1

Velika piramida

Petko Nikoli Vidua

Kitchener, On, Canada, 2014.

Copyright 2014. by Petko Nikolic

Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se umnoavati,

pretampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili bilo kojim sredstvom bez
dozvole autora, niti moe biti na bilo koji drugi nain ili bilo kojim
drugim sredstvom distribuirano ili umnoavano bez odobrenja autora.
Sva prava za objavljivanje ove knjige zadrava autor.

SADRAJ
Uvod 6
Ko je gradio Veliku piramidu 7
Pozicija Velike piramide 10
Originalna duina baze 11
Prva Piramidina baza 13
Druga Piramidina baza 14
Simbolika prve i druge baze 15
Granit u Velikoj piramidi 17
Sveti lakat (amah) 19
Sunce i Solomonov hram 24
Zemlja, Solomonov hram i Piramida 25
Jahin i Boaz 27
Solomonovo more 29
Geometrija Kraljeve odaje 33
Sunce, Piramida i Nojev koveg 35
Zemlja i Nojev koveg 36
Piramidin koveg i koveg zavjeta 37
Ulaz Velike piramide 38
Piramidina baza i Zemlja 40
Piramidini prolazi 41
Ulazni (Silazni) prolaz 43
Metamorfoza arhitekture 45
Velika galerija i Kraljiina odaja 47
Mjere Portala 48
Pomjer od jednog ina 55
Sjeverni kanal Kraljeve odaje 57
Juni kanal Kraljeve odaje 60
Volumen Kraljeve odaje 61
Koveg Kraljeve odaje 62
Piramidin 35-ti kameni red 63
Znanje govori 66
Hramovni pravci 69
Velika piramida i broj Fi () 71
Nagib Zemljine ose 76
Znak brojeva 79
4

Savreni krug Zemlje 80

Griniki meridijan 83
Nadmorska visina Piramide 88
Zemlja i Mjesec 89
Geometrijska ema Univerzuma 90
Sunce, Zemlja i Piramida 91
Lunarni (sinodiki) period 92
Mjeseeve faze 94
Tren kao mjerna jedinica vremena 95
Tren, tropska i sideralna godina 97
Tren i brojevi Piramide 99
Kraljeva odaja i jedan vijek 100
Druga piramida 103
Trea piramida 104
Piramida u Dauru 105
Peat istine 108
Bibliografija 110
O Autoru 111

UVOD
Velika piramida, jedino od sedam svjetskih uda koje jo stoji prkosei
vremenu i uenju ljudi. Ljudi joj trae smisao postojanja i o tome se raspredaju
razne prie u kojima ima istine i lai, zabluda i fantazija.
Zvanina ideoloka istorija izmilja da je Piramida graena kao grobnica za
faraona Khufua (Keopsa), ali istorijskih dokaza za to nema osim prie reklakazala, te veina ljudi misli i osjea da to nije istina, da je to la i da je svrha
Piramidinog postojanja neto to jo nije otkriveno; drugi Piramidu vide kao neki
energetski generator izmeu Zemlje, kosmosa i vanzemaljaca; trei je vide kao
elektranu za proizvodnju elektrine energije; etvrti joj pridaju proroansko
znaenje o roenju Mesije i kraju svijeta...
Zaista, zato je graena Velika piramida? Velika piramida je knjiga u
kamenu, knjiga u kojoj je pohranjeno znanje matematike, znanje arhitekture,
znanje astronomije o mjerama Zemlje, precizno znanje odnosa mjera Zemlje,
Sunca i Meseca. To je znanje Piramide o naem fizikom svijetu.
Autor

KO JE GRADIO VELIKU PIRAMIDU

Sl. 1. Velika piramida u Gizi (foto: Library of Congress).

Kroz vremena proteklih milenijuma mnogo je zemljotresa potresalo Veliku
piramidu. Trenutno fiziko stanje Piramide ne odgovara potpuno tano njenim
originalnim merama, jer su zemljotresi i zub vemena rastresli i pomjerili njene
mjere. Osim toga, u graevinski objekat ne mogu se prenijeti detaljne mjere
arhitektonskog plana, ali matematikom rekonstrukcijom, koristei realne prirodne
fakte prema kojima su osmiljene mere Piramide, moemo saznati njene originalne
mjere i u tim merama deifrovati kodirane poruke njenog arhitekte.
Zato je sagraena Velika piramida i koja je svrha njenog postojanja? Da li
je Velika piramida sagraena kao grobnica za faraona Keopsa (Kufua), ili je
Piramida, kao to matoviti pojedinci tvrde, prijemnik nekakve kosmike energije
ili kosmikih signala, ili je antena koja alje signale u kosmos, ili je je sluila kao
elektrana?

Ne, nita od svega toga nije tano, jer Velika piramida je knjiga u kamenu.
Ona je vremenska kapsula iz vremena prepotopskog svijeta i u njoj su kodirani i
pohranjeni nauni podaci i poruke ljudima posljednjeg vremena.

Sl. 2. Presjek Velike piramide (Courtesy of Howard B. Rand, author of "The challenge of the
Great Pyramid", Destiny Publisher, Merrimac, Mass. 1880).

Kroz mjere Velike piramide i kroz tri fizike jedinice ovoga svijeta, kroz
brzinu, vrijeme i prostor, arhitekta Velike piramide otvara, lista i pokazuje sadraj i
poruke svoje knjige u kamenu.
Zvanina egiptologija tvrdi da su Veliku piramidu gradili drevni Egipani
izmeu 3000-2500 godina st. ere. U periodu od 3000-2500 godine stare ere ovek
nije imao znanje o kojem Piramida govori, niti je u to vreme ovek posjedovao
tehnologiju za gradnju Piramide (barem je tako po zvaninoj istoriji).
Ko je gradio piramide? Vanzemaljci ili ljudi? Odgovor je: vanzemaljci
(aneli) i ljudi zajedno, u ono drevno prepotopsko vrijeme.
ta su nam poruili graditelji Piramide?

Sl. 4. Velika piramida je geografski centar Zemljine kopnene mase

("Description de l'Egypte", 1829).
Evo u merama Piramide njihove kodirane poruke:
Vama se obraamo, ljudi i narodi, vama sinovima i kerima daleke
zemaljske budunosti! Mi, vai nebeski roaci i praoci sa poetka svijeta, koji smo
ovu piramidu Boijim planom zidali, vama roacima i potomcima naim na kraju
svijeta je ostavljamo. Ostavljamo je vaim oima, vaem razumu i vaem srcu:
oima za gledanje i uenje, razumu za mudrost i znanje, srcu za smjerno vladanje
i upravljanje.
Mi znamo prolost, mi znamo sadanjost, mi znamo budunost; mi znamo
kako je ovaj svijet postao, mi znamo vrijeme trajanja svijeta i znamo kad e ovaj
svijet nestati.
Kad doe vreme, kad se razgrana drvo znanja i kad ljudi zloupotrebom
znanja ponu da remete prirodne zakone Majke Zemlje i kad zbog toga Majka
Zemlja pone da se stresa i buni, tada e doi kraj vaem svijetu. I proi e va
svijet kroz vatru oienja to uva granice izmeu ovog i onog svijeta, i to bude
nezatrovano preobrazie se i spasie se, a to bude zlo i zatrovano propae.
9

Kad ve nastupi to vrijeme, otvorie vam se Knjiga Piramidina i sve e

vam se kazati. Dakle, ujte poruke nae upisane u Piramidu i ne budite ludi, ve
smjernom mudrou upravljajte korake svoje, ne biste li na kraju vaeg svijeta, k
nama u besmrtni nebeski svijet doli.

POZICIJA VELIKE PIRAMIDE

Sl. 3. Raspored kopnene mase Zemlje i mjesto Velike piramide.

James Fergusson, u svom sjajnom djelu Istorija arhitekture, opisuje
Veliku piramidu: "Nita savrenije, mehaniki, nikad nije bilo podignuto od tog
vremena..." (1)
.....................................
(1) James Fergusson, History of architecture in all countries, Volume I, Second
edition, London, 1874, p. 92.
..
10

Pozicija Velike piramide:

geografska irina: 29 58 51 N
geografska duina: 31 08 6,48 E
Vrijeme gradnje Piramide je oko 3440-3320. godine stare ere. Zvijezda Alfa Drakonis (Tuban) u to vreme bila je polarna zvijezda udaljena od centralne take
nebeskog severnog pola u sazvijeu Zmaja (Draco) za 3,69731025 stepeni,
odnosno 26,32062897 stepeni u svojoj najdonjoj taki iznad horizonta Gize.
Tadanji poloaj zvijezde Alfa Drakonis i ovih 26,32062897 stepeni obiljeeni su
uglom Ulaznog prolaza u Veliku piramidu: ugao ovog prolaza tano je pod
26,32062897 stepeni.

ORIGINALNA DUINA BAZE

Sl. 5. Presjek Velike piramide u pravcu sjever-jug.

Godine 1799. uklonjeni su nanosi pijeska i graevinskog otpada na
sjeveroistonom i sjeverozapadnom uglu Piramide i doprlo se do izravnate
povrine prirodne stijene na kojoj poiva Piramida. Tu su otkrivena dva pravougla
11

udubljenja uklesana u kamenu podlogu kao leita (socket, eng.) glavnim ugaonim
kamenim temeljcima Piramidinog prvog kamenog reda. Ondanji francuski
akademici dali su da se izmjeri duina baze izmeu tih pravougaonih udubljenja sa
geodetskom tanou i izmjerena je duina od 763,62 engleskih stopa (232,75
metara). Skoro istu duinu izmjerio je trideset sedam godina kasnije pukovnik
Howard Vyse: 764 stopa, a srednja vrijednost nevedenih mjera je 763,81 stopa
(232,8 metara). (1)
Godine 1869. grupa engleskih vojnih geodeta (Royal Engineers surveyors),
vrativi se sa istraivanja po Sinaju, a po nareenju da premjere Veliku piramidu,
nakon vie mjerenja odredili su srednju duinu Piramidine baze u razmaku izmeu
vanjskih strana ugaonih temeljaca: 9130 britanskih ini. (2)
Engleski egiptolog Flinders Petrie takoe je premjeravao Piramidu i naao
je da od vanjskih strana temeljaca na sjevernoj strani Piramide duina baze iznosi
9129,8 ini, a na istonoj 9130,8 ini. (3)
Ve smo pomenuli zemljotrese i vremenske nepogode koje su uticale na
sadanje mjere Velike piramide. Ono to nam svjedoi originalnu duinu njene
baze je duina sunane (tropske) godine od 365,242 dana: svaka strana baze duga
je tano 365,242 svetih lakata to u inima iznosi 9131,05 ini. To je 231,92867
metara (o mjeri nazvanoj sveti lakat bie govora kasnije).
..
..
..
..
..
..
..
..
.
..
(1) Pyazzi Smyth, The Great Pyramid: Its Secrets and Mysteries Revealed,
London, 1880. New York: Gramercy Books, 1978, p. 36.
(2) Ib. p. 38.
(3) W. M. Flinders Petrie, The Pyramids and Temples of Gizeh, London,
1883 , p. 38.
12

PRVA PIRAMIDINA BAZA

Sl. 6. Prva baza Velike piramide poiva na prirodnoj kamenoj podlozi. Strelica
pokazuje liniju ugaonog kamena temeljca.
Duina bazinih strana izmeu vanjskih strana ugaonih kamenova u
temelju po mjerenjima F. Petria:
sjever.................. 9129,8 ini
istok.................... 9130,8 ini
jug....................... 9123,9 ini
zapad................... 9119,2 ini
Po originalnom arhitektonskom planu Velike piramide duina baznih strana
izmeu ugaonih temeljaca iznosi 9131,5 ini. Argeolog Flinders Petrie izmjerio je
9130,8 ini (1) u duini istone strane Piramidine baze, to daje 231,92232 metra.
Razlika izmeu ove mjere i originalne duine je 0,25 ini, odnosno samo 6,35 mm.
Dakle je originalna duina baze po prirodnoj kamenoj podlozi je 365,242
svetih lakata ili 9131,05 ini, tj. 231,92867 metara. Ovo je prva, osnovna
Piramidina baza, dok mnogi uzimaju da je njena osnovna baza povrinskom
linijom njenog plonika. To je pogreno miljenje, jer je to to je druga, sporedna
Piramidina baza.
.
(1) W. M. Flinders Petrie, The Pyramids and Temples of Gizeh, London,
1883, p. 38.
13

DRUGA PIRAMIDINA BAZA

Sl. 7. Druga Piramidina baza ide linijom plonika

(strelica pokazuje tu liniju).
Flinders Petrie (1) izmjerio je sljedee duine ove baze:
sjever.................. 9069,4 ini,
istok.................... 9067,7 ini,
jug....................... 9069,5 ini,
zapad................... 9068,6 ini
Linija druge Piramidine baze ide povrinskom linijom plonika i duina
ove baze je 230,452165 metara (9072,919882 ini ili 756,0766568 egleskih stopa
(feet). Sad cemo objasniti svrhu prve baze po prirodnoj podlozi i svrhu druge
baze vanjskom povrinskom linijom Piramidinog plonika.

..

(1) W. M. Flinders Petrie, The Pyramids and Temples of Gizeh, London,

1883, p. 39.
14

SIMBOLIKA PRVE I DRUGE BAZE

Sl. 8. Prva (I) i druga baza (II).

Sl. 9. Prva (0) i druga baza (+30)

Jedna strana prve baze Velike piramide duga je 231,92867 m. Dvije strane
zajedno duge su 463,85734 m i evo znaenja duine prve baze: ako se neki
15

objekat kree brzinom od 463,85734 m/s, za 24 sata, tj. za jedan dan, prei e
duinu od 40077,27418 km i to je duina Zemljinog ekvatora. To znai da je
Zemljin ekvatorski prenik dug 12757,00336 km, a poluprenik 6378,501678 km.
Velika piramida je na +30 stepeni sjeverno od ekvatora. Poto Zemlja nije
savreni krug, ve je zbog vlastite rotacije od polova prema ekvatoru malo
spljotena, zato je i poluprenik od centra Zemlje do povrine na 30-toj paraleli
krai od ekvatorskog poluprenika. Za koliko je krai, saznaemo pomou duine
druge Piramidine baze.
Druga Piramidina baza duga je 230,452167 m. Dvije strane ove baze
zajedno su duge 460,904334 m. Ako bi se neki objekat kretao brzinom od
460,904334 m/s, za 24 sata preao bi 39822,13446 km i to je obim Zemlje od
jedne take na sjevernih +30 N do suprotne june strane na -30 S (slika 10).

Sl. 10. Pravac 30 N - 30 S dug je 12675,78979 km.

16

Krug obima 39822,13441 km ima dijametar duine 12675,78979 km. To je

pravac 30 N - 30 S. Poto ekvatorski krug Zemlje ima obim od 40077,27418 km,
izlazi da je obim kruga 30 N - 30 S manji od ekvatorskog kruga za 255,13977
km:
40077,27418 : 255,13977 = 157,079683 km = 50 x 3,14159 = 50 Pi
Duina prve baze je 231,92867 m, a duina druge baze je 230,452167 m.
Razlika u duini je 1,476503 m i to je stoti dio Piramidine visine (originalna visina
Piramide je 147,6505019 m).

