SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: II GODINA

SMIJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

OBJEKTIVI
SEMINARSKI RAD

Travnik, Juni 2017. Godine

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ VITEZ

FAKULTET INFORMACIJSKIH TEHNOLOGIJA

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIJA: I CIKLUS: II GODINA

SMIJER: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

OBJEKTIVI

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja Malik Spahi student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez,

Indeks broj: 0349-15/RIT odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost
izjavljujem da sam ovaj rad izradio potpuno samostalno i uz koritenje citirane
literature i pomo profesora odnosno asistenta.

Potpis studenta:______________

STUDENT: Malik Spahi

PREDMET: Digitalna fotografija

PROFESOR: Doc. dr. Nedim Smailovi

ASISTENT: Bakir iak

SADRAJ
1. UVOD U DIZAJN ............................................................................................... 1
1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA .......................................................... 1
1.2 RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE .............................................. 1
1.3 ZNANSTVENE METODE ................................................................................ 1
1.4 STRUKTURA RADA ........................................................................................ 2
2. OPENITO O OBJEKTIVIMA .......................................................................... 2
3. SPECIJALNI OBJEKTIVI ................................................................................... 3
4. TILT AND SHIFT OBJEKTIVI .......................................................................... 4
5. MAKRO OBJEKTIVI ........................................................................................... 6
6. SUPERTELE OBJEKTIVI ................................................................................... 7
7. ZRCALNI OBJEKTIVI ........................................................................................ 8
8. FISHEYE ................................................................................................................ 9
9. LENSBABY OBJEKTIV ...................................................................................... 9
10. OBJEKTIVI ZA PAMETNE MOBITELE ..................................................... 10
11. DODATNA OPREMA ....................................................................................... 12
12. ZAKLJUAK..................................................................................................... 16
13. LITERATURA ................................................................................................... 17
 1. UVOD U DIZAJN

Fotografija je jedan od naina na koji komuniciramo sa svijetom. Omoguuje nam da na

trenutak zamrznemo svoj doivljaj svijeta. Da bi to mogli uiniti na neki svoj poseban nain
pomau nam razliite vrste specijalnih objektiva. Objektiv je optiki sistem kojim se slika
snimanog objekta projicira na fotoosjetljivu podlogu. Ovisno o izboru i podeavanju objektiva, pri
eksponiranju e na fotoosjetljivoj podlozi biti ocrtana slika razliita vidnoga kuta, bit e potpuno
otra ili zamuena, pravilna ili iskrivljena. Zbog toga je objektiv osnovni dio fotoaparata, a ovisno
o odabiru i upotrebi objektiva fotoaparata utjeemo na izgled same fotografije. Specijalne
objektive koristimo kako bi svijet iz svakodnevnog ivota vidjeli na drugaiji i poseban nain.

1.1 SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Glavni cilj i svrha ovog seminarskog rada jeste objanjenje pojma Objektivi.

1.2 RADNA HIPOTEZA I POMONE HIPOTEZE

Na temelju problema i predmeta istraivanja postavlja se glavna (radna) hipoteza:

- Objektiv je optiki sistem kojim se slika snimanog objekta projicira na fotoosjetljivu podlogu
Pomone hipoteze :

- Objektiv osnovni dio fotoaparata, a ovisno o odabiru i upotrebi objektiva fotoaparata utjeemo
na izgled same fotografije

- Specijalne objektive koristimo kako bi svijet iz svakodnevnog ivota vidjeli na drugaiji i

poseban nain.

1.3 ZNANSTVENE METODE

U ovom seminarskom radu emo koristiti sljedee znanstvene (strune) metode:

Metoda analize i sinteze,

1
 Metoda klasifikacije,

Metoda modeliranja.

