REALIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

realis (lat.) – stvaran

književnopovijesno razdoblje (književna epoha) – 1830. – 1870.
metoda književnoga stvaranja od antike do danas
OBILJEŽJA (ZNAČAJKE):
– glavna svrha realizma – prikazati stvarnost onakvom kakva ona jest, objektivno, bez osobne
pristranosti, dokumentirati je i analizirati
– realizam – usmjeren prema svakodnevnoj stvarnosti
– afirmira sve slojeve društva u njihovim svakodnevnim životnim prostorima
– jedini estetski kriterij – istinitost
NAČELA:
– načelo kritičnosti – kritika društvenih problema: siromaštvo, institucija braka u građanskom
društvu, društveni (staleški) odnosi...
– načelo tipičnosti – opisivanje tipičnih likova, skupina i mjesta; tipičan lik ima sve osobine
koje imaju i ostali predstavnici njegove skupine; opisujući jedan lik, pisac opisuje cijelu
skupinu kojoj lik pripada; tipični karakteri u tipičnim okolnostima
– načelo objektivnosti – prikazati svijet kakav jest- izbjegavti autorovo ja, ne izricati stav; pouzdani
pripovjedač – pripovjedač u 3. licu, svevideći pripovjedač
OBILJEŽJA PRIPOVJEDNE PROZE
proza (roman, pripovijetka, novela) – glavni realistični oblik
ROMAN - „poput zrcala koje ide cestom. U njemu se odražava plavetnilo neba, ali i blato na
putu“ (Stendal)
FABULA
– podređena temeljnom postupku realizma otkrivanju likova
– oblikuje se tako da se lik jednako prikaže i osvijetli kao društveno, psihološko i intelektualno
biće
– socijalno i psihološki motivirana
– smisao – naglasiti čovjekovanu uvjetovanost društvenom i prirodnom sredinom
– zasniva se na praćenju promjena kroz koje prolazi lik u odnosima s drugim likovima
LIK
– nije nositelj samo jedne karakterne osobine, višedimenzionalan
– u interakcijama s drugim likovima otkriva različite osobine
– promjenjiv, kroz djelo se razvija
– mora biti uvjerljiv, podsjećati na stvarne ljude, a istovremeno biti poseban, različit od drugih
PRIPOVJEDAČ - distanciran od likova, od svijeta književnog djela, ne komentira postupke svojih
likova
JEZIK - likovi govorno individualizirani, u jezičnom sustavu sredine kojoj pripadaju, jezik postaje
sredstvo karakterizacije
PRIPOVJEDNE TEHNIKE
– opisivanje (deskripcija) – fotografska preciznost, detaljni opisi pejsaža, interijera, portreta,
sredine, atmosfere
– pripovijedanje (naracija)
– dijalog
PREDSTAVNICI
francuska književnost
Honore de Balzac – Ljudska komedija (zajednički naziv za niz romana i priča)
Marie-Henri Beyle Stendhal – Crveno i crno (1830.)
Gustav Flaubert - Gospođa Bovary
engleska književnost
Charles Dickens – Oliver Twist, David Copperfield
ruska književnost
Nikolaj Vasiljevič Gogolj – Kabanica (pripovijetka), Mrtve duše (roman), Revizor (drama)
Ivan Sergejevič Turgenjev – Lovčevi zapisi (novele), Očevi i djeca (roman)
Fjodor Mihajlovič Dostojevski - Zločin i kazna
Lav Nikolajevič Tolstoj - Rat i mir, Ana Karenjina
 Na koji se lik odnosi sljedeća rečenica: Glavni lik ovoga romana primjer je bezgranične roditeljske
ljubavi koja se izražava novcem i koja postaje prava ovisnost. – Otac Goriot
 Što utječe na svjetonazor u 19. stoljeću i na pojavu realizma? – Slojevi društva, filozifija
racionalizma, pozitivizam, parni stroj, Darvinova teorija(teorija revol.), scijentizam, naturalizam
 Navedi tri načela realizma. - KRITIČNOST, TIPIČNOST I OBJEKTIVNOST
 Koja je glavna svrha realizma? – prikazati stvarnost onakvom kakva jest
 Koji društveni sloj prikazuju književnici realizma? – sve slojeve
 Objasni načelo kritičnosti/tipičnosti/objektivnosti. – KRIT. -knjž. Djelo je kritika društvenih
problema, TIPČ. – opisivanje tipičnih likova, skupina i mjesta, tip. lik ima osobine kao i ostali
predstavnici njegove skupine, OBJ. – 3.l.jd., vidjeti i prikazati svijet onakvim kakvim jest
 Koja je najčešća književna vrsta zastupljena u književnosti realizma? - roman
 Objasni svrhu fabule u realističnom romanu. – ostvariti načela realizma i prikazati stvarnost
onakva kakva jest
 Kako književnici realizma oblikuju likove? – oblikuje likove prema slojevima društva, detaljna
karakterizacija, razvoj lika..