GRANIT U PIRAMIDI

Sl. 11. Detalj kako crni bazaltni plonik nalee na bijelu prirodnu podlogu
vapnenca (krenjaka).

17

Kvarc se nalazi u mnogim stijenama, ukljuujui granit. Na Mohovoj skali

tvrdoe (Mohs scale) od 1 do 10 (talk je na broju 1, staklo na broju 6 i dijamant
na broju 10), granit se nalazi izmeu brojeva 6-7. Zbog tvrdoe minerala koji
sainjavaju granit, pored vode za rezanje, buenje i poliraje granita potreban je
dijamantski alat, koji je mogue napraviti samo modernim tehnolokim procesom.
Sve prie o tome kako su stari Egipani obraivali granit bakarnim alatom,
za razumne ljude zaista su besmislene. Zato nikad niko od zvaninih egiptologa
nije na praktinom primjeru pokazao kako se bakarnim alatom sijee, bui i polira
granit? Zato to ne urade i pokau? Zato to i sami znaju da je to nemogue, ali eto,
njihova la kod nekih prolazi kao istina. Pogledajmo ta o bazaltnoj podlozi biveg
hrama pred Velikom piramidom pie F. Petrie:
Bazaltni plonik je velianstveno delo, koje pokriva vie od treine ejkra
(acre). Blokovi bazalta su svi rezani i uklapaju se zajedno; oni lee na podlozi
vapnenca. (1)
Na priloenoj fotografiji (slika 11) prikazana je savrena veza izmeu
bazaltnog plonika i prirodne krenjake podloge. Da li je ikada neki egiptolog
objasnio kojim graevinskom metodom je izveden ovaj posao te se bazalt upio u
svaku poru krenjake podloge? Ne, oni to namerno preutkuju, jer je jasno da je
bazalt kao teni cement izljeven na podlogu.
Jesu li stari Egipani znali formulu cementa i jesu li imali tehnologiju da ga
prave? Naravno da nisu i ovo to na slici vidimo, to oni nisu pravili.
..
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

(1) W. M. Flinders Petrie, The Pyramids and Temples of Gizeh, London,

1883, p. 46.
18

SVETI LAKAT (AMAH)

Sveti lakat je mjera duine od 25 ini, to iznosi 63,5 cm. Ovo je mjera
prepotopskog svijeta i po njoj je Noje sagradio svoju lau. Sveti lakat je sauvan u
mjerama Velike piramide, a pominje se i u Bibliji kad se govori o gradnji
Solomonovog jerusalimskog hrama:
I poe Solomun zidati dom Gospodnji u Jerusalimu na brdu Moriji, koje
bi pokazano Davidu ocu njegovom na mjestu koje bjee pripravio David, na
gumnu Ornana Jevusejina.
I poe zidati drugog dana drugog mjeseca etvrte godine carovanja svog.
A ovako zasnova Solomun da zida dom Boiji: u duinu ezdeset lakata po staroj
mjeri, a u irinu dvadeset lakata. (2. Dnev. 3,1-3)
Ova stara mjera je prepotopski lakat. Svetim laktom prvi ga je navao
Piazzi Smit (Charles Piazzi Smyth) u svom velikom delu Our Inheritance in the
Great Pyramid.
Svetim laktom bavio se i veliki naunik Isak Njutn (Isaac Newton). Po
njegovim istraivanjima, zasnovanim prvenstveno na Josifovim opisima stupova
Solomonovog hrama (Flavius Josephus, 37-100. g. n. ere), Njutn je u svom delu
De magnitudine cubiti sacri" zapisao da je sveti lakat bio duine izmeu 24,90
do 25,02 ini, za razliku od obinog egipatskog (kraljevskog) lakta od
20,60658189 ini. Engleski prevod ovog Njunovog djela pod imenom A
Dissertation upon the Sacred Cubit of the Jews" objavljen je prvi put 1738.
godine, deset godina poslije Njutnove smrti. Njutn je takoe koristio mjere Velike
piramide koje je 1637. godine, boravei u Gizi, izmerio Don Grivs (John
Greaves), profesor i astronom Univerziteta u Oksfordu.
Sveti lakat kod Jevreja poznat je pod imenima amah i hamah, to je
u hebrejskom jeziku jedno od tri imena Sunca. Ueni jevrejski rabin Moses
Schreiber (17621839), takoe poznat i pod imenom svog glavnog djela Hatam
(Chasam) Sofer ili Chidushei Toras Moshe Sofer, navodi da je irina prsta jedan
njemaki col (1 zol1) i poto je biblijski amah jednak 24 irine prsta, te je po
Hatam Soferu duina jednog amaha (svetog lakta) jednaka duini od 24 cola.
Tako dolazimo do sljedeeg zakljuka:
1 col (zoll, nemaki) = 1,03700787402 ini
24 cola = 24,88818897648 (25 ini)

19

Da pogledamo osnovni smisao svetog lakta u duini strana Piramidine

baze: 365,242 sveta lakta. Ba toliko dana ima sunana (tropska) godina. Hajde da
pokuamo pronai jo neki simbolini smisao ovih 365,242 svetih lakata.
Prvi primjer:
duina Piramidine baze = 365,242 sveta lakta,
ugao uspona Piramidinih strana = 51, 85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
365,242 x 1,273240621 = 465,0409509 svetih lakata, to su dvije visine
Velike piramide. Ovde je vaan broj 465,0409509 svetih lakata.
Drugi primer:
1 sunana godina = 365,242 dana
Pi = 3,14159
3,14159 x 2,5 = 7,853975
365,242 : 7,853975 = 46,50409506 dana
Dobili smo iste brojeve kao u prvom primjeru, samo se mjerne veliine
menjaju. Minimalne razlike javljaju se tek u osmoj decimali, to je potpuno
zanemarljivo. I na kraju evo i trei primer: duina Portala pred Kraljevom odajom u
Velikoj piramidi je 116,2602377 ini:
116,2602377 : 25 = 4,650409508 ini
ta primjeujemo? Primjeujemo da nam se javljaju isti brojevi u razliitim
vrijednostima: 465,0409509 svetih lakata, 46,50409506 dana, 4,650409508 ini.
Da to nije sluajno, uvjeriemo se na primjerima odnosa mjera Zemlje i Sunca.
Rekli smo da je hebrejska rije amah (hamah) jedno od tri hebrejska
imena Sunca. Da proverimo da li ova rije zaista ima neke veze sa Suncem. Da
bismo to provjerili, uzeemo srednju udaljenost Zemlje od Sunca. To je duina od
149.597.870 km, u astronomiji poznata kao 1 astronomska jedinica (1 AU, eng.),
koju smo simbolino predstavili duinom ZS (slika 12).

20

Sl. 12. Srednja udaljenost Zemlje od Sunca predstavljena je

duinom ZS.
1 astronomska jedinica (AU) = 149.597.870 km = ZS
ugao = 0,266446918 = polovina naeg osmatrakog ugla Sunca sa Zemlje
(subtended angle, en.). Puni osmatraki ugao Sunca sa Zemlje je 0,532893836
stepeni (2):
tangens = 0,0046504095
poluprenik Sunca (R) = 695.691,35583 km
Pogledajmo brojeve tangensa polovine Sunevog osmatrakog ugla:
0,0046504095. To su isti brojevi koji se javljaju u prethodno navedenim
primerima svetog lakta u merama Velike piramide.

Sl. 13. Duina CA je duina jednog svetog lakta: 25 ini, tj. 63,5 cm.
Arhitekta Velike piramide ostavio je u Piramidinim mjerama tri fizike
jedinice kojima se izraunavaju mjere Zemlje: vreme, brzinu i prostor.
I gledajmo sad: ako bi se neki objekat kretao brzinom od dva sveta
lakta u sekundi (127 cm/s), za godinu dana (365,242 dana) preao bi duinu
od 40077,27418 km i to je duina Zemljinog ekvatora.

21

Duina Zemljinog ekvatora dakle je 40077,27418 km. Poto je ekvator krug

od 360 stepeni, svakom stepenu na ekvatoru pripada 111,3257616 km duine, a
svakoj minuti ekvatorske duine pripada 1,85542936 km. Provjerimo sad i ove
proporcije (slika 14):

Sl. 14. Odnos duine svetog lakta i osmatrakog ugla Sunca.

duina AC = 1 sveti lakat = 63,5 cm
ugao = 0,266446918
tangens = 0,0046504095
AC x tan = 63,5 x 0,0046504095 = 0,295301003 cm = BC = poluprenik
kruga Z = 500-ti dio Piramidine visine.
Obim kruga Z = 1,85542936 cm = 10-hiljaditi dio jedne minute ekvatorske
duine.
Toliko o svetom laktu i proporcijama veliina i udaljenosti Sunca i Zemlje.
Sad emo vidjeti u kakvim je proporcimaja sveti lakat sa veliinom i udaljenou
Meseca od Zemlje (slika 15).
Poluprenik Meseca = 1738 km
ugao = 0,26644691
tangens = 0,0046504095
1738 : 0,0046504095 = 373.730,52846 km to je srednja udaljenost
Mjeseca od Zemlje. Sad nam je jasno zato Mjesec pri punom pomraenju Sunca
potpuno zaklanja Sunce: to je zato to je sve matematiki proraunato i
postavljeno na pravom mestu i sve to saznajemo kroz duinu prepotopskog svetog
lakta.

22

Sl. 15. Odnos veliina i udaljenosti Meseca i Zemlje (S je Sunce, M je

Mesec i Z je Zemlja).
I da zavrimo priu o svetom laktu na primjeru njegovog odnosa sa veliinom baze Velike piramide:
etiri strane Piramidine baze zajedno su duge 1460,968 svetih lakata,
ugao = 0,26644691
tangens = 0,0046504095
1460,968 : 0,0046504095 = 314.159 = 100.000Pi

Sl. 16. Pogled na piramide iz vazduha.

.
23

SUNCE I SOLOMONOV HRAM

Sl. 17. Sunce (S) i Solomonov hram sa 120 lakata visokim portalom
(duina BC).
A ovako zasnova Solomun da zida dom Boiji: u duinu ezdeset lakata po
staroj mjeri, a u irinu dvadeset lakata. A trijem koji bjee pred duinom uz irinu
doma imae dvadeset lakata, a u visinu sto i dvadeset; i obloi ga iznutra istim
zlatom. (2. Dn. 3,3-4)
Portal Solomonovog hrama bio je visok 120 svetih lakata. To je visina od 76,2 m,
tj. 7620 cm (slika 16):
ugao = 0,266446918
tangens = 0,0046504095

24

Deset portalovih visina je 76.200 cm:

76.200 x 0,0046504095 = 354,3612039 cm (ako broj 354,3612039 uzmemo
kao broj dana, to je jedna Mjeseeva (lunarna) godina. Deset hiljada visina portala
Solomonovog hrama je 762 km:
762 x 0,0046504095 je 3,543612039 km.
I pogledajmo: originalna visina Velike piramide je 147,6505019 metara: kad bi se
neki predmet kretao brzinom od 147,6505019 m/h, za jedan dan preao bi
3,543612046 km. ta je znaenje ovih 3,543612039 km, vidjeemo na sljedeim
primerima:
1800 duina po 3,543612039 km jednako je duini Zemljinog ekvatorskog
poluprenika od 6378,50167 km.
Kad bi se neki objekat kretao brzinom od 3,543612039 km/s, za jedan
sat preao bi duinu od 12575,00334 km, to je ekvatorski prenik Zemlje.

ZEMLJA, SOLOMONOV HRAM I PIRAMIDA

Sl. 18. Geometrija Zemlje.

Zemljin ekvator (obim kruga T) = 40.077,27418 km
ekvatorski prenik Zemlje (d) = 12.757,00336 km
povrina kruga T = 127.816.480,3 km = povrina kvadrata ABCDA:
25

 AB = 11.305,59509 km = 1.130.559.509 cm.

Mjere Solomonovog hrama u svetim laktima (SL) , a to je starobiblijski lakat po
staroj meri:

visina portala120 SL
duina.60 SL
visina bez portala...30 SL
irina...20 SL
Ovi brojevi su kod (ifra) za izraunavanje mjera Zemlje prema mjerama Velike
piramide:

1.130.559.509 : 120 = 9.421.329,242 cm

9.421.329,241 : 60 = 157.022,154 cm
157.022,154 : 30 = 5234,071801 cm = 2060,658189 ini
2060,658189 : 20 = 103,0329095 ini = polovina irine Kraljeve odaje uVelikoj
piramidi.
Visina Velike piramide je 5813,011886 ini:
(5813,011886 : 100) x 120 x 60 x 30 x 20 = ini = 251.122.113,5 ini =
= 6378,501682 km = ekvatorski poluprenik Zemlje.
Duina Portala pred Kraljevom odajom = 116,2602377 ini (50-ti dio Piramidine visine):
116,2602377 x 120 x 60 x 30 x 20 = 50.2244.226,9 ini = 12757,00336 km
= ekvatorski prenik Zemlje.
116,2602377 x 3,14159 = 365,242 ini
365,242 x 120 x 60 x 30 x 20 = 1.577.845.440 ini = 40.077,27418 km =
duina Zemljinog ekvatora.

Duina jedne strane Piramidine baze po prirodnoj podlozi (prva baza) = 231,92867
m, a obim kvadrata Piramidine prve baze = 927,71468 m:
927,71468 x 120 x 60 x 30 x 20 = 40.077,27418 km = duina Zemljinog ekvatora.
..

26

JAHIN I BOAZ

Sl. 19. Osmatraki ugao Mjeseca i Sunca i mjere Solomonovih stupova.

I posla car Solomun i pozva Hirama iz Tira. A on bijae sin jedne udovice
od plemena Neftalimovog a otac mu bjee iz Tira, umjetnik bronzarski, vrlo vjet i
razuman, te umijae svata graditi od bronze; on doav k caru Solomunu izradi
mu sav posao.
Sali dva stupa od bronze, jedan stup bjee od osamnaest lakata u visinu, a
unaokolo od dvanaest lakata; taki bjee i drugi stup.
27

I naini dva oglavlja da se metnu odozgo na stupove, salivena od bronze;

pet lakata bjee visoko jedno oglavlje i pet lakata bjee visoko drugo oglavlje.

Sl. 20. Thomas Ustick Walter: Solomonov hram.

I pletenice isprepletane i vrpce kao verige naini na oglavlja, koja bijahu
navrh stupova, sedam na jedno oglavlje i sedam na drugo oglavlje.
Tako naini i na stupove i dva reda ipaka na jednu pletenicu unaokolo da
pokrivaju oglavlje koje bijae na vrhu; tako naini i na drugom oglavlju.
28

I na ta dva oglavlja navrh stupova u trijemu behu nainjeni ljiljani od

etiri lakta.
I na dva oglavlja na dva stupa bijahu ozgo i prema sredini pod
pletenicama ipci, kojih bijae dvjesta u dva reda unaokolo na jednom i na
drugom oglavlju.
I postavi te stupove u trijemu crkvenom, i postavivi desni stup nazva ga
Jahin, potom postavivi stup lijevi nazva ga Voas. I navrh stupova namjesti
izraeno cvijee ljiljanovo. I tako se svrie stupovi. (1. Car. 7,13-22)
Jahin i Boaz (Voaz) dva su stupa to stajahu u trijemu (porti) pred Solomonovim hramom:
visina jednog stupa = 27 svetih lakata (18 + 5 + 4) = 1714,5 cm
visina oba stupa zajedno = 54 SL = 3429 cm
osmatrakog ugla Mjeseca i Sunca (, slika 18) = 0,266446918, a tangens ovog
ugla je 0,0046504095:
3429 x 0,0046504095 = 15,9462541755 cm
4 x 15,946254175 = 63,785016702 cm = 10-milioniti deo Zemljinog ekvatorskog poluprenika.