1.4 STRUKTURA RADA

Struktura seminarskog rada je usklaena sa uputstvom za pisanje seminarskog rada na prvom

ciklusu studija kao i temi seminarskog rada. On sadri pet poglavlja. Prvo poglavlje, uvod, sadri
pet pod poglavlja:

Problem, predmet i objekt istraivanja,

Svrha i ciljevi istraivanja

Radna hipoteza i pomona hipoteza

Znanstvene metode

Struktura rada

2. OPENITO O OBJEKTIVIMA

Objektiv je optiki instrument koji je zaduen za sabiranje ili prikupljanje svjetla u tijelo
fotoaparata na njegov svjetlosni senzor. Pomou objektiva izotravamo, fokusiramo i zumiramo
tj. pribliavamo i udaljavamo objekt koji elimo fotografirati.
Unutranjost objektiva sastoji se od skupine konkavnih i konveksnih lea, oblikovanih tako da
usmjere zrake svjetla na film ili senzor. Koliina svjetla koja pada na film ili senzor kontrolira se
otvorom zaslona (blendom). Svaki objektiv ima mogunost reguliranja otvora kroz koji prolazi
svjetlost i to nam omoguuje blenda (engl. Aperture), otvor objektiva. to je vie otvoren, prolazi
vie svjetla i vrijeme potrebno za osvjetljavanje filma ili senzora je krae. Ako je manje otvoren,
ekspozicije su dulje. Otvor blende izraava se f- brojem. Moemo ga definirati kao omjer arine
2
duljine objektiva i promjera otvora objektiva (to je f-broj manji, otvor je vei). arina duljina
(engl. Focal length) odreuje vidni kut objektiva, a definiramo ju kao udaljenost od optikog
sredita lee do arine toke u kojoj je otrina beskonana. Izraava se u milimetrima. Vea
arina duljina za posljedicu ima ui kut snimanja, a kraa arina duljina ima za posljedicu iri
kut snimanja ( mogue snimanje irih kadrova). Jo jedna bitna stavka objektiva je dubinska
otrina (engl. Depth of field) , raspon udaljenosti ispred i iza objekta snimanja koji e se na
fotografiji initi otrim. Ovisi o f-broju : to je objektiv zatvoreniji, to je dubinska otrina vea i
obrnuto.
Ovisno o irini kuta koji objektiv zatvara i on moe biti izraajno sredstvo fotografije. Prema tome,
objektive dijelimo na normalne objektive, irokokutne objektive, teleobjektive, zoom objektive i
specijalne objektive o kojima emo detaljnije u nastavku.

3. SPECIJALNI OBJEKTIVI

Primjena specijalni objektiva je raznolika. Odabir vrste objektiva ini veliku razliku na
krajnjem cijlu, fotografiji. Dijelimo ih na tilt and shift objektive, makroobjektive,
superteleobjektive, zrcalni objektive, fish eye objektive, babylens objektive i objektivi za
smartphone. Tilt and shift objektive koristimo za fotografiranje interijera i arhitekture, slue za
ispravljanje geometrijskih izoblienja nastalih pri fotografiranju zgrada, drvea i sl. na irokom
kutu.

Superteleobjektive koristimo za fotografiranje sporta na otvorenom, ivotinjskog svijeta u divljini,

posebno za fotografiranje ptica. S obzirom da je sa superteleobjektivima vrlo teko raditi iz ruke i
esto se mora snimati sa stativa, izrauju se ekstremni teleobjektivi sa sustavom lea i zrcala koje
nazivamo zrcalni objektivi. Kod zrcalnih objektiva se slika vie puta lomi u objektivu, pa su
kompaktnije izvedbe. Fish eye objektivi daju fotografije u obliku kruga sa deformacijama koje su
nestvarne. Koristi se za eksperimentiranje i neuobiajene efekte. . Osim ekstremnih geometrijskih
razvlaenja prostora, ili razvlaenja osoba, nisu posebno korisni, ali su zato vrlo zabavni. Makro
objektivi su odlini za portrete, ako elite izvui puno detalja s lica. Obino su iznimno otri, i

3
dobar su izbor ako je bitna apsolutna detaljnost slike. Ostali objekti za ije je fotografiranje
namjenjen makor objektiv su kukci, detalji cvijea, nakit, iznimno sitni predmeti kojim je
potrebam makro kadar. Lensbaby objektiv, kao i objektivi za pametne telefone imaju vrlo iroku i
raznovrsnu primjenu. S obzirom da je mobilna industrija napredovala, proizvode se mobiteli s 8-
15 megapixela koji e ubrzo zamjeniti digitalne fotoaparate.

