MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA

"HASAN KIKIĆ" GRADAČAC

SREDNJA TEHNIČKA TEKSILNA ŠKOLA

MATURSKI RAD
TEMA: KONSTRUKCIJA KROJA MUŠKOG
PRSLUKA ODJEVNE VELIČINE 52

Gradačac, maj 2004 god. učenik: Ademović Aida

1. UVOD
Odijevanje podrazumijeva svu različitu odjeću koju nose ljudi širom svijeta. Poput hrane I
skloništa odijevanje je jedna od najvažnijih ljudskih potreba. Kroz historiju mnogi ljudi su
nosili odjeću više kao dekoraciju nego kako bi pokrili tijelo čak i u hladnim klimatskim
uslovima. Niko ne zna tačno zašto i kad su ljudi obukli prvu odjeću ali su je vjerovatno
počeli nositi prije 100 000 godina i to vjerojatno iz istih razloga zbog kojih mi nosimo
odjeću. Naši su preci kao i mi danas nosili odjeću:
1. Kako bi se zaštitili
2. Kako bi poboljšali svoj izgled
3. Kako bi rekli drugima nešto o sebi.
Pri kraju kamenog doba prije oko 25 000 godina ljudi su izmislili iglu koja im je omogućila
da šivaju kožu, spajaju je u odjeću.
Također su naučili praviti predu od niti koje su sitni dijelovi nekih biljaka ili od dlake nekih
životinja.
U to vrijeme ljudi su počeli uzgajati biljke koje su davale izvor materijala za izradu pređe,
počeli su uzgajati životinje koje su im davale vunu.
Najviše promjena u načinima izrade odjeće i u materijalima koji se koriste za odijevanje
desilo se tokom zadnjih nekoliko stotina godina.
Sve do prije oko 200 godina ljudi nisu imali strojeve za izradu odjeće.
Većina porodica izrađivalo je svoju vlastitu odjeću jer nije bilo tvornica za izradu odjeće.
Tokom kasnih 1700-1800-tih godina otkrića nekih važnih strojeva iznijelo je odjevnu
industriju iz kuća u tvornice.
Mašine koje su uvijale predu, tkale tkaninu i šile odjeću dovele su do razvoja tekstilnu
industriju.

-2-
2. KREIRANJE I OBLIKOVANJE MODELA SA SKICOM

2.1. KREIRANJE I OBLIKOVANJE

Kreiranje i oblikovanje modela vrši modni kreator na osnovu prikupljenih ideja. Prilikom
kreiranja dizajner pravi skicu modela, pri tome mora obratiti pažnju na:
1. Estetski izgled odjevnog predmeta
2. Namjenu ili funkcionalnost odjevnog predmeta
3. Ekonomičnost izrade.
Estetski oblikovan odjevni predmet je onaj kod kojeg su sve komponente skladno povezane,
kroj, materijal, dimenzije, boja, dugmad, zatvarači, pod stava.
Novi model odjevnog predmeta mora po svom kroju, dimenzijama, materijalu odgovarati
namjeni za koju se izrađuje. Treba biti lagan za oblačenje i udoban za nošenje.
Modni dizajner treba kreirati odjevni predmet kod kojeg je način izrade što jednostavniji i
brži jer je tada cijena gotovog odjevnog predmeta niža i pristupačnija.
 -3-

3. IZRADA KROJNIH SLIKA ZA OSNOVNI MATERIJAL,

PODSTAVU I MEĐUPODSTAVU
Krojna slika je skup svih krojnih dijelova nekog odjevnog predmeta koji su racionalno
uklopljeni i ucrtani na površini papira ,tkanine ili nekog drugog materijala a krajevi krojne
slike moraju završavati pod pravim uglom. Širina krojne slike mora odgovarati širini
materijala iz kojeg će se krojiti odjevni predmet.
Dužina krojne slike predstavlja utrošak materijala za taj odjevni predmet.
Krojna slika se izrađuje posebno za osnovni materijal, posebno za pod stavu i posebno za
međupodstavu.

3.1 VRSTE KROJNIH SLIKA PREMA SADRZAJU

3.1.1. CIJELE KROJNE SLIKE
Cijele krojne slike sadrže uklopljene sve krojne dijelove nekog odjevnog predmeta. Koriste
se kod materijala koji su položeni u raširenom stanju.

3.1.2. POLOVINE KROJNE SLIKA

Polovine krojnih slika sadrže uklopljeno pola krojnih dijelova nekog odjevnog predmeta.
Koriste se kod materijala koji su dvostruko položeni.

3.2. VRSTE KROJNE SLIKA PREMA GRUPAMA

KROJNIH DIJELOVA

3.2.1. LANČANE KROJNE SLIKE

Lančane krojne slike sadrže najmanje dvije grupe krojnih dijelova koje su postavljene jedna
iza druge a svaka od tih grupa završava pod pravim uglom.

3.2.2. NAZUBLJENE KROJNE SLIKE

Nazubljene krojne slike sadrže najmanje dvije grupe krojnih dijelova koje su postavljene
jedna iza druge i završavaju u nazubljenom obliku.

3.2.3. MJEŠOVITE KROJNE SLIKE

Mješovite krojne slike sadrže najmanje dvije grupe krojnih dijelova pri čemu su krojni
dijelovi iz svih grupa međusobno izmiješani.
 -4-

3.3. VRSTE KROJNIH SLIKA PREMA NAČINU IZRADE

3.3.1. PERFORIRANE ILI BUŠENE KROJNE SLIKE

Perforirane ili bušene krojne slike izraduju se tako što se krojni dijelovi odjevnog predmeta
racionalno uklope i ucrtaju na površinu papira. Zatim se po ucrtanim konturama krojnih
dijelova buše rupice. Dobivena perforirana krojna slika postavi se na krojnu naslagu i
premaže se bojom u prahu ili u tekućem obliku. Boja prolazi kroz rupice tako da na krojnoj
naslazi ostaju tačkicama ucrtane konture krojnih dijelova po kojima se vrši krojenje.

