranke a sve ostalo je manje vano.
U dananje vrijeme kada su sva podruja ekonomije, financija, prosvjete,
zdravstva, poljoprivrede... tako razgranata da ih jedan ovjek ne moe sam
svladati neophodno je da na vana mjesta u dravnoj upravi dou ljudi koji
su ne samo dobri strunjaci, ve i vrsni organizatori, da se okrue najboljima iz odreenog podruja za koje su zadueni. Poznato je naime da se prvorazredni ljudi rado nalaze u drutvu boljih od sebe dok se drugorazredni
okruuju treerazrednim kako bi sami dominirali u takvom drutvu. Ako se
oni na visokim i odgovornim mjestima ne okrue i ne savjetuju s najboljima
iz svog podruja sigurno nee moi donositi optimalne odluke kakve se od
njih oekuju. Praksa nam meutim kazuje da se ljudi na najviim poloajima u drutvu najee okruuju podobnim i poslunim koji e besprijekorno
provoditi njihove zamisli. Razumljivo je da i niz ljudi u strankama a koji su
zasluni za uspjeh stranke na izborima oekuju i odreenu nagradu za svoj
rad i stranaki vrh mora im neto pruiti da ne bi izazvao njihovo nezadovoljstvo. Najbezbolnije je da se to naini postavljajui ih na dobro plaena
savjetnika (to se na vrhu vlasti ve i radi) ili neka slina mjesta na kojima
se ne donose operativne odluke. Ma to o tome netko mislio ovakvo rjeenje
bilo bi za drutvo i najjeftinije jer ako ih se postavi na operativno mjesto takvi ljudi esto naine nemjerljivu tetu. Nismo li u blioj prolosti imali niz
promaenih investicija koje godinama otplaujemo.
Zanimljivu misao izloila je nedavno u Politici Danica Popovi ugledna profesorica Ekonomskog fakulteta u Beogradu - to si loiji u svom roenom poslu, sve glasnije razmilja o pitanjima od ireg drutvenog znaaja. Vrijedi
li to samo za Srbiju?
33
LANCI
Zagreb, 20.12.2012.
34
ZLOIN BEZ KAZNE
ako je prolo dvadesetak godina kako su snage JNA uz pomo etnika i

srpskih dobrovoljaca osvojile Vukovar i pritom uz razne druge zloine izvrile i mnogobrojna silovanja ena kako u Veleprometu tako i na raznim
drugim mjestima kao i u logorima u Srbiji, sve je ovo praktiki prolo bez kazne. Mada su u Domovinskom ratu silovanja okarakterizirana kao ratni zloin, za te zloine pravomono su osuene samo dvije osobe iako je vei broj
poinitelja izveden pred sud i svoj in su priznali no sud ih je oslobodio jer su
optueni tvrdili da se ene nisu opirale ovom gnusnom aktu to je vjerovatno
i istina. A nisu se opirale jer su im prijetili da e u tom sluaju biti namrtvo
isprebijane, a djecu e im poubijati to bi ti zloinci sigurno i uinili. Stoga
je uistinu teko shvatiti oslobaajue presude koje je sud donio sa ovakvim
opravdanjem. Kako se sad osjeaju ove ene kada se u Vukovaru sretnu sa
svojim silovateljima koji im se trijumfalno smiju u lice, nije teko zamisliti.
Kako se o ovim zloinima nad enama dugo utjelo a ni enama sigurno nije
bilo lako o tome govoriti, a neke od njih morale su ak pet, est puta istranim organima o tome iznositi mune i bolne injenice i pritom sve to morale
ponovo proivljavati, a nakon toga zlikovci su ostali bez kazne i sva ta sasluavanja ostala su bez ikakvih posljedica za zloince.
Kada su ove ene vidjele da od njihovih prijava nema nita, odluile su o svojim patnjama javno progovoriti i objaviti sve strahote koje su proivjele u
knjizi: Sunica. Knjiga je nazvana po imenu djeteta koje je lealo pored majke dok su je ovi monstrumi silovali. Da ne bi sluali pla djeteta, zloinci su na
dijete bacali svoje teke injele, a majka je strepila da se dijete ne ugui pod
teinom grubih injela i manje je mislila na vlastitu muku.
alosno je ali istinito da su u istragama i kanjavanju ovih zloinaca zatajili
i dravni istrani organi, sudovi, razne organizacije za istraivanje i dokumentaciju ratnih sukoba u kojima su vrlo aktivni razni pusii, terelike i sl.,
jer ih ovi problemi oito nisu posebno zanimali. Zanimljivo je primjerice da
je Zoran Pusi veliki borac za ljudska prava krajem listopada 2012. izjavio
na televiziji da za silovanja vukovarskih ena nije ni znao jer se vjerojatno
danonono bavio istraivanjima zloina koje su poinili Hrvati. Naravno da i
LANCI

te zloine treba kazniti ali se ne smiju zaboraviti ni zloini koji su poinjeni
nad Hrvatima.
Isto tako treba odati priznanje i Srbima koji su se borili protiv osvajaa Hrvatske koju su osjeali kao svoju domovinu, a poznat je i sluaj silovanja
Srpkinje koju je trebalo kazniti samo zato to se udala za Hrvata. U pogledu
nekanjavanja ovih masovnih silovanja ena posebno iznenauje nedostatak
solidarnosti ena za potrebom kanjavanja poinitelja ovih zloina. injenica
je naime da su u proteklih petnaestetak godina ene bile na mnogim kljunim poloajima bez obzira na nacionalnost i stranaku pripadnost i da su
mogle mnogo vie uiniti u smislu kanjavanja ovih zloina. Bilo ih je na ministarskim, predsjednikim, i vanim stranakim poloajima kako u HDZ-u,
SDP-u, HNS-u, HSS-u... Tuilatvu, Vrhovnom i Ustavnom sudu, komisijama
za istraivanje zloina i sl. no nisu pokazale poseban interes za zloine silovanja. Prilino je neobina izjava Ministrice vanjskih i europskih poslova da
bi se ove ene trebale nalaziti na prvim mjestima na raznim Pride manifestacijama koje su za ovu gospou oito vanije od istraivanja i kanjavanja
ljudi koji su silovali ene. Kada je rije o silovanjima u Domovinskom ratu
zanimljivo je da su tu strahotu doivjeli i mnogi mukarci ali oni o tome nerado govore i nisu imali hrabrosti da to iznesu u javnost. Treba ipak o svim tim
zlodjelima otvoreno govoriti i za sve poinitelje zahtijevati kaznu. Uza sve
uase koje su doivjele silovane ene, situacija im se pogorala injenicom da
su ih njihovi zlotvori esto drali zatvorenim da ne bi mogle izvriti pobaaj i
tek tada ih putali na slobodu. To je oito bio vrhunac sadizma kojeg je njihov
zloinaki um mogao smisliti na zadovoljstvo njihovih voa.
35
LANCI
27.2.2013.
36
JESU LI SRBI U SRBIJI KOJI ITAJU LATINICU

MANJE SRBI OD SRBA
U VUKOVARU KOJI NE MOGU BEZ IRILICE
ako obje suprostavljene strane imaju svoje argumente, nema sumnje da

bi se uz obostranu toleranciju i uvaavanje odreenih injenica moglo
nai neko kompromisno rjeenje koje bi zadovoljilo obje strane. Sigurno
je da je i irilino pismo znaajno za identitet srpskog naroda no vjerujem
da eventualnu odgodu uvoenje ovog pisma ne bi trebalo dramatizirati niti
shvatiti kao neku negaciju srpskog identiteta.
S obzirom da povremeno odlazim u Beograd gdje posjeujemo svoje prijatelje i roake a ranije sam redovno odlazio i na beogradski sajam knjiga mogu
rei da donekle poznajem njihovu izdavaku djelatnost a osobito tampu. I
danas putem interneta redovno pratim njihove dnevnike, tjednike i mjesenike, konkretno Blic (najtiranije novine u Srbiji), Danas, Vreme, Republiku,
e-novine, Kurir, Glas javnosti, Politiku online, te Vesti dana kao i internetski
portal Peanik tako da sam dosta dobro informiran o stanju u Srbiji. U vezi
zbivanja u Vukovaru oko irilice elio bih istaknuti da je zanimljiva injenica
da se svi navedeni listovi i asopisi kao i mnotvo knjiga tiskaju u Beogradu
latininim pismom. Zar su njihovi itatelji u Srbiji stoga manje Srbi od Srba u
Vukovaru koji smatraju da bi bili jako pogoeni i na neki nain obespravljeni
svakom odgodom uvoenja irilice u njihov grad.
Ne bi li ipak mogli malo priekati s ovim uvoenjem irilice barem dok ne
profunkcionira u nas pravna drava i svi zloini ne budu kanjeni da se ne
dogodi da ene u Vukovaru susreu na ulici svoje silovatelje koji im se smiju
u lice. itajui beogradske novine osobno sam doznao niz zanimljivih stvari za koje ranije nisam znao, primjerice da je Beograd jedini glavni grad u
Europi koji je za vrijeme 2. svjetskog rata na svom teritiriju imao ak etiri
koncentracijska logora i da je ukupno u masovnim grobnicama podno Avale
oko 68.000 osoba dakle priblino kao u Jasenovcu a rije je o Srbima, idovima i Romima, da je Draa Mihailovi 1945. uputio pismo dr. Anti Paveliu
s molbom da njegovim jedinicama dopusti prolaz kroz Hrvatsku, da je NATO
bombardirao Srbiju nakon uzaludnih zahtjeva da prekine genocid na Koso-
LANCI

vu na kojem su Miloevieve policijske i vojne snage ve ubile oko 12.000
Kosovara a nekoliko stotina tisua bilo je prisiljeno napustiti svoje domove,
da su etnici izvrili niz zloina nad vlastitim narodom koji je suraivao s
partizanima itd.
Nije mogue da i Srbi u Hrvatskoj nemaju saznanja o ovim zloinima samo
zato to se o njima pisalo latininim pismom.
37
LANCI
Zagreb, 13.5.2013.
38
BROJKE KOJE ZBUNJUJU
ada elimo neke stvari ili pojmove precizno objasniti redovno se sluimo brojevima ako je to ikako mogue. Ovakav postupak mogue je
primijeniti i pri analizi nekih drutvenih pojava pa i onih u raznim
sukobima... Hrvatsku se tako esto optuuje da je za vrijeme vojno-redarstvene operacije Oluja istjerala oko 200.000 Srba iz svojih domova koji su
potom morali otii u Srbiju. To tvrdi veina srpskih rukovodilaca na elu sa
Pupovcem i Stanimiroviem kao i onih iz Beograda a naravno i Savo trbac
a djelomino su u to uspjeli uvjeriti i Hako tuiteljstvo to je rezultiralo i
prvostupanjskom presudom naim generalima. Hrvati pak smatraju da cilj
operacije Oluja nije bilo protjerivanje Srba ve legitimnog oslobaanja dijela
vlastite zemlje a injenica je da su mnogi Srbi pritom iz odreenih razloga
napustili Hrvatsku. Pogledajmo stoga neke brojke i usporedimo pritom operaciju Oluja sa vojnom operacijom JNA Vukovar.
Operacija Oluja vodila se kao to je poznato od 4. do 7. kolovoza 1995. i
pritom je osloboeno 10.400 etvornih kilometara zemlje ili 18.4% ukupne
povrine Hrvatske.
Hrvatska vojska imala je ukupno do 200.000 vojnika, 400 tenkova i 350 topova te neodreen broj minobacaa. Srpska vojska imala je 40.000 vojnika u
napadnutom dijelu Krajine i 20.000 vojnika u slavonsko-baranjskom korpusu koji nije djelovao, 200 tenkova, 250 topova i neodreen broj minobacaa.
Prema tome omjer obrane i napadaa bio je u ljudstvu 1/3.3 tj. na jednog
branitelja 3,3 napadaa, u tenkovima 1/2, u topnitvu 1/1,4.
Usporedimo sada ove podatke sa onima iz operacije Vukovar koja se vodila od 25. kolovoza do 18. studenog 1991. dakle 86 dana. Ovdje je napadala
JNA (naravno bez Hrvata i Slovenaca) a grad je branio Zbor narodne garde
s policijom Hrvatske. Za vrijeme zauzimanja grada JNA je imala oko 80.000
vojnika 1600 tenkova i oklopnih transportera 980 topova i 350 protuzrakoplovnih topova dok je Zbor narodne garde imao 6.700 vojnika, 26 tenkova i
oklopnih transportera, 52 topa do 100 mm i 32 preko 100 mm. Prema tome
omjer obrane i napadaa bio je u ljudstvu 1/12, u tenkovima 1/61 a u topnitvu 1/19. Pogledamo li ove omjere u broju ljudi i koliini oruja branitelja i
LANCI

napadaa u ove dvije operacije i pretpostavimo li da su i jedni i drugi branili svoje domove teko je objasniti injenicu da su ih jedni branili 72 sata a
drugi 86 dana dok su prvi imali neuporedivo povoljniji odnos ljudi i oruja
od drugih, a uz to u Kninu je u borbama oteeno tek nekoliko kua dok je u
Vukovaru uniten vei dio grada. Zanimljivo je da je Hako tuilatvo trailo
topnike dnevnike kojima su eljeli dokazati prekomjerno granatiranje Knina jer drugih dokaza nije bilo.
Kako nijedan vojni strunjak ne bi mogao dati razumno objanjenje za golemu vremensku razliku koja je bila potrebna za osvajanje ova dva grada,
objanjenje se moglo nai jedino na drugi nain. Nema sumnje da je postojala
zapovjed za evakuaciju Krajine koju su potpisali general JNA Mile Mrki i
predsjednik RSK Mile Marti u dogovoru s vlastima u Beogradu da se Srbi
evakuiraju s podruja Krajine a zatim se za izgon Srba optui Hrvatska vojska... Ovu je tezu oito svesrdno podrala i glavna haka tuiteljica Carla del
Ponte i ona je odmah bila jako zainteresirana za hapenje generala Gotovine
i drugih hrvatskih generala a zanimljivo je da je naelnik generaltaba JNA
general Veljko Kadijevi uope nije zanimao. Nikome u Hakom tuilatvu
nije bilo nimalo udno to je general Kadijevi na brzinu napustio Beograd
i otiao u Moskvu im se pred njegovom kuom u Beogradu pojavio predstavnik Hakog suda. Kadijevi je takoer dobio i rusko dravljanstvo a da se
nitko u Haagu nije zapitao je li za to postojao i neki drugi razlog osim velike
ljubavi za Rusiju.
Napomena: brojani podatci su preuzeti iz Wikipedije
39
LANCI
Zagreb, 17.3.2014.
40
O SLIKAMA U NAIM VELEPOSLANSTVIMA
edavno smo doznali iz naeg tiska da se u slubenim prostorijama

naeg veleposlanstva u Parizu nalazi Titova slika. Ova slika moe svakako zbuniti nekog posjetitelja koji je poslom doao u ove prostorije
da se upita je li doao na pravo mjesto ili u predstavnitvo neke nepostojee drave ili pak u privatni stan nekog jugonostalgiara. Naravno da i nas
kao graane ove samostalne drave - lanice EU zanima ije se slike nalaze
u ostalim veleposlanstvima RH. Navodno ne postoji nikakav propis koji bi
odreivao ije bi slike trebale stajati u prostorijama veleposlanstva jer to odgovorni ne smatraju (sluajno ili namjerno) bitnim pitanjem ve se preputa
na volju samom veleposlaniku da stavi sliku koju eli ili pak smatra da bi
se svidjela njegovom pretpostavljenom. Logino je ipak pretpostaviti da se
slike u veleposlanstvima samostalne drave nalaze makar i uz preutnu suglasnost nadreenih tj. predsjednika drave, vlade i resornog ministarstva
a ne samo po elji veleposlanika. Poznavajui donekle naklonost navedenih
ne bi nas smjelo iznenaditi da se uz ili umjesto slike u Parizu nalazi i slika
vrlo popularnog i utjecajnog negdanjeg predsjednika SRH Vladimira Bakaria ili pak Jovana Rakovia koji je neko vrijeme bio i potpredsjednik Sabora RH i osniva jedne politike stranke. A vjerojatno se ponegdje nalaze i
slike prethodnog ili sadanjeg predsjednika RH koji su na visokim mjestima
popularnosti kod mnogih ljudi mada su poznatiji po svojim vicevima negoli
dravnikim potezima. Poznavajui politike simpatizere najutjecajnijih dananjih politiara kao i njihovih savjetnika moe se sa sigurnou tvrditi da
je minimalna vjerojatnost da se u nekom veleposlanstvu nalazi i slika Prvog
hrvatskog Predsjednika koji je svakako najzasluniji za stvaranje samostalne
Republike Hrvatske. Evo to je o njemu izjavio uvaeni savjetnik prethodnog i sadanjag Predsjednika RH, na osnovu ega dolazimo do navedenog
zakljuka: Tuman je bio prvi istinski separatiskiki nacionalist koji je doao na vlast u Jugoslaviji. Ovo je na Hakom sudu u raspravi o genocidnosti
Hrvata nad Srbima izjavio glavni srpski tuitelj oduevljen ovom izjavom savjetnika Predsjednika RH.
Navedimo jo na kraju to je dr. Zdravko Tomac jo kao visoki dunosnik
LANCI

SDP-a i Savjetnik u Saboru SRH napisao o Titovim slikama u svojoj knjizi
Prijepori o nacionalnom tiskanom jo 2003. na 294. str.: Podsjeam da smo
sve donedavno vodili teku borbu objanjavanja da u suvremenoj hrvatskoj
dravi i u modernoj socijaldemokratskoj stranci u njenim slubenim prostorijama ne mogu visjeti kao stranaki simboli Titove slike. S ovim se oito
ne slau oni koji su izgubili voljenu dravu te ele zadrati barem njezine
simbole. A u novoj bi dravi rado zadrali poloaje i privilegije.
41
LANCI
Zagreb, 28.3.2014.
42
DOK SE O NEKIM ZBIVANJIMA RADO I ESTO GOVORI