SOLOMONOVO MORE
I sali more, deset lakata bjee mu od jednoga kraja do drugoga, okruglo
unaokolo, pet lakata visoko; a unaokolo mu bjee trideset lakata.
A pod njim bijahu likovi volovski, koji stajahu svuda unaokolo, po deset na
jednom laktu, te okruavahu more: dva reda bijae tih volova, salivenih s morem. I
stajae more na dvanaest volova, tri gledahu na sjever, a tri gledahu na zapad, a
tri gledahu na jug, a tri gledahu na istok, a more stajae ozgo na njima, i zadnja
strana svih njih bijae unutra. (2. Dn. 4,2-4)
Prvi prenik mora (kazana) iao je od jednog do drugog kraja oboda
(duina I-II, slika 20) i to je prenik duine 10 svetih lakata ili 635 cm:
635 x 3,14159 = 1994,90965 cm,
osmatrakog ugla Mjeseca i Sunca () = 0,266446918
tangens ugla = 0,0046504095
29

1994,90965 x 0,0046504095 = 9,277146788 cm

9,277146788 : 4 = 2,319286697 cm = 10-hiljaditi dio duine Piramidine
prve baze.

Sl. 21. Solomonovo bronzano more.

Sl. 22. Sa Zemlje jedna polovina osmatrakog ugla

Meseca i Sunca ().

30

More je stajalo na 12 volova. ta je mjerna simbolika 12 volova ispod

mora, koji su zadnjim delovima bili spojeni? Dvanaest volova je 12 dijelova neke
mjere:
9,277146788 : 12 = 0,7730955657 cm.
I sad proverimo onim metodom upotrebe brzine, vremena i prostora: ako se neki
objekat kree brzinom 0,7730955657 cm/s, za jednu minutu prei e duinu od
46,385733942 cm.
Da se podsetimo: jedna strana prve Piramidine baze duga je 23.192,867 cm,
a dve strane zajedno duge su 46.385,734 centimetara. U prethodnom proraunu
brzine, vremena i prostora dobili smo duinu od 46,385733942 cm i evo odgovora
ta je ova duina: to je hiljaditi dio duine Piramidine baze:
46,385733942 cm x 1000 = 46385,73394 cm = 463,8573394 metara i to je
u sekundi ekvatorska brzina Zemljine rotacije oko njene vlastite ose, jer okreui
se ovom brzinom za 24 sata, to je jedan dan, napravi puni ekvatorski krug obima
40077,27412 km.
Od kraja do kraja brida (ivica) u vrhu Solomonovog mora bilo je 10 svetih
lakata, tj. 635 cm:
tangens ugla (slika 21) = 0,0046504095
635 0,0046504095 = 2,9530100325 cm
2,9530100325 : 2 = 1,4765050162 cm = 0,5813011875 ini =
0,0232520475 svetih lakata i sve ovo je 10-hiljaditi dio visine Velike piramide ija
je originalna visina 147,6505019 metara, ili 5813,011886 ini, odnosno
232,5204754 svetih lakata.
Toliko o preniku to je iao od kraja do kraja rubnog dijela mora. Ali tu je
jo jedan prenik: unutranji prenik otvora na vrhu kazana. Taj prenik na slici 20.
obiljeen je slovom R. Oko unutranje upljine bilo je 30 svetih lakata unaokolo,
to znai da je to obim unutranjeg kruga pri samom vrhu. Ovih 30 svetih lakata
jednako je duini od 1905 cm. I ponovo raunamo sa sljedeim mjerama:
obim krunog dijla upljine mora u vrhu = 1905 cm,
osmatrakog ugla Mjeseca i Sunca () = = 0,266446918
31

 tangens ugla = 0,0046504095

1905 x 0,0046504095 = 8,8590300975 cm
I opet se pozivamo na brzinu, vrijeme i prostor: ako se neki objekat kree brzinom 8,8590300975 cm/min, za 24 sata prei e duinu od 12757,00334 cm i ovo
je 100-hiljaditi dio duine Zemljinog ekvatorskog prenika.
Poto je obim upljine na vrhu mora 30 svetih lakata, to znai da je unutranji prenik (R) dug 9,549304651 svetih lakata, to iznosi 606,3808454 cm:
606,3808454 x 0,0046504095 = 2,8199192441 cm: ako bi se neki
predmet kretao brzinom 2,8199192441 cm/min, za 24 sata, odnosno za jedan
dan, preao bi duinu od 4060,6837114 cm.
Da bismo saznali znaenje duine 4060,6837114 cm, moramo se vratiti
Velikoj piramidi, tanije Kraljevoj odaji i njenom sjevernom ventilacionom kanalu
iji je ugao uspona 32,48165854 stepeni. Tangens ovog ugla je 0,63662031 (ovaj
broj je polovina broja tangensa Piramidinog ugla uspona koji iznosi 1,273240621).
I sad raunamo:
4060,6837114 : 0,63662031 = 6378,5016714 cm i ovo je 100-hiljaditi dio
Zemljinog ekvatorskog poluprenika.
4060,6837114 x 3,14159 = 12.757,003341 cm je 100-hiljaditi dio ekvatorskog
Zemljinog prenika.
I tako smo zavrili sa znaenjem mjera Solomonovog mora na njegovom
vrhu. Sad je na redu da vidimo da li u njegovoj visini od 5 svetih lakata ima neke
mjerne simbolike:
visina Solomonovog mora = 5 svetih lakata = 317,5 cm = 0,003175 km: ako bi se
neki objekat kretao brzinom od 0,003175 km/s, za jednu godinu preao bi
put dug 100.193,18544 km:
100.193,18544 : 3,14159 = 31892,508392 km
31892,508392 : 5 = 6378,5016784 km i ovo je ekvatorski poluprenik Zemlje.
Postoji ak i ova simbolika: deseti dio visine Velike piramide u svetim
laktima je 23,25204754 svetih lakata: ako se neki predmet kree brzinom
0,003175 km/s, za 23,25204754 dana prei e Zemljin ekvatorski poluprenik
32

od 6378,5016812 km. I eto tim metodom se dekodira znanje arhitekte Velike

piramide kombinovano sa kodiranim znanjem zapisanim u Bibliji.

GEOMETRIJA KRALJEVE ODAJE

Sl. 23. Geometrija Kraljeve odaje.

33

Sveti lakat = 25 ini = 63,5 cm

Kraljevski (obini) lakat = 20,60658189 ini
irina Kraljeve odaje = 10 kraljevskih lakata = 206,0658189 ini = D (slika 23)
duina Kraljeve odaje = 20 kraljevskih lakata = 412,1316378 ini
povrina kruga C = 33.350,42964 kvadratnih ini = povrina kvadrata S
jedna strana kvadrata S = 182,621 ini: brzinom 182,621 ini u sekundi za 24
asa pree se duina od 1.577.845,44 ini, to je jednako duini od
400,7727418 km i to je 100-ti dio duine Zemljinog ekvatora.
182,621 ini = 7,30484 svetih lakata:
7,30484 x 50 = 365,242 svetih lakata = 9131,05 ini = 231,92867 m =
duina prve baze Velike Piramide.

Sl. 24. Strana C je duina Piramidine prve baze.

irina kraljeve odaje = 206,0658189 ini = 10 kraljevskih lakata
duina Kraljeve odaje = 412,1316378 ini = 2 x 206,0658189 ini = 20 kraljevskih
lakata.
50 x 206,0658189 = 25 x 412,1316378 = 10.303,29095 ini = 500 kraljevskih lakata = d (slika 24).

Povrina kruga T = 83,376,0741 kvadratnih ini = povrina kvadrata ABCDA,

AB = 9131,05 ini = duina prve Piramidine baze (slika 24),
sveti lakat = 25 ini = 63,5 cm,
1 godina = 365,242 dana,
Pi = 3,14159
34

365,242 : 3,14159 = 116,2602377 dana i ujedno geometrijski prenik kruga

godine: ako bi se neki predmet kretao brzinom od 63,5 cm/s, za 116,2602377
dana preao bi duinu od 6378,501681 km, to je jednako duini Zemljinog
ekvatorskog poluprenika.
Visina Velike piramide je 232,5204754 svetih lakata: ako bi se neki predmet kretao brzinom 63,5 cm/s (1 SL), za 232,5204754 dana preao bi duinu
od 12757,00336 km, to je duina Zemljinog ekvatorskog prenika.
Duina Zemljinog ekvatora je 40077,27418 km: brzinom 63,5 cm/s, za
365,242 dana godine jedan objekat prei e 20038.63709 km, to je polovina
duine Zemljinog ekvatora.

SUNCE, PIRAMIDA I NOJEV KOVEG

Sl. 25. Odnos mjera Sunca, Piramide i Nojevog kovega.

Ugao = 0,266446918
tangens = 0,0046504095
visina Velike piramide = 14.765,05019 cm
duina Nojeve lae = 300 svetih lakata = 19.050 cm
irina Nojeve lae (kovega) = 50 svetih lakata
19.050 x 0,0046504095 = 88,590300975 cm
Duina od 88,590300975 cm je mala duina, ali da bi je neto prelo za jedan
minut, mora da se kree brzinom od 1,4765050162 cm i to je10-hiljaditi dio
visine Velike piramide. irina Nojeve lae je 50 svetih lakata, tj. 3175 cm:
3175 x 0,0046504095 = 14,765050162 cm = 1000-ti dio Piramidine visine.

35

ZEMLJA I NOJEV KOVEG

Sl. 26. Izgled Nojevog kovega.

Naini sebi koveg od drveta gofera, i naini pregratke u kovegu; i zatopi
ga smolom iznutra i spolja. I naini ga ovako; u duinu neka bude trista lakata, u
irinu pedeset lakata, i u visinu trideset lakata. Pusti dosta svjetlosti u koveg; i
krov mu svedi ozgo od lakta; i udari vrata kovegu sa strane; i naini ga na tri
boja: donji, drugi i trei. Jer evo pustiu potop na zemlju da istrijebim svako tijelo
u kome ima iva dua pod nebom; ta je god na zemlji sve e izginuti. (1. Moj.
6,14-17)
Nojeva laa imala je oblik kovega, a ne oblik klasinih drvenih laa, kako
ilustratori Biblije predstavljaju ovu po Boijem planu Nojevu rukotvorenu graenu
lau. Dimenzije Nojevog kovega su:

duina = 300 svetih lakata = 7500 ini

irina 50 svetih lakata = 1250 ini
visina = 30 lakata = 750 ini
visina krova = 1 sveti lakat = 25 ini
Skupa sa krovnim dijelom kovega zapremina ovih mjera je 7.148.437.500 kubnih
ini, to je 117.141.987,5 litara. Koveg je bio sagraen od empresa. Specifina
teina empresovog drveta je 0,51 g/cm. I vidimo sad ovo: 117.141.987,5 litara po
0,51 g/cm = 59.742.413,6 kg.
I gle: teina Zemlje: 59.742.413.600.000.000.000.000.000.000 kg. Volumen Nojevog kovega sa specifinom teinom empresovog drveta srazmjeran je dio
Zemljine mase.

36

PIRAMIDIN KOVEG I KOVEG ZAVJETA

Sl. 27. Piramidin koveg i biblijski koveg zavjeta

(visina h pokazuje volumen kovega zaveta).
Piramidin koveg nalazi se u Kraljevoj odaji. Izraen je od fino poliranog
granitnog bloka.
Dimenzije Piramidinog kovega:

duina = 89,8055812 ini

irina = 38,50236153 ini
visina = 41,21316378 ini
volumen = 142.503,8674 kubnih ini = 2335,221681 litara.
Neka naine koveg od drveta sitima, u duinu od dva lakta i po, a u
irinu od polovine lakta, i u visinu od polovine lakta. I pokuj ga istim zlatom,

37

iznutra i spolja pokuj ga; i ozgo mu naini zlatan vijenac unaokolo. (2. Moj.
25,10-11)
Dimenzije kovega zavjeta:

duina = 2,5 sveta lakta = 62,5 ini = 158,75 cm

irina = 1,5 svetih lakata = 37, ini = 95,25 cm
visina = 1,5 svetih lakata = 37,5 ini = 95,25 cm
volumen: 87890,625 kubnih ini = 1440,269297 litara
broj Fi (Phi, ), zlatni presjek ili boanska proporcija =1,618033988
40,269297 x 1,618033988 = 2330,404674 litara
Vidimo da iznos volumena kovega zavjeta pomnoen brojem Fi (Phi) daje
za samo 4,817 litara manju vrijednost od volumena kovega Velike piramide. To je
skoro 99,8% tanosti. Da li je i to sluajno? Ne, ni govora, jer ovoliko decimala i
skoro isti rezultat nikako ne moe biti igra sluaja, nego je najpogodnijim mjerama
kovega zavjeta i brojem Fi usmjerenje na volumen Piramidinog kovega.

ULAZ VELIKE PIRAMIDE

Osa ulaza u Veliku piramidu pomjerena je istono od glavne Piramidine ose
za 286,4690182 ini (osa A je Piramidina glavna osa u pravcu sjever-jug, a osa A1
je osa Piramidinog ulaza.
Geometrijske mjere pravaca:

AA1= 286,4690182 ini

A1A3 = 840,5492553 ini
A1A2 = 681 in
A1A4 = 1162,602377 ini = visina 36-tog reda kamenog Piramidinog zdanja (35-ti
red od plonika).

Ugao B1A1A3 = 51,85399754 = ugao Piramidinog uspona

ugao A3A1S = 51,85399754
ugao PA1A4 = 51,85399754
B1A3 = 660,1652833 ini
A1P = 913,105 ini (10-ti dio duine prve Piramidine baze)
38

 A3S = 1070,221456 ini

B1M = BN = 322,0560749 ini

Sl. 28. Geometrija pravaca ose ulaza Velike piramide

(po vertikali 36. kamenog reda).
Duina A1A4 = 1162,602377 ini = 2953,010038 cm: ako se neki objekat
kree brzinom 2953,010038 cm/s, za jedan dan prei e duinu od 2551,400672
km:
2551,400672 x 3,14159 = 8015,454839 km = 5-ti dio duine Zemljinog ekvatora.
Duina PR = 1826,21 ini = 4638,5734 cm: ako neki objekat ide brzinom
4638,5734 cm/s, za jedan dan prei e 4007,727418 km, to je 10-ti dio duine
Zemljinog ekvatora.
Osa Piramidinog ulaza pomjerena je od Piramidine ose 286,4690182 ini:
286,4690182 x 2 = 572,9380364 ini = 1455,262612 cm:
1455,262612 x 3,14159 = 4571,838471 cm: putujui brzinom
4571,838471 cm/s jedan objekat e za jedan dan prei 3950,068439 km:
39

40.077,27418 : 3950,068439 = 10,14596957 km. Pogledajmo: 1455,262621 x

10,14596957 = 14765,05027 km i to je 100.000 visina Velike piramide.