4. TILT AND SHIFT OBJEKTIVI

Tilt and shift objektiv karakteristian je po dvije osnovne mogunosti gibanja prednje lee
objektiva, po nagibu (engl. tilt) i pomaku (engl. shift). Nagib je definiran kao kut koji zatvara
ravnina prednje lee i ravnina senzora ili filma. Time se kontrolira orijentacija fokusne ravnine,
to za posljedicu ima samo dio slike otrim. Pomak predstavlja pomak osi objektiva u odnosu na
os fotoaparata pri emu prednji element objektiva i senzor ostaju u paralelnim ravninama. Tako se
pri fotografiranju visokih zgrada izbjegavaju ruee linije tj. one ispadaju paralelne. Koriste si pri
fotografiranju arhitekture, interijera, te u scale model fotografiji. Scale model fotografija tehnika
je za stvaranje prividnih minijatura, realni svijet prikazuje minijaturnim. Koristei tilt postie se
da je samo dio kadra ostao otar, a ostatak je zamuen, to je karakteristika za makro kadrove. Od
tuda i nastaje ta iluzija, prividnih minijatura. Takoer, slue za ispravljanje geometrijskih
izoblienja nastalih pri fotografiranju zgrada, drvea i sl. na irokom kutu. Tilt & shift objektivi
su poprilino skupi i prvenstveno namijenjeni fotografiranju arhitekture.

4
 Slika 1. Nain rada ( izvor : http://fotografija.hr/objektivi-od-a-od-2dio-
vrste-objektiva )

5
5. MAKRO OBJEKTIVI

Makro objektivi koriste se za close-up fotografiju, baziraju se na blizini fokusiranja,

odnosno udaljenosti senzora fotoaparata i izotrenog objekta. Takve tehnike karakteristike
generalno slue za fotografiranje jako malih objekata odnosno detalja, no moe se koristiti i kao
standardan objektiv. Makro objektivi mogu biti bilo kakve arine duljine, glavne prednosti
njihovih karakteristika jesu da mogu fokusirati objekt i do 20mm, a arine udaljenosti im se kreu
veinom u rasponu od 50mm do 200mm, ovisno o namjeni. Upravo zbog takvog naina snimanja
rezultat je fotografija koja viestruko uveava detalje snimljenog objekta koji se nekada ne vide ni
golim okom.

Makro objektivi razlikuju se ponajvie od ostalih po svojoj strukturi i raspodijeli lea unutar
objektiva. Kod njih je je znatno vea udaljenost izmeu senzora i prve lee, te tako dobivamo vee
poveanje i bliu mogunost minimalne fokusirajue toke. Slian efekt moemo dobiti i sa
obinim objektivima dodavajui adaptere ili spacere te time mu promjeniti optike mogunosti.

Stoga, moemo rei da makro objektivi slue kao poveala SLR fotoaparata te se koriste za
prikaz sitnih detalja, pa sve do teksture nekih objekata.

Za prave makro fotografije koje imaju lijepe prelaze boja i oblika u zamuenoj pozadini,
najbolje je koristiti DSLR sa makro objektivom (kompaktni fotoaparati imaju mnogo veu
dubinsku otrinu, to ponekad rezultira plonim fotografijama s ometajuom pozadinom).

Za poetnike u makro fotografiji objektiv od 30mm je sasvim dovoljan, no s takvim

objektivom ne moe se, na primjer, uslikati komarcu oko ili neki detalj kod ivotinja. Za takve
detalje potrebno je koristiti objektiv najmanje 105 mm i udaljenost od svega 5 cm. S ovakvim
objektivima mogue je uslikati ivotinje poput mrava a pritom dobiti otru, jasnu i istu fotografiju
koja prikazuje svaki detalj te siune ivotinjice.

Postoje i makro prstenovi (eng. extension tube) koji se umeu izmeu objektiva i tijela SLR
fotoaparata i time se dobiva slini uinak kao kad se kod makro objektiva prednja lea izbacuje
prema naprijed. Tako se smanjuje minimalna udaljenost izotravanja, pa se objektu snimanja moe
prii blie, i time on postaje vei na slici. Postoje razne vrste prstenova. Neki omoguuju
autofokusu da funkcionira preko poluga ili kontakata s fotoaparatom, a neki omoguuju samo

6
manualno fokusiranje. Prsteni dolaze u razliitim duljinama te se kombiniraju, ovisno o objektivu
koji se koristi kod snimanja.