O NEKIMA SE UPORNO UTI
oto smo u dananje vrijeme obasuti mnotvom informacija iz niza

pismenih i usmenih izvora informacija moramo se selektivno koristiti
ovim izvorima ako elimo biti dobro informirani o vanim zbivanjima
kod nas i u svijetu. Kritiki i selektivno moramo ih koristiti stoga to se o nekim vanim dogaajima malo i rijetko pie i govori dok se o nekim nebitnim i
nevanim svakodnevno, opirno pa i tendenciozno kada je rije o politikim
dogaajima pie i govori. Primjerice rado se i esto govori i pie o ustakim
zloinima u Jasenovcu doke uti o jugokomunistikim zloinima u bivoj dravi. Naravno nije sporno da se u Jasenovcu dogodio veliki zloin, no sporan
je broj rtava koji se ovisno o izvoru kree od 60 tisua do deset puta veeg
broja, a vjerojatno je negdje oko 60 tisua. Bilo bi svakako poeljno da se
na osnovu temeljitog istraivaja odredi to tonije stvaran broj rtava a ne
samo na osnovu popisa dovedenih ljudi (Srba, idova, Roma i Hrvata) jer dio
zatoenika bio je upuen na prisilni rad u Njemaku, dio je puten zamjenom
a neko vrijeme bio je zatoen i dr. Vlatko Maek koji je nakon rata ivio i
umro u SAD-u. Prve jedinice JNA ule su u Jasenovac 03.05.1945. dok je logor definitivno zatvoren 1947./48. a zadnje dvije godine logor oito nije bio
ljeilite. Jasenovac je uistinu bio logor dva totalitarna reima od 41. do 45.
ustakog a od 45. do 47. jugokomunistikog. Dok se o prvom uveliko govori i
pie i svake godine odravaju se sveane komemoracije na kojima se polau
vijenci, dre govori i vodi se rauna o tome tko je sve od uzvanika doao dok
se o zbivanjima u drugom razdoblju nita ne govori jer to je strogo uvana
tajna i veina ljudi uistinu o tome nita i nezna.
injenica je takoer da se o pojedinim zloinima Domovinskog rata mnogo
pie i govori kao primjerice o obitelji Zec itali smo i sluali stotinu puta,
nainjena je o tome i kazalina predstava, postoji zahtjev da se neka ulica ili
trg nazove tim imenom dok se o zloinima jugoarmije mnogo manje zna iako
je primjerice ubijeno oko 400 djece, u kabrnji je pak ubijeno niz obitelji a
ne navodi se nijedno ime jer to oito nekima nije vano a dovoljno je navesti
broj ubijenih. Bilo bi svakako poeljno da se jednako odnosimo prema svim
LANCI

zloinima i da se kazne svi poinitelji bez obzira kojoj strani pripadali.
Pogledajmo sada o emu se uti u Srbiji, o emu oni ne ele govoriti iako je
o tome objavljen lanak u Politici od 07.03.2009. U uvodnom lanku toga
datuma objavljen je razgovor novinarke Slobodanke Ast s direktoricom istorijskog arhiva Beograda dr. Brankom Prpa a nosi naslov NEDI JE UBICA I
SRBA I JEVREJA I CIGANA. Ona je ovdje izjavila da e u izdanju istorijskog
arhiva Beograda uskoro izai osam knjiga o Banjikom logoru i u dva toma
javnosti e biti predstavljen izuzetno vaan dokument sa 23.670 dosjea banjikih logoraa... U ovom intervjuu doznali smo iz prve ruke da je Nedieva kvislinka uprava servisirala njemaku okupacijsku vlast u svemu i zbog
obimnog posla organizirala je specijalno tzv. jevrejsko odeljenje i na teritoriju Beograda i Srbije i od 12.000 idova preivjelo ih je 1500 i to onih iz
mjeovitih brakova a blizu 9.000 beogradskih idova likvidirano je u prvoj
godini. Beograd je uz to na svojoj teritoriji imao ak etiri logora dok nijedan
prijestolniki grad u Europi nije na svom teritoriju imao logor. Prema izjavi
dr. Prpe pretpostavlja se da je podno Avale za Nedieve vladavine sahranjeno
oko 68.000 osoba idova, Srba i Cigana dakle priblino isto koliko i u Jasenovcu. Bilo bi stoga svakako normalno da se i ovdje svake godine dre komemoracije kao i u Jasenovcu. Naravno da nema nita od toga jer se o tome
uporno uti i mnogi Beograani i ne znaju za ovo stratite niti u koli ue o
tome to se radilo za Nedieve vladavine koji je i sam nakon uhienja nainio
samoubojstvo iskoristivi nepanju uvara i skoivi s treeg kata.
Njegova zlodjela tajile su i vlasti bive Jugoslavije kao i sadanje vlasti Srbije
jer nije im bilo lako objasniti mlaim naratajima da su Nedievi vojnici i policajci dakle Srbi ubijali zajedno s njemakim vojnicima Srbe, idove i Cigane
i da to nisu inili samo ustae. U Srbiji se takoer taji da su nakon vukovarske
bitke kod njih osnovani logori i to u Stojievu, Begejcu, Niu, Sremskoj Mitrovici i Beogradu u koje su doveli tisue mukaraca, ena i djece iz Vukovara i
drugih okupiranih naselja Hrvatske, U ovim logorima vrila su se masovna
silovanja ena, mukaraca pa i djece kao i divljaka premlaivanja i ubijanja
ljudi no o svemu tome nije se ni govorilo ni pisalo a ovim se logorima nije
bavio ni Haki sud. Kada su preivjeli razmjenom puteni na slobodu eljeli
su na ova mjesta postaviti spomen ploe i uputili su stoga pismenu molbu
za dozvolu i predsjedniku Tadiu a kasnije i Nikoliu no nikad nisu dobili
odgovor i ploe naravno nisu postavljene i vlasti oekuju da ovi logori padnu
u zaborav. Istina je da se ni predstavnici Hrvatske vlade nisu posebno trudili
da podupru ove molbe ve su im prioritet bili u tome da uspostave im bolje
odnose sa Srbijom i na sastancima s njima izmjenjivali su po tri poljupca uz
obeanje da e se potruditi da Srbija im prije ue u EU. O stotinjak i vie jama
43
LANCI
44

u Hrvatskoj i Sloveniji u kojima se nalaze kosti preteno Hrvata ali i predstavnika drugih narodnosti ubijenih nakon predaje poslije Drugog svjetskog
rata tijekom Krinog puta nakon Bleiburga. Jugoslavenske vlasti nisu vodile
brigu i to ih nije zanimalo no naalost i hrvatske vlasti samo su djelomino
a ne sustavno istraile ova masovna ubojstva dok dolaskom SDP-a na vlast
izgubljen je praktiki svaki interes za ovo istraivanje a ni Hrvatski sabor ne
eli vie biti pokrovitelj Bleiburkih komemoracija opravdavajui to bojazni
da bi se meu tisuama ljudi na komemoraciji mogao pojaviti i netko u crnoj
uniformi meu tisuama ljudi a to bi za pojedine lanove Sabora bilo nepodnoljivo. Na taj nain eli se pomalo zaboraviti stravian zloin ubijanja nekoliko desetaka tisua ljudi bez suenja u roku od nekoliko tjedana. Zloin
su poinili jugokomunisti po naredbi s najvieg mjesta a za opravdanje sami
sebe su proglasili antifaistima a ubijene faistima i samo su opravdali svoj
omiljeni pozdrav: Smrt faizmu kojeg su tako voljeli drug Staljin kao i drug
Tito. Taj zloglasni pozdrav imao je i neposrednu primjenu u praksi. Ako su
naime smatrali za nekoga da nije vjerni izvrilac njihovih naloga, proglasili
su ga faistom i navedeni pozdrav proveli po kratkom postupku. Jugoslavenski komunisti mrzili su pozdrav Za dom spremni jer su smatrali da su se njime sluili samo uskogrudni hrvatski nacionalisti koji su vie voljeli svoj dom
i domovinu negoli plemenite ideje svjetskog komunizma.
Nije li se i sam Staljin s ponosom smatrao prvim antifaistom a zna se da se
o njihovim zloinima nije smjelo govoriti iako ih je bilo nemali broj u Sibiru
kao i na drugim mjestima.
Takoer se malo zna o velikim zloinima na zloglasnom Golom otoku, koliko je ljudi tamo i zbog ega otpremljeno a koliko se vratilo? Naravno da je i
meu komunistima i antifaistima bilo i asnih ljudi koji su se borili za svoje
ideale, a bilo je dosta i onih drugih.
O silovanim enama tijekom Domovinskog rata takoer se doznalo neto
vie tek poto su one izdale knjigu o strahotama koje su proivjele a konkretno vrlo malo se toga poduzelo da im se olaka ivot, da dobiju neka obeteenja, da se zloinci kazne i da se ne dogaa da ih sretnu na slobodi kako
im se smiju u lice. alosna je injenica da je i Hrvatska vlada malo u tom
pogledu nainila iako je u proloj vladi ena bila i predsjednica a u dananjoj
dvije podpredsjednice su ene i nismo nikada uli da su neto u tom pogledu
poduzele i vie ih izgleda brinu vlastite toalete i gay parade negoli problemi
silovanih ena. Mukarci pak koji su isto doivjeli ne ele o tome ni govoriti
a moda i stoga to misle da ne bi zbog toga ionako nitko nita poduzeo.
Pomalo je otuna istina koju valja priznati da smo se mi u Hrvatskoj ve privikli i zbog dugogodinje utnje smatramo pomalo normalnim da se govori i
LANCI

pie djelomice i pod utjecajem vrlo uinkovite propagande projugoslavenski
i internacionalno orijentiranih ljudi i na najviim poloajima malo se zna o
stradanjima Hrvata a gotovo nita o zloinima jugokomunista i je li netko za
to odgovarao. Dovoljno je rei da su poinitelji zloina bili antifaisti i oni su
praktiki automatski amnestirani. Zanimljivo je primjerice da se za zloine
nainjene u vrijeme NDH o kojima se rado govori i ne pita je li za njih netko i
odgovarao jer odgovor mnogi i ne ele uti a glasi: itava vlada i niz generala
i viih asnika osuena je na smrt i kazna je odmah i izvrena (to je jedinstven sluaj u Europi jer i na sudu u Nrnbergu nisu svi Hitlerovi ministri
osueni na smrt) a desetci tisua ljudi ubijeni su bez suenja.
Ako je pak netko izbjegao zarobljavanje i suenje i uspio izbjei u inozemstvo likvidaran je ondje makar i desetak godina kasnije od tajnih agenata. A
je li netko kanjen putem suda za zloine jugokomunista bolje je i ne pitati.
uti se takoer i o gospodarskom pojasu Hrvatske na moru zbog ega gubimo godinje desetke milijuna dolara, kao i o sramotnom ugovoru Raanove
vlade sa Crnom Gorom o Prevlaci i zajednikom kontrolom morskog pojasa
hrvatske i crnogorske policije, kao i o granici Hrvatske i Srbije na Dunavu...
Bilo bi svakako poeljno da se vie govori i o Srbima koji uistinu vole ovu
zemlju i zajedno su se s Hrvatima i drugim nacionalnim manjinama borili
protiv agresije JNA na Hrvatsku.
45
LANCI
Zagreb, 25.5.2014.
46
DO KADA E PADATI STANDARD U RH
nas je ve postao obiaj da stranka ili koalicija na vlasti, elei da je

zadri i nakom izbora, krivnju za svoje neuspjehe i neispunjena obeanja redovno baca na svoje prethodnike. Oni su naime po njihovom
miljenju tako loe vodili dravu nainivi niz pogrenih poteza koje nova
vlast mora ispraviti prije negoli pone ostvarivati svoje planove i predizborna obeanja i zato im treba barem dva mandata a ne tek nekoliko mjeseci kao to su obeavali. Praksa takoer pokazuje da uz to nisu nita nauili
analizom tuih pogreaka ve ih samo ponavljaju kreui se u pogrenom
smjeru tako da zemlja tone pomalo sve dublje poveavajui dugove i nezaposlenost. Naravno da bismo svi mi eljeli da konano dobijemo vlast koja e
se istaknuti svojim kvalitetnim radom i podizanjem standarda a nee vlastite
neuspjehe opravdavati loim radom svojih prethodnika. Istina je dodue da
u svakoj vlasti ima i znatan broj sposobnih i spretnih ljudi koji su za razmjerno kratko vrijeme uspjeli stei znatno bogatstvo no teta je to se to odnosi
samo na njih i njihove prijatelje i roake dok veini graana standard naalost sve vie pada. Mora se priznati da je potrebna prilina domiljatost doi
primjerice na ideju o jednodnevnoj mirovini kojom su si pojedinci osigurali
visoku doivotnu mirovinu i osigurali budunost i sebi i svojoj djeci. Uz to
valja znati i donijeti zakone i propise koji im omoguuju stjecanje bogatstva
i kupovanje skupocjenih stvari (automobila, slika, kua, zemljita i dr.) na nain koji po miljenju obinih ljudi nije nimalo moralan ali nije ni protuzakonit. Istina je da je u nekoliko sluajeva bogaenja i odustajanja od kupovine
skupocjenih automobila dolo i do suda kao i osuda javnosti no to se dogodilo zbog pritisaka u sredstvima informiranja ili kada je stjecanje imetka
prevrilo svaku mjeru. Zahvaljujui takvim neslubenim obavjestima doznali
smo primjerice da Vlada, Sabor, upanije, 128 gradova i 164 dravnih i javnih
institucija (koje su odgovorile na upit) imaju ukupno 15.443 automobila kao
i stotine raznih udruga i neprofitnih organizacija koje se veinom financiraju iz dravnog prorauna raspolau sa 2012 nekretnina vrijednih oko 2,5
milijarde kuna a ostvarile su viak prihoda od 820 milijuna kuna a sve je to
plaeno novcem izvuenim raznim propisima i porezima iz depova graa-
LANCI

na. I zato se tim novcem pojedinci lako razbacuju. Kao pozitivan primjer iz
javnog ivota u nas moemo se pohvaliti da se sve vie ena nalazi na raznim
poloajima u vlasti. Istina je dodue da su neke od njih javnosti poznatije po
svojim modernim i skupim toaletama negoli po rezultatima svoga rada. Kod
predstavnika vlasti neki su pak poznati po tome to im je visoko mjesto u
vladi ujedno i prvo radno mjesto, zanemarimo li plaeni rad u nekoj stranci.
Mnogi pak zamjeraju nekim pojedincima na poloajima da premalo rade s
obzirom na njihova primanja i privilegije koje im vlast donosi. To meutim
ne znai da su ovi kritiari uvijek u pravu znajui naime da su neki od njih
postavljeni na visoke poloaje zahvaljujui njihovim politikim, rodbinskim
i kumovskim vezama a ne svom znanju, sposobnosti, iskustvu i kvalifikaciji.
Za takve ljude je bolje da rade to manje jer tako naine manje tete a nerijetko bi bilo bolje da primaju plau i ne rade nita jer tete uope ne bi bilo.
To se posebno odnosi na one koji su spremni da rade kao konji kad ve
glavu i onako ne koriste. Ipak iznenauje da veina ljudi na poloajima ne
shvaa da bi ne samo za nas, nego i za njih bilo bolje i da bi i oni bili sigurniji
na svojim poloajima kada bi se prije donoenja vanih odluka savjetovali
sa najboljim strunjacima iz podruja za koje su zadueni i kada bi posluali
njihove primjedbe i savjete. U tom sluaju birai bi imali vee povjerenje u
predstavnike vlasti i lake bi donosili odluke na sljedeim izborima. No kako
se to ne dogaa, ili tek vrlo rijetko vanije im je miljenje stranakog vrha
negoli vrhunskih strunjaka. Objanjenje za ovakav postupak moemo nai
tek u tvrdnji psihologa koja glasi: prvorazredni ljudi osjeaju se dobro i rado
se nalaze u drutvu boljih od sebe, dok se drugorazredni redovno okruuju
treerazrednim prema kojima se osjeaju superiornim. Dakle pravi boljitak
i napredak moemo oekivati tek kada na odgovorna mjesta dou i prvorazredni ljudi bez obzira kojoj stranci pripadaju, i ostaje nam tek nada da e se
i to jednom dogoditi.
47
LANCI
Zagreb, 18.8.2014.
48
GDJE SE NIMALO NE TEDI
obro nam je naalost poznato da se i drava kao i golemi broj graana

nalazi u velikim dugovima jer se godinama vie troilo nego to se
zaraivalo. Do ovakve situacije nije se dolo preko noi i neozbiljno
je i naivno za ovakvu situaciju kriviti prethodnu vladu jer na odreene financijske probleme strunjaci su upozoravali jo od 2000 godine. Od tada se
promijenilo nekoliko vlada no nijedna nije povukla odlune poteze kojima bi
rijeila nastajue probleme koji su se postupno poveavali ve se svaka brinula samo o tome kako e se odrati na vlasti na iduim izborima. Navedimo
sada nekoliko primjera koji ukazuju gdje se sve moglo i trebalo tedjeti a
odgovorni na to nisu ni pomiljali. Poimo stoga od samog vrha vlasti dakle
od Predsjednika drave. Nije ba jasno i razumljivo zato je svojevremeno
donijeta i na iji prijedlog odluka da se njemu po silasku s vlasti doivotno
osigura uz visoku mirovinu to je normalno i automobil s vozaem, tjelesne
uvare, radni prostor, tajnicu i sl. to primjerice u Sloveniji nikome nije ni
palo na pamet. Od biveg Predsjednika oekuje se dakle da se doivotno (!)
bavi politikom bez obzira na svoje (ne)sposobnosti a kada bivih bude nekoliko mogla bi nastati prava zbrka ako bi svi koristili svoja ovlatenja. Za
aktivnog pak Predsjednika RH radi itava vojska od preko 130 ljudi meu
kojima je i niz dobro plaenih savjetnika za sve i svata iako mu ovlatenja
nisu ba osobito velika, no za odravanje ovako velikog pogona (u Zagrebu
i na Brijunima) potrebna su prilino velika sredstva. Kako na Predsjednik
voli mnogo putovati (osobito tijekom godine pred izbore) naravno s velikom
pratnjom i uvarima, bilo bi zanimljivo utvrditi koliko to u prosjeku mjeseno stoji porezne obveznike koji to plaaju. Isto vrijedi i za predsjednika Vlade
koji takoer gotovo svakodnevno putuje po zemlji u pratnji svojih savjetnika
i uvara a za njim ne zaostaju ni mnogobrojni ministri. Oba Predsjednika ponekad tijekom jednoga dana posjete dva mjesta na raznim krajevima drave i stoga se slue helikopterom to znatno poskupljuje putovanje. Kako na
ovim putovanjima redovno dre i uobiajene govore pri emu daju i prazna
obeanja oito je da za ozbiljan rad i za donoenje odluka kojima bi poboljali stanje u zemlji nemaju ni vremena ni znanja. Ipak njima je najvanije da
LANCI