PIRAMIDINA BAZA I ZEMLJA

Sl. 29. Geometrija Piramidine baze.

Duina DC = 182,621 svetih lakata = 4565,525 ini = 11.596,4335 cm:
11.596,4335 x 3,14159 = 36.431,23952 cm = 0,3643123952 km = obim
kruga iji je prenik duina DC (slika 29).
ugao uspona Piramidinih strana = 51,85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
0,3643123952 x 1,273240621 = 0,46385734 km = 2DB: putujui brzinom
0,46385734 km/s jedan objekat e za 24 sata prei 40077,27418 km i to je
duina Zemljinog ekvatora.
0,46385734 : 3,14159 = 0,147650501 km = visina Velike piramide (CA).
40

PIRAMIDINI PROLAZI

Sl. 30. Prolazi Velike piramide.

Kad se govori o prolazima kroz Veliku piramidu, misli se na kanale kojima
se prolazi kroz Piramidu poev od ulaza do pojedinih Piramidinih odaja. Ugao
uspona (silaza) svih prolaza je 26,30268975.
Visina od Piramidine baze do baze Velike stepenice (taka A) je
1663,511858 ini. Do vrha Velike stepenice je 1699,511858 ini. Od baze Velike
stepenice podnom duinom do linije Uzlaznog kanala (taka B) ima 1812,221271
ini. Od podne linije Ulaznog kanala pa kroz kroz Uzlazni kanal do Velike galerije
je 1544,514258 ini (BC). Od baze Velike stepenice niz Galeriju i niz Uzlazni
kanal do Piramidine baze ukupno je 3754,14584 ini, dakle sa duinom Galerije i
duinom Uzlaznog kanala do Piramidine baze preostaje jo 397,4103112 ini.
OG = 2652,933343 ini
GP = 1912,591657 ini
HG = 2352,069166 ini
41

 OH = 300,864177 ini
GF = 1377,73596 ini
FP = 534,8556972 ini
Originalni ulaz u Piramidu obiljeen je slovom E. Tu poinje Ulazni (Silazni)
prolaz. Evo mjera vezanih za ovaj prolaz:

GC = 397,4103112 ini
GE = 1536,853077 ini
HK = 1162,602377 ini
EF = 681 ini
KG = 2623,713715 ini
LK = 300,864177 ini
ML = 325 ini
NM = 645,524156 ini
NMLKGCDE = 5431,955125 ini
.
.
.
.
.
.
.

42

ULAZNI (SILAZNI) PROLAZ

Sl. 31. Ugao silaznog prolaza ().

Ugao silaznog prolaza () = 26,30268975

tangens = 0,494289196
sinus = 0,443113275
duina Kraljeve odaje = 412,1316378 ini = 1046,81436 cm:
412,1316378 x 0,443113275 = 182,621 ini = 50-ti dio duine prve
Piramidine baze i simbolino pokazan broj dana polovine godine.
1046,81436 x 0,443113275 = 463,8573394 cm = 100-ti dio duine dviju
strana Piramidine baze i 100-ti dio brzine Zemljine rotacije (u sekundi) oko njene
ose.
irina Kraljeve odaje = 206,0658189 ini = 523,40718 cm:
206,0658189 x 0,443113275 = 91,3105 = 100-ti dio duine jedne strane
prve Piramidine baze i simbolino kazan broj dana jednog godinjeg doba.
523,40718 x 0,443113274 = 231,9286697 cm = 100-ti dio originalne
arhitektonske duine prve Piramidine baze.
43

Sl. 32. Geometrija broja 1

prenik kruga T (d) = 1
obim kruga T = 3,14159 (Pi)
3,14159 = 1,772453102
1,772453102 x 2 = 3,544906204 = obim kvadrata ABCDA:
3,544906204 : 4 = 0,886226551 = C
0,886226551 : 2 = 0,443113275 = sinus ugla (slika 31).

.
44

METAMORFOZA ARHITEKTURE

Sl. 33. Geometrija Velike piramide.

CBS = 26,30268975
DB = 365,242 svetih lakata (SL)
CA = 232,5204754 SL
HK = 103,086083 SL
Poluprenik kruga = 116,2602377 SL
Volumen sfere poluprenika 116,2602377 SL = 6.582.363,505 kubnih svetih lakata
(SL)
Volumen Velike piramide = 10.339.543,67 SL
10.339.543,67 : 6.582.363,505 = 1,570795 (Pi)

45

6.582.363,505 : 10.339.543,67 = 0,63662031 = broj jednak broju tangensa

ugla uspona sjevernog kanala Kraljeve odaje i jednak polovini broja tangensa
Piramidinog ugla uspona.

Sl. 34. Geometrija Piramidinih prolaza.

Ugao GHY = BCS = 26,30268975

tangens 26,3026897 = 0,494289195
sinus 26,3026897 = 0,443113275
Ugao BCP = 30
CA = 5813,011885 ini = visina Piramide = prenik kruga N:
5813,011885 : 0,443113275 = 13.118,56858 ini
13.118,56858 x 3,14159 = 41.213,16385 ini = 100 duina Kraljeve odaje
5813,011885 x 0,443113275 = 2575,822734 ini = 103,0329094 SL =
65,42589744 m:
2 x 65,42589744 = 130,8517949 metara = EF = FG = GH = EH

Povrina kvadrata HGFEG = povrina kruga N

46

 obim kruga N = 463,85734 metara = dve duine prve Piramidine baze = 2 x DB =

u sekundi brzina Zemljine rotacije oko vlastite ose.

VELIKA GALERIJA I KRALJIINA ODAJA

Sl. 35. Velika galerija i Kraljiina odaja.

maksimalna duina podne linije (AB) = 1881,130161 ini
CD = 216,56 ini
DE = 206,0658189 ini
Linijom iznad uklesanih ljebova duina Velike galerije iznosi 1850,340714
ini, ili 46,99865414 metara: 1850,340714 x 3,14159 = 5813,011885 = visina
Velike piramide.
Pogledajmo jo jedan podatak koji nam je ostavljen u srednjoj duini Velike
galerije: ako bi se jedan objekat kretao brzinom 46,99865414 m/s, za 24 sata
preao bi duinu od 4060,683717 km: 4060,683717 x 3,14159 = 12757,00336
km = duina Zemljinog ekvatorskog prenika.
Zemljin ekvatorski poluprenik = 6378,501679 km:
47

4060,683717 : 6378,501679 = 0,63662031 = tangens ugla od 32,48165854 i to je

ugao pod kojim se uspinje severni ventilacioni kanal Kraljeve odaje.

MJERE PORTALA

Sl. 36. Portal Kraljeve odaje.

Sl. 37. Portal sa granitnom ploom (leaf, eng.) i znakom Zemlje (boss,
eng.)..
48

U Portalu ispred Kraljeve odaje nalazi se granitna ploa sa znakom Zemlje.

Za oekivati je da se taj znak nalazi na sredini ploe, meutim, nije tako: znak je
od sredine ploe (A) pomjeren zapadno tano za duinu jednog ina (B).
A = osa Portalovog prolaza,
B = osa sredine znaka Zemlje,
AB = 1 in
Kreui se brzinom od 0,5 ini u sekundi (1/2 AB), za 24 sata jedan
objekat ce prei duinu od 43200 ini. To je 1097,28 metara.
Rekli smo da je na granitnoj ploi u Portalu znak Zemlje (poluelipsasti
znak na slici 38). Vidjeli smo koju veliinu dobijemo ako se neki objekat kree
brzinom pola ina u sekundi: za 24 sata bude preena duina od 43200 ini. Da
li se sluajno pokazuje broj 43200? Ne, sve je arhitekta Velike piramide unaprijed
osmislio sa jasnim ciljem i sad emo pokazati ta je taj cilj.

Sl. 38. Osa A je glavna osa prolaza Velike piramide. Osa B je sredina znaka
Zemlje. Udaljenost ose A od ose B je 1 in.

49

Portal je dug 116,2602377 ini: 116,2602377 x 43200 = 5.022.442,269 ini

= 12.757.003,36 cm = 127,5700336 km = 100-ti dio duine ekvatorskog prenika
Zemlje. Na ovom znaku Zemlje ostavljena je dakle razmjera veliine Zemlje i
mjera Portala.
Vidjeli smo smisao broja 43200 ini. To u metrima bjee 1097,28 metara.
ta je ovih 1097,28 metara? To je duina od deset skeina. ta je skein? Skein je
stara mjera za duinu pletiva (ueta, paga) britanskog Imperijalnog Sistema
(British Weights and Measures Act of 1824):
1 skein = 4320 ini (inches) = 120 jardi (yards) = 109,728 metara
Pogledajmo ta se deava kad duinu Zemljinog ekvatorskog prenika
podelimo brojem 109,728:
12757,00336 : 109,728 = 116,2602377 km. Kao rezultat dobili smo broj
koji je u inima duina Portala. Od ina, kao polazne mjere, izvedene su druge
mjere duine:
12 ini = 1 stopa (feet) = 30,48 cm
3 stope = 36 ini = 1 jard (yard)
jarda = 9 ini = 1 britanski pedalj (imperial span)
2 imerijalna pedlja = 18 ini = 1 britanski lakat (imperial cubit)
44 britanskih lakta = 22 jarda = 66 stopa = 792 ina = 1 britanski lanac
(standard chain)
3520 imperijalnih lakata = 1760 jardi = 1 milja (mile) = 1,609344 km.
A sve je poelo onim jednim inem pomjerenom osom Zemljinog znaka od
glavne ose Piramidinih prolaza. Tako smo se na oiglednom primjeru uvjerili u
praktinu ivotnu primjenu mjera Velike piramide.
Ko je u vrijeme gradnje Velike piramida znao koliko je dug 1 in (inch). Ne
zaboravimo da se in kao mjera prvi put spominje u jednom engleskom dokumentu
(Laws of thelberht) 1120. godine, a kao imperijalna mjera duine ozvanien je
tek oko sredine 16. vijeka.

50

Sl. 39. Geometrija granitne ploe i prolaza kroz Portal gledajui iz pravca Velike
galerije.

E = glavna osa svih prolaza Velike piramide (axis)

CD = 1 in
AB = irina prolaza kroz Portal = 41,21316378 ini
FG = 36,5242 ini
Povrina kruga Z jednaka je povrini kvadrata S.
36,5242 x 43,200.000 = 1,577.845.440 ini = 40077,27418 km = duina
Zem-ljinog ekvatora.
Vertikala D je centar Zemljinog znaka (boss, eng.). Udaljenost centra ovog
znaka od glavne ose Piramidinih prolaza je 1 in zapadno (gledajui iz pravca
51

Velike Galerije): ako bi se kretao brzinom 1 in u sekundi, jedan objekat bi za

24 sata preao duinu od 86400 ini.
Pogledajmo ovu duinu u poreenju sa Zemljinim ekvatorskim prenikom od
502.244.226,8 ini:
502.244.226,8 : 86400 = 5813,011884 ini i ovo je visina Velike piramide.

Sl. 40. Strane Portala.

Na istonom i zapadnom zidu Portala (East Wall and West Wall) nalaze se
granitni paneli razliitih visina:
visina zapadnog panela = 111,7501217 ini (visina W),
visina istonog panela = 103,0329095 ini (visina E) to je polovina irine
Kraljeve odaje.
Razlika u visinama granitnih panela je 8,717212154 ini. Zato je panel na
istonom zidu krai od panela na zapadnom zidu? U emu je smisao ove razlike?
Evo odgovora: u pitanju su broj Fi (1,618033988) i duina svetog lakta (slika 41):
8,717212154 x 1,618033988 = 14,10474555 ini. To je poluprenik (r)
kruga T: krug poluprenika 14,10474555 ini ima povrinu 625 kvadratnih ini, a
kvadrat tolike povrine ima strane duge po 25 ini ili 63,5 cm i to je duina jednog
svetog lakta.
52

Sl. 41. Geometrija razlike visina granitnih panela i broj Fi.

Sl. 42. Portal Kraljeve odaje.

SB = 61,77445169 ini
AB = 52,09769524 ini
AF = 116,2602377 ini
EF = 100,5951944 ini
53

Sl. 43. Geometrija ulaznog prolaza Kraljeve odaje.

Duina Portala Kaljeve odaje (AF) je 116,2602377 ini, to je u centimetrima 295,3010038 cm: kree li se neki objekat brzinom 295,3010038 cm/s, za 24
asa prei e 255,1400672 km:
255,1400672 x 3,14159 = 801,545484 km = 50-ti dio duine Zemljinog ekvatora.
Duina ulaznog kanala u Kraljevu odaju (EF, slika 42) je 100,5951944
ini. irina i visina ovog kanala su iste mjere: 41,21316378 ini. Kubna dijagonala
ovog prolaza jednaka je duini Portala: 116,2602377 ini to odgovara duini
Portala pred Kraljevom odajom.
Poto su irina i visina ulaznog prolaza Kraljeve odaje iste (41,21316378 x
41,21316378 ini), povrina kvadrata kojeg ove mjere opisuju iznosi 1698,524869
kvadratnih ini (kvadrat S, slika 43). Krug iste povrine (C) imae poluprenik dug
23,25204753 ini, tj. 59,06020073 cm. Ta duina ujedno je i prenik kruga Z. I evo
znaenja te duine: ako neki se objekat kree brzinom 59,06020075 cm/s, za
jedan dan prei e 51,02801343 km i to je 250-ti dio od 12757,00336 km, to je
duina Zemljinog ekvatorskog prenika.
Obim kruga prenika 59,06020073 cm je 185,5429361 cm i to je 1000-ti
dio jedne minute geografske duine na zakrivljenoj Zemljinoj povrini na liniji
njenog ekvatora.
54

POMER OD JEDNOG INA

Sl. 44. Zemljin znak pomjeren je od ose prolaza jedan in ka glavnoj Piramidinoj osi (inch je od latinskog korijena unus to znai jedan).
Zato onda znak nije ni priblino u sredini granitne ploe, ili u sredini
izmeu dvije strane vrlo uske prostorije u kojoj se nalazi (samo 41,21 ini irine
izmeu granitnih panela).
Moje mjere iz 1865. godine, ako se tome moe vjerovati ovdje, pokazuju
da je znak samo jedan in u stranu od centra, i kao to e se svuda pokazivati to je
metod Velike piramide da markira mali, ali veoma vani iznos pomjera znaka u toj
veliini, to upuuje na malu, ali vanu koliinu tog pomjerenog iznosa u nekim
daleko veim i znaajnijim arhitektonskim znaenjima ne preostaje nam nita
drugo ve prihvatiti ovu izmjerenu pomjerenost znaka kao dodatni Piramidin
spomen od mnogo toga to je sr sumnjiavosti upravo sada; odnosno jedan jedini,
mali in zabiljeen od graditelja najveeg kolosalnog objekta arhitekture u svijetu
55

kroz ukupno ljudsko postojanje. (Piazzi Smyth, The Great Pyramid - Its Secret
and Mysteries Revealed, Gramercy Books, New York, 1978, pg. 207-208)
od Piramidine baze do podne linije Portala = 1699,511858 ini
od podne linije Portala do dna granitne ploe sa znakom = 41,21316378 ini
od dna granitne ploe do bazne linije Zemljinog znaka = 33,46414902ini (linija
M)
I sad traimo odgovor na pitanje: zato je arhitekta Piramide pomjerio ovaj znak u
stranu za jedan in? Da li je samo in kao mjera bio u pitanju, ili tu ima jo nesto?