 Navedi predstavnike realizma i njihova reprezentativna djela. – Balzac -Otac Goriot, Nikolaj –
Kabanica, Dostojevski – Zločin i kazna, Tolstoj – Ana Karenjina
 Navedi glavne likove romana Ana Karenjina, Otac Goriot i pripovijetke Kabanica. – Ana K. >
Ana, Vronski, Levin, Kiti, Aleksej K., Stiva, Doly, Otac G. > Eugen, Rastignac, Vautrin, Voke,
Kab. > Akakije Akakijević, visoka ličnost
 Na koje se djelo odnosi sljedeća rečenica: Ciklus romana nastalih između 1830. i 1848. kojima
Balzac slika cjelokupno francusko društvo prve polovine 19. st. – Ljudska komedija
 Kakav svijet prikazuje Balzac u svojim romanima? - prikazuje surovu realnost gdje su seljaci
potlačeni od strane zemljoposjednika i gdje moćnici imaju sve ovlasti da postignu što god žele, pa
bilo to i na teret slabijih
 Koju vrstu karakterizacije ostvaruje autor u sljedećem citatu:
„A ja evo k tebi, Petroviču, ovaj... Treba znati da se Akakij Akakijevič većinom objašnjavao
prijedlozima, prilozima a također i takvim česticama govora koje nemaju apsolutno nikakva
značenja. Ako se pak radilo o vrlo teškoj stvari, onda je čak imao naviku da uopće ne dovrši
rečenice, tako da je vrlo često počinjao govor riječima: „To zbilja, baš, ovaj ...", a iza toga nije
slijedilo ništa, i on je i sam zaboravljao da završi, misleći da je već sve izrekao.“ – koristi se
karakterizacija društva, a lik koristi jezičnu karakterizaciju Akakija
 Kao se zove glavni lik pripovijetke iz koje je navedeni citat? Napiši puno ime i prezime. Objasni
stilsku ulogu imena lika. – Akakije Akakijevič
 Čime se bavi glavni lik pripovijetke Kabanica? – bavi se prepisivanjem knjiga
 Kako glavni lik pripovijetke Kabanica provodi slobodno vrijeme prije kupovine kabanice? –
štedio je za kabanicu, pokušao se „stisnuti“ odnosno, gladovao je, kada bi pisao išao bi to
gazdarice pisati uz njezinu svijeću, pokušavao je ne uprljati rublje kako ne bi trebao nositi na
pranje, hodao je polako i obrezno kako ne bi oštetio potplate na cipelama
 Koji se fantastični motiv pojavljuje u djelu Kabanica? Je li taj motiv karakterističan za romantizam
ili realizam? Koji je pisac iz toga razdoblja koristio slične elemente strave? – element emocija i
realizma, romantizam, Edgar Allan Poe
 Kojim se društvenim problemima bave autori Ane Karenjine, Oca Goriota, Kabanice? – problemi
visoke ličnosti gdje imućni ljudi podjcenjuju i omalovažavaju one manje vrijedne od njih(seljaci)
 Objasni načelo tipičnosti na primjeru Akakija Akakijeviča. – predstavnici načela TIP. u djelu
Kabanica je niže građanstvo, odnosno lik Akakije Akakijevič prikazuje tipičnog lika nižeg
građanstva
 Objasni načelo kritičnosti na primjeru romana Ana Karenjina, pripovijetke Kabanica. – načelo
KRIT. u djelu Ana Karenjina je to kritiziranje Ane povodom toga što je prevarila muža, čime su
ostali(visoko građanstvo) uperili oči u njih i ogovarali ju, a u djelu Kabanica se kritizira lik