na kljuna mjesta i u saborske klupe postave stranake prijatelje i roake
koji e postupati prema njihovim direktivama a za to nije potrebna posebna
strunost ni znanje a sve greke ionako plaaju drugi. Znatne utede mogle
bi se postii i smanjenjem trokova Sabora. Obiaj je naime da se zstupnicima posebno plaa i sudjelovanje u raznim odborima tako da neki mjeseno
dobiju i po 50.000 kuna to bi trebalo obustaviti, a izostanak na redovnim
sjednicama trebalo bi i financijski kanjavati kako se ne bi dogaalo da na
nekim sastancima sudjeluje 10 do 15 sabornika. Nema sumnje da se velika
sredstva godinje troe i na odravanje i kupovinu velikog broja slubenih
automobila kako u gradovima, upanijama i ministarstvima kao i u dravnim
poduzeima i taj broj morao bi se radikalno smanjiti barem na polovinu ako
ne i vie ime bi se utedjeli desetci milijuna kuna godinje. U nas je praktiki
nezamislivo da se niz gradskih, upanijskih kao i vladinih dunosnika vozi na
posao biciklom ili sredstvima javnog prevoza to je u nekim skandinavskim
zemljama normalna pojava ili se voze vlastitim automobilima.Na taj nain
utedjela bi se uistinu vrlo velika sredstva i neki porezi bi se bitno smanjili. Pri kupovini novih luksuznih automobila pomalo je smijeno objanjenje
koje obino sluamo (kao i u sluaju sisake upanice) da je rije o utedi jer
su ranije vozili luksuznije automobile a sada prelaze na niu klasu i tako ine
rtvu na svoj raun.
Drava takoer izdano financira veliki broj raznih udruga kao to su primjerice Babe, Documenta, Graanski odbor za ljudska prava, Centar za mirovne studije i druge a da se za neke od njih i ne zna ime se tono bave i
kome su potrebne.
Vlada bi konano morala ozbiljno zapoeti bitnim smanjenjem velike i neuinkovite administracije od opina i upanija do same vlade koja neprekidno
raste i izmilja stalno nove zahtjeve kojima odbijaju nove kako domae tako
i strane investitore.
Ima naravno jo niz mogunosti za rezanje trokova drave, primjerice smanjenje broja gradova, upanija i ministarstava, raznih agencija kao i ukidanje besplatnih mobitela, novanih kartica, nepotrebnih slubenih putovanja,
subvencije kazalinih predstava za elitu na Brijunima, smanjenje golemog
broja povlatenih mirovina itd.
I na kraju ako nam je bolesna drava, zato ne bismo uinili isto to radimo sami sebi kada nam se pojave ozbiljni zdravstveni problemi. Tada nam
je najvanije da nas lijee najbolji u struci bez obzira na njihovu stranaku
pripadnost, nacionalnost, vjeru, spol i slino.
Vjerovali ili ne tako se ponaaju i politiari u sluaju svoje bolesti, ali ako se
razboli drava, oni trae da je lijee iskljuivo ljudi iz stranke na vlasti
49
LANCI

iako esto ti isti ljudi poduzimaju mjere kojima se stanje u dravi jo vie
pogorava.
Sjetimo se da je drava prije dvadesetak godina (1993. 95.) bila takoer u
velikim problemima: etvrtina zemlje bila je okupirana, imali smo 600.000
izbjeglica i prognanika, mjesena inflacija do 100%. Ali situacija se promijenila. Inflacija je zaustavljena, uvedena je novana jedinica kuna umjesto HRD.
Operacijama Bljesak i Oluja zemlja je osloboena, a tada je u Valentievoj
vladi bilo 70% ljudi koji nisu bili lanovi vladajue stranke to je danas teko
zamisliti.
50
LANCI
Zagreb, 10.12.2014.
MALO PA NITA
onano je odreen dan izbora za predsjednika RH i to svega 38 dana

prije samih izbora dok e slubeno predstavljanje kandidata zapoeti
tek 8.12. kada kandidirani prikupe 10.000 potpisa. Tek tada e izabrani kandidati poeti kampanju i to e trajati svega 20 dana to je nezamislivo
kratko za neku ozbiljnu demokratsku zemlju. No prije ovih izbora vrijedno
je osvrnuti se na dva ranija predsjednika nakon Tumana. Prvi je svakako
Stipe Mesi predsjednik u dva mandata, dakle punih 10 godina. On je svima
dobro poznat jo od hrvatskog proljea kada je kao vjeran lan SKJ osudio
Deklaraciju o hrvatskom jeziku i traio otru kaznu za sve njegove potpisnike. Kao predsjednik u drugom mandatu nakon to je izabran u drugom krugu
uz veliku apstinenciju biraa, poznat je po detumanizaciji koju je svesrdno
provodio pokazujui novinarima u predsjednikoj rezidencij telefon s kojeg
se Tuman dogovarao s Miloeviem u vrijeme rata i kao vrhunac priajui
viceve o pokojnom predsjedniku to je vjerojatno jedinstven sluaj u novijoj
europskoj povijesti. Poznato je takoer da je u vrijeme boravka u SAD-u izgubio dolarski ek na znatnu sumu novca koje su mu donirali nai iseljenici
kao pomo u borbi za samostalnu Hrvatsku.
Kao vrhovni zapovjednik oruanih snaga donio je odluku da se umirove ponajbolji generali hrvatske vojske jer su javno objavili pismo u kojem su traili
da se prestane blatiti Domovinski rat to je on pravdao time da se aktivna
vojna lica ne smiju baviti politikom.
Prije oslobodilake akcije Oluja napustio je HDZ i zajedno s Manoliem osnovao novu stranku HND oekujui da e povui za sobom veliki broj lanova
HDZa to se naravno nije dogodilo. Bio je to posvemanji neuspjeh. Mesi je
dostavio Hakom tuiteljstvu bez ikakve selekcije dokumente meu kojima
su Brijunski transkripti na temelju kojih je 2001. podignuta optunica protiv Gotovine, a takoer je i sam bio zatieni svjedok na Hakom sudu. Nakon
nepravomone presude Gotovini ovaj Mesiev protuzakoniti, veleizdajniki
in pokuao je relativizirati Ivo Josipovi tvrdei da nije bitno je li se potovala ustavna procedura, bitno je da nita nije falsificirano. Po isteku drugog
mandata Mesi si je osigurao lijepu budunost do kraja ivota: automobil sa
51
LANCI

vozaem, ured, tajnika i uvara. Izgradio si je lijepu novu kuu novcem koji
mu je posudio prijatelj ije ime ne eli otkriti.
I sadanji predsjednik takoer eli pod svaku cijenu dobiti i drugi mandat i
ve mjesecima obilazi cijelu zemlju, daje obeanja koja ljudi ele uti, obeava
novu pravednost, izmjenu ustava, okruio se nizom savjetnika koji nisu nita
doprinijeli stvaranju samostalne RH, nego naprotiv kao Budimir Lonar zadnji ministar vanjskih poslova bive drave koji se za vrijeme Domovinskog
rata zalagao u New Yorku za embargo na uvoz oruja u Hrvatsku kako se ne
bi mogla oduprijeti agresiji JNA. Isti je bio Predsjednik za vanjsku politiku i
meunarodne odnose kod Josipovia. Predsjednik Josipovi je svakako poznat po tome to za protekle 4 godine putujui po zemlji i inozemstvu bio
toliko zauzet samoreklamiranjem da nije uspio ni znao povui nijedan znaajniji dravniki potez po kojem bi ga ljudi pamtili, a ne samo po ZAMP-u
i njegovoj slatkorjeitosti. Usto ima i privienja ustake zmije o kojima je
govorio u izraelskom parlamentu, dok se u sarajevskom parlamentu ispriao zbog Tumanove agresije u Bosni, zadivljen je crvenom zvijezdom na
partizanskoj kapi, a uope ga ne zanimaju zloini komunista niti ije se kosti
nalaze u stotinjak velikih jama u naoj zemlji. U svom predsjednikom kabinetu dri bistu ovjeka poznatog po izreci: prije e Sava tei uzvodno nego
to e Hrvatska postati samostalna drava. Smatra takoer normalnim da
u naim veleposlanstvima jo uvijek stoji izvjeena Titova slika. Ako bismo
eljeli saeto izrei to je u ove zadnje etiri godine uradio i postigao sadanji
predsjednik, mogli bismo to izrei u tri male rijei iz Matoeve tragedije u tri
ina: MALO PA NITA.
Ostaje nam ipak nada da emo nakon ovih izbora dobiti predsjednika ili
predsjednicu koje emo pamtiti po konkretnim djelima a ne samo lijepim
rijeima i koja e se zalagati za bolji ivot svih ljudi Republike Hrvatske.
52
LANCI
Zagreb, 15.12.2014.
CIJENA NIJE VANA
ema sumnje da i danas plaamo cijenu za nebrigu o visini trokova za

razne poduhvate u posljednih 70 godina da ne idemo u dalju prolost
za koje nismo pitali koliko su kotali i koju su nam korist donijeli. Uzmimo za primjer razna putovanja nekad i danas. Obian ovjek bi pod putovanjem pomislio na cijenu putne karte eljeznice, broda ili aviona to je za
dravni budet svakako beznaajna svota, no putovanja dravnika su neto
drugo, ona su malo . skuplja. Poznato je primjerice da je Tito godinama vrlo
mnogo putovao po vlastitoj zemlji tako i po inozemstvu. O ovim putovanjima
mnogo se pisalo i govorilo no o cijeni i koristi utjelo se ili tek uzgredno pomenulo kao o nebitnim detaljima. Osobno sam svojedobno bio vrlo iznenaen kada sam putujui autom iz Slavonskog Broda u Zagreb (blizu 200 km.)
cijelim putem prolazio kroz kordon policije (milicije) jer je s obje strane
ceste svakih 10 15 metara stajao po jedan policajac. Razlog je naravno taj
to je pola sata nakon mene prolazila iz Beograda u Zagreb Titova kolona automobila koju sam tada vidio u Zagrebu. To je oito bio uobiajen postupak
prilikom Titovih putovanja po Jugoslaviji a vjerojatno je neto slino bilo i pri
putovanjima vlakom. O tom nevanom detalju nije se naravno ni govorilo
ni pisalo. Uobiajen je takoer bio i postupak da se obustavi rad u poduzeima i nastava u kolama koje su se nalazile blizu puta kojim se kretala Titova
kolona u Zagrebu kako bi zaposlenici, uenici i studenti mogli prisustvovati
velianstvenom doeku, neki su naravno otili kui obavljati svoje privatne
poslove. Koliko je stvarno kotalo ovakovo putovanje moglo se barem prilino lako izraunati, ali ne i objaviti. Putovanje Tita Galebom u prekomorske
zemlje koja su trajala vie tjedana takoer su bila vrlo skupa, a esto ih je
pratio neki ratni brod za zatitu, a ponekad i teretni koji je nosio darove za
domaina kao primjerice pri putovanju u Indiju. Naravno da se o cijeni kao
ni stvarnoj koristi tih putovanja nitko nije usudio ni pitati. Istina je da je sva
domaa i dio inozemne tampe o putovanjima i razgovorima dravnikao opirno pisala tako da je ugled Tita bio prilino velik i popularnost mu je rasla
iako zemlja od toga nije imala osobitu korist s obzirom na cijenu.
Osobno me iznenadilo kao i mnoge druge kad sam itajui knjigu o diplo53
LANCI

maciji Henry Kissingera- jednog od najutjecajnijih diplomata 20. stoljea i
oekujui da e o nesvrstanoj Jugoslaviji i Titu posvetiti barem nekoliko stranica ako ne i cijelo poglavlje, kad sam proitao njegov komentar u jednom
pasusu od nekoliko redaka da bi za Jugoslaviju bilo bolje da se vie bavi vlastitim nego svjetskim problemima. Nema sumnje da smo godinama na osnovu pisanja domae tampe i vijesti dravne televizije sami o sebi i vanosti
nae zemlje imali vrlo visoko miljenje bez pravnog temelja. Tek u dananje
vrijeme pomalo doznajemo za to su se godinama troile goleme sume novca kojeg je dravna vlast putem raznih poreza oduzimala od naroda tajei
na to se sve to troi. Da bi u sluaju rata u kojem bi se koristile i atomske
bombe osigurali svoje voe u tajnosti su u blizini Bugojna desetak godina
gradili odgovarajue sklonite sigurno od atomskog bombardiranja u kojemu je moglo boraviti vie od 300 ljudi nekoliko mjeseci u punom komforu.
Sklonite je imalo i suvremenu kablovsku televiziju kao i posebnu telefonsku
vezu sa svim glavnim gradovima republika. Cijena izgradnje ovog sklonita
bila je po ocjeni strunjaka koji su ga vidjeli ravna cijeni jednog nosaa aviona. Osim ovog glavnog i najveeg sklonita bilo je diljem zemlje izgraeno
jo nekoliko slinih iako neto manjih i skromnijih kao na primjer u blizini
Bihaa na granici BiH i Hrvatske aerodrom eljava koji je bio najvei podzemni aerodrom ne samo u Jugoslaviji ve i u Europi. Isti je koriten od 1968.
do 1992. a imao je tri galerije u koje se moglo smjestiti 58 aviona. Sa ovog
aerodroma poletjeli su 16.9.1991. avioni koji su granatirali TV toranj na Sljemenu a 7.10.91. Banske dvore u Zagrebu u kojemu se nalazio i predsjednik
Tuman a sruili su i helikopter Europske unije u kojem su se nalazili promatrai Talijani i Francuzi. Cijena izgradnje ovog aerodroma iznosila je po
miljenju strunjaka oko etiri milijarde amerikih dolara koliko bi priblino
bilo potrebno i za izgradnju autoputa sa etiri trake od Triglava do evelije. Podzemni aerodromi izgraeni su jo na nekoliko mjesta i Jugoslaviji,
primjerice u Divuljama kod Splita, Slatine kod Pritine i dr. A neki su kao
upanik kod Golubovca kasnije pretvoreni u vinske podrume no nisu bili
znatno manji od eljave. Jugoslavenski strunjaci imali su nesumnjivo veliko
iskustvo u gradnji podzemnih gradova-vojarni i ovih objekata bilo je irom
zemlje. Tako ih je u Hrvatskoj bilo pet, u Sloveniji tri, u Srbiji sedam, u Crnoj
Gori tri i dva u Makedoniji. Podzemni obrambeni pomorski objekt bio je veliki labirint uklesan u stijeni otoka Visa s kilometarskom mreom hodnika
koji su spajali komandna mjesta, spavaonice, radne prostore, ambulante i
magazine naoruanja i goriva. Ukupno bilo je etrdesetak objekata strateke
namjene izgraenih do 1990. godine a stajali su oko 90 milijardi amerikih
54
LANCI

dolara Zanimljivo je da je i u susjednoj Albaniji za vrijeme vladavine Envera
Hode takoer izgraeno luksuzno podzemno sklonite i to u nekoliko katova to je tek nedavno otkriveno za javnost.
Znatna sredstva utroena su u bivoj dravi kod nas i i za odravanje dvadesetak rezidencija za predsjednika drave a meu njima je i jedan cijeli otok
namijenjen najuem vrhu vlasti. Toliki broj rezindencija svakako nisu imali
ni predsjednici mnogo veih i bogatijih drava od bive Jugoslavije.
Golemi novac utroen je svake godine i za odravanje nepotrebno velike vojne sile. JNA je ukupno imala u kopnenim, zranim i pomorskim snagama oko
220.000 vojnika sa oko 100.000 profesionalaca i 450.000 rezervista. Kada su
profesionalci odlazili u mirovinu (i to po propisima povoljnijim od onih civilnih) mogli su sami odabrati mjesto u kojem e ivjeti i u istom su dobili i stan.
Sigurno je da je sve to vrlo mnogo stajalo no o tome se nije moglo ni smjelo
raspravljati. Da se u bivoj dravi nije toliko novca rasipalo ve racionalno
koristilo imali bismo ve tada standard ako ne kao vicarska ali sigurno kao
Austrija.
Nakon raspada SFRJ novonastala drava preuzela je u znatnoj mjeri neracionalo troenje novca i uz velike ratne tete i golemu neuinkovitu administraciju nalazimo se meu najzaduenijim europskim zemljama. Tako primjerice
pojedina ministarstva za svoj smjetaj plaaju veliku najamninu jer ele boraviti u luksuznim prostorijama, nabavljaju skupe automobile i zapoljavaju
inozemne savjetnike koje skupo plaaju. Koriste na sve naine svoje visoke
poloaje ne vodei brigu o cijeni, jer do novca ionako ne dolaze zahvaljujui
svom radu i sposobnostima ve propisima koji im to omoguuju.
Dakle uistinu cijena nije vana za one koji troe tui novac.
55
LANCI
Zagreb, 27.12.2014.
56
O ZNANSTVENIM RADOVIMA I DOKTORATIMA
e vie puta itali smo u novinama o problematinim znanstvenim

kao i magistarskim i doktorskim radovima za koje se sumnjalo da
su nastali prepisivanjem ili su pak upitne znanstvenosti. Afere oko
ovakovih radova nisu specifine samo za nau zemlju i ljude (aferu oko
toga imala je i jedna njemaka ministrica) no najvei odjek naravno nastaje
kada je rije o politiarima koji su nam dobro poznati s TV ekrana i novina
a osumnjieni su za prepisivanje magistarskog rada ili neobine doktorske
disertacije. injenica je uistinu da su neki od njih doli do titule magistra ili
doktora znanosti bavei se temama koje su opeg interesa ali nemaju veze sa
znanosti. Svojedobno je tako u beogradskom NIN-u bio objavljen lanak znatieljnog novinara kojeg je zanimalo na emu su doktorsku titulu stekli neki
tada vrlo poznati politiari koji su je obavezno stavljali ispred svog imena.
On si je dao truda i pregledao u nacionalnoj knjinici u kojoj su pohranjeni
ovi radovi pregledao ih je i i tako doznao o emu se radi. Ustanovio je da su
neki politiari dobili doktorat bavei se jednom od tri tada popularne teme a
to su nesvrstanost, samoupravljanje i radniki savjeti. Naravno tada je malo
tko znao da su ti politiari doktori nesvrstanosti ili samoupravljanja to su
tada bile vrlo popularne teme ali naravno nemaju veze sa znanosti. Nedavno
je i kod nas poznati novinar u svojoj kolumni uzgred naveo da je i na naem
Sveuilitu dekan jednog fakulteta takoer doktorirao na temi radnikih savjeta. Tako smo i za jednu poznatu osobu iz naeg politikog ivota takoer
proitali u novinama da je stekla doktorat na temi koju u Hrvatskoj mogu
shvatiti o emu se radi samo troje ljudi. Nisu dakle pojedini magisteriji i doktorati problematini samo zbog sumnje na prepisivanje ve i zbog same teme
koja ne pripada nijednom znanstvenom podruju. Naravno da se o tome
malo govori i pie jer ne slui na ast ni nositeljima titula niti lanovima komisije koja ih je prihvatila. Bilo bi svakako poeljno da se do doktorske titule
dolazi drei se Pravilnika o stjecanju doktorata znanosti a ne nekim prijekim putem i da se nositelj ne ustruavaju priznati na emu su doktorirali.
Akademska zajednica u Hrvatskoj ne bi smjela utjeti na ove afere o lanim
znanstvenicima i doktoratima koji nisu dobiveni na temama i radovima koji
LANCI

pripadaju znanstvenim podrujima jer time je na neki nain oteena veina
ozbiljnih znanstvenih djelatnika. Zanima li nas pak koje su znanstvene radove i u kojim asopisima objavili pojedini znanstvenici to moemo proitati
na internetu u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Ovdje emo nai koliko
je i gdje je pojedini znanstvenik objavio svoje radove i knjige i jesu li oni
indeksirani sa CC (Curent content) to je oznaka za asopise koji imaju visok
kriterij odabira a tu je ukljueno oko 9.500 asopisa iz svih znanstvenih
podruja. Tako emo se uvjeriti da je velika veina naih znanstvenih radnika objavila znatan broj vrijednih radova i knjiga kao autori ili suautori i
da uistinu zasluuju znanstvene titule koje su dobili. Istina je da emo nai
i poneko ime sa doktorskom titulom ispod koje pie: nije pronaen nijedan
rad ili je navedeno da je isti sudjelovao samo na nekim seminarima. Nema
sumnje da je pomalo neobino da je netko u ivotu napisao samo jedan rad
i to je doktorat jer kod veine znanstvenih radnika doktorat je najee tek
poetak ozbiljnog znanstvenog rada.
57
LANCI
Zagreb, 2.1.2015.
58
TO BISMO SVI MORALI ZNATI
vakom razumnom ovjeku je jasno da ima dosta toga to znamo bilo da