Slika 2 . Makro objektiv ( izvor : http://www.the-digital-

picture.com/Canon-Lenses/Canon-Macro-Lens.aspx )

6. SUPERTELE OBJEKTIVI

Za fotografiranje objekata na velikim udaljenostima koristimo tele objektive. To su svi

objektivi ija je minimalna arin duljina 70mm pa sve do 800mm, a u nekim sluajevima i vie.

7
Mogu biti zoom tele objektivi, npr. 70-200 mm i objektivi fiksnih arinih duljina, npr. 400mm,
600mm itd.

Najvei problem pri fotografiranju predstavlja nemirna ruka kod okidanja, stoga je digitalna
stabilizacija slike prijekopotrebna. Kod Canona se ona oznaava sa IS (Image stabilization), a kod
Nikona VR (vibration reduction).

Tele objektivi imaju vie namjena: koriste se za snimanje portreta (70-100mm); sportskih dogaaja
(200-400mm) te fotografiranje divljih ivotinja (400-800mm), koji bi zapravo spadali u supertele
objektive. U mnogo sluajeva se na supertele dodaju jo i extenderi kojima se postie dodatni
zoom (1,4x i 2x), to bi kad preraunamo dobili 2x800mm = 1600mm. Supertele objektivi su
najskuplji objektivi za SLR tijela, upravo zbog njihovog broja lea i promjera stakala

7. ZRCALNI OBJEKTIVI

Katadioptrijski objektivi koriste se za dobivanje fotografija posebnih efekata. Normalni

objektivi posjeduju pravilnu raspodijela lea razliitih zakrivljenosti i udaljenosti izmeu njih, no
kod katadioptera to nije sluaj, oni koriste kombinaciju zrcala i lea, pa se slika ne stvara kroz
centar objektiva nego kroz rubove lea.

Takva kompaktnost stakala bitno mijenja boje i njegove karakteristike. Razlikuje se po specifinim
promjenama osvjetljenja unutar blura, stoga sve to nije u fokusu imat e tamnu notu, a dubinska
otrina proporcionalna je zatamljenu slike.

Prednost te izvedbe je kompaktnost objektiva za svoju arinu duljinu. Na primjer, zrcalni

teleobjektiv od 50cm ima tubus duine 22.5cm, a svjetlosnu jainu F1:4. Namjenjen je snimanju
sportskih snimaka, reportaa i za astronomska snimanja. Mnogo je vei od kamere. Mane ovih
objektiva jesu, zbog kombinacije lea i zrcala, to nemaju autofokus i mogu imati samo jedan otvor
blende to je najee f/5,8.

8
8. FISHEYE

Fisheye objektivi su cirkularni objektivi tako da daju sliku sfernih obiljeja. Karakterizira ih
ekstremno mala arina duljina ( ispod 12 mm) i ekstremno velik kut snimanja to dovodi do
deformacije odnosno namjerno izazvane distorzije linija.

Ako priamo o full frame-u ili 35mm filmu, najmanja arina duljina za takve konkordere je 8mm
s kojim dobijemo pravilan oblik sfere u formatu, a izvan nje dobivamo crnu podlogu. Kod manjih,
crop senzora potreban je objektiv od 4.5mm za dobivanje pravilne sfere unutar formata.

Kako bi dobili sliku koja obuhvaa cijeli format fotografije, objektiv mora imat 15mm arinu
duljinu, to je ujedno i najfunkcionalniji fish objektiv, dok 16mm ve spada u irokokutne
objektive. Koristi se za pogled od 180, te se tako dobivaju vrlo efektni kadrovi, dok kod
fotografiranja horizonta dobivamo imaginarni oblik Zemljine kugle.

Najvei vidni kut napravila je tvrtka Sonex s objektivom koj hvata ak 185. Najei otvor
blende kod fisheye objektiva je f/2.8 i f/4.0, to kod takvih daje malu dubinsku otrinu.