3.3.2. SVJETLOSNO-KOPIRANE KROJNE SLIKE

Svjetlosno-kopirane krojne slike sa kopiranim konturama izrađuju se tako što se krojni
dijelovi odjevnog predmeta uklope na površinu prozimog paus papira a zatim se uklopljenim
krojnim dijelovima iscrtavaju konture. Dobivena matična krojna slika umnožava se u aparatu
za svjetlosno kopiranje krojnih slika. Matična krojna slika se čuva a kopija se prenosi na
krojnu naslagu.
Svjetlosno-kopirane krojne slike sa kopiranim površinama izrađuju se tako što se krojni
dijelovi odjevnog predmeta uklope na površinu foto-osjetljivog papira. Uklopljeni dijelovi
osvijetle se jakim izvorom svjetlosti koji je smješten na kolicima iznad stola za uklapanje.
Pod utjecajem svjetlosti slobodni dijelovi papira mijenjaju boju tako da na krojnoj slici ostaju
jasno vidljive površine krojnih dijelova. Dobivena matična krojna slika umnožava se u
aparatu za svjetlosno kopiranje krojnih slika i kopija se prenosi na krojnu naslagu.

3.3.3. INDIGO-KOPIRANE KROJNE SLIKE

Indigo-kopirane krojne slike izrađuju se kao i svjetlosno-kopirane krojne slike sa kopiranim
konturama. Razlika je u tome što se umnožavanje matične krojne slike vrši pomoću indigo
papira.
 -5-

3.3.4. FOTOGRAFIRANE KROJNE SLIKE

Fotografirane krojne slike izrađuju se tako što se krojni dijelovi odjevnog predmeta
racionalno uklapaju na površinu stola u širinu koja odgovara širini materijala iz kojeg će se
krojiti taj odjevni predmet. Uklopljeni dijelovi se fotografišu a fotografija nam služi da
pomoću nje izvršimo uklapanje istih krojnih dijelova direktno na krojnu naslagu. Nakon toga
iscrtava ju se konture krojnih dijelova ili se krojni dijelovi premažu bojom u prahu ili u
tekućem obliku, pa na krojnoj naslazi ostaju vidljive ili konture ili površine po kojima se vrši
krojenje.

3.3.5. ELEKTRONIČKE KROJNE SLIKE

Elektroničke krojne slike izrađuju se pomoću sistema za elektroničko gradiranje i izradu
krojnih slika. Najčešće se koristi LECTRA sistem. Lectra sistem sastoji se od četiri uređaja:
1. Uređaj za snimanje koordinata tačaka na konturi krojnog dijela( digitalizator)
2. Uređaj za povezivanje u mrežni rad (banka podataka)
3. Uređaj sa grafičkim ekranom za uklapanje krojnih dijelova u krojnu sliku
4. Uređaj za automatsko crtanje krojnih slika (ploter).
Rad na lektra sistemu sastoji se od nekoliko faza:
- ručna konstrukcija krojnih dijelova u baznoj odjevnoj veličini
- označavanje glavnih i pomoćnih tačaka na konturi krojnog dijela bazne odjevne
veličine
- označavanje glavnih tačaka na konturi krojnih dijelova graničnih odjevnih veličina ili
izrada pravila gradiranja
- snimanje koordinata tačaka na konturi krojnih dijelova
- elektroničko gradiranje
- izrada krojne slike
- kontrola podataka.
 -6-

4. OPĆENITO O TEHNOLOŠKOJ DOKUMENTACIJI

Tehnološka dokumentacija obuhvata:
- radni nalog
- tehnološki list
- operacioni list

4.1. RADNI NALOG

Radni nalog je osnovni dokument operativne pripreme. Izdaje se na osnovu plana
proizvodnje ili narudžbe kupca.
Radni nalog pokreće proizvodnju odjevnog predmeta a na osnovu radnog naloga skladište
sirovina izdaje potreban materijal krojnici , šivaoni i doradi.
Radni nalog sadrži:
- broj radnog naloga
- vrstu odjevnog predmeta
- oznaku odjevnog predmeta
- količinu odjevnog predmeta
- oznaku proizvodne jedinice
- rokove početka proizvodnje
- rokove završetka proizvodnje
- vrstu i količinu osnovnog i pomoćnog materijala i pribora
- količinu odjevnih predmeta po veličinama
- količinu odjevnih predmeta po bojama
RADNI NALOG BROJ___________

KOLIČINA VRSTA OZNAKA

ODJEVNIH ODJEVNIH OZNAKA RADNE
PREDMETA______ PREDMETA_______ MODELA_____ JEDINICE______

Ukupno
Naziv Jedinica Norma Primanje
Rb Nomerklatura potrošenog Cljena
materijala mjere utroška materijala
materijala
1
2
3
4
 -7-

4.2. OPERACIONI LIST

Operacioni list je osnovni dokument tehnološke pripreme i na osnovu njega izrađuje se

tehnološki list i organizuje cjelokupna proizvodnja. Operacioni list izrađuje se za svaki
odjevni predmet i to posebno za proces krojenja, posebno za proces šivanja i dorade.
Operacioni list sadrži sve tehnološke operacije izrade odjevnog predmeta po tehnološkom
redu izvođenja. Osim toga ovaj list mora sadržavati:
- oznaku modela odjevnog predmeta
- kratak opis odjevnog predmeta
- oznaku tehnološke operacije
- naziv tehnološke operacije
- sredstvo rada
- kategoriju rada
- vrijeme izrade za svaku tehnološku operaciju.