smo znanje stekli tokom kolovanja ili u ivotnom iskustvu no uvijek je
znatno vie onoga to ne znamo a bilo bi dobro i korisno znati, i stoga
je vano neprekidno stjecati nova znanja tijekom cijelog ivota. Problemi pak
nastaju kada mislimo da neto znamo ali u stvari ne znamo. Najjednostavniji
primjer za to doivjeli smo manje vie svi u koli kada smo mislili da neto
znamo, da smo potrebnu lekciju svladali ali na postavljeno pitanje nismo znali
odgovor i dobili negativnu ocjenu i to nije nita strano jer smo posljedicu neznanja snosili sami a ocjenu smo ubrzo ispravili. Meutim u ivotu se naalost
esto dogaa da posljedice neijeg neznanja ili nesposobnosti snose drugi a
ne onaj koji je uzrokovao iste. Vrlo je vano stoga da smo svi a osobito oni koji
su na odgovornim poloajima u drutvu u stanju da sami realno ocjene svoje
znanje i sposobnosti, da tono znaju ono to bi trebalo znati a za donoenje
ispravne odluke. Nije dakle nita neobino ako neto ne znamo ali smo svjesni
toga i zato se prije donoenja odluke savjetujemo sa odgovornim strunjacima i potom donosimo odluke. U dananje vrijeme ope je poznato da su sva
podruja drutvenih, prirodnih, ekonomskih, medicinskih, politikih znanosti
toliko proirena da jedan ovjek vie ne moe poznavati u cjelini odreeno
podruje. U matematici je primjerice poznato da se D. Hilbert (1862.-1943.)
smatrao zadnjim matematiarem koji je bio kompetentan u raznim, tada poznatim podrujima matematike a slino je naravno i sa drugim znanostima i
podrujima tako da je normalno da i najsposobniji ljudi pokrivaju samo dio
odreenog podruja neke znanosti, kulture ili umjetnosti. Iz svakodnevnog ivota vidimo da se esto donose nedoreeni propisi, pravila, uredbe pa i zakoni
zbog povrnog poznavanja odreenog podruja a ne pravog znanja jer ljudi
koji ih donose nisu svjesni i ne ele priznati da odreenu materiju poznaju tek
djelomino i povrno a prije donoenja konane odluke nisu se savjetovali sa
pravim strunjacima koji bi ih upozorili na odreene propuste. To se dogaa
u nas jer ve godinama postoji praksa da se na odgovorna mjesta postavljaju
podobni a ne sposobni tj. oni koji za sebe misle da sve znaju i nisu svjesni svog
neznanja. Gotovo svakodnevno itamo u novinama da zbog neznanja koje i ka-
LANCI

kve elaborate trebamo nainiti da bismo dobili sredstva iz europskih fondova
gubimo milijune dolara i u EU vie dajemo nego to primamo. Normalno je
dakle u dananje vrijeme neke stvari i neznati a da loih posljedica zbog toga
ne mora biti ako smo svjesni toga i savjetujemo se s onima koji znaju. Nije li
Sokrat s razlogom dao mudru izreku: Bolje je znati malo a korisno nego mnogo
a nekorisno.
59
LANCI
Zagreb, 23.1.2015.
60
JESMO LI DOBRO INFORMIRANI
obzirom da svakodnevno gledamo televiziju, sluamo radio i itamo

neke dnevne novine vjerujemo da smo time i dobro informirani o svim
zbivanjima koja nas zanimaju kako iz podruja kulture, znanosti, ekonomije, politike, sporta i dr. kako u nas tako i u svijetu. A je li uistinu tako ili
samo tako mislimo? Na ovo pitanje ako ga sami sebi postavimo nije ba lako
dobiti toan odgovor jer prethodno valja utvrditi to to mi redovno gledamo,
sluamo i itamo. Ovo je vano ustanoviti jer ako gledamo i sluamo samo
dravnu televiziju i radio a itamo samo jedne novine mala je vjerojatnost
da smo zaista dobro informirani. Ovdje pod dravnim smatramo onaj izvor
informacija u kojemu stranka na vlasti putem vlade postavlja na kljuna mjesta izvora informacija ljude od povjerenja bez obzira na njihovu sposobnost
i na taj nain iz ovih izvora dobivamo informacije koje ako ne u potpunosti
ono u najveoj mjeri odgovaraju stranci na vlasti. Tako se na neki nain u
pogledu informiranja nastavlja tradicija iz bive drave kada smo godinama
dobivali jednostrane, selektivne informacije Stoga ako elimo biti dobro informirani moramo se sami potruditi da itamo iz neovisnih razliitih izvora.
Na televiziji primjerice osim HRT 1, HRT 2, RTL TV, Nova TV, treba pratiti i
neke druge mree, primjerice JABUKA TV, Z1, MREA ZG i druge.
Na internetu poeljno je koristiti se informacijama s razliitih portala kao to
je Indeks, Tinolovka, CD Dnevnik, Peanik, Dnevnik hr i druge a moemo i
itati on line izdanja raznih dnevnika, tjednika i mjesenika. Ovo je svakako
potrebno jer izostavljanje nekih znaajnih vijesti kao i esto ponavljanje vijesti o odreenim dogaajima moe nam dati pogrenu sliku o njihovoj vanosti to izvori informacija koji su pod utjecajem vlasti i ele. Primjerice u nas
se esto i rado govori kada je rije o ljudima pa i dravama samo o faizmu i
antifaizmu a to je kao da govorei o bojama navodimo samo crnu i bijelu a
znademo da je to besmisleno jer postoji itav spektar boja izmeu ove dvije.
Slino je i sa drutvenim sustavima jer izmeu totalitarnih i demokratskih
sistema postoji vie onih koji imaju elemente jednih i drugih i na putu su da
postanu demokratski. injenica je da su u Drugom svjetskom ratu bila, uz
ostale u sukobu i dva totalitarna reima komunizam i nacizam, Staljin i Hitler.
LANCI

Zanimljivo je takoer da su predstavnici ova dva reima Molotov i von Ribbentrop kao ministri vanjskih poslova u Moskvi 23.8.1938. potpisali sporazum o nenapadanju kojeg je Hitler prekrio 1941. Svakako nije sluajno da je
Europski parlament posebnom deklaracijom 23. kolovoza proglasio Danom
sjeanja na rtve staljinizma i faizma. Takoer nije sluajno da su jugoslavenski komunisti formirali Prvu proletersku brigadu u Rudom 21.12.1941.
dakle na dan roenja Josifa Visarionovia Staljina 21.12.1878. elei i na taj
nain pokazati svoju odanost prema njemu.
Kod nas se gotovo u svim sredstvima javnog informiranja tek s ponekom
iznimkom uope ne govori i ne pie o totalitarnim reimima i njihovim rtvama a poznato je da postoji golemi broj rtava komunizma. Takoer se gotovo nita ne poduzima da se taj broj ustanovi a ukinuta je ak i Komisija za
utvrivanje zloina koja je svojedobno formirana.
Ova Komisija trebala je utvrditi broj svih rtava ovih zloina naravno bez obzira koji totalitarni reim ih je nainio. Potom bi se jasno i kaznili poinitelji
tih zloina ukoliko su jo ivi jer proteklo je dosta godina kako su zloini poinjeni. Dobiva se dojam da odgovorni u vlasti moda i ne ele da se primjerice u Jasenovcu utvrdi priblino toan broj rtava jer kako nema temeljite
istrage mogue je manipulirati razliitim brojkama, to je primjerice sluaj
sa rtvama Jasenovca. Zanimljivo je da su temeljita istraivanja o ratnim zloinima izvrena u Srbiji no o tome se malo zna jer ih vlasti preuuju. Tako je
u Politici od 7.3.2009. na prvoj stranici objavljen razgovor sa dr. Brankom
Prpa direktoricom Istorijskog arhiva Beograda pod naslovom Nedi je ubica
i Srba i Jevreja i Cigana. Ona ovdje navodi da je Beograd za vrijeme Drugog
svjetskog rata bio jedini prijestolniki grad u Europi koji je na svojoj teritoriji
imao etiri koncentracijska logora. Smatra takoer da je u masovnim grobnicama u Jajincima sahranjeno oko 68.000 rtava U izdanju Istorijskog arhiva
objavljeno je osam knjiga u kojima se nalazi dokumentacija od 23670 dosijea
banjikih logoraa prvog koncentracijskog logora u Beogradu. O svemu ovom
malo se zna jer vlasti to preuuju i ne odravaju se nikakve komemoracije za
ove rtve i oito je elja odgovornih da to padne u zaborav. Isto se i u Hrvatskoj nerado govori i pie o rtvana u Jasenovcu u razdoblju od 1945.-1948.
kada je logor ve bio ukinut, no istina je da je jedan lanak o ovom razdoblju
logora objavljen i u Veernjem listu od 10.1.2015. U hrvatskim sredstvima
javnog informiranja takoer se nita ne objavljuje o logorima i rtvama u
Srbiji, a takoer se vrlo malo govori i pie o knjigama Hebranga, Tomca, Dujmovia, Marijana Davora i dr. u kojima se moe nai niz zanimljivosti koje ne
nalazimo u tisku a ove autore rijetko nalazimo i na dravnoj televiziji dok
se neki analitiari politikih zbivanja gotovo svakodnevno pojavljuju na istoj.
61
LANCI

Zanimljivo je takoer da naalost postoji izvjesna slinost u odnosu na neke
ekonomske probleme izmeu bive Jugoslavije i RH to nai jugonostalgiari
zaboravljaju. Jugoslavija je naime u Titovo doba izgradila ekonomiju ija je
struktura bila takova da je opstanak zemlje ovisio ba o stalnom poveavanju
vanjskog duga, bila je to ekonomija ovisnika. Tako se u razdoblju od 1961.1980. ukupni dug poveavao oko 17,6% godinje. Takoer ne treba zaboraviti da u periodu od 1982.-1986., dok je Milka Planinc bila predsjednica
Saveznog izvrnog vijea (tj.vlade), zbog dugoronog programa ekonomske
stabilizacije bila teka nestaica automobilskog goriva i uvedeni su bonovi za
benzin s kojima se moglo kupiti 40 litara goriva mjeseno a uvedena je i vonja par-nepar tako da su automobili iji je zadnji broj bio paran broj mogli
voziti u parne dane a neparni u neparne. Vozai su takoer za svaki prijelaz
granice morali uplaivati odreeni depozit a ove mjere su uvedene da bi se
sprijeio financijski kolaps Jugoslavije. Kada je Ante Markovi 1989. izabran
za predsjednika Savezne vlade ekonomija je bila meu najgorima u Europi a
inflacija je bila meu najveima. On je brzo uoio da je komunistikoj iluziji
doao kraj i da se ekonomija mora prilagoditi zakonima trita. Ukazao je da
je doao kraj dravnom vlasnitvu, da se otvara proces privatizacije i da strani investitori trebaju imati jednake uvjete kao i domai poduzetnici. Dravnu
birokraciju koja je bujala preko svake mjere trebalo je takoer smanjiti jer
je da opravda svoje postojanje traila svakojake potvrde za koje se ekalo u
repu da ih se dobije. Tako sam u elji da kupim uvozni automobil kodu da bi
dobio potvrdu da ga mogu kupiti (jer je koliina bila ograniena) morao sam
stati u red u 15h, a potvrde su se izdavale tek u 7h idueg dana. No slina
ili jo loija situacija bila je i u drugim socijalistikim zemljama, primjerice
u Varavi se mogao u trgovini automobila vidjeti oglas Primaju se uplate za
automobile. Isporuka za 4 godine dok se u Moskvi pred restoranom nalazio
i red ljudi meu kojima su bili mladenci sa svojim svatovima. No u Jugoslavij
je u to vrijeme bilo puno ugodnih zbivanja kojih se rado sjeamo npr. dobri meuljudski odnosi, putovanja po svijetu, zajedniki kolektivni izleti u
organizaciji sindikata, vea zaposlenost iako su neka poduzea proizvodila
gubitke i sigurnost na poslu. Ali i u Jugoslaviji kao socijalistikoj zemlji je bilo
normalno da na sva vanija mjesta u dravi tako i u poduzeima, i tvornicama budu postavljeni lanovi SKJ a naravno da drugih politikih stranaka nije
ni bilo. Danas se kod nas na ta mjesta postavljaju uglavnom lanovi stranke
na vlasti i nadamo se da e se i ovdje jednom poeti imenovati na vanija
mjesta ljudi po sposobnosti i bez obzira na stranku. Moda je zanimljivo napomenuti da je kod nas u vladi Nikice Valentia (3.4.1993. - 7.11.1995.) za
62
LANCI

ije vrijeme je zaustavljena hiperinflacija, postignuta konvertibilnost kune,
izvreno oslobaanje okupiranih podruja (operacije Bljesak i Oluja) 75%
lanova vlade pri njihovom postavljanju nisu bili lanovi stranke na vlasti. U
to vrijeme predsjednik RH bio je dr. Franjo Tuman za kojeg danas mnogi
govore da je bio autokrat vrste ruke i diktator kako Tanja Torbarina kae
kojeg se nitko nije bojao. Franjo Tuman bio je nema sumnje antifaist i u
Drugom svjetskom ratu borio se protiv faista no za vrijeme Jugoslavije smijenjen je s rukovodeeg mjesta u Institutu za historiju radnikog pokreta, izbaen je iz Saveza komunista i kao hrvatski domoljub zatvoren 1967. i 1972.
Ima zaista dosta toga to se i danas u sredstvima javnog informiranja preuuje i s razlogom se jedan tjednik u RH reklamira izrekom: Otkrivamo ono
to drugi skrivaju. elimo li dakle biti dobro informirani moramo se koristiti
raznim izvorima informacija.
Istina je dodue da se ponekad barem neko vrijeme bolje osjeamo ako nismo dobro informirani. Primjerice normalno je pretpostaviti da su na vlasti
na kljunim mjestima preteno oni najsposobniji, poteni, marljivi i posebice
oni koji vole svoju zemlju, ponose se njome i spremni su uinit sve da nam
ivot u njoj bude ljepi, bolji i sigurniji. Tada emo se osjetiti ugodno i zadovoljno, ali ukoliko se jednog dana uvjerimo da smo bili u krivu, osjetit emo
se prevarenim i nezadovoljnim.
63
INTERVJU
S obzirom da nam gospodin porer nije poslao puno

svojih slika u ovom dijelu
namijenjenom slikama odluili smo vam predstaviti i
neke od njegovih knjiga.
Roen je 1930. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je na Matematiko-fizikom odjelu Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu. Postdiplomski studij filozofije znanosti i znanstvene publicistike zavrio je na Sveuilitu u Zagrebu. Kao
profesor matematike i fizike radio je na gimnaziji u Slavonskom Brodu, a zatim
kao profesor na Pedagokoj akademiji u Slavonskom Brodu.
Za urednika u kolskoj knjizi u Zagrebu izabran je 1969. godine gdje je radio
do umirovljenja. ivi u Zagrebu.
Aktivno sudjeluje u javnom ivotu, objavio je vie strunih i popularno-znanstvenih knjiga kao i niz lanaka u tisku (Vjesnik, kolske novine, Brodski list...).
Razgovarao i objavio: Nenad Grbac
Moete li nam rei neke od podataka o vama, koliko dugo se bavite pisanjem i slino ?
Za poetak, tu je naravno,
digitalno izdanje knjige:
UH, TA MATEMATIKA
Tu knjigu moi ete preuzeti na adresi: http://www.
digitalne-knjige.com/sporer2.php
Nakon zavrene gimnazije u Slav. Brodu poloio sam prijemni ispit i upisao
studij kemije (zajedno s Milkom Babovi) na Kemijsko-tehnolokom fakultetu u Zagrebu elei postati inenjer kemije.
Poto sam tijekom prve godine studija poloio nekoliko ispita i kolokvija i
stekao uvjete za upis u drugu godinu razmiljajui o svom buduem pozivu
zakljuio sam da bi mi iz odreenih razloga vie odgovaralo da budem profesor o emu ranije nisam ni pomiljao. I tako sam umjesto da nastavim studij
kemije podnio molbu za prijelaz na PMF - grupa matematika i fizika. Mojoj
molbi je udovoljeno. I tako sam jednog dana postao profesor matematike i
fizike i zaposlio se na gimnaziji u Slav. Brodu.
Jo u vrijeme studija kao apsolvent vodio sam grupu seminara prirodnih nauka na Radnikom sveuilitu i pri tom odrao niz predavanja u raznim radnim organizacijama u Zagrebu, posebno o primjeni atomske energije to je
tada bila vrlo aktualna tema.
Prve radove objavio sam 1963. a zadnje 2012. Ukupno sam napisao 12 knjiga
65
INTERVJU

iz matematike i fizike, etiri skripte, 16 struno-metodikih radova, 2 udbenika za osnovnu kolu, 10 raznih prirunika (neke od njih kao suautor), 5
didaktikih pomagala od kojih su 3 kraa filma.
Poimenini popis ovih radova moe se nai na mojoj web stranici https://
sites.google.com/site/sporerzlatko/
Moete li navesti vau, e-mail adresu, ili nain na koji vas nai itatelji mogu
kontaktirati?
Zatim slijede naslovnica knjiga BRBLJANJE O GEOMETRIJI

MATEMATIKI LEKSIKON
za nematematiare
66

E-mail: sporer.zlatko@gmail.com
Web stranica: https://sites.google.com/site/sporerzlatko/
Kao profesor matematike i fizike radili ste u gimnaziji, zatim kao profesor na
pedagokoj akademiji u Slavonskom Brodu. 1969. izabrani ste za urednika u
kolskoj knjizi gdje ste radili do umirovljenja, no i u tom poslu bavili ste se
ponajvie matematikom. Kako je dolo do toga da se odluite da e matematika biti va ivotni izbor?

Stjecajem okolnosti u ivotu sam se preteno bavio matematikom no prvi
radovi objavljeni u strunim asopisima bili su iz fizike, a na Pedagokoj akademiji u Slavonskom Brodu predavao sam fiziku (Nauka o toplini i Nauka o
elektricitetu i magnetizmu).
Na osnovu objavljenih radova pozvan sam od kolske knjige da se javim na
upravo objavljen natjeaj za urednika matematike i fizike.
Poto sam se javio izabran sam za urednika, radio sam nekoliko godina na
tom mjestu no ubrzo se pokazalo da je preobiman posao za jednog ovjeka
i da svaki od ovih predmeta treba svog urednika. Ja sam se odluio za matematiku to su od mene i oekivali a taj posao bio mi je interesantniji jer su
udbenici za matematiku potrebni za sve razrede osnovne i srednje kole
kao i za mnoge fakultete dakle rad je vrlo raznovrstan.
Iako sam se u ivotu preteno bavio matematikom imao sam jo od akih
dana interes i za razne drutvene znanosti pa i za zbivanja u politici. Ovo
zanimanje za razna podruja zadrao sam i kasnije a kao urednik pohaao
sam i interdisciplinarni postdiplomski studij Filozofija znanosti i znanstvena publicistika gdje sam obranio svoj magistarski rad Kritiko istraivanje
djela Ivana Paskvia koje se preteno odnosilo na njegov matematiki rad.
INTERVJU
RAUNANJE
PROBLEMA NEMA
Tu knjigu moi ete preuzeti
na adresi: http://www.digitalne-knjige.com/sporer5.
php

Kakva je razlika izmeu predavanja matematike djeci u recimo gimnaziji i
urednikog posla u kolskoj knjizi tijekom kojeg ste objavili desetak knjiga,
vie skripti, didaktikih pomagala i strunih lanaka. Koji od ta dva posla doivljavate kao tei i odgovorniji?