Sl. 45. Jedan in na Zemljinom znaku (PA je osa Piramidinih prolaza i sredina
Portala, B je polovina znaka, a sasvim desno je Piramidina glavna osa po
pravcu sjever-jug).

PAB = 1 in = MH (PA je osa Piramidinih prolaza, a B je polovina znaka,

od linije prve Piramidine baze do podne linije Portala = 1699,511858 ini visine,
od podne linije Portala do dna granitne ploe sa znakom = 41,21316378 ini,
od dna granitne ploe do baze znaka (linija M) = 33,46414902 ini,
duina BM = 285,4690182 ini
Ukupno od Piramidine baze do take B ima 1774,189171 ini. Dodajmo
tome visinu jednog ina (HM) i to je 1775,189171 ini. Dodajmo i udaljenost BM
i konani zbir je 2060,658189 ini. To je pet duina Kraljeve odaje, 10 irina
Kralje-ve odaje ili 100 kraljevskih lakata, to iznosi 82,42632756 svetih lakata ili
52,340718 metara. I sad traimo smisao prethodno dobijenog zbira. Smisao e nam
56

se otkriti kad dobijeni zbir pomnoimo sa sinusom ugla uspona Piramidinih

prolaza, tj. pomnoimo sa sinusom ugla 26,3026897 (sinus je 0,443113275):
2060,658189 x 0,443113275 = 913,105 ini = 10-ti deo duine prve Piramidine
baze.

SJEVERNI KANAL KRALJEVE ODAJE

Sl. 46. Pravac sjevernog ventilacionog kanala Kraljeve odaje: ABD.

AB = 105,3290314 ini
BC = 2282,762501 = 4-ti deo Piramidine baze
BD = 2706,094755 ini
CD = 1453,252971 ini
ugao CBD = 32,48165854
tangens 32,48165854 = 0,63662031
duina prve Piramidine baze = 9131,05 ini
57

9131,05 x 0,63662031 = 5813,011882 ini = visina Velike piramide.

CD = 1453,252971 x 3,14159 = 4665,525001 ini = 182,621 svetih lakata
= polovina prve Piramidine baze.
CD = 1453,252971 ini = 3691,262546 cm: kreui se brzinom
3691,262544 cm/s, jedan objekat e za 24 sata prei 3189,25084 km i to polovina duine Zemljinog ekvatorskog poluprenika.

Sl. 49. Piramida i ugao sjevernog kanala Kraljeve odaje.

Ugao = uspon sjevernog ventilacionog kanala Kraljeve odaje = 32,48165854
tangens = 0,63662031
sinus = 0,537029595
EN = 91,3105 svetih lakata = EK
r = 58,13011882 svetih lakata = 3691,262545 cm
Duina prve baze Velike piramide = 231,92867 m = 0,23192867 km = obim kruga
M = obim krug H: ako se neki objekat kree brzinom 0,23192867 km/s, za
jedan dan prei ce polovinu Zemljinog ekvatora duine 20038,63709 km
(ekvator je dug 40077,27418km).
58

Zemljin ekvatorski prenik ima 6378,50168 km:

6378,50168 x 0,63662031 (tangens ) = 4060,683721 km:
4060,683721 x 3,14159 = 12757,00336 km = Zemljin ekvatorski prenik:
(4060,683721 x 4) x 3,14159 = 51028,01348 km
ta je poruka ovih 51028,01348 km? Pratimo ta se deava: udaljenost Velike
piramide od grinikog meridijana je 31,13513514 E. Predstavimo li Zemlju kao
savreni krug od 360, tada svaki stepen ovog kruga daje 111 km (jedan stepen
geografske irine na Zemljinoj povrini iznosi oko 111 km). Savreni Zemljin krug
imao bi ekvator dug 39960 km i istu toliku irinu u pravcu sever-jug.
Ako Piramidinu udaljenost od grinikog meridijana, to iznosi 31,13513514,
projektujemo na ekvator ili je postavimo u pravcu sever-jug, tada ovi stepeni daju
3456 km duine. I evo svrhe ove mere:
51028,01348 : 3456 = 14,7650502 km = 100 Piramidinih visina.
Ugao Y (slika 49) = 57,51834146
tangens Y = 1,570795 = Pi
CF = 1162,602377 ini = 2953,010038 cm = 35-ti kameni red vidljivog Piramidinog zdanja = 5-ti dio Piramidine visine.
FE = 1743,903566 ini = 4429,515058 cm
obim kruga L = 0,1391572021 km: putujui brzinom od 0,1391572021 km/s, za
godinu dana (365,242 dana) jedan objekat e prei 4.391.371,132 km i ovo je
obim Sunevog ekvatora. Prenik ovog kruga je 1.397.818,026 km, a
poluprenik 698.909,013 km.
AB = 7304,84 ini = 18554,2936 cm = 0,185542936 km = 10-ti dio jedne
minute geografske duine na ekvatoru Zemlje.

59

JUNI KANAL KRALJEVE ODAJE

Sl. 50. Juni kanal Kraljeve odaje (BC)

FEG = 45
EG = 2055,210061 ini
FG = 1453,252971 ini = EF
FG + EF = 2906,505942 ini = 7382,525093 cm: ako se jedan objekat
kree brzinom 7382,525093 cm/s, za jedan dan prei e duinu Zemljinog
ekvatorskog poluprenika od 6378,50168 km.
1453,252971 x 4 = 5813,011884 ini = visina Piramide.

....
60

VOLUMEN KRALJEVE ODAJE

Sl. 51. Geometrija volumena Kraljeve odaje.

Mjere Kraljeve odaje:

duina (a) = 412,1316378 ini

irina (b) = 206,0658189 ini
visina (h) = 230,3885895 = 206,0658189 x 5
podna dijagonala (d) = 460,7771789 = 412,1316378 x 5
Kubna dijagonala (d1) = 515,1645473 = 412,1316378 x 1,25 = 206,0658189 x 2,5
= AB (slika 52).

Sl. 52. Stranice kvadrata B imaju duine kubne dijagonale Kraljeve odaje (d1,
slika 51).
61

 Kubna dijagonala Kraljeve odaje (C) = 515,1645473 ini

povrina kvadrata ABCDA = 265.394,5108 kvadratnih ini = povrina kruga T.
prenik kruga T (d) = 581,3011883 ini = 10-ti dio Piramidine visine.
Obim kruga T je 1826,21 ini: ako se jedan objekat kree brzinom od 1826,21
ini u sekundi, za 24 sata prei ce duinu od 157.784.544 ini = 4007,72741 km
= 10-ti dio duine Zemljinog ekvatora.

KOVEG KRALJEVE ODAJE

Sl. 53. Koveg (kofer) Kraljeve odaje .

Dimenzije kofera:

duina = 89,8055812 ini

irina = 38,50236153 ini
visina = 41,21316378 ini
unutranja duina = 77,93482424 ini
volumen spoljanjih mjera kovega = 142.503,8673 kubnih ini =2335,221681
litara.
Unutranji dio kovega sadri tano polovinu volumena njegovih spoljanjih
mjera: 1167,61084 litara.
Kofer je od crvenog granita. Specifina teina granita je 2,69g/cm. Ako uzmemo
broj 3,14159 (Pi) kao broj litara, nai emo vrlo interesantan broj:
3,14159 : 1167,61084 = 0,002690613 litara ili 2,690613 grama.
62

Uporedimo li ovaj rezultat sa specifinom teinom granita od 2,69 g/cm, vidimo

da je to ista vrijednost.

PIRAMIDIN 35-TI KAMENI RED

Sl. 54. Markirani 36-ti kameni red Piramide (35-ti red od druge Piramidine baze
koja ide linijom plonika).
Ono to je bilo vrlo vana poruka u ovih 35 kamenih redova, jeste da su
graditelji krunisani u njima tako velianstveno, dajui im ast, u stvari krunisani
kamenom dijademom, ije se bijele 50-inne kosine sjaju daleko na sve strane; i
markirajui njih za sva budua vremena po teini i veliini, za razliku od 36-tog,
37-og i ostalih viih razliito debelih redova zida odmah iznad njih. (Piazzi
Smyth, The Great Pyramid - Its Secret and Mysteries Revealed, Gramercy Books,
New York, 1978, p. 213)
Ovaj 35-ti kameni red u stvari je 36-ti red raunajui od prve Piramidine
baze, a 35-ti je raunajui od plonika kojim ide druga, sporedna Piramidina baza.
63

Njegovu visinu raunamo od prve Piramidine baze, dakle od prirodne kamene

podloge na kojoj poiva Piramida.

Sl. 55. Geometrija 35-og kamenog reda.

AB = 1162,602377 ini:
1162,602377 x 432.000 = 502.244.226,9 ini = 12757,00336 km = duina
Zemljinog ekvatorskog prenika.
Krug Z = 3652,42 ini: ako neki objekat putuje brzinom 3652,42 ini u
sekundi, za jedan dan prei e duinu od 315.569.088 ini, tj. 8015,454835 km
i to je = 5-ti dio duine Zemljinog ekvatora.
Povrina kruga Z = 1.061.578,044 kvadratnih ini i ona je jednaka povrini
kvadrata S. Strane kvadrata S duge su po 1030,329095 ini, odnosno 41,2131638
svetih lakata. To su vrijednosti pet irina Kraljeve odaje, ili pet irina Kraljiine
odaje.

64

Sl. 56. DA (BC) 1/10 minute geografske duine na Zemljinom ekvatoru.

AB = CD = 1162,602377 ini = visina 36-tog kamenog reda

EF = 9131,05 ini
ED = 913,105 ini = AF
DA = BC = 7304,84 ini = 0,185542936 km = 10-ti dio jedne minute geografske
duine na liniji Zemljinog ekvatora. Krug ima 360 stepeni, a stepen ima 60
minuta. To znai da u 360 stepeni ima 21600 minuta:
21600 x 0,185542936 = 4007,727418 km = 10-ti dio duine Zemljinog
ekvatora.
..
..
.
.
.
.
65

ZNANJE GOVORI

Sl. 57. Zemlja i Velika piramida

CD = 12.757,00336 km = Zemljin ekvatorski prenik
ugao = 51,85399754 = ugao Piramidinog uspona
tangens = 1,27324062
AC = 10019,31854 km = CB = 4-ti dio duine Zemljinog ekvatora.
AB = AC + CB = 20038,6370m km = polovina duine Zemljinog ekvatora.
EF = 5009,659273 km = osmi dio ekvatora
CD = 12757,00336 km = duina ekvatorskog prenika Zemlje.
1 godina = 365,242 dana
ugao uspona sjevernog ventilacionog kanala Kraljeve odaje = 32,48165854
tangens 32,48165854 = 0,63662031
Ako se neki objekat kree brzinom od 0,63662031 svetih lakata u sekundi, za
24 sata prei e 55,003.99478 svetih lakata. To je duina od 34,9275367 km. I
evo te razmjere:

66

365,242 x 34,9275367 = 12.757, 00336 km i ovo je duina ekvatorskog Zemljinog

prenika.
Jedna strana baze Velike piramide duga je 231,92867 metara. Dvije strane
Piramidine baze duge su 463,85734 metara i ovo je u sekundi ekvatorska brzina
Zemljine rotacije oko vlastite ose.
Kreui se brzinom 463,85734 m/s, za jedan minut neka taka na ekvatoru
pomjeri se 27,8314404 km. Za jedan sat pomjeri se 1669,886424 km, a za 24
sata (jedan dan) to je 40077,27418 km: po Velikoj piramidi ovo je duina
Zemljinog ekvatora.
Visina Velike piramide je 147,6505019 metara:
147,6505019 x 3,14159 = 463,85734 metara i ovo je duina dviju strana
Piramidine baze.
Osa ulaza u Veliku piramidu je za 286,4690182 ini pomjerena istono od glavne
Piramidine ose:
286,4690182 x 2 = 572,9380366 ini = duina jedne strane dananjeg Piramidinog
vrha.
Jedna strana Piramidine baze duga je 9131,05 ini. Obim svih strana njene baze je
36524,2 ini:
36524,2 x 286,4690182 = 10.463.051,71 ini = 265,7615135 km: ako jedan
objekat putuje brzinom od 265,7615135 km/h, za 24 sata prei e rastojanje
dugo 6378,276325 km i to je duina Zemljinog ekvatorskog poluprenika.
osa Piramidinog ulaza pomjerena je od glavne Piramidine ose za 286,4690182
(ini)
srednja vrednost 1 zakrivljene povrine Zemljine geografske irine je 111 km:
286,4690182 x 111 = 31798,06102 km
Kopti, potomci drevnih Egipana, piramidu zovu pirmet, to na koptskom znai
desetina. Deseti dio od 31798,06102 km je 3179,806102 km i to je etvrtina
veliine Zemljinog prenika u pravcu sever-jug : 3179,806102 x 4 = 12719,22441
km (7903,37928 milja).
67

Sl. 58. Zemlja, osmokraka zvijezda i Velika piramida.

BC = 6378,501681 km = Zemljin ekvatorski poluprenik

ugao = ugao uspona Velike piramide = 51,85399754
tangens = 1,273240621
duina Zemljinog ekvatora = 40077,27418 km (obim kruga na gornjij slici).
40077,27418 : 8 = 5009,65927 km = AB = EF.
5009,65927 x 1,273240621 = 6378,501681 km = BC = ekvatorski
poluprenik Zemlje.
AB =5009,65927 km = CD = DE = EF = FG = GH = HI = IJ = JC.
ta je znaenje kvadrata u normalnom poloaju (kvadrat P, slika 58)? To je
znaenje mira i stabilnosti. Drugi kvadrat (kvadrat R), koji je uspravno ukrten
preko kvadrata mira, u tom poloaju oznaava premudrost, razum i mo stvaranja.
..
..
....
68

HRAMOVNI PRAVCI

Sl. 59. Pravci od hramova ispred piramida.

Od hramova ispred Velike i druge (srednje) piramide proteu se pravci pod
uglom od 14 stepeni u odnosu na pravac linije istoka i zavravali su se u drugim
hramovima. ta je znaenje ovih kanala i zato su pod uglovima od 14 stepeni?

Sl. 60. Hramovni pravci.

69

Na slici 60. u taki W simbolino je predstavljena taka zapada iz koje

prema istoku (E) polazi linija Zemljinog ekvatora. Iz take W prema sjeveroistoku
odvaja se pravac pod uglom od oko 14 stepeni u odnosu na ekvator, a takoe se iz
take W odvaja pravac pod istim uglom ka jugoistoku.
Velika piramida pokazuje da je Zemljin ekvator dug 40077,27418 km. Tangens 14
je 0,249328002. Duina ekvatora pomnoena sa tangensom pomenutog ugla dae
nam duinu EN:
40077,27418 x 0,249328002 = 9992,386731 km. Tolika je i duina ES. Obe duine
zajedno daju 19984,77346 km i to je polovina Zemljine irine u pravcu sjever-jug:
19984,77346 x 2 = 39969,54692 km, to je razlika od samo desetak kilometara od
zvanine Zemljine veliine u pravcu sever-jug.