OZNAKA MODELA_____________
OPIS ODJEVNOG PREDMETA________________

Oznaka Naziv Sredstvo rada Kategorija rada Vrijeme izrade

tehnološke tehnološke
operacije operacije
1 2 3 4 5
 -8-

4.4. TEHNOLOŠKI LIST

Tehnološki list je dokument koji se izrađuje na osnovu operacionog lista i to posebno za

proces krojenja, šivanja i dorade.
Za tehnološki proces krojenja i dorade izrađuje se jedan tehnološki list za više sličnih
odjevnih predmeta a kod tehnološkog procesa šivanja izrađuje se tehnološki list za svaki
odjevni predmet posebno. Prilikom izrade tehnološkog lista potrebno je obratiti pažnju na
- grupisanje tehnoloških operacija po radnim mjestima tako da se na jednom radnom
mjestu obavlja više sličnih operacija po mogućnosti na istom sredstvu rada
- izbor sredstava rada sa svim njihovim karakteristikama i mogućnostima primjene
- oblikovanje radnog mjesta
- stepen opterećenja radnog mjesta

OBRAZAC ZA IZRADU TEHNOLOŠKOG LISTA ZA PROCESE KROJENJA,

ŠIVANJA I DORADE
OZNAKA MODELA_________________
DNEVNI KAPACITET PROIZVODNE JEDINICE U SMJENI_____________
OZNAKA PROIZVODNE JEDINICE___________________
DNEVNI KAPACITET PO RADNIKU__________________
BROJ RADNIKA PROIZVODNE JEDINICE_____________
T AKT GRUPE_____________________________________
DNEVNO RADNO VRIJEME U SMJENI________________

Oznaka Oznaka Naziv Vrijeme Stepen Sredstva rada Napomena

radnog tehnološke tehnološke izrade opterećenja
mjesta jedinice informacije Naziv i količina
oznaka
1 2 3 4 5 6 7 8
 -9-

Prije izrade tehnološkog lista potrebno je izračunati slijedeće podatke:

Tr  R
1. a) dnevni kapacitet proizvodne jedinice Cd= tl

Cd  tl
b) broj radnika R
TR

2) Količina sredstava rada po vrstama:

Cd  tušs Cd  Tsrr
Kušs  Kšsš 
TR TR

Cd  tmg Cd  Tsrr
Kpng  Kn 
TR TR

3) Takt grupe:
t1 TR
G G
R Cd

4. Stepen opterećenja ( 70-100 % )

t1
So  100%
G

5) Dnevni kapacitet po radniku:

Cd
Cdr 
R

6) Dnevni kapacitet po operaciji rada:

cd
Cdo 
tl

7) Stepen proizvedenosti:
t1
So   100%
tef
 - 10 -

5. STROJEVI I UREĐAJI U TEHNOLOŠKOM PROCESU

OROIZVODNJE ODJEVNOG PREDMETA

5.1. TEHNOLOŠKI PROCES KROJENJA

Zadaci tehnološkog procesa krojenja su:

- izrada krojnih slika
- polaganje krojnih slojeva u krojnu naslagu
- prenošenje krojne slike na krojnu naslagu
- iskrojavanje krojnih dijelova iz krojne naslage
- označavanje sastavnih tačaka na iskrojenim dijelovima
- obilježavanje iskrojenih dijelova
- sastavljanje svežnjeva

5.1.1. POLAGANJE KROJNIH SLOJEVA U KROJNU NASLAGU

Polaganje tekstilnog materijala u krojnu naslagu može se vršiti ručno ili strojno.
Ručno polaganje je najstariji način polaganja. Odmotavanje materijala iz tekstilnog smotka i
polaganje na stolu vrše jedan ili dva radnika bez pomoćnih strojeva. Broj radnika ovisi o
širini materijala koji se polaže. Osim male brzine najveći nedostatak ručnog polaganja su
velike deformacije tekstilnog materijala koji se polaže.
Strojno polaganje može biti: poluautomatsko i automatsko. Kod poluautomatskog polaganja
zadatak radnika je da:
- uključi stroj
- kontroliše polaganje
- jedan metar prije kraja krojne naslage smanji brzinu stroja
- na kraju krojne naslage zaustavi stroj
- po potrebi uključi uređaj za odsijecanje krojnog sloja
- vrati stroj u početni položaj
- na kraju polaganja isključi stroj.
Kod automatskog polaganja radnik prvo mora programirati rad stroja to jest mora
programirati dužinu hoda stroja i broj slojeva u krojnoj naslazi.
A prilikom polaganja mora postaviti tekstilni smotak na stroj, uključiti stroj i kontrolirati
polaganje.
 - 11 -

5.1.1.1. AUTOMATSKI STROJ ZA POLAGANJE

Čine ga pokretna kolica koja se kreću duž stola za polaganje. Na stroj se postavlja tekstilni
smotak i materijal se odmotava i polaže na sto u krojnu naslagu. Na bočnoj strani kolica
pričvršćena je platforma na kojoj stoji radnik koji kontroliše polaganje. U blizini ruku
radnika nalazi se upravljačka ploča gdje radnik programira rad stroja. Na bočnoj strani kolica
smješten je i elektromotor koji pokreće kolica. Ako je prilikom polaganja potrebno odsjeći
krojni sloj na kraju krojne naslage prvo se krojna naslaga mora učvrstiti na oba kraja pomoću
držača a zatim se uključi ureĐaj za odsijecanje krojnog sloja.
Taj uredaj smješten je na pokretnim kolicima, kreće se po širini krojne naslage a odsijecanje
"
se vrši pomoću višeugaonog noža. Nakon što je položena krojna naslaga stroj se automatski
zaustavlja.