U vezi rada profesora na gimnaziji i urednika u kolskoj knjizi mogao bih rei
da unato razlici to se jedan obavlja u razredu a drugi u radnoj sobi, meu njima
u osnovi ima dosta slinosti. A slinost je u tome to sam kao profesor uenike
elio zainteresirati za matematiku sluei se pri tom i ponekom anegdotom o poznatim matematiarima, a upoznati ih pritom i sa injenicom da je matematika
temelj tehnikih znanosti, a mnogo je doprinijela razvoju svih ostalih znanosti.
Kao urednik nastojao sam pak zainteresirati vrsne matematiare za pisanje
udbenika i drugih knjiga s podruja matematike to esto nije bio jednostavan posao jer su mnogi od njih smatrali da je za znanstvenike daleko vanije
objavljivati znanstvene radove koji doprinose njihovom ugledu i karijeri.
Oba ova posla bila su mi vana i odgovorna, no osobno mi nisu bila teka jer
sam ih zavolio i radio sa zadovoljstvom, a mislim da sam uspio sauvati dobre i srdane odnose kako sa uenicima tako i sa znanstvenicima.
Oba ova posla ostala su mi u lijepoj uspomeni i bilo mi je drago vidjeti kako
su mnogi moji bivi uenici postali vrsni strunjaci i ostvarili uspjenu karijeru, kao na primjer jedan je postao predsjednik vlade, neki su postali vrsni
kirurzi, ugledni pravnici, ekonomisti, a jedna od njih postala je ravnateljica
ugledne matematike gimnazije, a druga lan Vrhovnog suda RH, trea pomonica ravnatelja velike bolnice, a jedan moj uenik bio je ravnatelj Vojne
bolnice za vrijeme Domovinskog rata. Sa svima njima ostao sam u dobrim
odnosima i rado se susreemo na godinjicama mature.
Kao razrednik smiljao sam razne teme za sat razrednika i tako je jedna od
njih bila tema o spolnim odgoju samo za uenice, a odrala ga je jedna mlada lijenica - moja znanica koja je to rado prihvatila. Doveo sam je u razred,
predstavio uenicama i vratio se u zbornicu.
Kako je ovaj sat trajao znatno dulje od kolskog sata, pojavio sam se ponovo u
razredu i zatekao sve uenice okupljene oko katedre za kojom je sjedila lijenica u ivoj raspravi s djevojkama. Kada su me ugledali na vratima, uenice su mi
rekle neka samo idem kui a one e jo ostati.
U elji da zahvalim lijenici sutradan sam razgovarao s njom i tom prilikom
mi je rekla da je vrlo zadovoljna velikim brojem pitanja i da im je ponudila da
ako ele mogu slobodno doi na razgovor u njenu ambulantu u vrijeme deurstva. Na postojeu odluku Ministarstva da ove satove odre razrednici, mogu
se samo nasmijati.
67
INTERVJU
MATEMATIKA ZA PRVAE
MATEMATIKE FORMULE
I NJIHOVA PRIMJENA
68

Moete li nam rei neto vie i o tom urednikom poslu u kolskoj knjizi?
Postoji li neto na to ste naroito ponosni i postoje li projekti za koje smatrate
da im je trebalo posvetiti vie panje?
Uredniki posao po mom miljenju ima dosta elemenata menaderskog posla, a to je okupiti i suraivati s najboljima iz odreene struke. Urednik ih treba zainteresirati i angairati za pisanje udbenika i pratee literature kako za
osnovno i srednje obrazovanje tako i za fakultete. Osobno sam kao urednik
prve godine obilazio fakultete kao i institut Ruer Bokovi sa eljom da
obnovim stara poznanstva iz studentskih dana i uspostavim nova.
Poto sam stekao povjerenje veine domaih matematiara ne samo iz Zagreba, ve i onih iz Rijeke, Splita i Osijeka, a za sve to bilo je potrebno izvjesno
vrijeme, uredniki rad postao je znatno laki.
Osim izravnog angairanja vrsnih strunjaka za autore, recenzente i prevoditelje traio sam i dobivao vrlo korisne savjete i prijedloge za prijevod najboljih knjiga iz strane literature. Naravno da mi je za sve ove kontakte koristilo
i to to sam ubrzo postao i lan Upravnog odbora Drutva matematiara i
fiziara RH. Zanimalo me je takoer i to koji su po miljenju naih najbolji
mlai perspektivni beogradski matematiari.
Poto su mi dali dva imena s njima sam se na zajednikim seminarima ne
samo upoznao ve i sprijateljio i suraivao. Stoga su nas u bivoj dravi smatrali najboljim izdavaem a recept da se to postigne vrlo je jednostavan - surauj i angairaj najbolje iz podruja kojim se bavi bez obzira na nacionalnost, vjeru, stranku kojoj pripada i sl. Vano je samo da spada meu najbolje.
Osobno me iznenauje da to nikako ne shvaaju i ne prihvaaju oni na vlasti
ve im je jedino vano da su na odgovornim i vanim mjestima ljudi iz odreene stranke ili osobni prijatelji i roaci u koje imaju povjerenje.
Sva zamiljene projekte ostvario sam u okviru naih mogunosti a volio bih da
smo uspjeli izdati jo vie knjiga u okviru biblioteke Moderna matematika
U svojim knjigama uveli ste i neto drugaiji, leerniji i djeci puno zanimljiviji
pristup matematici. U jednom od naih prijanjih razgovora naveli ste da se taj
va pristup ozbiljnoj temi poput Matematike ispoetka nije dopao ba svima, no
da je uspjeh knjige Uh ta matematika, neke od njih natjerao da priznaju da matematika ne mora ba uvijek biti stroga i ozbiljna. Moete li nam rei vie o tome?

Istina je da sam u nekim svojim knjigama uveo malo leerniji pristup djelomino proet humorom i stoga je djeci prihvatljiv i zanimljiv.
INTERVJU
REPETITORIJ MATEMATIKE ZA OSNOVNU KOLU


injenica je da se ovdje ne radi o obveznim udbenicima koji obrauju gradivo propisano programom. Primarni je zadatak ovih knjiga da itaoca zainteresiraju za odreeno gradivo a pritom da naravno neto i naue.
Dobro se sjeam da sam i ja u akim danima a i kasnije rado itao popularno
znanstvena djela iz raznih podruja osobito ako su pisana lakim stilom i sa
dozom humora.
Istina je da su i neki matematiari bili pomalo skeptini prema ovom leernijem pristupu (tako mi je primjerice jedan od njih itajui moj rukopis rekao - ne znam emu bi sluila ova knjiga) no brzo su shvatili da su knjige iz
matematike u kojima nema formula ni strogih dokaza a ima aljivih primjera
korisne jer pobuuju interes uenika za ovaj predmet pa lake prihvaaju i
ozbiljne knjige.
Knjiga Uh, ta matematika objavljena 1976. doivjela je veliki uspjeh, prevedena je na vie jezika, pri emu treba posebno istaknuti izdanje na ruskom
jeziku u u izdanju Pedagogike, Moskva. 1981. Moete li nam rei neto vie o
toj knjizi ? Moete li nam navesti u koliko primjeraka je ta knjiga tiskana?

Kod ove knjige zanimljiva mi je injenica da uope nisam imao namjeru
napisati neku pomalo zabavnu knjigu ve sam poeo pisati manju ozbiljnu
knjiicu u kojoj sam elio objasniti i navesti primjere za neke matematike
strukture kao to je grupa, polugrupa, prsten polje, tijelo i sl.
Ovo pisanje mi je ilo dosta teko i sporo i za sedam dana napisao sam jedva
dvije stranice jer su mi stalno dolazile na pamet neke smijene i aljive zgode
kao primjerice definicije romba kao kvadrata koji stoji ukrivo (to mi je
zaista rekao prijatelj zubar kada sam ga u ali pitao zna li to je to romb) ili
izjavu Russella da je matematika predmet kod kojeg nikad ne znamo to je to
o emu govorimo i je li ono to kaemo istina.
elio sam ne misliti na takve neobine izjave jer elim pisati ozbiljan tekst
no to mi nije uspjelo jer su mi neke neozbiljne ideje stalno navirale na um i
nikako se nisam uspio posvetiti onom to sam namjeravao te sam na kraju
kapitulirao rekavi sam sebi kad je tako pisat u o onom to mi stalno dolazi na pamet.
I pisao sam uistinu sa zadovoljstvom i zabavljao se na taj nain. Ideje su same
dolazile i poto sam napisao oko 250 stranica, zakljuio sam da prestanem pisati. Tada su se pojavili problemi o kojima ranije nisam ni razmiljao.
Kakav naslov dati tako arolikom tekstu? Sjetio sam se da su mi prijatelji znali
rei: Uh, ti i tvoja matematika i tako sam doao do naslova: Uh, ta matematika.
69
INTERVJU
NEMO KRITIKE
digitalne-knjige.com/sporer.php

Sada kada sam imao i tekst i naslov, nisam znao ta da radim s tim rukopisom
jer kao urednik za matematiku nisam mogao rukopis ponuditi sam sebi, a
bilo mi je neobino da kao urednik velikog izdavaa ponudim rukopis nekom
drugom. I tako je rukopis leao kod mene na polici, a ja sam bio zadovoljan
to sam ga napisao. I tada je kolska knjiga, kao i svake godine (ega se nisam ranije sjetio) raspisala natjeaj za popularno-znanstveno djelo. Rukopis
sam pod ifrom Vjeiti problem predao na natjeaj i poto ga je komisija
prihvatila, otkrio sam ime autora.
Rukopis sam zatim po prijateljskoj liniji dao na itanje nekolicini vrsnih matematiara (Kurepa, Devide, Pavkovi i drugi) koji su mi dali niz korisnih primjedbi koje sam usvojio i na emu sam im bio vrlo zahvalan. Imena im nisam
stavio na knjigu za svaki sluaj da ih ne kompromitiram ako knjiga ne bude
dobro prihvaena u krugovima matematiara.
Meutim knjiga je dobro prihvaena i prevedena na ruski (u Moskvi su izala
2 izdanja), poljski, maarski i slovenski, a kod nas je doivjela 6 izdanja.
Ukupno je tiskana u neto vie od 200.000 primjeraka.
Kada sam bio u Moskvi pitao sam njihovog glavnog urednika kako su doli
do ove knjiga a on mi je odgovorio: strunjaci su nam preporuili. Knjiga je
naime bila izloena na nekoliko meunarodnih sajmova knjiga.
Ta knjiga poetak je i vae i vie nego uspjene suradnje s ilustratorom Nedeljkom Dragiem. Knjiga je 1977. godine nagraena nagradom za ilustracije
Mlado pokoljenje koju dodjeljuje Savet za vaspitanje dece Jugoslavije i prvom nagradom za grafiko ureenje na XXII. sajmu knjiga u Beogradu.
DIGITALNA SLIKOVNICA
123 MI VE ZNAMO BROJITI
Koju ete takoer moi
preuzeti na adresi: http://
w w w. d i g i ta l n e - k n j i g e .
com/sporer8.php
70

Ovom knjigom zapoeo sam plodnu suradnju s Dragiem. Bilo mi je zanimljivo suraivati s njim, jer iako nije znao matematiku, svojim umjetnikim
nervom osjetio je to treba nacrtati.
Bio sam primjerice impresioniran njegovim crteom hotela s beskonano
mnogo soba kojim je zorno prikazao beskonanost.
Suradnja s Dragiem rezultira i vaom novom knjigom Brbljanje o geometriji
koja je napravljena u obliku stripa. ija je ideja bila da se geometriji pristupi
na takav nain ? Jeste li se ikad prije toga susreli sa stripom koji se bavi matematikom?

U rukopisu knjige Brbljanje o geometriji elio sam kraim dijalozima izme-
INTERVJU
Nikako ne smijemo zaboraviti da na internetu postoji

i nekoliko linkova na video
materijal Didaktika pomagala namijenjen djeci u
ijem stvaranju je gospodin
porer takoer sudjelovao
Poveznice za te filmove su
sljedee:
http://www.youtube.com/

u simpatinog profesora i uenika upoznati djecu s osnovnim geometrijskim pojmovima koji se obrauju u prva 4 razreda osnovne kole.
Zamolio sam Dragia da tekst ilustrira s odgovarajuim crteima (duina,
pravac, ravnina, trokut, etverokut, krug, krunica...) to je on odmah i prihvatio. Nakon priblino dva mjeseca donio mi je rukom ispisanu knjigu-strip
da je pregledam.
Bio sam iznenaen i zateen mnotvom ivopisnih crtea i pitao se a gdje je
moj rukopis. Tek nakon to sam pregledao nekoliko stranica vidio sam da je
sav tekst u odgovarajuim crteima.
Dragiu se oito svidio tekst koji je bio u kratkim dijalozima uenika i profesora da je s njim nainio strip iz geometrije. I meni se naravno svidio ovakav
pristup i veliki trud koji je ilustrator u to uloio i tako postao i suautor.
Godinama sam kao urednik pohaao sajmove i izlobe knjiga (Zagreb, Beograd, Frankfurt, Varava, Moskva) i s posebnim interesom razgledavao izdanja ne samo matematike ve i ostalih znanosti, no nigdje nisam naao, to
naravno ne znai da i ne postoji, knjigu-strip iz neke od egzaktnih znanosti.
I ta knjiga je tiskana i na poljskom i maarskom jeziku. Nije li i to dokaz da je
rije o ediciji posebne vrijednosti i vrlo originalnih rjeenja?

Knjiga Brbljanje o geometriji tiskana je i u Varavi kod izdavaa NASZA
KSIEGARNIA pod naslovom OCH, TA GEOMETRIA u nakladi od 30.000 primjeraka. Njihova urednica bila je stoga u kolskoj knjizi i zamolila je da joj
predamo originalne crtee to smo i uinili a oni su ih uredno vratili tako da
je poljsko izdanje isto kao i nae naravno na poljskom jeziku.
Svakako da nam je njihov prijevod ove knjige znaajno priznanje s obzirom
da Poljaci imaju bogatu popularno-znanstvenu literaturu iz matematike kao
i vrsne matematiare.
Knjiga Raunanje problema nema donosi drugaiji pristup. Moete li nam
rei vie o tome.

Povod pisanja ove knjige dosta je neobian. Poznato mi je da se djeca rado
igraju kockicama jer se vrlo lako i jednostavno slau na razliite naine a
prikladne su i za upoznavanje brojeva kao i osnovnih raunskih radnji. To
me ponukalo da zatraim od jednog stolara da mi izradi dvadesetak drvenih
kockica i s njima se zabavljam u uredu kada nisam imao posla na nekom
71
INTERVJU

rukopisu. Tako sam igrajui se ovim kockama ustanovio da se pomou njih
djeca mogu upoznati s vie razliitih raunskih radnji i nekim pojmovima
kojima se sluimo u matematici.
Osim izgradnje brojeva slaui kockice jednu na drugu mogu se zorno objasniti i pojmovi manji i vei promatrajui dva stupca razliite visine. Zatim
lako moemo zorno objasniti i raunske radnje zbrajanja i oduzimanja a
takoer i mnoenje i dijeljenje. Isto tako moemo pomou kockica uvesti
i objasniti pojmove jednadbe i nejednadbe to nisam ni oekivao, kao i i
vee dekadske jedinice desetice, stotice, tisuice itd.
Tako sam igrajui se kockama doao na ideju da u jednom opirnijem tekstu
odnosno knjizi sve ovo opiem i uz pomo vrsnog ilustratora Zvonimira Lonaria nastala je knjiga Raunanje problema nema.
Vaa sljedea knjiga Matematiki leksikon za nematematiare tiskana je
prvi puta 1988. godine. Drugo izdanje te knjige bilo je i jedan od povoda da
vam se dodijeli republika nagrada za popularizaciju znanosti FRAN TUAN.
U objanjenju je navedeno: Na temelju svega izloenog, slobodni smo predloiti da se nagrada Fran Tuan za 1992. godinu dodijeli mr. Zlatku poreru, jednom od najznaajnijih i najistaknutijih hrvatskih popularizatora matematike,
autoru knjiga ija ukupna naklada u viekratnim izdanjima i prijevodima na
ruski, poljski, maarski i slovenski premauje 350.000 primjeraka. Kako ste
vi doivjeli tu nagradu?

U ovoj knjizi pokuao sam na pristupaan nain upoznati uenike s nizom
kljunih matematikih pojmova koje sam naveo nakon konzultacije s vie
matematiara.
Kada je rukopis bio gotov traio sam poznatog ilustratora Kreimira Zimonia da ga ilustrira to je on i prihvatio a za suradnicu je uzeo i Magdu Duli.
Za nagradu sam predloen kako stoji u obrazloenju Komisije zbog svog
osobnog doprinosa u popularizaciji matematike s objavljenih deset knjiga,
jednom matematikom slikovnicom, tri didaktika pomagala, ueem u
izradi prve domae video kazete iz matematike, petnaest strunih radova,
serijom napisa u asopisu za djecu Smib pod naslovom Vesela matematika mnogobrojnim predavanjima odranim za nastavnike i uenike te javnim
nastupima putem tiska i televizije.
Pritom su posebno istaknute knjige Uh, ta matematika, Brbljanje o geometriji, Raunanje problema nema i Matematiki leksikon za nematematiare
te davanja panje likovnoj komponenti popularnoj prezentaciji matematike
72
INTERVJU

angairanjem poznatih likovnih umjetnika Nedeljka Dragia, Zvonimira Lonaria Kreimira Zimonia i Magde Duli.
Na ovu nagradu posebno sam ponosan to me je na nju predloila Komisija
u sastavu od pet poznatih i uglednih matematiara i to: dr. Mirko Polonijo
red. prof. PMF, Zagreb, dr. Vladimir Devide, akademik, Zagreb, dr. Svetozar
Kurepa red. prof. PMF, Zagreb, dr. Boris Pavkovi, red. prof. PMF, Zagreb, dr.
Zvonimir iki, izv. prof. FSB, Zagreb.
Povodom dobivanja ove nagrade dobio sam i pismene estitke rektora zagrebakog Sveuilita te Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Jo 1986. dakle prije dobivanja nagrade ugodno me iznenadila i estitka
uglednog profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pedagoga i metodiara
dr. Vladimira Poljaka povodom izlaska mojih knjiga. Navesti u samo poetni
dio njegove estitke.
Ponajprije estitam, estitam i opet - estitam. Svojim radovima prestigli ste
sve nae jugoslavenske metodiare matematike i postigli svjetske domete
to Vam uostalom priznaju i u velikom Sovjetskom savezu, zemlji u kojoj se
matematika i te kako cijeni. ......
Napomena: cijeli tekst ovog pisma nalazi se mojoj web stranici iji je link
naveden u odgovoru na prvo pitanje.
Moete li nam rei neto vie ili istaknuti koju zanimljivost i o drugim knjigama koje ste objavili?