 Akakije zbog toga što je siromašan, što drugačije izgleda i što se ne bavi tuđim poslovima
odnosno nema komunikaciju ni sa kim, nego mu je samo bitno da obavi svoj posao kako treba
 Citiraj ili parafraziraj prvu rečenicu romana Ana Karenjina. – „Sve sretne obitelji nalik su jedna na
drugu, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način.“
 Opiši društvo o kojem piše Lav Nikolajevič Tolstoj u svojem romanu. - društvo okreće leđa Ani,
ne zato što je ona pokvarenija od njih, već zato što ona ne poštuje pravila igre: ona je
nesposobna za licemjerje koje se od nje traži, jer je preljub u tom okruženju ništa ozbiljno
 Opiši tri vrste braka o kojima govori roman Ana Karenjina. 1 brak: Ana i Aleksej: služben brak,
bez ljubavi i obiteljske topline, stvara sliku idealnog braka
2 brak: Doli i Stiva: nesretan brak gdje je Doli pomirena sa sudbinom, vjerna žena dok Stiva uživa
i zavodi ostale žene, poštuje obitelj, ali se ne želi odreći svojih zadovoljstava
3 brak: Kiti i Levin: temelji se na međ. Ljubavi i toleranciji i ne sputava ih društveno okruženje
 Navedi tri mogućnosti završetka romana Ana Karenjina. Objasni zašto niti jednu od tih
mogućnosti Ana nije mogla izabrati, tj. objasni zašto je jedino rješenje za Anu Karenjinu bilo
samoubojstvo. – Ana se mogla praviti da je vjerna svome mužu, odnosno da „žive sretno“, mogla
se rastati od muža, ali tada je mogla ostati na ulici, ali s obzirom kako nije ni mogla posjećivati
svojega sina, teško joj je bilo da se vrati na staro da živi s nekim koga ne voli, s kime ne dijeli
ništa osim dijeteta i krova nad glavom, osuda društva koja nije mogla podnjeti što ona nije
licemjerna
 Navedi književna razdoblja u kojima prevladava razum i vjera u čovjekove sposobnosti
(optimizam). (redom naravno)Antika, Humanizam, Renesansa, Klasicizam, Realizam
 Navedi književna razdoblja u kojima prevladavaju osjećaji i duhovnost. – Antika, Klasicizam,
Romantizam, Renesansa
 Usporedi kako se prema čovjekovoj snalažljivosti i težnji prema uspjehu odnose pisci renesanse i
realizma. – Renesansa: odbacivanje autoriteta, povjerenje u vlastiti um, oslanjanje na iskustvo,
uspostava nove slike svijeta
Realizam: Fabula je podređena temeljnom postupku realizma – otkrivanju likova. Fabula se
oblikuje tako da se lik podjednako prikaže i osvijetli i kao društveno, i psihološko i intelektualno
biće
 Usporedi romantizam i realizam. – romantizam – objektivnost, racionalnost, vajski, materijalni
svijet, proza, univerzalnost
realizam – subjektivan, emotivan, unutarnji, duševni svijet, poezija, individualnost
 Tko je napisao i kojem razdoblju pripada djelo:
Crni mačak – Edgar Allan Poe, romantizam
Antigona – Sofoklo, Antika
Hamlet – William Shakespear, srednji vijek
Ilijada i Odiseja – Homer, antika
Candide ili Optimizam – Voltaire, prosvjetiteljstvo
Patnje mladoga Werthera – Johann Wolfgang Goethe, predromantizam
Okovani Prometej – Eshil, Antika