5.1.2. KROJENJE KROJNE NASLAGE

Krojenje krojne naslage može biti grubo i fino krojenje.
Grubo krojenje je rezanje krojne naslage na veće dijelove pri čemu svaki od tih dijelova
može sadržavati više krojnih dijelova.
Fino krojenje je rezanje krojne naslage tačno po konturi krojnog dijela

5.1.2.1. STROJ SA UDARNIM NOŽEM

"
Stroj sa udarnim nožem koristi se za grubo krojenje. Osnovna ploča stroja tokom krojenja
postavlja se ispod krojne naslage. Na ploči se nalaze četiri valjčića koja olakšavaju
pokretanje ploče po stolu i kosi nagib koji olakšava postavljanje ploče ispod krojne naslage.
Za ploču je pričvršćen i nosač ispod kojeg se nalazi udarni nož. Nož je izrađen od čelika,
širina mu je 22 milimetra, debljina 0,7 milimetara, dužina 127-220 milimetara. Oblik oštrice
noža ovisi o vrsti materijala koji se reže. Nož se pokreće pomoću elektromotora i za jedan
okretaj rotora elektromotora udarni nož napravi jedan hod dole i jedan hod gore to jest reže
krojnu naslagu po principu piljenja. Ispred noža smješten je štitnik i za njegov donji dio
pričvršćena je specijalno oblikovana papučica. Štitnik ima dva zadatka, štiti ruke radnika od
posjekotina i pritišće gornji sloj krojne naslage da se on ne bi pomijerao tokom krojenja.
Visina štitnika ovisi o visini krojne naslage i podešava se pomoću ručice. Pokretanje stroja
po krojnoj naslazi vrši radnik pomoću ručice a ponekad pomoću ručice koja inače služi za
prenošenje stroja s jednog mjesta na drugo. Ispod kućišta elektromotora uz sam nož nalazi se
i automatski oštrač noža. Sastoji se od dvije brusne trake.
 - 12 -

5.1.2.2. STROJ SA TRAČNIM NOŽEM

Stroj sa tračnim nožem koristi se za fino krojenje. Ovaj stroj je velikih dimenzija i masa mu
se kreće od 500-1200 kilograma. Postoje konstrukcije ovih strojeva sa 2,3,4,valjka preko
kojih je prebačen tračni nož ali se najčešće koristi stroj sa tri valjka. Valjci su pričvršćeni za
metalni nosač i preko njih je prebačena čelična traka to jest tračni nož. Dužina noža kreće se
od 3-6 metara, širina od 10-20 milimetara debljina od 0,7-1 milimetar.
Stroj dobija pogon od elektromotora. Okretaji rotora elektromotora se pomoću remena
prenose na bočni valjak a bočni valjak trenjem pokreće tračni nož i druga dva valjka. Rezane
krojne naslage vrši se po principu noža. Ovaj stroj ima uredaj koji služi za podizanje ili
spuštanje gornjeg valjka pri čemu se podešava zategnutost nou. Ako je nož previše zategnut
može pući a ako je premalo zategnut vibrira i neprecizno siječe krojnu naslagu. Proces
krojenja vrši se na radnoj ploči stroja u neposrednoj blizini nou. u središtu ploče ugrađena je
mala rezna pločica kroz čiji otvor prolazi tračni nož. Zadatak rezne pločice je da stabilizira
položaj nou i time omogući precizno krojenje.
Stroj ima prigrađen automatski oštrač noža i vrlo često ispod rezne pločice uredaj za
odsisavanje odsječenih vlakana od tkanine. Tračni nož je cijelom dužinom osim dijela gdje se
vrši krojenje zaštićen limenim oklopom. Prečnik valjka kreće se od 200-500 milimetara a
maksimalna visina krojne naslage na ovom stroju je 250 milimetara.

5.1.3 OZNAČAVANJE SASTAVNIH TAČAKA

Nakon finog krojenja vrši se označavanje sastavnih tačaka na iskrojenim dijelovima to jest
označavaju se mjesta sastavljanja dva krojna dijela, mjesto za ušitak , nabor , izradu rupice,
prišivanje dugmeta, našivanje džepa. Označavanje sastavnih tačaka može se vršiti:
1. Na konturi krojnog dijela
2. Na površini krojnog dijela.
Označavanje sastavnih tačaka na konturi krojnog dijela vrši se na konturi ureza pomoću :
- uredaja za urezivanje ureza
- uređaja za toplotno urezivanje ureza.
Označavanje sastavnih tačaka na površini krojnog dijela vrši se bušenjem rupica, najčešće
pomoću:
- ureda ja sa iglom i koncem
- uređaja sa hladnom iglom
- uredaja sa toplom iglom.
 - 13 -

5.1.3.1 UREĐAJ ZA URE ZIV ANJE UREZA

Uređaj za urezivanje ureza služi za označavanje sastavnih tačaka na konturi krojnog dijela.
Osnovna ploča uređaja postavlja se ispod krojne naslage za ploču je pričvršćena vodilica na
čijem je gornjem dijelu smještena pritisna cijev.
Za pritisnu cijev pričvršćen je udarni trouglasti nož. pritiskom na pritisnu cijev i pritisna cijev
i nož kreću se prema dole pa tako nož urezuje urez kroz sve slojeva svežnja. U unutrašnjosti
vodilice nalazi se spiralna opruga koja po prestanku pritiska vraća i pritisnu cijev i nož u
gornji položaj.

5.1.3.2.UREĐAJ SA HLADNOM IGLOM

Uređaj sa hladnom iglom služi za označavanje sastavnih tačaka na površini krojnig dijela.
Materijal se postavlja ispod osnovne ploče. Ploča se ravno postavlja pomoću vaser vage,
podešava se vertikalan položaj igle. Dubina hoda igle se određuje pomoću prstenastog
graničnika. elektromotor zarotira iglu i pritiskom na pritisnu ploču igla se protiskuje kroz
svežanj i na taj način se označava sastavna tačka.