Napisao sam i knjige koje saeto obrauju cjelokupno osnovnokolsko i srednjokolsko gradivo matematike a to su Repetitorij matematike za osnovnu kolu (9. izd.) i Repetitorij matematike za srednje kole (4. izd.) kao i Repetitorij
fizike (8. izd.) kojeg sam napisao zajedno s A. Kuntariem.
Nakon odlaska u mirovinu napisao sam i udbenik matematike za prvi razred
osnovne kole kao suautor udbenik za etvrti razred sa svim prateim materijalima (prirunik za nastavnike, zbirku zadataka, vjebenicu i nastavne listie).
Udbenike sam pisao kao umirovljenik, jer sam smatrao da ne bi bilo u redu da
obavezne knjige piem kao aktivni urednik.
Prilikom objave knjige Matematike formule i njihova primjena napomenuli
ste mi da ona sadri i formule pomou kojih je mogue izraunati kamatne
stope banaka i da tu ovjek moe doi do iznenaujuih rezultata. Naveli ste
mi i vlastiti primjer. Moete li to ispriati i naim itateljima?
73
INTERVJU

U ovoj knjizi naveo sam niz formula i primjera koji se ne ue u veini srednjih
kola ve samo u ponekim (geodetskim, ekonomskim i dr.) tako sam napisao i vie formula iz podruja financijske matematike, sferne trigonometrije,
kombinatorike, vjerojatnosti, statistike itd.
Da su nam i ove formule ponekad potrebne i korisne uvjerio sam se iz vlastitog iskustva. Namjeravao sam naime prodati svoj stan, uzeti kredit od banke
i kupiti neto vei stan za to mi je trebalo oko 50.000 DEM. Od banke sam to
mogao dobiti uz prilino visoku kamatu.
Prema formuli za amortizaciju duga izraunao sam da bi tijekom iduih 15
godina trebao banci vratiti 110.000 DEM i kada sam to vidio odustao sam od
te transakcije.
Postala mi je tada jasna i velikodunost poznate svjetske banke, kada je u to
doba oprostila vraanje glavnice jednoj siromanoj afrikoj zemlji (to su svi
shvatili kao plemenitu gestu) da bi zadovoljili samo vraanjem kamata.
Razumijem stoga da se banke mnogo ne uzbuuju zbog povratka duga sve
dok dunik uredno plaa kamate.
Sudjelovali ste i u projektu didaktika pomagala namijenjena djeci kako bi ve
u ranoj dobi nauila osnove matematike. Moete li nam rei neto vie o tome?
Moete li navesti linkove gdje se nalaze video zapisi kako bi ih i nai itatelji
vidjeli i eventualno ponudili na uvid svojoj djeci?

Nainio sam vlastitim rukama uzorak prema kojem je nainjena raunaljka
(slika se vidi na mojoj web stranici) i napisao Upute za raunaljku koje mogu
posluiti i roditelju i nastavniku.
Osnovna ideja u primjeni raunaljke je tenja da se ostvari pravilo od konkretnog prema apstraktnom. Raunaljka moe posluiti za objanjenje izgradnje brojeva, osnovne raunske operacije te uvoenje pojmova jednadbe i nejednabe.
Kasnije je na zahtjev nastavnika nainjena velika raunaljka za rad u razredu.
Video kazeta odnosno krai filmovi iz matematike 1,2,3,... mi ve znamo
brojiti, Upoznajmo likove i tijela i Video poetnica iz matematike nastali
su na malo neobian nain.
Naime jednog dana dola su mi u ured dva ovjeka predstavili se i rekli mi
da su iz poduzea SKALA koje se bavi izradom video kazeta. Poto smo sjeli
zajedno za stol poeli su mi na iroko priati o prednostima filma kada bismo ga u veoj mjeri uveli i koristili u nastavi. Naelno sam se sloio s tim
no nikako mi nije bilo jasno zato su doli k meni kao uredniku koji se bavi
74
INTERVJU

rukopisima a nema, kao ni kolska knjiga veze s filmom.
Da ovaj razgovor privedem kraju rekao sam im da u predloiti nekim matematiarima koji za to imaju interesa da stupe u vezu s njima i zajedno naine
neki nastavni film iz matematike.
Oni su mi na to odgovorili na moje zaprepatenje da to budem ja jer su vidjeli
neke moje knjige i doli na tu ideju. Mada o radu na filmu ne znam nita oni
su uporno ustrajali na tome da ja budem autor, da se prihvatim tog posla a
oni e mi pruiti svu pomo to budem trebao.
Nevoljko sam na kraju na to pristao iako mi je ovaj posao bio odreeni izazov jer nikada o tome nisam ni razmiljao. Sjeam se dobro da sam tog dana
doavi kui iao u enciklopediji traiti i itati to je tono scenario, a to
sinopsis jer u se s tim neko vrijeme morati baviti.
Tako sam ni kriv ni duan postao autor video kazeta iji se linkovi nalaze
takoer na mojoj web stranici u grupi didaktikih pomagala.
U knjizi Nemo kritike objavili ste sve objavljene i neobjavljene lanke koje
ste poslali dnevnom listu Vjesnik. to vas je navelo da piete u njihovoj rubrici
Pisma itatelja? Da li je objavljivanje tih lanaka dovelo do bar djelominog
rjeavanja problema na koje ste u pismima upozoravali ili je kritika ipak bila
nemona, kao to i naslov kae? to vas je navelo da sve te tekstove objedinite
u knjizi?

Poznato je da veina ljudi voli s prijateljima razgovarati o raznim drutvenim
problemima i pritom iznositi svoje kritike primjedbe na postupke niih i viih organa vlasti i u tim razgovorima nerijetko iznose i neke zanimljive ideje
i korisne prijedloge, no sve to ostane tek u uskom krugu od nekoliko ljudi.
Ako pak kritine primjedbe i pametne prijedloge objavimo u tisku velika je
vjerojatnost da e ih proitati nekoliko stotina pa i tisua ljudi i moda se
meu njima nau i neki koji donose odluke i oni e bar razmisliti o proitanim stavovima i prijedlozima, a moda neto i poduzmu.
Stoga kao obian ovjek bez ikakvog utjecaja ne elim ostati potpuno pasivan
ve inim ono to mogu bez obzira na minimalne izglede da u neto postii
i promijeniti. Kada bi tako postupili i mnogi drugi ljudi, poveali bi se izgledi
da se neto i postigne.
Nita ne pokuati, najloije je rjeenje koje na alost mnogi i prihvaaju jer
misle da je to najpametnije.
Razlog to sam sve svoje dopise objavio u knjizi je taj to su mi nakon 2000.
godine mnogi tekstovi ostali neobjavljeni a u nekima su pojedini bitni dijelo75
INTERVJU

vi izostavljeni to se prije nije dogaalo barem ne s mojim lancima.
elio sam stoga da sve napisano i poslano bude pristupano svim zainteresiranim itateljima i zato sam ih objavio u knjizi koja je objavljena u digitalnom
obliku i da sada ju je preuzelo vie od tisuu ljudi.
Kakav je Zlatko porer kao osoba? to vas veseli, a to rastuuje?

Nalazim da sam obian normalan, prosjean ovjek s nekim dobrim i loim
osobinama.
Veseli me ako mogu nainiti neto dobro i korisno za sebe i za druge a uivam
u etnjama, izletima, plivanju, dobroj knjizi, kazalitu, koncertima, izlobama
i druenju s prijateljima mlaim i starijim.
Rastuuje me injenica da sve vie prijatelja iz mladosti nalazim na groblju, a
opa ekonomsko-politika situacija takoer ne izaziva radost.
Malo je poznato da je i vaa supruga bila pedagoki radnik, odnosno profesor
francuskog jezika, i ona je takoer napisala nekoliko knjiga. Moete li nam rei
neto vie o tome?

Da, moja je supruga profesorica francuskog jezika i knjievnosti, diplomirala
je francuski jezik na Beogradskom univerzitetu, a nakon toga provela je dvije kolske godine na Sorboni i stekla diplomu na Visokoj koli za profesore
francuskog jezika u inozemstvu (ESPFE).
Zaposlena je od 1961. na gimnaziji Zlatko najder, u Slavonskom Brodu.
Predavala je knjievnost sa osnovama estetske kulture i francuski jezik. S
velikim uspjehom i oduevljenjem organizirala je i uvela uenje francuskog drugog stranog jezika po AVGS Guberininoj metodi.
Od 1971. radi u Zagrebu na koli za strane jezike (Varavska) i honorarno na
Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Napisala je Prirunik za francuski jezik 1. i 2. uz udbenik Blaenke Bubanj :
Le francais pour vous. Tijekom rada na Pravnom fakultetu napisala je udbenik: Francuski za studente prava.
Osim toga vano mi je to i meni pomae svojim primjedbama i savjetima
prilikom pisanja knjiga i raznih tekstova.
76
INTERVJU

Koliko je vama kao piscu zanimljiva pojava digitalnih knjiga ?

Pojava digitalne knjige za mene je vrlo zanimljiva i korisna i vrlo brzo sam je
prihvatio, a mislim da u odnosu na tiskanu knjigu ima odreenih prednosti
kao i nedostataka.
Osobno vjerujem da e one obje jo godinama ivjeti i na neki e se nain
dopunjavati na zadovoljstvo itatelja.
Bez obzira to ste vjerojatno jedan od pisaca s najvie objavljenih knjiga i to
su veina od tih knjiga tiskane u za dananje vrijeme vrlo velikim tiraama
sve svoje knjige ste odluili digitalizirati i besplatno ustupiti na itanje svekolikom internet puanstvu? Koji razlozi su vas naveli na to? Jeste li zadovoljni
itanou koje vae knjige biljee na internetu?

Razlog zbog kojeg sam dao digitalizirati i besplatno ustupiti na itanje svim
zainteresiranim vrlo je jednostavan, a to je osjeaj zadovoljstva koje ovjek
ima kada drugima neto daje to ne mora uvijek biti materijalne naravi.
Tko takvo zadovoljstvo nije osjetio, sigurno nee shvatiti izreku da ovjek
postaje sve bogatiji kad neto daje.
Tako primjerice za neke prijevode nisam primio nikakav honorar, jer sam
pristao da ga dobijem u njihovoj valuti kada posjetim njihovu zemlju.
Zbog ope situacije u naoj zemlji koja je djelomino bila okupirana nije mi
se nigdje putovalo te nisam mogao ni preuzeti honorar, no zadovoljstvo zbog
ovih prijevoda trajno je ostalo.
Zadovoljan sam itateljima mojih knjiga na internetu jer je u kratkom roku
vie od tisuu njih preuzelo nekoliko knjiga.
Jeste li zadovoljni suradnjom ostvarenom s portalom digitalne knjige?

Vrlo sam zadovoljan ovom suradnjom i uvjeren sam da e se ona i nastaviti.
Moete li nam otkriti vae planove. Radite li na nekoj novoj knjizi? Pripremate
li objavu nekog zasad neobjavljenog materijala?

Imam ve nekoliko neobjavljenih radova za koje elim da dou do itatelja
i kada ih prikupim dovoljan broj (a na to, vjerujem da neu dugo ekati za77
INTERVJU

hvaljujui sveprisutnom jednoumlju naih tiskovina kao i dravne televizije,
tema ima i na pretek).
elio bih objaviti u novoj knjizi koju bih zatim digitalizirao.
I za kraj nam recite ima li neto vano to ste posebno eljeli naglasiti, a da vas
ja to nisam pitao?

Posebno bih elio naglasiti poruku mladima da ako ele imati uspjeha u poslu kojim se bave moraju u tome biti uporni i sistematini i ne odustajati od
svakodnevnog rada pojavom prve potekoe. To su mi rekli istaknuti znanstvenici kada sam ih pitao u emu je tajna njihova uspjeha.
Takoer je vano biti aktivan i fiziki i duhovno u svakoj ivotnoj dobi. Na
starost ni godine ne moemo utjecati jer nitko nije zasluan zato to je mlad,
niti kriv zato to je star. No hoemo li stariti i duhom ovisi o nama samima.
Vano je stoga tijekom cijelog ivota zadrati mladenaku radoznalost, ostati
mlad duhom i pratiti to se nova dogaa u svijetu znanosti, kulture, umjetnosti, sporta, ekonomije... I ne idealizirati prola vremena u kojima je, ini nam
se, sve bilo lijepo i skladno jer smo bili mladi.
78
POPIS RADOVA
POPIS KNJIGA
1. UH, TA MATEMATIKA, kolska knjiga, 1. izdanje 1976., 6. izdanje 1991.,

prevedena na ruski, slovenski, poljski, maarski.
2. BRBLJANJE O GEOMETRIJI, kolska knjiga, 1. izdanje 1981., 2. izdanje
1990., prevedena na slovenski, poljski.
3. RAUNANJE PROBLEMA NEMA, kolska knjiga, 1. izdanje 1983., 2. izdanje 1986.
4. MATEMATIKI LEKSIKON ZA NEMATEMATIARE, kolska knjiga, 1. izdanje 1988., 2. izdanje 1990., prevedena na slovenski.
5. REPETITORIJ MATEMATIKE za osnovne kole, kolska knjiga, 1. izdanje
1977., 9. izdanje 1991.
6. REPETITORIJ MATEMATIKE za srednje kole, kolska knjiga, 1. izdanje
1985., 3. izdanje 1991.
7. MATEMATIKE FORMULE l NJIHOVA PRIMJENA, kolska knjiga, 1. izdanje 1980. 3 izdanje 1989.
8. REPETITORIJ FIZIKE (koautor Antun Kuntari), kolska knjiga, 1. izdanje 1974., 7.izdanje 1991.
9. TOPLINA, kolska knjiga, 1. izdanje 1977., 6. izdanje 1990.
10. 1,2,3,... Ml VE ZNAMO BROJITI, slikovnica, kolska knjiga, 1984.
POPIS SKRIPTI
1. VJEBE IZ KALORIKE, Pedagoka akademija u Slavonskom Brodu, 1963.

2. VJEBE IZ ELEKTRICITETA, Pedagoka akademija u Slavonskom Brodu,
1964.
3. NAUKA O TOPLINI, Pedagoka akademija u Slavonskom Brodu, 1966.
4. NAUKA O ELEKTRICITETU l MAGNETIZMU, koautor Gustav indler, Pedagoka akademija u Slavonskom Brodu, 1968.
79
POPIS RADOVA
1.
2.
3.
4.
5.
POPIS STRUNO-METODIKIH LANAKA
O MJERAMA l MJERNIM SISTEMIMA, Matem.fiz.list br. 3,1963./4.

MJERENJE VREMENA, Priroda br. 8. 1965.
TELEVIZIJA U BOJI, Matem.fiz.list br. 1, 1965./6.
MOTOR S ROTACIONIM KLIPOM, Matem.fiz.list br. 4., 1965./6.
GEOMETRIJSKA INTERPRETACIJA NEKIH ZAKONA ZA IDEALNE PLINOVE, Priroda br. 3., 1968.
6. O PROGRAMIMA l UDBENICIMA MATEMATIKE ZA RAZREDNU NASTAVU,
Bilten Pokrajinskog zavoda za izdavanje udbenika, br. 16., Novi Sad, 1971.
7. SKUPOVNA INTERPRETACIJA NEKIH GEOMETRIJSKIH POJMOVA, Matematika br. 2., 1977.
8. ULOGA JEZIKA U NASTAVI MATEMATIKE, Matematika br. 2., 1978.
9. MATEMATIKI RAD IVANA PASKVIA, Zbornik radova Prvog simpozija
iz povijesti znanosti u sjevernoj Hrvatskoj u XVIII stoljeu, Zagreb, 1978.
10. O NEKIM ELEMENTIMA KOJI UTJEU NA KVALITETU MATEMATIKIH
UDBENIKA, posebna edicija Udbenik kao inilac u unapreivanju
nastave matematike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd,
1980.
11. PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE UZ RADNI UDBENIK - vaan inilac u unapreivanju nastave matematike, Nastava matematike VII, br. 2., 1980.
12. AKTUALNI PROBLEMI UDBENIKE l VANUDBENIKE LITERATURE,
Matematika br. 1., 1981.
13. OBRADA POJMA BESKONANOG; Matematika br. 2., 1980.
14. O DEFINICIJI U MATEMATICI, Matematika br. 1., 1987.
15. O DEFINICIJAMA MJERNIH JEDINICA KUTA l UGLA, Matematika br. 1.,
1990.
16. UPUTE UZ RAUNALJKU l VELIKO RAUNALO, kolska knjiga, 1991.
80
POPIS RADOVA
POPIS DIDAKTIKIH POMAGALA
1. RAUNALJKA, didaktiko pomagalo za individualni rad uenika l. i II. razreda osnovne kole, kolska knjiga, 1984.
2. VELIKO RAUNALO, didaktiko pomagalo za grupni rad uenika l. i II.
razreda osnovne kole, kolska knjiga, 1991.
3. RAUNANJE BEZ PROBLEMA, video-kazeta, Skala, Zagreb, 1991.
4. 1,2,3... MI VE ZNAMO BROJITI, DVD, Skala, Zagreb, 1995. http://www.
youtube.com
5. UPOZNAJMO LIKOVE I TIJELA , video-kazeta, Skala, Zagreb, 1995. http://
www.youtube.com/
NASLOVI TISKANI NAKON DOBIVANJA NAGRADE
1. PRIRUNE TABLICE S MATEMATIKIM FORMULAMA, kolska knjiga,

1995.
2. MATEMATIKA ZA PRVAE, kolska knjiga, 1996.
3. MATEMATIKA 1, udbenik za 1. razred osnovne kole, kolska knjiga,
1997.
4. MATEMATIKA 1 NASTAVNI LISTII, suautor N. Kutnjak, kolska knjiga,
1997.
5. MATEMATIKA 1 VJEBENICA, suautor N. Kutnjak, kolska knjiga, 1997.
6. MATEMATIKA 1 ZBIRKA ZADATAKA, suautor N. Kutnjak, kolska knjiga,
2000.
7. MATEMATIKA 1 PRIRUNIK ZA UITELJA, suautor N. Kutnjak, kolska
knjiga, 1997.
8. MATEMATIKA 4, udbenik za 4. razred osnovne kole, suautor B. Balog,
kolska knjiga 2000.
9. MATEMATIKA 4 NASTAVNI LISTII, suautor B. Balog, kolska knjiga,
2000.
10. MATEMATIKA 4 VJEBENICA, suautor B. Balog, kolska knjiga, 2000.
11. MATEMATIKA 4 KONTROLNI ZADACI, suautor B. Balog, kolska knjiga,
2001.
12. MATEMATIKA 4 PRIRUNIK ZA UITELJA, suautor B. Balog, kolska
knjiga, 2003.
81
POPIS KNJIGA
POPIS KNJIGA
1.) UH, TA MATEMATIKA
6 izdanja prevedena na vie jezika
2.) BRBLJANJE O GEOMETRIJI

geometrija u stripu
2 izdanja prevedeno na poljski
3.) RAUNANJE
PROBLEMA NEMA
2. izdanje Brojevi do milijun, etiri
raunske operacije
4.) MATEMATIKI LEKSIKON

za nematematiare
2 izdanja osnovni matematiki
pojmovi
5.) MATEMATIKA ZA PRVAE

Spoj slikovnice i udbenika za
djecu od 6-7 godina
6.) Slovensko izdanje knjige
MATEMATIKI LEKSIKON
7.) Slovensko izdanje knjige
UH, TA MATEMATIKA
8.) Rusko izdanje knjige
UH, TA MATEMATIKA
9.) REPETITORIJ MATEMATIKE

za srednje kole
83
POPIS KNJIGA
1.) Poljsko izdanje knjige
BRBLJANJE O GEOMETRIJI
2.) TOPLINA
udbenik za Pedagoki fakultet
3.) MATEMATIKE FORMULE I
NJIHOVA PRIMJENA
4.) MATEMATIKA ZA PRVI