9. LENSBABY OBJEKTIV

Lensbaby objektivi stvoreni su u SAD-u prije 10 godina, a proizvodi ih istoimena tvrtka.

Svojim karakteristikama vrlo podsjeaju na Tilt and shift objektive, ali je razlika u tome to oni
imaju samo nagibni dio koji dovodi do toga da fotografija na nekom djelu (kojeg fotograf eli)
ostvaruje zamueni efekt koji po nekim fotografskim naelima tamo ne bih trebao biti. Stvoreni
su za manualno fotografiranje gdje autofokus ne smije biti otvoren, a od objekta fotografiranja
nesmije se biti dalje od jednog metra. Osim za SLR aparate stvoreni su i za DSLR. Danas postoji
nekoliko vrsta lensbaby objektiva no svima njima arina duljina ide do 24mm to znai da spadaju
u irokokutne objektive.

9
Slika 3. Fishey objektiv ( izvor : http://www.juzaphoto.com/article.php?l=en&article=108 )

10. OBJEKTIVI ZA PAMETNE MOBITELE

Pametni telefon je mobilni telefon s veim mogunostima za pohranu podataka i povezanosti

od obinog mobilnog telefona. esto zamjenjuje funkciju kompjutera, pa ga zato zovemo
pametnim. Takvi telefoni pojavili su se poetkom 2000-ih a karakteristini su po tome to imaju
zaslon na dodir visoke razluivosti. Gotovo svi pametni telefoni korisnicima pruaju mogunost
instaliranja dodatnih aplikacija u IOS sustavu ili Android operativnom sustavu.Takoer njihove
su karakteristike te da su imaju pristup internetu preko WiFi-a ili 3/4G mree, upravljenje
kontaktima, mogunosti slanje elektronikih poruka, otvaranje dokumenata kao to su PDF,
sluanje glazbe, snimanje videa i fotografiranje. Dananji pametni mobiteli poput Nokia Lumia,
iPhone 5 ili Samsung Galaxy S5 imaju kvalitetu kamere po 7,8 megapiksela, dok osrednji SLR

10
fotoaparati imaju oko 15 megapiksela to nam samo govori o tome kako mobilna industrija i
njihova kvaliteta fotografija vrlo brzo e konkurirati digitalnoj SLR fotografiji.

Tako je prije nekoliko godina firma Photojojo i USBfever patentirala objektive namjenjene samo
pametnim telefonima. Oni se pomou malog magnetnog prstena fiksiraju na kameru mobitela te
se na isti nain fotografira kao da se radi o klasinom mobilnom objektivu. Ovi proizvodi su
iznimno pristupane cijene, a na Photojojo mogu se naruiti jeftiniji setovi u kojemu se dobije po
nekoliko objektiva za cijenu recimo samo lee jednog SLRa.

U ponudi obje firme osim objektiva imaju dodatnu opremu za video snimanje. kao to su mikrofoni
i stativi. Objektivi koji se nude su: makro i mikro objektiva, Fisheye, teleobjektiv. Nedavno su
patentirali pravi SLR objektiv koji se zakai za mobitel koji je fiksiran za poseban jo dra, kao
i mobilni pravi polaroid.

Izvor : http://embed.photojojo.com/store/awesomeness/product

11
11. DODATNA OPREMA

Osim osnovnom opremom pri snimanju se koristi i dodatna oprema koja proiruje tehnike i
kreativne mogunosti snimanja, a time i fotografiranja openito. Promjenjivi su objektivi, kako je
ve i reeno, mogu takoer smatrati dodatnom opremom jer se promjenom objektiva mijenja i
vidni kut snimanja, ali i druga obiljeja fotografije, a postoje i objektivi s posebnim namjenama
ovisno o motive ili eljenim karakteristikama fotografije. Neke od vrsta dodatnim oprema su
predlee, mijeh, sjenila, telekonvertor, filteri itd.