5.1.4 FIKSIRANJE ISKROJENIH DIJELOVA

Fiksiranje je postupak sljepljivanja međupostave za osnovnu tkaninu pod uticajem visoke
temperature i visokog pritiska u određenom vremenu. Cilj fiksiranja je da stabilizira oblik
iskrojenih dijelova i da gotovom odjevnom predmetu da što ljepši izgled. Razlikujemo
parcijalno i cjelovito fiksiranje.
- parcijalno fiksiranje je fiksiranje manjih krojnih dijelova kao što su: orukvice,
ovratnici, poklopci džepova, porubi, letvice džepova, podlistaka i slično.
- cjelovito fiksiranje je fiksiranje većih krojnih dijelova kao što su:prednji dijelovi
sakoa jakni, ogrtača i slično.
Prema načinu na koji se iskrojeni dijelovi osnovnog materijala i medupostave polažu na
ploču stroja prilikom fiksiranja razlikujemo:
- klasični ili konvencionalni
- sendvič postupak
Kod konvencionalnog postupka na ploču stroja za fiksiranje položi se iskrojeni dio osnovne
tkanine tako da je naličje okrenuto prema gore a na njega se postavlja krojni dio
međupostave kod kojeg je sloj termoplastičnog ljepila okrenut prema osnovnoj tkanini. -Kod
sendvič postupka početak polaganja je isti kao i kod konvencionalnog postupka, s tim što se
na položeni sloj međupostave stavlja još jedan sloj međupostave kod kojeg je termoplastično
ljepilo okrenuto prema gore a na njega se postavlja osnovna tkanina sa naličjem okrenutim
prema dolje. Da bi postupak fiksiranja bio kvalitetan potrebno je:
- za svaku osnovnu tkaninu odabrati odgovarajuću medupostavu i to u pogledu opipa
elastičnosti i čvrstoće spajanja
- odrediti optimalne faktore fiksiranja probnim fiksiranjem
- u toku fiksiranja stalno kontrolisati ispravnost i jednakomjernost rada strojeva za
fiksiranje.
 - 14 -

5.1.4.1 STROJ ZA FRONTALNO FIKSIRANJE

Središnji dio stroja je metalni nosač na kojem se nalaze donja nepokretna i gornja pokretna
metalna ploča. Ploče se zagrijavaju pomoću električnih grijača a dimenzije ploča su 12Ox60
centimetara. Sa lijeve i desne strane metalnog nosača smješteni su pomoćni stolovi. Na
ivicama tih stolova nalaze se šine po kojima se kreće metalni okvir unutar kojeg je razapeto
laneno platno. Radnik ručno polaže iskrojene dijelove osnovnog materijala i medupostave na
laneno platno a zatim okvir sa sa položenim dijelovima postavlja izmedu ploča. Pritiskom
noge na papučicu zrak pod pritiskom pomjeri klipove u cilindrima i gornja ploča se spušta na
donju pod odgovarajućim pritiskom.
Faktori fiksiranja odreduju se probnim fiksiranjem a ovise o vrsti materijala i vrsti
termoplastičnog ljepila na medupostavi. Kada je proces fiksiranja završen podiže se gornja
ploča i radnik: izvlači metalni okvir sa fiksiranim dijelovima na pomoćni sto. Tu se fiksirani
dijelovi hlade pomoću ventilatora i sklanjaju sa stroja.
Da bi se uštedilo vrijeme i povećala produktivnost stroja radnik za vrijeme fiksiranja može na
slobodnom stolu položiti nove krojne dijelove.

5.2. TEHNOLOŠKI PROCES ŠIVANJA

Šivanje je postupak spajanja slojeva materijala različitim tipovima šivaćih uboda, različitim
tipovima šivaćih šavova i različitim vrstama strojeva za šivanje.

5.2.1 UNIVERZALNI ŠIVAĆI STROJ

Univerzalni šivaći stroj koristi se za spajanje slojeva materijala pri čemu koristi jednu ig1u i
dva konca, ima ravnu osnovnu ploču i nisu mu prigrađeni dijelovi koji bi ga mogli
predodrediti za izvođenje specijalnih operacija šivanja. Razlikujemo:
1. Univerzalni šivaći stroj sa zmčanim ubodom. Koristi se za spajanje neelastičnih
materijala to jest tkanina ili netkanih tekstilija
2. Univerzalni šivaći stroj sa lančanim ubodom koristi se za spajanje elastičnih materijala to
jest pletiva.
Univerzalni šivaći stroj ima tri osnovna dijela:
- radni dio ili glava šivaćeg stroj
- pogonski dio ili elektromotor sa uredajem za prijenos kretanja
- pomoćni dio ili stalak sa radnom pločom
Kod univerzalnog šivaćeg stroja niske tehničke opremljenosti radnik obavlja velik broj
zahvata prilikom posluživanja stroja. Stalno ponavljanje tih zahvata izaziva zamor radnika.
Slabljenje koncentracije čime se smanjuje učinak radnika i slabi kvalitet izrade. A prilikom
posluživanja stroja radnik obavlja sljedeće zahvate:
- postavljanje igle u iglenjaču
- promjena pritisne papučice
- uvođenje iglenog konca
- regulisanje napetosti donjeg konca
- postavljanje vretenca u čahuru s provlačenjem konca
- postavljanje čahure u kućište hvatača
- regulisanje posmika
 - 15 -

- regulisanje brzine šivanja i rukovanje izratkom

- zaustavljanje stroja
- pozicioniranje igle u gornji položaj
- pozicioniranje igle u donji položaj
- pokretanje poluge za učvršćivanje Š8va
- odrezivanje konca
- uvođenje konca u uređaj za namatanje donjeg konca
- uključivanje uređaja za namatanje
Suvremeniji tipovi šivaćih strojeva opremljeni su dodatnim napravama i suvremenijim
vrstama elektromotora tako da se vrijeme posluživanja stroja smanjuje i do 50 %.
Odsijecanje konca, podizanje papučice, pozicionirane igle, učvršćivanje Š8va obavljaju se
automatski. Na taj način povećava se stepen iskorišten ja stroja povećava se učinak radnika
za rad na šivaćem stroju.

5.2.2 SPECIJALNI ŠIVAĆI STROJ SA RUBNIM UBODOM

To je stroj koji izrađuje različite tipove lančanog uboda pomoću jedne ili dvije igle i sa
2,3,4,ili 5 konaca. Koristi se za obradu rubova materijala protiv osipanja i za spajanje slojeva
elastičnih materijala. Zajedničke karakteristike svih tih specijalnih šivaćih strojeva sa rubnim
ubodom su da imaju zatvoreno ili blok kućište ili mali radni prostor. Najčešće imaju kosu
iglenjaču pa igla ne ulazi u materijal vertikalno već pod određenim uglom. Hvatači su
njihajući u obliku kuke a ispred igle je smješten uređaj za odsijecanje ruba materijala i
visećih konaca. Zahvaljujući tom uređaju razmak između ruba materijala. i igle je uvijek isti
(najčešće 5 milimetara) što daje puno ljepši izgled izrađenom šavu. Uz univerzalni šivaći
stroj ovaj stroj se najčešće koristi u odjevnoj industriji. Rubni ubod je lančani ubod kod kojeg
se petlja konca zadržava na vrhu hvatača, prenosi oko ruba materijala na gornju stranu pa igla
prolazi kroz prethodno oblikovanu petlju.