RAZRED osnovne kole
5.) REPETITORIJ FIZIKE

za srednje kole
6.) Poljsko izdanje knjige OH TA

MATEMATIKA
7.) FORMULE ZA PRIMJENU

u algebri, geometriji,
vjerojatnosti, kombinatorici
8.) 123... MI VE ZNAMO

BROJITI
9.) REPETITORIJ MATEMATIKE

za osnovnu kolu
84
POPIS KNJIGA
10.) Knjiga NEMO KRITIKE,
izdanje ITG d.o.o. Zagreb u
kojoj su tiskani svi objavljeni

i neobjavljeni lanci poslani
Vjesniku.
Video:
1) http://www.youtube.com 1,2,3....mi
DIDAKTIKA POMAGALA
ve znamo brojiti
2) http://www.youtube.com Upoznajmo likove i tijela
3) http://www.youtube.com/Video poetnica iz matematike
RAUNALJKA
Uz raunaljku tiskana je i knjiica Upute uz

raunaljku u kojima su navedena objanjenja
za rad sa osnovnim raunskim operacijama
kao i rjeavanje jednostavnijih jednadbi i

nejednadbi koja se mogu koristiti i za veliko
raunalo.
VELIKO RAUNALO
85
NAGRADA
PRIJEDLOG ZA DODJELU NAGRADE
87
NAGRADA
Medalja FRAN TUAN
Dravna nagrada
FRAN TUAN
88
NAGRADA
OBRAZLOENJE KOMISIJE
Zlatko porer roen je 1930. godine u Slavonskom Brodu gdje je zavrio

osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirao je na Matematiko-fizikom odjelu
Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu, smjer primijenjene matematike, te zavrio postdiplomski studij Filozofija znanosti i znanstvena publicistika na Sveuilitu u Zagrebu, stekavi zvanje magistra znanosti, izradivi
magistarsku radnju o matematikom radu hrvatskoga znanstvenika Ivana
Paskvia, a pod vodstvom akademika dr. arka Dadia. Nakon diplomiranja
radio je kao profesor matematike i fizike na gimnaziji u Slavonskom Brodu, a
zatim kao profesor fizike na Pedagokim akademijama u Slavonskom Brodu
i Zagrebu. Od 1969. godine zaposlen je u kolskoj knjizi kao urednik za
matematiku. Aktivni je lan Hrvatskoga matematikog drutva, u kojem je u
vie mandata bio lan Upravnog odbora i Predsjednitva.
U svom dugogodinjem urednikom poslu mr. Zlatko porer, pored ureivanja matematikih udbenika, stalno je djelovao na promicanju onih radova i
autora koji populariziraju matematiku. Kao rezultat tog napora pojavile su se
mnogobrojne knjige naih i stranih matematiara, a osobito valja istai one
to su tiskane u okviru biblioteke Moderna matematika. Time je uveliko
omogueno irenje matematike kulture u naoj sredini.
U tom smjeru mr. Zlatko porer dao je i znaajan osobni doprinos s objavljenih devet knjiga, jednom matematikom slikovnicom, tri didaktika pomagala, scenarijem za prvu domau video-kazetu iz matematike, etiri skripte iz
fizike, petnaest strunih radova objavljenih u raznim asopisima i publikacijama, serijom napisa pod naslovom Vesela matematika objavljenih u asopisu za djecu Smib. mnogobrojnim predavanjima odranim za nastavnike
i uenike, sudjelovanjem na kongresima i seminarima, te javnim nastupima
putem tiska i televizije.
U svom plodnom i nadasve uspjenom radu na najiroj popularizaciji matematike, gdje mu je teko nai premca, ne samo u matematici, ve i cijelom
prirodoslovlju, a i ire, mr. Zlatko porer je izvanredno uspjeno suraivao s
naim najznaajnijim matematiarima i profesorima matematike. Dokaz ove
tvrdnje je injenica da kao recenzente njegovih knjiga i konzultante pri pisa89
NAGRADA
nju nalazimo, meu ostalima, imena: dr. Vladimir Devide, dr. Svetozar Kurepa, dr. Boris Pavkovi, dr. Petar Javor, dr. Mirko Polonijo, dr. Zdravko Kurnik,
dr. Zvonimir iki, dr. Nikola Sarapa, dr. eljko Paue, dr. Luka Krni, dr. Mirko
Radi, dr. Juraj iftar, dr. Jasenka urovi, mr. Damjan Jovii, mr. Boidar Balog, Vladimir Beni, Branimir Daki, Marija Gelineo.
Osim toga, posveujui znaajnu panju likovnoj komponenti u popularnoj
prezentaciji matematike, mr. Zlatko porer kao ilustratore/suradnike ima
Nedeljka Dragia, Zvonimira Lonaria, Kreimira Zimonia i Magdu Duli.
Ukupna naklada u viekratnim izdanjima knjiga mr. Zlatka porera i njihovim prijevodima na ruski, poljski, maarski i slovenski jezik, premauje
350.000 primjeraka.
Gotovo je nemogue nai hrvatskog autora s podruja popularno-znanstvene
literature ija su djela tako iroko prihvaena i itana.
Najdublji trag u naoj sredini za bolje razumijevanje i pribliavanje osnova
matematike, njezinih temeljnih pojmova i osobina, najirem krugu itatelja,
djeci i odraslima, te osobito znaajan odjek izvan Hrvatske, rezultat je, u prvom redu, ovih knjiga mr. Zlatka porera:

90
1. UH, TA MATEMATIKA,
2. BRBLJANJE O GEOMETRIJI,
3. RAUNANJE PROBLEMA NEMA,
4. MATEMATIKI LEKSIKON ZA NEMATEMATIARE
UH, TA MATEMATIKA dobila je kao rukopis na stalnom anonimnom natjeaju

kolske knjige za popularno-znanstveno djelo prvu nagradu 1975. godine.
Tiskana je prvi puta 1976. godine (izdava kolska knjiga), te doivjela est
izdanja, posljednje 1991. godine. Ima 224 stranice velikog formata, dvobojna
je, a ilustracije je izradio Nedeljko Dragi.
Prevedena je na ruski jezik (u izdanju Pedagogike iz Moskve, prvo izdanje
1981. godine, drugo 1985.), slovenski (u izdanju Drutva matematiara, fiziara i astronoma Slovenije, Ljubljana,1984. godine), poljski (u izdanju Nasza
Ksiegarnia, Varava, 1991.) i maarski (u izdanju Tankonvvkiado Vallalat,
Budimpeta, u tisku). Djelo je do sada tiskano u ukupnoj nakladi veoj od
210.000 primjeraka (28.000 na hrvatskom, 125.000 na ruskom, 20.000 na
slovenskom, 30.000 na poljskom, 10.000 na maarskom) i dobilo nagrade za
ilustracije i grafiko ureenje. Ovom svojom prvom knjigom autor razbija standardne zablude o matematici kao teko pristupanoj i shvatljivoj znanosti.
Izvornim pristupom u formi dijaloga uitelja i uenika, onoga koji zna i onoga
koji eli znati, izlae se i sustavno obraduje osnove teorije skupova, teori-
NAGRADA

je brojeva i matematike logike. Govorei o matematikim teorijama, porer govori i o njihovim stvarateljima, ukazujui na njihove ljudske osobine,
upornost, pronicljivost, mudrost i stvaralaku strast, ukljuujui i itatelja
u stvaranje novog. Knjiga je istodobno neobvezatni udbenik, matematiki
prirunik, ali i zabavno tivo. Namijenjena je poglavito uenicima starijih razreda osnovne i poetnih razreda srednje kole. Djelo je nastalo u pravom
trenutku, u asu kad se poela provoditi svojedobna reforma matematike u
naoj sredini, a pod utjecajem novih gledanja na nastavu matematike u svijetu, uvoenjem moderne matematike. Dominacija tzv. skupistikog gledanja, a posebice iskazana pretjerivanja i zastranjivanja u tom novom pristupu,
uz preambiciozne programe, izazvali su mnoga nerazumijevanja. Knjiga Z.
porera znatno je ublaila te nesporazume, a mnoge i otklonila, pomaui
ne samo uenicima, ve i nastavnicima u razumijevanju novog. Kako su iste
probleme imali i drugi, knjiga je svoju vanu ulogu odigrala i izvan Hrvatske,
kroz visoke naklade prijevoda.
BRBLJANJE O GEOMETRIJI tiskana je prvi puta 1981. godine, a drugo izdanje I990. godine u izdanju kolske knjige. Ima 192 stranice velikog formata, viebojna je, s ilustracijama Nedeljka Dragia. Recenzenti su M. Polonijo
i Z. Kurnik. Prevedena je na poljski (u izdanju Nasza Ksiegarnia, Varava,
1991.) i maarski (u izdanju Takonvvkiado Vallalat, Budimpeta, u tisku).
Do sada je tiskana u ukupnoj nakladi od 50.000 primjeraka (13.000 na hrvatskom, 30.000 na poljskom, 10.000 na maarskom). Ovim doista neobinim
djelom koje je istovremeno meritoran udbenik, duhovit strip i slikovnica
u najboljem znaenju te rijei, autor izlae, to u zbilji, to u ali, cjelokupno gradivo geometrije aktualnog programa matematike prvih pet razreda
osnovne kole. Taj prvi hrvatski matematiki strip, a malobrojni su i oni u
svijetu, kroz jednostavan i duhovit jezik, uz pomo slike pomae da se velik broj geometrijskih, esto apstraktnih, pojmova i tvrdnji to lake prenesu
djetetu. Crte prezentira, dokazuje i pojanjava reeno, usmjeruje panju na
bitno, eliminacijom sporednog. Stripovna ilustracija nije podilaenje djetetu,
ve daje svrsishodno rastereenje teksta, nudei odlinu motivaciju i razumijevanje temeljnih geometrijskih izriaja. Uitelj i uenik i sami ive u ravnini, osjeajui navlastitoj koi geometrijske zakonitosti ravnine, rjeavajui
nadole probleme.
RAUNANJE PROBLEMA NEMA tiskana je prvi puta 1983. godine, a drugo
izdanje I986. godine u izdanju kolske knjige. Ima 192 stranice velikog
formata, viebojna je, s ilustracijama Zvonimira Lonaria. Recenzenti su M.
91
NAGRADA

Polonijo, Z. Kurnik i B. Balog. Ova korisna, zanimljiva i lijepa knjiga, izlae u
provjerenoj formi sve raunske sadraje matematike u prva etiri razreda
osnovne kole uz izvjesna proirenja. Temeljna jedinica je kocka koja opredmeuje broj i omoguava lake i prikladnije otkrivanje raunskih zakonitosti.
Kao rezultat takvog pristupa, nastaju kasnije i didaktika pomagala za uenike poetnih razreda, te matematika slikovnica za predkolski uzrast.
Nadalje, na osnovi ove i prethodne knjige porer pie i scenarij za prvu domau video-kazetu iz matematike.
MATEMATIKI LEKSIKON ZA NEMATEMATIARE tiskan je prvi puta 1988.

godine, a drugo izdanje I990. godine u izdanju kolske knjige. Knjiga ima
154 stranice velikog formata, dvobojna je, s ilustracijama Kreimira Zimonia i Magde Duli. Recenzenti su B. Pavkovi, Z. iki i B. Daki. Prevedena je
na slovenski (u izdanju Drutva matematiara, fiziara i astronoma Slovenije,
Ljubljana, u tisku). Ovom knjigom porer ponovo iskazuje svoje veliko pedagoko umijee, objanjavajui matematikim nevjeama, lako, ali precizno,
pojedine matematike pojmove u obliku leksikona. Tu je zgusnuta sva osnovnokolska matematika, ali i niz termina iz srednjokolske matematike. Opet
je rije o osebujnom nainu izlaganja, bitno potpomognutom ilustracijama i
stripovima, mnogobrojnim asocijacijama i analogijama, kojima autor pouava itatelja o vanim matematikim pojmovima. Matematika se iskazuje kao
zanimljiva, zabavna i nimalo komplicirana.
Naglasimo da u svim navedenim knjigama mr. Zlatka porera, ispod aljivog
teksta uvijek nalazimo korektan matematiki sadraj, u emu lei i njihova
nadasve pozitivna ocjena od strane matematikih strunjaka i metodiara.
Stoga one spadaju u one rijetke knjige koje e istodobno zadovoljiti i matematikog znalca kao i matematikog laika. iroka prihvaenost porerovih
knjiga nije samo omoguila bolje i jasnije razumijevanje temelja matematike,
ve je odigrala i znaajnu metodiku ulogu svojim nesumnjivim utjecajem na
prezentiranje matematike u naim udbenicima, posebice onima za osnovnu
kolu. Leernijim pisanjem matematika ne gubi, ve dobiva. Takav je pristup
pouan i za druge struke.
92
NAGRADA

Zakljuak
Na temelju svega izloenog, slobodni smo predloiti da se nagrada Fran Tuan za 1992. godinu dodijeli mr. Zlatku poreru, jednom od najznaajnijih i
najistaknutijih hrvatskih popularizatora matematike, autoru knjiga ija ukupna naklada u viekratnim izdanjima i prijevodima na ruski, poljski, maarski i slovenski premauje 350.000 primjeraka.
Kao prilog dostavljamo popis svih njegovih tiskanih radova
93
PREDGOVOR - PRIJEVOD

Predgovor ruskog prijevoda knjige Uh, ta matematika
94
95
96
ESTITKE
97
ESTITKE
98
ESTITKE
estitka koju je ugledni profesor
Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

pedagog i metodiar
dr. Vladimir Poljak uputio autoru.
99
ZAHVALE
Zlatko porer prima estitke u

kolskoj knjizi za dobivanje
Dravne nagrade
100
ZAHVALE
ZNANSTVENO-NASTAVNOM VIJEU
MATEMATIKOG ODJELA PMF-A
PREDSJEDNITVU HRVATSKOG MATEMATIKOG DRUTVA
Zagreb, Bijenika cesta 30
ovodom dobivanja nagrade Fran Tuan za popularizaciju znanosti elim

vam se zahvaliti na podnesenom prijedlogu da mi se dodijeli ova nagrada.
Naime za mene je, uvjeravam vas, znaajnije od same nagrade priznanje koje sam od vas dobio samim prijedlogom odnosno obrazloenjem prijedloga za nagradu.
Uz to ne zaboravljam na injenicu da su mi pri radu na knjigama zbog kojih
sam i predloen za nagradu, uveliko pomogli korisnim savjetima i primjedbama mnogi vrsni matematiari, bilo kao recenzenti, bilo da su rukopis itali
na prijateljskoj osnovi. Ovdje bih naveo samo jedan konkretan primjer takve
pomoi. Rukopis knjige Uh, ta matematika koja je kasnije postala dosta poznata i tiskana je do sada u desetak izdanja ne nekoliko jezika u priblino
210.000 primjeraka, itali su profesori Devide, Kurepa, Pavkovi, Javor, Kurnik i drugi. Svaki od njih dao mi je pritom i niz primjedbi koje sam gotovo sve
usvojio, to je sigurno doprinijelo kvaliteti teksta a time i uspjehu same knjige. Dobro se sjeam da mi je tom prilikom prof. Devide nakon to je paljivo
proitao cijeli rukopis dostavio primjedbe na etiri gusto ispisane stranice.
Sa profesorom Kurepom vodio sam povodom ovog rukopisa vrlo zanimljiv i
za mene pouan razgovor o teoriji skupova, nakon kojeg sam preradio itavo
poglavlje o skupovima.
Isto tako i pri konanom oblikovanju tekstova ostalih knjiga imao sam veliku
pomo i vrst oslonac u miljenjima koje sam o rukopisima dobio od dr. Mirka Polonija, dr. Zvonimira ikia, dr. Luke Krnia, dr. eljka Pauea, dr. Jure
iftara, dr. Nikole Sarape i drugih, na emu sam im iskreno zahvalan.
Da nije bilo ove suradnje i pomoi, sigurno da ni knjige ne bi bile tako dobro
prihvaene u irokom krugu korisnika.
Stoga se, poto sam primio obavijest o dodjeli nagrade, rado i sa zahvalnou
sjeam svih matematiara s kojima sam i kao autor i kao urednik suraivao, u
uvjerenju i sa eljom da se ova suradnja ubudue ne samo nastavi nego i proiri.
U Zagrebu, 25. 5. 1994.
S potovanjem
Zlatko porer
101
LANCI
LANCI OBJAVLJENI U DRUGIM TISKOVINAMA
OBJAVLJENO U KOLSKIM NOVINAMA
20.03.1964. O strunom usavravanju nastavnika

BR.04.1964 O izboru direktora
25.06.1965. O uzrocima slabog uspjeha u kolama
08.10.1965. Raspodjela dohotka u kolama
23.09.1968. Strani jezici u naim kolama
01.04.1975. Bitno drugiji pristup
06.12.1977. Kome su potrebni takvi fakultativni programi matematike
01.01.1978. Zar se tako radi obavezni program?
07.02.1978. Najnovija matematika izdanja
OBJAVLJENO U BRODSKOM LISTU
29.01.1965. Zahtjeve bazirati na stvarnim mjerilima
SMIB
Autor je godinama bio i stalni suradnik zabavno-pounog lista za djecu SMIB.

Navedimo neke od ovih priloga:
15/12/1972
01/02/1973
01/04/1973
15/05/1973
01/09/1973
01/10/1973
01/11/1973
01/12/1973
01/01/1974
01/02/1974
01/03/1974
102
Od skupova do brojeva
Prazan skup
Vesela matematika
Brojevi
Rjeavaj igrajui se (Skupovi)
Rjeavaj igrajui se (Znakovi)
Rjeavaj igrajui se (Prirodni brojevi)
Rjeavaj igrajui se (Jedno pitanje, vie odgovora)
Rjeavaj igrajui se (Mjerenje duina)
Rjeavaj igrajui se (Razgovor o nuli)
emu slue nejednadbe ?
LANCI

01/04/1974
01/06/1974
01/06/1981
01/09/1981
01/10/1981
01/10/1995
01/11/1995
01/12/1995
01/01/1996

01/02/1996
01/03/1996
01/05/1996
01/06/1996

Neto o pravcu
Analiza poslanih odgovora
Sloimo trokut
Visine trokuta
Opseg lika
Nauimo gledati i razlikovati (to je vee, a to manje)
Nauimo gledati i razlikovati (Kvadar, piramida , valjak)
Nauimo gledati i razlikovati (Zakrivljene i ravne crte)
Nauimo gledati i razlikovati (Redni brojevi, znakovi manji i
vei)
Nauimo gledati i razlikovati (Broj nula, brojevna crta)
Nauimo gledati i razlikovati (Veza zbrajanja i oduzimanja)
Nauimo gledati i razlikovati (Usporeivanje brojeva)
Nauimo gledati i razlikovati (Geometrijski likovi, likovi i
tijela)
103
TISAK
104
PRIKAZI U TISKU
TISAK
105
106
107
TISAK
108
109
TISAK
110
TISAK
111
TISAK
112
113
RECENZIJA
MATEMATIKA IZVAN MATEMATIKE
SVEUILITE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKI FAKULTET
MATEMATIKI ODSJEK
OSVRT STUDENATA
Zlatko poler - Brbljanje o geometriji
Kristina Milkovi, 1191220461

dr. sc. Mirko Polonijo, prof.
Zagreb, svibanj, 2013.