Sl. 61. Ugao hramovnog prolaza Velike piramide.

U odnosu na pravac linije istoka hramovni prolaz ide ka severoistoku pod uglom
od 14 stepeni (hram se nalazio na polovini baze istone Piramidine strane (slika 61,
taka C).
BC = Piramidine baze = 115,964335 m
ugao hramovnog prolaza () = 14
dana 27. aprila Sunce izlazi na 14 stepeni iznad nebeskog ekvatora.
Od poetka godine do polovine dana 27. aprila ima 116,2602377 dana i ovi dani su
prenik kruga godine:
116,2602377 x 3,14159 = 365,242 dana.

70

Meutim, 27. aprilom obiljeeno je jo neto vrlo znaajno: to je vrijeme gradnje

hrama ispred Velike piramide, jer u vreme gradnje hrama proljetna ravnodnevnica
(ekvinocij) bila je 27. aprila. Izmeu 27. aprila (14. aprila julijanskog kalendara) i
21. marta, kad je proljetna ravnodnevnica u dananje vreme, razlika je oko 37,5
dana.
Poto je julijanska zvjezdana (sideralna) godina dua od sunane (tropske)
godine za oko 11 minuta i 14 sekundi, da bi se proljetni ekvinocij kroz julijanski
kalendar pomjerio za 38 dana potrebno je da proe 5000 godina. To znai da je
hram ispred Velike piramide graen oko 3000 godina pre nove ere, odnosno 300400 godina poslije poetka gradnje Piramide.

VELIKA PIRAMIDA I BROJ Fi

Visina 36-tog kamenog reda Piramiding zdanja (35-ti red od Piramidinog plonika)
je 1162,602377 ini
broj Fi (Phi, ) = 1,618033988
1162,602377 x 1,618033988 = 1881,130161 ini = duina podne linije
Velike galerije.
Visina Velike piramide = 5813,011885 ini
duina Velike galerije = 1881,130161 ini
5 x 1881,130161 = 9405,650803 ini
9405,650803 : 1,618033988 = 5813,011885 ini
Duina prve Piramidine baze = 9131,05 ini:
9131,05 : 1,618033988 = 5643,299256 ini
5643,299256 : 3 = 1881,130161 ini
9131,05 x 1,618033988 = 14774,34925 ini
14774,34925 : 1881,13016 = 7,853975
7,853975 : 2,5 = 3,14159 = Pi
71

 Ugao Piramidinih prolaza = 26,3026897

sinus 26,3026897 = 0,443113275
1881,130161 x 0,443113275 = 833,5537463 ini
833,5537463 : 1,618033988 = 515,1645469 ini = kubna dijagonala
Kraljeve odaje (d1, slika 51)
515,1645469 x 4 = 2060,658188 ini = deset irina Kraljeve odaje ili udaljenost od
prve Piramidine baze do znaka Zemlje na granitnoj ploi u Portalu i duine BH
(vidi Pomer od jednog ina, slika 44, 45).
Linija podne duine Velike galerije = 1881,130161 ini
Ugao rasta strana Velike piramide = 51,85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
1881,130161 : 1,273240621 = 1477,434925 ini:
1477,434925 : 1,618033988 = 913,105 ini = 10-ti dio duine Piramidine
baze.
Ugao uspona Piramidinih prolaza = 26,3026897
sinus 26,3026897 = 0,443113275
913,105 x 0,443113275 = 404,608947 ini
404,608947 x 1,273240621 = 515,1645469 ini
515,1645469 : 2,5 = 206,0658189 ini = irina Kraljeve odaje.
Duina Kraljeve odaje iznosi 412,131638 ini:
412,1316378 : 1,618033988 = 254,7113601 ini to je obim kruga A (slika
62):
d = 81,07721253 ini
povrina kruga A = 5162,821769 kvadratnih ini i jednaka je povrini kvadrata B
C = 71,85277844 ini

72

Sl. 62. Od duine Kraljeve odaje geometrijom i brojem Fi do duine Portala.

71,85277844 x 1,618033988 = 116,2602376 ini to je duina Portala.
116,2602376 x 1,618033988 = 188,113016 ini = 10-ti dio duine Velike galerije.
Broj 5 je proporcija izmeu odnosa visine 36-tog Piramidinog kamenog
reda i originalne Piramidine visine: 1162,602377 x 5 = 5813,011885 ini. Duina
Zemljinog ekvatorskog prenika u kilometrima je 12757,003346 km. To je
arhitekta Velike piramide znao i prikazao je tu mjeru na razne naine i na raznim
mjestima u mjerama Piramide.
Ako duinu Zemljinog ekvatorskog prenika podijelimo sa brojem 5,
dobiemo pet duina po 2551,400672 km. Pogledajmo kako je arhitekta vjeto
uklopio broj 2551,400672 km u Piramidine mjere: uzeo je ovu mjeru prostora i
uslovio je mjerama brzine, vremena i vrijednou broja Fi. Evo kako je to uraeno:
da bi za 24 sata, tj. za jedan dan, neki objekat preao put dug 2551,400672
km, mora da se kree brzinom 29,53010037 metara u sekundi. Broj
29,53010037 km je peti dio Piramidine visine. I sad slijedi broj Fi:
29,53010037 x 1,618033988 = 47,78070608 m = 1881,130161 ini i to je
duina podne linije Velike galerije.
Ko je pre preko 5000 godina mogao poznavati sve ove mjere? Drevni
Egipani to sigurno nisu mogli znati i to je jo jedan od mnogih dokaza da oni nisu
gradili Veliku piramidu. Pa ko je podesio sve ove mjere, pretoio ih u arhitektonski
plan i dao graditeljima da ih ostave kodirane u mjerama monumentalnog kamenog
zdanja Velike piramide? Bio je to neko odozgo, neko iz neba, a ne sa Zemlje.
73

 Obim Zemljinog ekvatora je 40077,27418 km:

40077,27418 : 5 = 8015,45436 km
Da bi za 24 sata preao 8015,45436 km, jedan objekat bi morao da se kree
brzinom 92,77146801 m/s. To je deseti dio obima kvadrata prve Piramidine
baze.
92,77146801 x 1,618033988 = 150,1073884 metara = 5909,739699 ini.

Sl. 63. Geometrija podne linije Velike galerije: prenik kruga (d) je duina
podne linije Velike galerije.
5909,739699 : 3,1419 = 1881,13016 ini i to je podna duina Velike galerije.
Pogledajmo kako je arhitekta kroz mjere Piramide, kroz geometriju i broj Fi opisao
veliinu Zemlje. Da bismo to objasnili, posluie nam crte na slici 63:
d = 1881,130161 ini = 47,78070609 m = maksimalna duina podne linije Velike
galerije.
povrina kruga A je 2.779.247,4 kvdratnih ini. Toliku povrinu ima i kvadrat B.
C = 42,34453037 m
42,34453037 : 1,618033988 = 26,17035902 m
Sad emo duinu od 26,17035902 metara ubrzati na brzinu jedne sekunde, te emo
tako za 24 sata tom brzinom prei prostor u duini od 2261,119019 km. I ta
dobijemo? Pogledajmo:
74

2261,119019 x 5 = 11305,5951 km.

I evo poruke: kvadrat sa stranama dugim po 11305,5951 km ima istu povrinu
kao i krug iji je prenik 12757,00336 km. Broj 12757,00336 km je duina
Zemljinog ekvatorskog prenika. Zemljin ekvatorski krug ima istu povrinu
kao i kvadrat sa stranama duine po 11305,5951 km.
I tako podna linija Velike galerije kroz geometriju sa brojem Fi (1,618033988) daje
veliinu Zemlje. ak je i vrijeme godine razmjereno brojem Fi u korelaciji sa
mjerama Velike piramide. Kako je to uraeno, pokazaemo kroz geometriju
godine:
1 godina = 365,242 dana,
broj Fi () = 1,618033988

Sl. 64. Dani godine razmereni brojem Fi vode do mjere

Kraljeve odaje.
365,242 : 1,618033988 = 225,7319702 dana = duina svake strane kvadrata
ABCDA. Povrina ovog kvadrata je 50.954,92238 kvadratnih jedinica, a ista toliku
povrinu ima krug T. Prenik kruga T je 254,7113601 mjernih jedinica i to pomnoeno sa brojem Fi daje 412,131637 mjernih jedinica to je u inima duina
Kraljeve odaje.

75

NAGIB ZEMLJINE OSE

Godinje gibanje (naginjanje) Zemljine ose uzrokuje pojavu i promjenu
godinjih doba. Maksimalno naginjanje ove ose je 23,4461943 juno i isto toliko
stepeni sjeverno (ugao , slika 66). U vrijeme proljetne i jesenje ravnodnevnice
Zemljina osa stoji tano pod 90 u odnosu na Zemljin sjeverni nebeski pol i tad se
poravnavaju pravci linija Zemljinog i nebekog ekvatora. U vrijeme ljetnog
solsticija linija Zemljinog ekvatora ide ispod linije nebeskog ekvatora za
23,4461943 i toliko iznad linije nebeskog ekvatora u vrijeme zimskog solsticija.

Sl. 65. Sjena Velike piramide na dan ljetnog solsticija.

76

Sl. 66. Nagib Zemljine ose je 23,4461943 (1/2 ).

Sl. 67. Geografska irina i pozicija piramida u Gizi.

77

Geografska irina pokazuje koliko je neka taka udaljena severno ili juno od linije
Zemljinog ekvatora:
Gibanje zemljine ose = 23,4461943
sinus 23,4461943 = 0,397887694
= 2 x 23,4461943 = 46,8923886
Zemljin ekvatorski poluprenik = 6378,501681 km
6378,501681 x 0,397887694 = 2537,927327 km = BC = CA (slika 66).
Obim kruga G = 15946,25422 km = 1.594.625.422 cm = 627.805.284,3
ini
Visina Velike piramide = 5813,011886 ini:
627.805.283,5 : 5813,011886 = 108.000 Piramidinih visina.
Velika piramida: 29 58' 51" severno (N)
Druga piramida: 29 58' 40" severno (N)
Trea piramida: 29 58' 27" severno (N)
Na dan letnog solsticija (prvi dan ljeta) 21. juna Sunce ide po liniji Tropic Cancer:
23,4461943 iznad ekvatora (slika 66). To je 6,53463903 manje od geografske
irine na kojoj se nalazi Velika piramida. Ovih 6,53463903 na zakrivljenoj
povrini Zemljine geografske duine iznosi oko 725,34 km sjeverno od ekvatora.
To je simbolino predstavljeno razmakom od 725,34 m od centra Velike piramide
do take X na pravcu od hrama Tree piramide (slika 67). Ovaj pravac oznaava
linije Zemljinog i nebeskog ekvatora u pavcu istok-zapad.
..
..
..
..
..
..
..
..
...
...

78

ZNAK BROJEVA

Sl. 68. Zemlja i uglovi Velike piramide.

Ugao = ugao uspona Velike piramide = 51,85399754

tangens 51,85399754 = 1,273240621
WCF = 45 = ugao uspona junog ventilacionog kanala Kraljeve odaje
ECL = ugao uspona sjevernog ventilacionog kanala Kraljeve odaje =
32,48165854

tangens 32,48165854 = 0,63662031 = 1,273240621 : 2

EL = 6378,501681 = ekvatorski poluprenik Zemlje:
6378,501681 x 0,63662031 = 4060,683717 km = EL
4060,683717 x 3,14159 = 12757,00336 km = ekvatorski prenik Zemlje =
WE.
12757,00336 x 4 = 51028,01344 km = obim kruga R
79

Poluprenik kruga R = 8121,367435 km:

8121,367435 : 6378,501681 = 1,273240621 = tangens .

SAVRENI KRUG ZEMLJE

Sl. 69. Savreni krug Zemlje.

Kad bi Zemlja bila savreno kruna kugla sa mjerom da jedan stepen
njenog kruga iznosi 111 km (koliko iznosi srednja geografska irina jednog stepena
Zemljinog kruga), tad bi savreni Zemljin krug u svim pravcima imao obim 39960
km.
80

 Poluprenik savrenog kruga Zemlje je 6359,836898 km

stvarni ekvatorski poluprenik 6378,50168 km:
6378,50168 6359,836898 = 18,6647811 km = srednja debljina Zemljine
kore.
Poluprenik savrenog kruga Zemlje je 6359,836898 km:
6359,836898 : 90 = 70,66485442 km za svaki stepen (slika 69):
Poto u nautici 1 Zemljine geografske irine vrijedi 111 km, zato
70,66485442 km na povrini Zemlje iznosi 0,63662031 (podsjetimo se da je ugao
uspona severnog ventilacionog kanala Kraljeve odaje 32,48165854, a njegov
tangens 0,63662031).
Jedan stepen Zemljine geografske irine je 111 km:
111 : 70,66485442 = 1,570795 = Pi

Sl. 70.

Poluprenik kruga A = 70,66485442 km (slika 70)

povrina kruga A = 156.87,59768 km = povrina kvadrata B
1 = 111 km
C = 125,2501404 km:
125,2501404 km Zemljine geografske irine je 1,128379643:
81

1,128379644 = 1,27324062
Broj 1,27324062 potpuno je isti broju tangensa Piramidinog ugla uspona
(51,85399754).
1,128379644 godina je 412,1316368 dana i ovaj broj dana isti je broju duine
Kraljeve odaje iskazane u inima.
1 na Zemljine geografske irine je 111 km
pozicija Velike piramide 30 N
30 x 111 km = 3330 km
od ekvatora do Velike piramide = 3330 km
ugao uspona Velike piramide = 51,85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
3330 x 1,273240621 = 4239,891268 km
4239,891268 x 3 = 12719,6738 km
12719,6738 x 3,14159 = 39960 km = obim savrenog kruga Zemlje.

82

GRINIKI MERIDIJAN

Sl. 71. Griniki (M, 0) i Piramidin meridijan (P).