5.2.3 AUTOMAT ZA IZRADU OKASTIH RUPICA

Za razliku od automata za izradu ravnih rupica kod ovog automata specijalnim kriuljarem
moguće je hod papučice i posmične ploče podesiti tako da stroj umjesto zadnjeg zapora
izrađuje oko pa se tako dobija okasta rupica. Automati za izradu okaste rupice rade
kombiniranim ubodom to jest dvostrukim i jednostrukim lančanim ubodom. To se postiže
putem cik -cak kretanja iglenjače i oscilirajućeg kretanja dva hvatača
jedan za oblikovanje dvostrukog, a drugi za jednostruki lančani ubod. Kad je prvi ubod
završen slijedi drugi i tako se izrađuje jedna strana rupice. Pri izradi oka rupice istodobno se
zao krenu iglenjača i hvatač tako da neprekidno ostaju u međusobno istom položaju. Kada je
oko završeno nastavlja se izrada druge strane i na kraju se izrađuje zapor. Rupice se mogu
prosijecati prethodno ili naknadno kod labavih rijetkih i materijala od grub ih niti. Okaste
rupice izrađuju se u dužinama od 6-44 milimetra.
 - 16 -

5.2.4. MEĐUFAZNO GLAČANJE

Medufazno glačanje spada u tehnološki proces šivanja. Zadaci međufaznog glačanja su:
-oblikovanje glačanjem
- razglačavanje šavova
- glačanje džepnih poklopaca i letvica
- glačanje prednjih dijelova sakoa , ogrtača i sličnih odjevnih predmeta kao i
poluproizvoda.
- glačanje prednjih rubova i poruba salma ogrtača i slično
Medufazno glačanje muških i ženskih gornjih odjevnih predmeta najčešće se vrši pomoću
parnih i elektroparnih strojeva a za međufazno glačanje rublja koristi se električni i
elektroparni strojevi.
Na tim strojevima postiže se dobar kvalitet glačanja jer su ploče oblikovane prema dijelu
odjevnog predmeta koji se glača. Osim presa za medufazno glačanje mogu se koristiti ručna
glačala( električna, elektroparna, parna, ) sa stolovima za glačanje.

5.2.4.1 OBLIKOVANJE GLAČANJEM

Oblikovanje glačanjem pojedinih dijelova odjevnog predmeta vrši se na početku tehnološkog

procesa šivanja to jest odmah nakon tehnološkog procesa. Za oblikovanje
glačanjem najčešće se koriste: .

- stroj za oblikovanje glačanjem prednjih dijelova sakoa

- stroj za oblikovanje glačanjem stražnjih dijelova sakoa

8.2.4.2 RAZGLAČA VANJE ŠA VOV A

Razglačavanje šavova može se vršiti:

- pomoću elektro-parnog glačala na stolu za glačanje
- na stolu sa specijalno oblikovanim pločama za razglačavanje šavova
- specijalni strojevi to jest prese konstruisane različite vrste šavova
Strojevi koji se najčešće koriste za razglačavanje šavova u odjevnoj industriji su:
- parni stroj za razglačavanje ramenih šavova
- parni stroj za razglačavanje prednjih rubova sakoa, ogrtača i sličnih proizvoda. Svaki
šav se prije glačanja na stroju mora raširiti pomoću malog ručnog glačala.

5.2.4.3 GLAČANJE PREDNJIH DIJELOVA

Glačanje prednjih dijelova najčešće se vrši na stroju kod kojeg je jedan dio oblikovan za
lijevog prednjeg dijela sakoa a drugi dio stroja je oblikovan za g1ačanje desnog prednjeg
dijela. Oblik ploča mora biti prilagođen vrsti i modnoj liniji odjevnog predmeta tako da
postoje:
-strojevi za glačanje prednjih dijelova ženskih strukiranih jakni i ogrtača.

5.2.4.4 GLAČANJE RAMENA

Glačanje ramena vrši se pomoću stroja kod kojeg je jedna ploča oblikovana za lijevo a druga
za desno rame.
 - 17 -

5.2.4.5 GLAČANJE PREDNJIH RUBOVA I PORUBA

Može se vršiti na stroju kod kojeg se na jednoj strani ploče glača lijevi prednji rub a na
desnoj strani ploče desni prednji rub.

5.2.5 STOLOVI ZA GLAČANJE

Nezamislivo je glačanje bez upotrebe stolova za glačanje kako kod medufaznog glačanja
tako i kod obrade odjevnog predmeta. Ravne ploče stolova se griju do određene temperature
u zavisnosti od vrste materijala koji se glača a razlikujemo:
- parne
- elektroparne stolove za glačanje
Elektroparni stolovi za glačanje se češće koriste a zagrijavanje ploča se vrši pomoću
električnog grijača. Parni stolovi za glačanje se zagrijavaju pomoću električne pare. Stolovi
za glačanje osim priključka na električnu energiju i paru imaju i priključak za vakuum i
priključak za dovod kondenzata. Temperatura ploča stroja u zavisnosti od vrste materijala se
zagrijava i određuje se pomoću termostata. Uključivanje vakuuma i dovod kondenzata radnik
vrši pritiskom noge na odgovarajuću papučicu.