Zlatko porer roen je 1930. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirao je na
Matematikom-fizikom odjelu Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu. Postdiplomski studij filozofije i znastvene publicistike zavrio je na Sveuilitu u
Zagrebu. Kao profesor matematike i fizike radio je na gimnaziji u Slavonskom
Brodu, a zatim kao profesor na Pedagokoj akademiji u istom gradu. Za urednika u kolskoj knjizi izabran je 1969. godine gdje je radio do umirovljenja.
Trenutno ivi u Zagrebu, jo uvijek djeluje u javnom ivotu objavljujui znanstvene knjige te lanke u tisku (kolske novine, Vjesnik, Brodski list).
Tragajui za zanimljivim matematikim knjigama i sadrajima koje bih mogla upotrijebiti kao dodatnu lektiru iz kolegija, na internetu sam pronala
knjigu, tj. kao izvori navodim - prvi matematiki strip, u digitalnom obliku
pod nazivom Brbljanja o geometriji. Prvo izdanje navedene knjige izdala
je kolska knjiga, Zagreb, 1981. godine, a drugo 9 godina kasnije, znai
1990. godine. Knjiga se sastoji od 192 stranice velikog formata, crno bijela je,
puna ilustracija za koje se pobrinuo ilustrator Nedjeljko Dragi. Recenzenti1
su Mirko Polonijo i Zdravko Kurnik. Prevedena je na poljski i maarski to
dovoljno govori o njenoj kvaliteti i pounosti. Ne treba zaboraviti ni injenicu da je u 13.000 primjeraka tiskana na hrvatskom, 30.000 na poljskom te
ocjenjiva, kritiar nekog djela koji iznosi miljenje u obliku pisanoga teksta prije ili poslije
objavljivanja djela
1
114
RECENZIJA

10.000 na maarskom jeziku. Vjerujem da je knjiga dostupna za posuivanje
u svakoj biblioteci, ali ako je sluajno nema, moe se pronai na internetu,
kao to sam ve navela, u digitalnom obliku i to je drugo izdanje ve spomenutog izdavaa iz Zagreba.
Ovo pomalo neobino djelo je istovremeno vrlo koristan udbenik, slikovnica i strip kroz kojega autor eli, u nekim dijelovima na aljiv, a u nekim pak
na ozbiljan nain, doarati cjelokupno gradivo iz geometrije za uenike prvih
pet razreda osnovne kole. Gradivo se obrauje postupno, od lakih pojmova
prema teima i sve je smjeteno u kontekst ravnine po kojoj uitelj i uenik
zajedno hodaju, ue i rjeavaju zadatke.
Meni se knjiga jako svidjela. Prvenstveno je veliki plus to to se moe pronai u digitalnom obliku i moe se slobodno koristiti. Nije potrebno obilaziti
biblioteke i ekati da se posuene knjige vrate kako bi i mi mogli doi na red
za itanje. Kad smo ve kod itanja, iskreno, ja ba i ne volim previe itati i
prva reakcija na broj stranica knjige, dok sam itala openite podatke o njoj,
i nije bila ba pozitivna. Meutim, kada sam vidjela na kakav nain je pisana,
shvatila sam da itanje i nee biti toliki problem.
Duhovit i jednostavan jezik pisanja, bez previe teksta i pustih pojanjenja,
uz pomo slika pomau djetetu da se na to laki nain shvati valiki broj geometrijskih pojmova koji su moda nekada apstrakni te teki za doarati.
Smatram da bi ova knjiga trebala postati obavezan dio literature za uenike
od prvog do petog razreda osnovne kole te bi se moda uenicima, od samih
poetka, uspjelo pribliiti matematiku i osloboditi ih predrasude koje imaju prema njoj. Ako se neki toliko apstrakni i komplicirani pojmovi mogu
svesti na strip odnosno slikovnicu, da li su oni onda zaista toliki bauk za
nauiti? Naravno da ne!
Problem predrasuda moda lei i u tome to postoji velika koliina onoga to
se ui u kolama, a zapravo je dovoljno razumjeti, shvatiti i znati primijeniti
samo jedan manji dio svega toga. Upravo zbog toga je ova knjiga izuzetno
dobra. Slike i tekst, uz njih, govore samo ono bitno o geometriji, izbacujui
sporedno i tako na 192 stranice objanjava cjelokupno gradivo geometrije.
Ako emo biti iskreni, gotovo da samo jedna knjiga, u jednom razredu osnovne kole ima toliko stranica, to je itekako demotivirajue ak i meni koja
stvarno volim matematiku, a ovdje je takva jedna knjiga saeta na najvie
nekoliko desetaka stranica.
Ono to mi se takoer svidjelo je jedna od karikatura, koja predstavlja uenika kao znatieljnog i aktivnog suuesnika u otkrivanju matematike, koji
i nakon zavretka uenja eli jo malo uiti. To je jedan jako dobar primjer
djeci, trebaju pitati, informirati se, biti ak i dosadni i matematika nee biti
115
RECENZIJA

nikakav problem. Nema glupih pitanja, svako pitanje je na svoj nain dobro.
Takoer, super mi je to uenik i nastavnik zajedno hodaju svijetom matematike, to je i u stvarnosti tako. Idu od lakih stvari prema teima, nose na
sebi teret matematike, njene zakonitosti, pravila, svojstva i koliko god da
su umorni na kraju, nauili su dosta toga. Za razumjeti je to profesor ne eli
nastaviti jer je on dao svoj veliki doprinos, ali uenik eli jo i to je ono to
svima treba biti zvijezda vodilja. Koliko god matematika bila neshvatljiva, koliko god nas tlaila, onaj tko joj se prepusti, nee poaliti. Jedino to se moe
dogoditi je da eli vie. Smatram stoga, da uz svu pounost, ova knjiga ima
i emocionalni karakter, daje samopouzdanje, budi elju u svakome da bar
malo zakorai u matematiki svijet.
I za kraj, ono to sam primijetila na stranici (http://www.digitalneknjige.
com/sporer3.php) na kojoj sam pronala ovu knjigu je to da postoje jo neke
druge matematike knjige. Nisam ih prouavala, izabrala sam ovu jer volim
geometriju, ali svakako bih voljela download-ati ostale i prouiti ih, pogotovo
aku su jednako matovito pisane kao i ova. Mogle bi mi biti od velike koristi,
osobito ako u predavati djeci u osnovnim kolama.
116
RECENZIJA
OSVRT NA DJELO BRBLJANJE O GEOMETRIJI
Knjiga mi se jako svidjela. Velika je prednost u tome to se moe nai na internetu u digitalnom obliku. Na taj nain je dostupna svima na brz, jednostavan i, to je najbolje, besplatan nain.
Budui da nisam ovjek koji voli puno itati, broj stranica me u poetku obeshrabrio. Razlog tomu bio je taj to sam, kao mali, knjige procjenjivao po broju stranica. One koje su imale puno stranica bile su jako loe i nezanimljive, a
one koje su imale malo stranica bile su dobre i zanimljive. Meutim, knjiga je
bila napisana kao strip i to je ono to me privuklo da ju proitam. Osim toga,
temeljila se na geometriji, to je meni najomiljenije podruje. Shvatio sam
da bi mi itanje te knjige moglo pomoi u buduoj profesiji, kao nastavniku
ili profesoru u koli. Tonije, vie nastavniku, jer se takve stvari ue tijekom
srednjokolskog obrazovanja. Kad sam rekao da bi knjiga mogla meni pomoi, nisam mislio da steknem znanja koja se nalaze u njoj. Jer da je tako, tada
bih ja bio jako lo profesor, postavilo bi se pitanje kako sam uope zavrio
fakultet. Knjiga bi mi pomogla da djeci na laki i zanimljiviji nain predsavim
dio matematike, tj. da im prenesem znanja iz geometrije. Knjigu ne bih uveo
kao obaveznu literaturu, jer smatram da su dananji osnovnokolci preoptereeni znanjem koje moraju usvojiti tijekom svog obrazovanja. Ovom knjigom bih im pokazao kako matematika nije dosadna i da se ona moe nauiti
na zanimljiv nain.
Knjiga je osmiljena na zanimljiv nain. Glavni likovi su uenik i uitelj koji,
prilikom njihove etnje kroz stranice, odnosno ravnine, upoznaje uenika s
razliitim geometrijskim oblicima i pojmovima. Svidjelo mi se to to su pojmovi i oblici organizirani na takav nain da se pojavljuju od najjednostavnijih prema sloenijima. To omoguuje uenicima koji imaju problema, tj. koji
malo tee shvaaju odreene stvari, da se ne izgube u svoj toj masi pojmova.
Kod knjige mi se svia i to to su njene ilustracije detaljne i tone. Svaki pojam popraen je i objanjen slikovito, to omoguuje uenicima da vizualiziraju pojmove koji im eventualno apstraktni kako bi ih lake shvatili. U
knjizi su takoer prikazana i razna geometrijska pomagala koja nam pomau
u crtanju i mjerenju.
Uenici su, velikim dijelom, danas slabo motivirani za uenje matematike.
Ona je danas bauk u svim kolama. Mislim da bi ova knjiga poveala motivaciju za uenjem, dijelom zbog same knjige, ali najvie zbog lika uenika.
Uenik u knjizi svakom novom pojmu i geomatrijskom obliku pristupa s velikom radoznalou i motivacijom. Zanima ga svaki nastavnikov pokret i svaka
117
RECENZIJA

rije koju izgovara, pomno ga slua i sam dolazi do nekih zakljuaka. Aktivan
je tijekom cijele knjige, najvie su mi se svidjeli dijelovi gdje tri sa estarom,
nosi kutomjer, crta pomou ravnala...
Smatram da bi upravo taj lik i njegovo ponaanje pomogli u dodatnoj motivaciji uenika za nastavu matematike.
Veliki plus dajem knjizi i zbog aljivih izraza, pojedinih situacija i jednostavnog jezika koji omoguuju lake itanje i praenje.
Vedran Jovanovi
118
IVOTOPIS
latko porer roen je u Slavonskom Brodu 1930. godine gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju. Potom je upisao Kemijski odsjek Tehnolokog fakulteta u Zagrebu no nakon poloenih ispita iz prve godine
studija prelazi na Matematiko fiziki odjel Prirodoslovno-matematikog
fakulteta gdje je i diplomirao kod prof. ure Kurepe a kasnije je zavrio i
postdiplomski studij Filozofija znanosti i znanstvena publicistika kojeg je
zasnovao prof. Ivo Supek. Kao apsolvent PMF-a vodio je na Radnikom sveuilitu uro Salaj u Zagrebu seminar iz matematike a zatim grupu seminara Prirodnih nauka.
Nakon diplomiranja i odsluenog vojnog roka na Kosovu radio je od 1958. do
1962. kao profesor matematike i fizike na gimnaziji Zlatko najder u Brodu
a od 1962. do 1969. predaje fiziku (Toplinu i Elektromagnetizam) na novoosnovanoj Pedagokoj akademiji u Brodu. 1963. stupa u brak s profesoricom
Radmilom imleom koja predaje francuski jezik na gimnaziji. Na osnovu
objavljenih radova pozvan je 1967. u Zagreb gdje mu je ponueno mjesto
savjetnika u Zavodu za unapreivanje srednjeg obrazovanja no kako mu nisu
mogli rijeiti stambeni problem ovu ponudu nije mogao prihvatiti. Kasnije je
pozvan u kolsku knjigu i nakon informativnog razgovora s glavnim urednikom ponueno mu je mjesto urednika za matematiku i fiziku a stambeni
problem je rijeen tako to je od poduzea dobio zajam za kupovinu stana.
Obiteljska kua u Slavonskom
Brodu, Ul. Petra Kreimira IV.
119
IVOTOPIS
Otac Zvonko u svojoj trgovini fine

eline robe i prvoj elektrinoj
brusioni u Slavonskom Brodu.
Uredniki posao preuzima u kolskoj knjizi u jesen 1969. a kao vanjski suradnik predaje nekoliko godina i fiziku na Pedagokoj akademiji u Zagrebu.
Kako je uredniki rad na dva podruja (matematika i fizika) vrlo obiman
urednitvo fizike preuzima uskoro drugi urednik a sam ostaje urednik matematike za obavezne i neobavezne udbenike osnovne i srednje kole te za
pojedine fakultete.
Kao urednik pokree i tisak serije knjiga istaknutih stranih i domaih autora Moderna matematika putem kojih se itatelji upoznaju s novijim djelima suvremene matematike. Kako izdavai iz vie republika zajedno izdaju
struno metodiki asopis Matematika ije je sjedite prvih nekoliko godina u Beogradu a zatim prelazi u Zagreb i sam se neprekidno nalazi u redakciji ovog asopisa kao i u Odboru drutva matematiara i fiziara Hrvatske.
Za svoj rad na popularizaciji prirodnih znanosti, posebno matematike odlikovan je i Dravnom nagradom Fran Tuan. U mirovinu odlazi 1996. no
kao vanjski suradnik u kolskoj knjizi radi do 1999. Kao umirovljenik autor je i suautor nekih udbenika i prateeg didaktikog materijala iz matematike a uz to jo od 1994. objavljuje u dnevnom tisku niz tekstova iz drutveno-politikog ivota koje objavljuje u privatnom izdanju pod naslovom
Nemo kritike 2011. godine.
120
IVOTOPIS
Roditelji Ankica i Zvonko porer na

proslavi 50. godina braka.
Sestra Dubravka.
Brat Zdenko.
121
IVOTOPIS
RADMILA PORER
admila porer roena je u Zagrebu, diplomirala je francuski jezik na

Beogradskom univerzitetu i na Sorboni na Visokoj koli za profesore
francuskog jezika u inozemstvu (ESPFE).
Od 1961. godine zaposlena je u gimnaziji Zlatko najder u Slavonskom Brodu, gdje je organizirala i uvela uenje francuskog - stranog jezika po AVGS
Guberininoj metodi.
Od 1971. godine radi na koli za strane jezike i honorarno na Pravnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu.
Napisala je: Prirunik za francuski jezik I. i II., uz udbenik Blaenke Bubanj:
Le franais pour vous. Tijekom rada na Pravnom fakultetu napisala je udbenik: Francuski za studente prava.
122
IVOTOPIS
Pogled iz zagrebakog stana na jarunsko jezero
Radmila sa kolegicama iz kole stranih jezika
123
DIPLOMA
124
DIPLOMA
125
POVELJA
126
ZAHVALA
127
ZAHVALA
128
FOTOGALERIJA
Zlatko porar s grupom
polaznika Radnikog sveuilita
u Zagrebu.
Razrednik sa svojim uenicima
za 20 godina mature.
129
FOTOGALARIJA
Profesori Z. porer i A. Barbi
sa svojim uenicima na proslavi
30 godina mature.
Na proslavi I. B. Maurani u
Slavonskom Brodu.
130
FOTOGALERIJA
Razrednik sa svojim
uenicima na proslavi
40. godinjice mature.
Profesor sa svojim

131
FOTOGALERIJA
Profesor sa svojim

Proslava 50. godinjice mature.
132
FOTOGALERIJA

133
SADRAJ
PREDGOVOR , 7
LANCI, 9
Svaki zloin treba kazniti, 9
O plaama i dugovima, 11
to sam doznao iz beogradskih novina, 13
Zato utimo, 16
Hoe li se izgubiti mali jezici, 19
to sve utjee na odluku biraa na izborima, 21
Moralne vertikale, 23
Tema o kojoj se uti, 27
ene na izbornim listama, 30
Podjela plijena, 32
Zloin bez kazne, 34
Jesu li Srbi u Srbiji koji itaju latinicu manje Srbi od Srba u Vukovaru
koji ne mogu bez irilice, 36
Brojke koje zbunjuju, 38
O slikama u naim veleposlanstvima, 40
Dok se o nekim zbivanjima rado i esto govori o nekima se uporno uti, 42
Do kada e padati standard u RH, 46
Gdje se nimalo ne tedi, 48
Malo pa nita, 51
Cijena nije vana, 53
O znanstvenim radovima i doktoratima, 56
to bismo svi morali znati, 58
Jesmo li dobro informirani, 60
INTERVJU, 65
POPIS RADOVA, 79
Popis knjiga, 83
Didaktika pomagala, 85
Nagrada - Prijedlog za dodjelu nagrade, 87
Obrazloenje komisije, 89
Predgovor ruskog prijevoda knjige Uh, ta matematika, 94
estitke, 97
Zahvale, 100
lanci objavljeni u drugim tiskovinama, 102
Prikazi u tisku, 104
Recenzije, 114
IVOTOPIS, 119
Radmila porer, 122
Diplome, povelje i zahvale, 124
Fotogalerija, 129

Cijena Nije Vazna PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Cijena Nije Vazna PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zlatko porer

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA

za one koji troe tui novac

obzirom da sam sve ovdje navedene lanke slao novinama, a objavljeni

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

SVAKI ZLOIN TREBA KAZNITI

luaj hrvatskog branitelja Tomislava Purde uskoro e ipak biti rijeen

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

edan je hrvatski list nedavno objavio zanimljiv lanak pod naslovom A od

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

TO SAM DOZNAO IZ BEOGRADSKIH NOVINA

otrebno je i korisno zbog potpunog informiranja pratiti vie tiskanih

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

HOE LI SE IZGUBITI MALI JEZICI

edavno je u razgovoru za jedan slovenski portal poznati glumac Rade

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

TO SVE UTJEE NA ODLUKU BIRAA NA IZBORIMA

skoro e izbori i sve se stranke pripremaju za njih kako bi privukle

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

oznato je da se na parlamentarnim izborima koji e se uskoro odrati

1937. osnovana je Komunistika partija Hrvatske KPH;

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

TEMA O KOJOJ SE UTI

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

ENE NA IZBORNIM LISTAMA

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

ostalo je ve normalno da se nakon dobivenih izbora nova vlast pri

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

ZLOIN BEZ KAZNE

ako je prolo dvadesetak godina kako su snage JNA uz pomo etnika i

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

JESU LI SRBI U SRBIJI KOJI ITAJU LATINICU

ako obje suprostavljene strane imaju svoje argumente, nema sumnje da

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

BROJKE KOJE ZBUNJUJU

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

O SLIKAMA U NAIM VELEPOSLANSTVIMA

edavno smo doznali iz naeg tiska da se u slubenim prostorijama

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac

DOK SE O NEKIM ZBIVANJIMA RADO I ESTO GOVORI

oto smo u dananje vrijeme obasuti mnotvom informacija iz niza

CIJENA NIJE VANA - za one koji troe tui novac