Objektiv za makrofotografiju moe se zamjeniti nekim drugim rjeenjima, a ponekad je potrebno

i dodatno proiriti mogunosti makroobjektiva, tako da se onda koriste predlee. To su poveala u
obliku filtera koja se stavlja ispred objektiva i time omoguava dodatno pribliavanje objektu. Na
prstenu predlea je naznaena i dioptrija - to je vea dioptrija mogue se vie pribliiti objektu
snimanja. Takoer, mogue je kombinirati nekoliko vrsta predlea (dioptrije se onda zbrajaju) ali

12
bi se kao pravilo trebalo uzeti da se ne kombiniraju vie od dvije predlee. Ako se pri snimanju s
predleom koristi i filter, prvo se na objektiv stavlja predlea, a na nju filter. Za maksimalnu
kvalitetu slike, preporuljivo je raditi s otvorima objektiva izmeu 5,6 i 22. Druga je mogunost
pribliavanje objektu snimanja omoguiti poveanjem razmaka izmeu tijela i objektiva
ubacivanjem meuprstenova ili mijeha. To nisu optike konstrukcije pa je smanjena opasnost od
optikih aberacija, ali za razliku od predlea, koritenjem meuprstenova i mijeha gubi se dio
svjetla. Bitno je za znati da to je razmak izmeu tijela I objektiva vei, vee je i poveanje ali
gubitak svjetla.

Telekonvertor je optiki sistem koji se postavlja izmeu tijela i objektiva te poveava arinu
duljinu objektiva . Oni esto utrostroavaju ili udvostroavaju njenu duljinu. Njihov veliki
nedostatak je to da pri snimanju arhitekture uz jae otvoren objektiv moe doi do pogreke
laganog zaobljavanja linija. Zbog toga se kod snimanja ovakvom tehnikom rabi manji otvor
objektiva. Telekonvertor predstavlja i makro opremu jer se najmanja mogua udaljenost objektiva
i filma ne mijenja, a poveava se duljina objektiva.

Sjenila osigravaju da prilikom snimanja na objektiv ne pada svjetlo sa strane (ako je takav poloaj
izvora svjetla) to bi stvorilo nepoeljne refleksije. Sjenilo je dobro koristiti pri snimanju u
protusvjetlu, jer se upotrebom sjenila u tom sluaju postie vei kontrast. Zbog mogunosti
stvaranja problema s refleksijom sjenila je vano koristiti uz zrcalne objektive. Kod izbora sjenila
vano je da sjenilo vidnim kutom odgovara objektivu, jer e inae sjeniti rubove slike (ako je vidni
kut objektiva vei) odnosno nee tititi od refleksije. Sjenilo je odlino kao zatita pri snimanju na
kii ili uz prainu.

Filteri su zapravo obojeno staklo ili neki drugi transparentni material koji mijenja karakter svjetla
koje dolazi u fotografski material proputajui jedan dio vidljivog spektra. Proizvoai stalno ire
ponudu filtera, pa je tako jako razvijen kreativni sustav filtera koji nije vezan uz optiki dio toliko
koliko uz estetski. Openito, filtere koji se korite u fotografiji se moe podijeliti u one koji se
postavljaju ispred objektiva (ili rijetko u objektiv) i one koji se stavljaju pored izvora svjetla. Filteri
koji se postavljaju ispred objektiva mogu se podijeliti na one koji se koriste za poveanje, zatitu
i oni koji su se neko stavljaju ispred izvora svjetla dijaprojektora. Klasina podjela je na UV
filtere, polarizacijske, obojene, za crno bijelu fotografiju, korektivne i sistem kreativnih filtera. UV
filteri slui nam protiv djelovanja ultraljubiasti zraka, a filter se stavlja ispred objektiva. Takve
navedene defor

Objektivi za specijalne namjere | 16

13
macije prisutne su u pejzanoj fotografiji. Ovaj filter nema utjecaj na elemente ekspozicije, pa ga
fotografi esto koriste, jer je efekt djelovanja tih zraka dosta dvojak gubi se jasnoa, a kolor
fotografije izgledaju plavkasto. Osim toga titi objektiv od praine, mehanikih oteenja, tako da
se UV filter zove i zatitni filter.