5.2.6 ELEKTROPARNO GLAČALO

Na vanjskom izgledu ovo glačalo je slično električnom glačalu sa razlikom što priključak na
paravodnu instalaciju ima ugrađene posebne uređaje za vađenje materijala prilikom peglanja.
Pritisak pare u paravodnoj instalaciji se kreće 6-13 atmosfera. Glačalo se ne smije priključiti
na tako jak pritisak pa se pomoću posebnih ventila smanjuje pritisak do 3 atmosfera. Glačalo
je priključeno na parnu instalaciju pomoću tetlonskog crijeva a na električnu instalaciju
pomoću kabla. Za pridržavanje kabla prilikom peglanja služi čelični nosač koji je savitljiv jer
je postavljen na spiralnoj opruzi. Uključivanje grijača se vrši pomoću električne sklopke a
podeŠ8vanje temperature se vrši pomoću regulatora koji se nalazi ispod ručice. Na ručici se
nalazi taster pomoću kojeg se vrši vl8Ženje materijala. U manjim konfekcijama gdje nisu
ugrađene paravodne instalacije koriste se elektro-parna glačala koja sama proizvode paru.

5.2 TEHNOLOŠKI PROCES DORADE

Dorada je završna faza u proizvodnji odjevnog predmeta. Zadaci dorade su:

- priprema za završno glačanje
- završno glačanje
- našivanje dugmadi
- sastavljanje dijelova odjeće
- sortiranje odjeće
- opremanje to jest ađustiranje odjeće
- specijalne obrade
- opremanje gotovih odjevnih predmeta u skladište gotovih proizvoda.
 - 18 -

5.3.1 PRIPREMA ZA ZAVRŠNO GLAČANJE

Priprema sašivenog odjevnog predmeta za završno glačanje vrši se prema vrsti odjevnog
predmeta, vrsti materijala od kojeg je izrađen odjevni predmet, sistemu ugradnje radnih
mjesta u doradi, kapacitetu dorade, roku isporuke i drugim zahtjevima iz radnog naloga.

5.3.2 ZAVRŠNO GLAČANJE

Završno glačanje je osnovni zadatak tehnološkog procesa dorade. Zadatak završnog glačanja
je:
- da izravna vanjsku površinu odjevnog predmeta
- stabilizira oblik odjevnog predmeta
- da gotovom odjevnom predmetu da ljepši izgled
Završno g1ačanje muške i ženske gornje odjeće vrši se pomoću parnih strojeva i ureda ja a
završno glačanje rublja vrši se električnim strojevima. Kod parnih strojeva glačanje se vrši
djelovanjem visoke temperature, visokog pritiska vlage i vakuuma. Za završno glačanje
koristi se temperatura od 130-160 °C, pritisak 0,3-0,6MPa i podtlak vakuuma iznosi
0,012MPa. Kvalitet glačanja ovisi o vrsti strojeva za glačanje, oblogama ploča na strojevima
za glačanje , metodi glačanja i programu glačanja.

5.3.2.1 ZAVRŠNO GLAČANJE PREDNJIH DIJELOVA

Najčešće se vrši pomoću dva parna stroja pri čemu je jedan stroj namijenjen za glačanje
lijevog prednjeg dijela a drugi desnog prednjeg dijela. Strojevi za završno glačanje prednjih
dijelova slični su strojevima za međufazno glačanje.
Razlika je u obliku ploče iznad grudne linije prema ramenom šavu, orukavlju i bočnom šavu.
Oblici ploča moraju biti prilagođeni vrsti i modelu odjevnog predmeta.

5.3.2.2 ZAVRŠNO GLAČANJE STRAŽNJIH DIJELOVA

Vrši se na dva parna stroja. Kod jednog stroja ploče su oblikovane za glačanje lijevog dijela a
kod drugog za glačanje desnog stražnjeg dijela. Oblik ploča mora biti prilagođen modelu i
vrsti odjevnog predmeta.
 - 19 -

5.3.2.3 ZA VRŠNO GLAČANJE RAMENA

Za završno glačanje ramena koristi se više vrsta parnih strojeva:

- stroj na kome se istovremeno glača i lijevo i desno rame
.

5.2.3.4 ZAVRŠNO GLAČANJE POD STAVE

Ne vrši se pomoću parnih presa već ručnim glačalom na različitim stolovima za glačanje. Za
završno glačanje pod stave mogu se koristiti:
- ravni sto sa odgovarajuće oblikovanim jastucima i drugim pomoćnim dodacima i
elektro-parno glačalo

5.3.3 AUTOMATSKA PARNA PRESA

Opremljena je uređajima koji upravljaju svim fazama završnog glačanja prema unaprijed
utvrđenom programu glačanja, zbog toga radnik koji poslužuje presu samo postavlja izradak
na donji kalup i uključuje presu a ostale faze rada obavljaju se automatski. Postoje dvije vrste
automatskih presa:
- prese sa dva cilindra
- prese sa jednim cilindrom
Kod presa sa dva cilindra , jedan cilindar puni se zrakom nižeg pritiska i služi za zatvaranje
prese a drugi cilindar puni se zrakom višeg pritiska i služi za glačanje. Kod presa sa jednim
cilindrom , cilindar se naizmjenično puni zrakom niskog pritiska. Za glačanje presa mora
imati priključke na paravodnu instalaciju, instalaciju komprimiranog zraka, kondenzata i
vakuuma.
Vođenje automatske parne prese može se vršiti pomoću:
- programatora sa programskom karticom
- programatora sa diodnim utikačem
- satnog mehanizma.