Glavni Zemljin meridijan (Greenwich Meridian) polazni je, nulti meridijan
Zemljine duine i zato je oznaen brojem 0 (kao srednja vrijednost 1 Zemljine
geografske irine odreena je vrednost od 111 km). Poto prolazi kroz grad Grini,
danas predgrae Londona (Greenwich, England), nazvan je griniki meridijan.
Ustanovljen je 1851. godine i prvi ga definie britanski astronom George Biddell
Airy, ali je tek 1884. godine na Internacionalnoj konferenciji u Vaingtonu
(International meridian Conference, Washington, 1884) dogovoreno da griniki
meridijan bude poetni Zemljin meridijan.
Da li je na Internacionalnoj konferenciji u Vaingtonu griniki meridijan
pukim sluajem odreen za polazni meridijan, ili je postojao neki razlog za to?
Griniki meridijan odreen je po znaenju pozicije Velike piramide, a evo i zato:
od centra Velike piramide prema zapadu uzeta je geografska duina od
31,135135134 (31 08' 6,48648636") i tu gde se zavrava ova mjera ustanovljen
83

je glavni Zemljin meridijan (Prime Meridian, griniki meridijan). Pogledajmo u

emu je veza pozicije Velike piramide i polaznog Zemljinog meridijana:
1 Zemljine geografske irine je 111 km
krug ima 360
360 x 111 km = 39960 km = savreni krug Zemlje.
Od grinikog meridijana do centra Velike piramide je udaljenost od
31,135135134:
31,135135134 x 111 km = 3456 km i to je na savrenom krugu Zemlje
udaljenost Velike piramide istono od grinikog meridijana. Duina Zemljinog
ekvatora je 40077,27418 km:
40077,27418 : 3456 = 11,5964335 km: kad bi se neki objekat kretao
brzinom 11,5964335 km/s, za 24 sata preao bi 1.001.931,854 km i to je 25
duina Zemljinog ekvatora. Putujui tom brzinoma godinu dana objekat bi
preao 365.947.594,4 km.
Ovih 365.947.594,4 km je 14.407.385.606.350 ini? U emu je vanost ove
duine? Vanost je u tome to je ova mjera povezana sa mjerama Velike piramide i
evo kako: kad broj 14.407.385.606.350 ini podijelimo sa duinom Piramidine
baze od 9131.05 ini, dobijemo rezultat od 1.577.845.440,2 ini i to je u inima
duina Zemljinog ekvatora (40077,27418 km).
Za 25 godina Zemljine rotacije oko vlastite ose jedna taka na Zemljinom
ekvatoru pree rotacioni put dug 14.407.385.606.350 ini, ili 365.947.594,4 km.
Uzmimo broj 1 (jedan) kao polaznu mjernu jedinicu i neka broj 1 bude
prenik kruga A (slika 72):
d=1
= 26,30268975 = ugao Piramidinih prolaza
tangens = 0,494289195
sinus = 0,443113275
d x sin = 1 x 0,443113275 = 0,443113275 = a
2a = 0,886226551 = DE

84

Sl. 72. Broj 1 (jedan) i ugao Piramidinih prolaza.

Uzmimo sad da je krug A Zemlja (slika 72):
krug A = Zemlja
d = 12757,00336 km = ekvatorski prenik Zemlje
d x sin = 12.757,00336 x 0,443113275 = 5652,797538 km = a
2a = 11.305,59508 km = DE
a /tan = 5652,797538 : 0,494289195 = 11436,21506 km = H
H : 2 = 5718,107532 km
1 = 111 km
5718,107532 km = 51,51448227 = pozicija Grinia sjeverno od ekvatora (slika
73).
Zemljin ekvatorski poluprenik = 6378,50168 km
ugao uspona sjevernog kanala Kraljeve odaje = 32,48165854
tangens ugla 32,48165854 = 0,63662031
85

6378,50168 x 0,63662031 = 4060,683721 km

4060,683721 x 3,14159 = 12757,00336 km = ekvatorski prenik Zemlje.
(4060,683721 x 4) x 3,14159 = 51028,01348 km
1 zakrivljene Zemljine povrine = 111 km
na savrenom krugu Zemlje udaljenost Velike piramide od grinikog meridijana je
31,13513514 to daje 3456 km:
51028,01348 : 3456 = 14,7650502 km = 100 visina Velike piramide.

Sl. 73. London sa Griniom: trouglom je obiljeeno 51,51448227 sjeverno od

ekvatora.
Duina prve baze Velike piramide je 231,92867 m. etiri strane ove baze zajedno
duge su 927,71468 m:
25 x 927,71468 m = 23,192867 km
Udaljenost Velike piramide od grinikog meridijana je 31,13513514 to na
savrenom Zemljinom krugu daje 3456 km:
86

 23,192867 x 3456 = 80154,54835 km:

80154,54835 : 2 = 40077,27418 = duina Zemljinog ekvatora.

Sl. 74. Griniki meridijan (A) i Piramidin meridijan (B).

AB = 31,13513514 = 3456 km
(ugao Piramidinih prolaza) = 26,30268975
tangens = 0,494289195
sinus = 0,443113275
BC = 1531,399479 km
d = 1728 km = AB/2 = 3456 : 2
duina Zemljinog ekvatora = 40077,27418 km
40077,27418 : 1728 = 23,192867 km = 100 duina prve Piramidine baze.
Ekvatorski prenik Zemlje = 12757,00336 km
12757,00336 : 1728 = 7,382525093 km
7,382525093 x 2 = 14,76505019 km = 100 visina Velike piramide.

3456 : 3,14159 = 1100,079896 km: da bi za jedan dan ujednaenom brzinom

preao 1100,079896 km, neki objekat morao bi da se kree 12,73240621 m/s,
ili 1,273240621 dkm/s (1 dkm = 10 m).
Broj 1,273240621 je tangens ugla 51,85399754 i to je ugao uspona Velike
piramide.
87

 1,273240621 dkm = 501,275835 ini

visina Piramide = 5813,011886 ini
5813,011886 : 501,275835 = 11,5964335 ini
11,5964335 x 2 = 23,192867 ini (ovo je igra brojevima, jer je duina Piramidine
baze 231,92867 metara).
S obzirom na sve to smo vidjeli, moe se zakljuiti da je Sir George
Biddell Airy, kao matematiar i astronom, znao sve mjere Velike piramide i
koristio te mjere u odreivanju polazita glavnog Zemljinog meridijana. To su znali
i lanovi Meunarodne komisije (International Meridian Conference) koji su u
gradu Vaingtonu oktobra 1884. godine dogovorno prihvatili da griniki meridijan
postane glavni, polazni meridijan planete Zemlje.

NADMORSKA VISINA PIRAMIDE

Sl. 75. Geometrija nadmorske visine Velike piramide.

88

HK + BG = CD + DE + EF + FC = 597,7624754 svetih lakata = 14.944,06189

ini:
AC = AF = 1868,007736 ini
ugao = 51,85399754 = Piramidin ugao uspona
tangent 51,85399754 = 1,273240621
1868,007736 x 1,273240621 = 2378,42333 ini = AB
2378,42333 ini = 198,2019442 stopa (feet) = 60,412 metara = nadmorska
visina baze Velike piramide.

ZEMLJA I MJESEC

Sl. 76. Zemlja i Mjesec.

Mjesec ima oko 0,273 puta manje mjere od Zemlje:
1 Zemljine geografske irine je 111 km
krug E = 360 = 39.960 km = savreni krug Zemlje
89

 poluprenik savrenog kruga Zemlje = 6359,836898 km

ugao rasta Velike piramide = 51,85399754 =
6359,836898 x 1,273240621 = 1737,765783 km = poluprenik Mjeseca.

GEOMETRIJSKA EMA UNIVERZUMA

Sl. 77. Velika piramida je arhitektonski plan Zemljine kugle

i svih sfera u kosmosu.

Krug Z = 40.077,27418 km = obim Zemljinog ekvatorskog kruga

ugao uspona Velike piramide (1) = 51,85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
ekvatorski prenik Zemlje (CD) = 12757,00336 km:
12757,00336 : 1,273240621 = 10019,31854 km = duine Zemljinog
ekvatora = AE = EC = CF = FB.

Ugao severnog kanala Kraljeve odaje () = 32,48165854

tangens 32,48165854 = 0,63662031
AC = 20038,63709 km = CB = polovina duine Zemljinog ekvatora.
AB = 40077,27418 km = duina Zemljinog ekvatora
odnos duine prenika jedne sfere (CD) prema duini ekvatora te sfere (AB)
daje ugao 2 = 17,65680115
90

 tangens 17,65680115 = 0,318310155

0,318310155 x 3,14159 = 1 = poetak

SUNCE, ZEMLJA I PIRAMIDA

Srednja udaljenost Sunca od Zemlje = 149.597.870 km = 1 astronomska jedinica (1
AU)
duina Zemljine orbite oko Sunca = 939.950.345 km
Ekvatorski prenik Zemlje = 12757,00336 km
939.950.345 : 12757,00336 = 73.681,12389 km
Tropska (sunana) godina = 365,242 dana:
73.681,12389 : 365,242 = 201,7323415 km
Visina Velike piramide = 0,1476505019 km:
201,7323415 x 0,1476505019 = 29,78588148 km/s = brzina Zemljine rotacije oko Sunca.
12757,00336 : 365,242 = 34,9275367 km: da bi za jedan dan preao
duinu od 34,9275367 km, jedan objekat mora da se kree brzinom od
40,4253897 cm/s.
40,4253897 cm = 0,63662031 svetih lakata = tangens ugla 32,48165854 =
ugao uspona sjevernog kanala Kraljeve odaje.
Srednja udaljenost Sunca od Zemlje = 149.597.870 km (1 astronomska jedinica) =
5.889.679.921.259,84252 ini. Da bi neki objekat za jedan dan preao duinu
od 5.889.679.921.259,84252 ini, treba da se kree brzinom od
68.167.591,68125 ini u sekundi.
Brzina Zemljine rotacije oko Sunca = 29,78588148 km/s = 1.172.672,4984252 ini
u sekundi. I gle:
68.167.591,681249 : 1.172.672,4984 = 58,13011883 ini = 10-ti dio Piramidine visine (Piramida je visoka 5813,011883 ini).
91

LUNARNI (SINODIKI) PERIOD

Sl. 78. Zemlja i Mjeseeve faze.

Vrijeme koje protekne od pojave jednog do pojave novog mladog Mjeseca
naziva se lunarni ili sinodiki mjesec. Zato to Mjeseeva orbita oko Zemlje nije
kruna i to brzina rotiranja ova dva nebeska tijela nije uvijek ista, vrijeme rotacije
varira od 29,27 - 29,83 dana, te je kao srednja vrijednost uzeto 29,530889 dana.
Zvanina astronomija uzela je dakle srednju vrijednost lunarnog ili
sinodikog mjeseca u duini od 29,530889 dana, dok je arhitekta Velike piramide
smatrao da je srednja vrednost tog perioda 29,53010038 dana (razlika izmeu ova
dva perioda je oko 1 minut i 8 sekundi).
92

 Duina Zemljinog ekvatora = 40077,27418 km

Pi = 1,570795
lunarni period po astronomiji = 29,530889 dana
40077,27418 : 29,530889 = 1357,130636 km: da bi za jedan dan
ujednae-nom brzinom preao 1357,130636 km, neki objekat mora da se kree
brzinom 1570,753051 cm/s, ili 1,570753051 dkm/s, to je na Zemljinoj povrini
duina BP (slika 78).
Duina Zemljinog ekvatora = 40077,27418 km
Pi = 1,570795
lunarni period po Velikoj piramidi: 29,53010038 dana
40077,27418 : 29,53010038 = 1357,166879 km: da bi za jedan dan
preao duinu od 1357,166879 km, neki objekat treba da se kree brzinom od
1,5707945 dkm/s. Dakle smo u rezultatu dobili tano broja Pi, to znai da je
proraun arhitekte Velike piramide o trajanju lunarnog (sinodikog) perioda taniji
od mjere koji su ustanovili moderni astronomi.

C = Mjeseeva mijena
N = mlad Mjesec
G = prva etvrt
H = pun Mjesec (utap)
Mjeseev sinodiki period (slika 78) = NGHKCN = 29,53010038 dana:
29,53010038 : 2 = 14,76505019 dana (14,76505019 dekametara je visina Velike
piramide).
Evatorski prenik Zemlje = 12757,00336 km:
12757,00336 x 29,53010038 = 376.715,5898 km = udaljenost od povrine
Zemlje (taka B) do Mjeseca.

Poluprenik Zemlje = 6378,50168 km

poluprenik Mjeseca = 1738 km
(376.715,5898 + 6378,50168) + 1738 = 384.832,0914 km = EF = srednja
udaljenost Mjeseca od Zemlje.

93

MJESEEVE FAZE
Postoje etiri glavne Mjeseeve faze kroz koje proe vidljivi disk Mjeseca
u vremenu od 29,53010038 dana: mladi Mjesec (mladina), prva etvrt, pun Mjesec
(utap) i poslednja etvrt.
29,53010038 (dana) : 4 (faze) = 7,382525095 dana za svaku fazu.
7,382525095 dana = 177,1806023 asova = 10.630,83614 minuta =
637.850,1682 sekundi.
Ekvatorski poluprenik Zemlje = 6378,501682 km = 637.850,1682 dekametara, te
tako svakom dekametru Zemljinog poluprenika odgovara 1 sekunda vremena
Mje-seevog kretanja njegovom orbitom:
Mjeseev sinodiki period = 29,53010038 dana
tangens piramidinog ugla uspona = 1,273240621
29,53010038 : 1,273240621 = 23,192867 dana: duina baze Velike piramide je 23,192867 dekametara.
Duina lunarnog Mjeseca = 29,53010037 dana
lunarna godina = 354,3612044 dana
Zemljin ekvator = 40077,27418 km
40077,27418 : 354,3612044 = 113,09724 km
113,09724 : 36 = 3,14159 = Pi
.
.
.
.
.
.
.
.
..
.
.

94

TREN KAO MJERNA JEDINICA VREMENA

Sl. 79. Jedna sekunda ima 24 trena.

Pri gledanju ljudsko oko snima odreeni broj kvadrata u sekundi. U
normalnom, prirodnom osmatranju oko "uhvati" 24 slike u sekundi. Filmski
materijal i dan-danas veinom se snima brzinom od 24 slike u sekundi. To su 24
herca (Hz) u sekundi, odnosno 24 trena u sekundi. Tren je najmanja fizika mjerna
jedinica vremena:
1 sekunda = 24 trena
Sad emo pokazati kako je tren kao Boija jedinica vremena ubiljeena u
vremenu i to emo prikazati kroz geometriju, jer je tren kao mjerna jedinica
vremena nagovijeten jo u znakovima vinanske kulture.
Sve poinje od geometrije broja 1 i broja Pi (3,14159). Broj 1 je
prenik kruga T (slika 80), a obim tog kruga je 3,14159 (Pi). Povrina kruga T je
0,7853975 kvadratnih mjernih jedinica, a kvadrat ABCDA sa tolikom povrinom
ima strane duga po 0,886226551 mjernih jedinica. I sad pogledajmo:
1 tropska (sunana) godina = 365,242 dana,
duina Kraljeve odaje u Velikoj piramidi je 412,1316378 (ini).
Brojevi Piramide nose svoju simboliku:
365,252 : 412,1316378 = 0,886228551 = pojedinana duina strana kvadrata:
= AB = BC = CD = DA
Jedna polovina duine AB = 0,443113275 mjernih jedinica:
95

Sl. 80. Geometrija broja 1 (jedan).

100 x 0,443113275 = 44,31132756 mjernih jedinica = 44,31132756 trena.
1 sekunda = 24 trena
44,31132756 : 24 = 1,846305315 sekundi.
1 minuta = 60 sekundi
1,846305315 : 60 = 0,030771755 minuta
1 godina = 365,242 dana
365,242 x 0,030771755 = 11,23913743 minuta = 11 minuta, 14,34824584 sekundi.
Rezultat 11 minuta i 14,34824584 sekundi je razlika izmeu duine sideralne
(zvjezdane) i tropske (sunane) godine (sideralna (julijanska) godina dua je od
tropske (gregorijanske) za 11 minuta 14,34824584 sekundi (zvanina astronomija
mjeri 11 minuta i 14 sekundi).
Tako vidimo da je prirodni rad ovjekovog oka Tvorac podesio po
razmjerama vremene izmeu zvijezda i Zemlje (zvjezdana godina) i Sunca i
Zemlje (tropska godina).