Za razliku od UV filtera, polarizacijski nisu potpuno transparentni, pa utjeu na elemente

ekspozicije te najee zahtjevaju produenje vremena eksponiranja. Njegova uloga je da ukloni
utjecaje refleksije s transparentnih povrina. Da bi se poveala efikasnost polarizacijskog filtera,
izrauju se dvostruki filteri koji imaju dva analizatora koji procesuiraju mnogo bolje. Meutim oni
imaju vei filter-faktor (zahtjevaju vee produljenje vremena eksponiranja ili vei otvor objektiva),
pa je rad na njima ogranien. Efekt refleksije odreuje se vizualno kod SLR fotoaparata okretanjem
ve montiranog filtera kroz trailo. Kod ostalih tipova zakrenutost treba odrediti prije montiranja
na objektiv fotografskog aparata.

Korektivni filteri se koriste u sluajevima kada fotografski material nije usklaen s osvjetljenjem.
To se prvenstveno odnosi na filtere u kombinaciji s kolor filmovima koji nisu balansirani za
temperature svjetla danih uvjeta. Jedan od najveih proizvoaa korektivinih filtera (Hoya) nudi
ak do trideset razliith korektivnih filtera. Postoje tri skupine korektivnih filtera: oni koji se
koriste pri fotografiranju Tungstein filmom na dnevnom svjetlu (KR filteri), filteri sa Daylight
filmom pri flourescentnim svjetlom (FL filteri) i Daylight filmom uz umjetni izvor svjetla
volframovih arulja (KB filteri). Kreativni sustav filtera podrazumjeva filtere kojima se postiu
specijalni efekti na fotografiji koji bitno proiruju kreativne mogunosti. Najpoznatiji proizvoa
kreativnog sustava filtera je Cokin koji svoj sustav filtera bazira na specijalnom nosau koji se
montira ispred objektiva i velikom broju filtera koji se umeu u taj nosa. Nosa se sastoji od dva
dijela prsten s navojem i dra filtera. Prsten se ubacuje u dra filtera, a u dra je mogue
umetnuti odjednom etri filtera i to razliiih oblika (jedan krunog, tri etverokutnog koji odgovara
leica formatu). Cokin nudi preko 400 razliitih filtera, a neki od njih su (osim spomenutih skupina

14
UV, polarizacijski, obojeni filteri i korektivni): filteri za pastel efekt, filteri za fotografiju u ton
jedne boje, multi images, filteri za efekt brzine, maske, sunset filteri

Slika 4. Primjer UV filtera (izvor :

http://en.wikipedia.org/wiki/UV_filter )

15
12. ZAKLJUAK

Svaki objektiv fotoaparatu daje novu dimenziju i znaaj. Govori se kako bi svaki fotograf trebao
imati po nekoliko objektiva, jer znamo da nije svaki za sve.

Dodatna oprema danas moda vie nije toliko zastupljena koliko su softweri koji obrauju
digitalnu fotografiju. Utjecaj mobilne fotografije i razliitih aplikacija za dodatnu obradu je
napravio pravu revoluciju iz razloga to je fotografija postala pristupana, a amateri mogu za malu
sumu stvoriti kvalitetne uvjete i rezultate. Generalno gledajui vie emo koristiti aplikacije koje
fotografiju modeliraju kao to specijalizirani objektivi modeliraju kadar, jer emo u budunosti
vie fotografirati mobitelima. Specijalizirana fotografija zauvijek e biti na jednoj vioj razini, a
stvaranje novih objektiva biti e jako izraena zbog utjecaja najvie filmske industrije.

16
13. LITERATURA

M. Mikota, Kreacija fotografijom, VDT Publishing, Zagreb 2000.

J. Hedgecoe, Foto prirunik, Mladost, Zagreb 1978.
M. Fizi, Fotografija, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb 1977.
M. Langford, E. Bilissi; Langfords Advanced Photography, 7th edition, Focal Press, UK,
2008. T. Ang, Digitalna fotografija; Znanje, Zagreb, 2003.
M. Freeman, The Digital SLR Handbook; Ilex Press Limited, UK, 2007.
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1999., Zagreb

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1498102/smartphone

http://photojojo.com/store/

http://usbfever.com/index.php?main_page=index&cPath=74&zenid=ed62b33c455ccb3adda54b6
6a9367525

http://lensbaby.com

http://fotografija.hr/

17