5.3.4 AUTO MA T ZA PRIŠIVANJE DUGMADl

Po svojoj osnovnoj konstrukciji su strojevi veoma slični strojevima za izradu zapora.
Potrebno je krivuljar izraditi tako da se materijal pomiče lijevo - desno onoliko puta koliko se
uboda želi postići a kod dugmadi sa četiri rupice da se materijal pomiče
naprijed -nazad.
Postoji jedna jedina razlika između stroja za izradu zapora i stroja za prišivanje dugmadi
zrnčanim ubodom to je:
- papučica odnosno držač dugmeta
- krivuljar
Stroj za prišivanje dugmadi zrnčanim ubodom upotrebljava se za prišivanje dugmadi na
tanke materijale kod kojih ne smije biti čvorića od vezanja uboda na površini materijala i
tamo gdje je potrebno podesiti boju donjeg ili gornjeg konca prema boji materijala. Stroj sa
zrnčanim ubodom ima i dva nedostatka:
- mora se namotavati donji konac na vretence i postaviti u hvatač
- mehanizam za odrezivanje konca prilično je složen te može pričinjavati poteškoće
 - 20 -

8.3.5 SASTAVLJANJE DIJELOVA ODJEĆE

8.3.5.1 SORTIRANJEODJEĆE

Gotovi odjevni predmeti sortiraju se prema radnim nalazima, veličinama, boji i drugim
zahtjevima. Naročito pažnja pridaje se kvalitetu odjevnog predmeta. Oštećeni proizvodi se
izdvajaju i posebno sortiraju.

8.3.5.2 OTPREMANJE ILI AĐUSTIRANJE

Da bi se odjevni predmeti mogli isporučiti potrošaču moraju se ađustirati. To znači da moraju
biti označeni prema važećim propisima, zatim moraju posjedovati:
- podatke o sirovinskom sastavu
- svojstvu proizvoda
- uputstvo za održavanje i hemijsko čišćenje.

5.3.5.2 OTPREMANJE ODJEĆE U SKLADIŠTE GOTOVIH

PROIZVODA

Nakon obrade odjevni predmeti se sa odgovarajućom dokumentacijom otpremaju u skladište

gotovih proizvoda. Time je tehnološki proces izrade odjevnih predmeta završen
 - 21 -

1. UVOD…………………………………………………………………………2
2. KREIRANJE I OBLIKOVANJE MODELA SA SKICOM………………….3
2.1. Kreiranje i oblikovanje…………………………………………………….….3
3. IZRADA KROJNIH SLIKA ZA OSNOVNI MATERIJAL, PODSTAVU
MEĐUPODSTAVU……………………………………………………….…4
3.1. Vrste krojnih slika prema sadržaju……………………………………………4
3.1.1. Cijele krojne slike……………………………………………………………..4
3.1.2. Polovine krojnih slika………………………………………………………...4
3.2. Vrste krojnih slika prema grupama krojnih dijelova…………………………4
3.2.1. Lančane krojne slike……………………………………………………….…4
3.2.2. Nazubljene krojne slike………………………………………………………4
3.2.3. Mješovite krojne slike………………………………………………………..4
3.3. Vrste krojnih slika prema načinu izrade……………………………………...5
3.3.1. Perforirane ili bušene krojne slike……………………………………………5
3.3.2. Svjetlosno-kopirane krojne slike…………………………………………..…5
3.3.3. Indigo-kopirane krojne slike……………………………………………….…5
3.3.4. Fotografmtne krojne slike………………………………………………….…6
3.3.5. Elektroničke krojne slike……………………………………………………..6
4. OPĆENITO O TEHNOLOŠKOJ DOKUMENTACIJI……………………...7
4.1. Radni nalog………………………………………………………………….7
4.2. Operacioni list………………………………………………………………..8
4.3. Tehnološki list………………………………………………………………..9
5. STROJEVI I UREĐAJI U TEHNOLOŠKOM PROCESU
PROIZVODNJE ODJEVNOG PREDMETA……………………………....11
5.1. Tehnološki proces krojenja………………………………………………....11
5.1.1. Polaganje krojnih slojeva u krojnu naslagu………………………………...11
5.1.1.1 Automatski stroj za polaganje……………………………………………...12
5.1.2. Krojenje krojne naslage…………………………………………………….12
5.1.2.1 Stroj sa udarnim nožem…………………………………………………….12
5.1.2.2 Stroj sa tračnim nožem……………………………………………………..13
5.1.3. Označavanje sastavnih tačaka……………………………………………...13
5.1.3.1 Uređaj za urezivanje ureza…………………………………………………14
5.1.3.2 Uređaj sa hladnom iglom…………………………………………………...14
5.1.4. Fiksiranje iskrojenih dijelova………………………………………………14
5.1.4.1 Stroj za frontalno fiksiranje………………………………………………...15
5.2. Tehnološki proces šivanja…………………………………………………..15
5.2.1. Univerzalni šivaći stroj……………………………………………………..15
5.2.2. Specijalni šivaći stroj sa rubnim ubodom…………………………………..16
5.2.3. Automat za izradu okastih rupica…………………………………………..16
5.2.4. Međufazno glačanje………………………………………………………...17
5.2.4.1 Oblikovanje glačanjem……………………………………………………..17
5.2.4.2 Razglačavanle šavova………………………………………………………17
5.2.4.3 Glačanje prednjih dijelova…………………………….……………………17
5.2.4.4 Glačanje ramena…………………………………………………………….17
5.2.4.5 Gačanje prednjih rubova i poruba…………………………………………..18
5.2.5. Stolovi za glačanje………………………………………………………….18
5.2.6. Elektro-parno glačalo……………………………………………………….18
5.3. Tehnološki proces dorade…………………………………………………..18
 - 23 -

5.3.1. Priprema za završno glačanje……………………………………………….19

5.3.2. Završno glačanje…………………………………………………………….19
5.3.2.1 Završno glačanje prednjih dijelova………………………………………….19
5.3.2.2 Završno glačanje stražnjih dijelova………………………………………….19
5.3.2.3 Završno glačanje ramena…………………………………………………….20
5.3.2.4 Završno glačanje podstave…………………………………………………...20
5.3.3. Automatska parna presa……………………………………………………...20
5.3.4. Automat za prišivanje dugmadi……………………………………………...20
5.3.5. Sastavljanje dijelova odjeće………………………………………………….21
5.3.5.1 Sortiranje odjeće……………………………………………………………..21
5.3.5.2 Otpremanje ili ađustiranje……………………………………………………21
5.3.5.3 Otpremanje odjeće u skladište gotovih proizvoda…………………………...21
6. LITERATURA………………………………………………………..22
7. SADRŽAJ…………………………………………………………………...23
- 24 -
- 22 -