96

TREN, TROPSKA I SIDERALNA GODINA

Sl. 81. Geometrija jednog trena.

U tropskom kalendaru mjeri se vrijeme odreenog poloaja Zemlje u
odnosu na Sunce, a u sideralnom se mjeri vrijeme odreenog poloaja Zemlje
prema zvijezdama.
Jedan tren je 24-ti dio sekunde (1 sekunda = 24 trena):
prenik kruga T = 1
obim kruga T = 3,14159
povrina kruga T = 0,7853975 = povrina kvadrata ABCDA
duina AB = 0,886228551
broj duine Kraljeve odaje Velike piramide = 412,1316378 (ini).
1 tropska godina = 365,252 dana
365,242 : 412,1316378 = 0,886226551
Uzmimo broj 0,886228551 kao broj trena. Sada emo pokazati ta ta
predstavlja duina AB sa svojih 0,886228551 trena:
100 x 0,886228551 = 88,62285512 vida = 3,69261063 sekundi = 0,06154351
minuta. Tropska godina ima 365,242 dana, a 365,242 dana po 0,06154351 minuta
je 22,47828564 minuta (22 minuta, 28,6971384 sekundi). Ovih 22,47828564
minuta vezano je za precesiju ekvinocija. To je vremensko zbivanje kad po
97

tropskom kalendaru Sunce prelazi iz jednog u drugo godinje doba, a od tog

momenta protekne jo 22,4782858564 minuta dok i po sideralnom kalendaru ue
iz jednog u drugo godinje doba.

Sl. 82. Sunce, Zemlja i zvijezde.

22,47828564 minuta = 0,374638094 sati = 0,01560992 dana.
Broj 365,242 je broj dana sunane (tropske) godine. Dodajmo ovoj mjeri
0,01560992 dana:
365,242 + 0,01560992 = 365,2576099 dana = 365 dana, 6 sati, 10,9582848
sekundi = duina sideralne (zvjezdane) julijanske godine, a sve je kodirano u
mjerama Kraljeve odaje i u geometriji broja 1 i broja Pi.

98

TREN I BROJEVI PIRAMIDE

Sl. 83. Geometrija broja 1 i broja Pi (d = 1).

Tren je najmanja jedinica vremena:
24 trena = 1 sekunda
1 tren = 0,041666666 sekundi
Tren kao jedinica vremena kodiran je u geometriji broja 1 i broja Pi, a sve ovo
povezano je sa brojevima Velike piramide.
prenik (d) kruga T = 1 tren
obim kruga T = 3,14159 trena
povrina kruga T = 0,7853975 "kvadratnih" trena = povrina kvadrata
ABCDA.
jedna strana kvadrata ABCDA = 0,886226551 trena.
ugao uspona bonih strana Velike piramide = 51,85399754
tangens 51,85399754 = 1,273240621
0,886226551 x 1,273240621 = 1,128379644
1,128379644 = 1,273240621
99

Jedna tropska godina = 365,242 dana:

1,128379644 x 365,242 = 412,1316378 (duina Kraljeve odaje u inima je
412,1316378).
1,128379644 x 3,14159 = 3,544906206 = 4 x 0,886226551 = obim kvadrata
ABCDA.
Zato Milankoviev kalendar nikad nee biti uveden kao zvanini
kalendar? Zato jer se svojom duinom godine od 365,25 dana ne slae sa svetom
geometrijom 1 trena, brojem Pi i brojem duine Kraljeve odaje
(412,13116378), kao to se sa geometrijom ovih brojeva slae duina godine od
365,242 dana:
365,242 : 412,1316378 = 0,886226551 = AB

KRALJEVA ODAJA I JEDAN VIJEK

Sl. 84. Geometrija simbolike mjera Kraljeve odaje i duine vremena od jednog
vijeka (100 godina).

100

Da Velika piramida pokazuje vrijeme stvaranja, trajanje i kraj svijeta,

uvjeriemo se na brojevima mjera Kraljeve odaje i brojevima mjera Solomonovog
hrama (ove brojeve u bukvalnom znaenju povezuju mjere Zemlje).
Broj irine Kraljeve odaje je 206,0658189 (ini), a brojevi mjera
Solomonovog hrama su 120 (broj visine portala), 60 (broj duine hrama), 30 (broj
visine hrama) i 20 (broj irine hrama).
U fizikom smislu brojevi imaju bukvalna znaenja, dok u metafizikom
smislu imaju simbolina mistina znaenja. Kao simbolino mistino znaenje
uzmimo broj 206,0658189 kao broj sekundi i mnoimo sa brojevima Solomonovog
hrama:
206,0658189 x 120 = 24727,89827 sekundi
24727,89827 x 60 = 1483.673,896 sekundi
1483.673,896 x 30 = 44.510.216,88 sekundi
44.510.216,88 x 20 = 890.204.337,6 sekundi = 14.836.738,96 minuta =
247.278,9827 asova = 10303,29095 dana = 28,20949109 godina = AB (slika 84).
Simbolina povrina kvadrata ABCDA je 795,7753876 "kvadratnih godina", a
krug T ima istu toliku povrinu. Prenik kruga T je 31,8310155 "godina".
4 x 31,8310155 = 127,324062 (tangens ugla uspona Velike piramide je
1,273240621).
Obim kruga T = 31,8310155 x 3,14159 = 100 godina (u simbolinom smislu) = 1
vijek.
Dakle je duina vremena od 100 godina (1 vijek) kodirana u irini Kraljeve
odaje Velike piramide.
Velika piramida tvrdi da je od stvaranja svijeta do poetka hrianske ere
proteklo tano 10000 godina:
10000 : 31,8310155 = 3,14159
Godina ima 365,242 dana = 31.556.908,8 sekindi. Podijelimo broj ovih
sekundi sa brojevima Solomonovog hrama:
31.556.908,8 : 120 = 26.2974,24 sekundi
26.2974,24 : 60 = 4382,904 sekundi
101

 4382,904 : 30 = 146,0968 sekundi

146,0968 : 20 = 7,30484 sekundi = duina AB (slika 85):

Sl. 85. Duina AB je 7,30484 sekundi.

Sa stranama dugim po 7,30484 sekundi (mjernih jedinica) povrina kvadrata
ABCDA je 53,36068743 sekundi, a tolika je i povrina kruga T. Prenik ovog
kruga je 4,121316378 sekundi (podsjetimo se da je broj duine Kraljeve odaje
412,1316378 ini.
Ako je obim kruga 3,14159 mjernih jedinica, prenik kruga (d) je 1 mjerna
jedinica. Povrina tog kruga je 0,7853975 kvadratnih mjernih jedinica. Kvadrat iste
tolike povrine imae strane duge po 0,886226551 mjernih jedinica (slika 83).
Duina AB (slika 85) je 7,30484 sekundi ili 175,31616 trena:
175,31616 : 0,886226551 = 197,8231862 trena = 8,242632758 sekundi
8,242632758 : 7,30484 = 1,128379644
1,128379644 = 1,273240621 = broj tangensa ugla uspona Velike piramide
1,128379644 x 3,14159 = 3,544906205 (krug obima 3,544906205 mjernih
jedinica i prenika duine 1,128379644 mjenih jedinica ima povrsinu od 1 (jedne)
kvadratne mjerne jedinice, a tolika je i povrina kvadrata sa stranama dugim po 1
mjernu jedinicu.
102

DRUGA PIRAMIDA

Sl. 86. Geometrija Druge (srednje) piramide.

103

 = 53,19992278
AD = 8479,270694 ini = 21537,34756 cm = AB = BC = CD
EF = 5667,221615 ini = 14394,7429 cm
d = 11991,49961 ini = 30458,40902 cm
AD = 8479,270694 ini = 21537,34756 cm = 215,3734756 m
Dvije strane prve baze Velike piramide duge su 463,85734 m:
463,85734 : 215,3734756 = 2,153734756 m
2 x 215,3734756 = 430,7469512 m
430,7469512 x 4,307469512 = 1,85542936 km = 1 minuta geografske
duine na ekvatoru. Povrina kruga S = 16274,11347 m = povrina kvadrata P.
KL = 127,5700336 m = 0,1275700336 km = 100-hiljaditi dio duine
Zemljinog ekvatorskog prenika.

TREA PIRAMIDA

Sl. 87. Geometrija Tree piramide.

104

= 51,96663833
AB = 4154,42733 ini = 105,5224542 m
CD = 2655,523657 ini = 67,45030088 m
Povrina kvadrata S = 5.538.470,719 kvadratnih ini = 3573,199769 m
EF = 2353,395572 ini = 59,77624753 m
Zbir duine i visine Velike piramide = 597,7624753 SL
AB = CD = 6809,950987 ini = 172,9727551 metara:
172,9727551 = 29.919,57401 m = 10-hiljaditi dio srednjeg prenika
Zemljine orbite oko Sunca.

PIRAMIDA U DAURU

Sl. 88. Piramida u Dauru (Bent Pyramid, Dashur).

Pozicija:
geografska irina Bent piramide: +29,790377777 N
pozicija sazvea Sagitarijus: -29,79037777 S

105

Sl. 89. Sazvijee Strijelca (Sagitarius) i taka zimskog solsticija.

Piramida u Dauru nalazi se oko 40 km juno od piramida Gize. Graena je
po obliku sazvijea Strijelac (Sagiratius). Zato je njen graditelj ovom piramidom
markirao nebesku zonu sazvijea Strijelac?
Hramovni prolaz ove piramide simbolino pokazuje Sunevu taku zimskog solsticija severne Zemljne polulopte. To je prvi dan ljeta na junoj hemisferi.
U toj taki sijeku se galaktiki meridijan i Suneva ekliptika, te je ova taka predstavljena hramom do kojeg od Bent piramide vodi hramovni prolaz (slika 89).

106

Sl. 90. Piramida u Dauru sa hramovnim prolazom i hramom.

Rijeka Nil simbolino predstavlja galaktiki meridijan, a Bent piramida je
simbol sazvijea Strijelac. Hram je simbol Sunca na galaktikom meridijanu na
dan zimskog solsticija i prvog dana zime na sjevernoj Zemljinoj polulopti, a to je
istovremeno na ljetni solsticij i prvi dan ljeta na junoj Zemljinoj polulopti u
vremenu posljednjeg vremena i preobraaja ovog sveta. Vrijeme se rauna po
julijanskom sideralnom kalendaru i zimski solsticij u toj taki deava se od kraja
19. i poetka 20. vijeka i jo traje.

107

PEAT ISTINE

Sl. 91. Velika Galerija je klju tanosti mjera Velike piramide.

Duina prve Piramidine baze od 365,242 sveta lakta (9131,05 ini ili
231,92867 m), podna duina Velike galerije od 75,24520644 svetih lakata
(1881,130161 ini ili 47,78070609 m), broj Pi () i broj Fi () potvruju tanost
svih Piramidinih mjera navedenih u ovoj knjizi, a to su mjere njenog originalnog
arhitektonskog plana. Evo kako se provjerava tanost Piramidinih mjera:
365,242 x 1,618033988 = 590, 9739698
590, 9739698 : 75,24520644 = 7,853974995 = 3,14159 x 2,5
7,853974995 : 1,618033988 = 4,854023496
4,854023496 : 1,618033988 = 3
Ako uzmemo dvije duine prve Piramidine baze i po istom potupku
izvimo raunanje, krajnji rezultat je broj 6, sa tri bazine duine rezultat je broj 9,
108

sa etiri bazine duine rezultat je broj 12, sa pet pet bazinih duina reziltat je 15,
itd.
Raunanje moe da se izvri i ovako:
1. jedna duina prve Piramidine baze:
365,242 : 1,618033988 = 225,7319702
225,7319702 : 75,24520644 = 3
2. dvije duine baze:
730,484 : 1,618033988 = 451,4639404
451,4639404 : 75,24520644 = 6
3. tri duine prve baze:
1095,726 : 1,618033988 = 677,1959107
677,1959107 : 75,24520644 = 9
4. etiri duine Piramidine baze:
1460,968 : 11,618033988 = 902,9278809
902,9278809 : 75,24520644 = 12
Ovim smo zavrili priu o Velikoj piramidi i bukvalnim znaenjima njenih
mjera u naem ovozemaljskom, fizikom svijetu.

109

Bibliografija
James Fergusson, History of Architecture, Vol. 1, London, 1865.
John Edgar and Morton Edgar, The Great Pyramid Passages and Chambers,
Volume I, Bone & Hulley, Glasgow, 1910.
I. E. S. Edvards, The Pyramids of Egypt, Penguin Books, London, 1986.
Joseph A. Seiss, Miracle in stone: or, The Great pyramid of Egypt, Porter &
Coater, Philadelphia, 1878.
John Edgar and Morton Edgar, The Great Pyramid Passages and Chambers,
Volume II, Bone & Hulley, Glasgow, 1913.
Louis Phillipe McCarty, The Great Pyramid Jeezeh, San Francisco, 1907.
Morton Edgar, The Great Pyramid, Its Scientific Features, Part I of 1914 A.D. and
the Great Pyramid, Glasgow, 1924.
Peter Lemesurier, The Great Pyramid decoded, Rock-port, Massachusetts, 1996.
Piazzi Smith, Our Inheritance in the Great Pyramid, London, 1880.
Richard A. Proctor, The Great Pyramid: Observatory, Tomb, and Temple; Chatto &
Windus, London, 1883.
Rudolf Gantenbrink, The Upuaut Project, The 1993 Campaign, official website.
William Vyse, Operations carried out on the Pyamids of Gizeh, 3. Vol. London,
1840-42.
W. M. Flinders Petrie, The Pyramids and Temples of Gizeh, London, 1883.
.
.
.
.
.
.
.
.
110

O AUTORU

Petko Nikoli Vidua roen je na Vidui kod Kaknja (srednja Bosna) na

dan Sv. Petke 27. (14.) oktobra 1951. godine. Onovnu kolu pohaao je Modrinju
(optina Kakanj) i u Perinom Hanu kod Zenice, a srednju u Zenici. Studirao u
Sarajevu. Kao prosvjetni radnik radio u zenikim osnovnim kolama. U Kanadi
ivi i radi od 1993. godine. Autor je nekoliko knjiga o Velikoj piramidi. U izdanju
Izdavake kue Pei i sinovi u Beogradu 2014. g. objavljena mu je knjiga
Steci la i bogumili, a bavio se i poezijom: knjiga Nebeski glasonoa,
Knjievni klub Studenac, Teanj, 1996, te e-knjiga poezije Pjesme iz
progonstva. U elektronskom izdanju objavio je zbirke ogleda iz srbske etnologije,
mitologije, simbologije, etimologije i istorije. To su e-knjige Perunovi zapisi,
Zabranjeno znanje, Boija slova, Peroglifi i stei, Pepel i opelo i Tragom
istine.

111

112