R ad računala može biti

zasnovan na kretanju
mehaničkih dijelova, elektrona,
N akon što računalo izvrši
izračunavanje zadatog
problema, rezultat se prikazuje
fotona, kvantnih čestica ili na korisniku (čovjeku)
RAZVOJ neke druge fizičke pojave. Iako
se računala mogu izgraditi
pristupačan način: preko
signalnih žaruljica, LED displeja,
RAČUNALA na mnogim postojećim
tehnologijama, gotovo svi
zaslona, pisača i dr.

današnji modeli sadrže u sebi Početnici u radu s računalima,

elektroničke komponente. pogotovo djeca, često ne mogu
R ačunalo (još i kompjutor,
kompjuter, obradnik, rednik,
shvatiti činjenicu da su računala

komputator[1]) je složen
uređaj koji služi za izvršavanje
matematičkih operacija ili
kontrolnih operacija koje se
mogu izraziti u numeričkom
ili logičkom obliku. Računala
su sastavljena od dijelova koji
obavljaju jednostavnije, jasno
određene funkcije. Složeno
međudjelovanje tih djelova
rezultira sposobnošću računala
da obrađuje informacije.
2  Svijet računala
Kod većine današnjih računala
zadani problemi se u osnovi
rješavaju pretvaranjem svih
relevantnih informacija u
matematičke relacije korištenjem
binarnog sustava (nula i
jedan). (Međutim, računala ne
mogu riješiti sve matematičke
probleme.)
samo uređaji i da ne mogu
“misliti” odnosno “razumjeti”,
čak ni ono što prikažu kao
rezultat svog “rada”. Slike, boje,
riječi i dr. koje vidimo na ekranu
računalnog zaslona su samo
programirani prikazi koje ljudski
mozak prepoznaje i daje im
značenje i smisao. Računalo
samo manipulira tokovima
elektrona, kojima na svojoj
osnovnoj razini funkcioniranja -
tranzistoru - dodjeljuje logičke
vrijednosti nula ili jedan,
odnosno stanje “nema napona”
ili “ima napona”. Do sada nam
nije poznat način kojim bi se
uspješno oponašalo ljudsko
razmišljanje ili samosvjesnost.
Neke od važnih odrednica za
konstruktivna rješenja [uredi]
Binarni ili decimalni? [uredi]
V
ažan korak naprijed u razvoju
digitalnih računala bilo je
uvođenje binarnog sustava za
unutrašnje numeričke procese.
Ovim je prestala potreba za
složenim izvršnim mehanizmima
koje su računala zasnovana
na drugim numeričkim
sustavima, npr. decimalnom ili
heksadecimalnom, zahtijevali.
3  Svijet računala
U svajanje binarnog
sustava rezultiralo
je pojednostavljenjem
konstruktivnih rješenja kod
primjene aritmetičkih funkcija
i logičkih operacija, znači, i
pojednostavljenjem sklopova i
dijelova samog računala.
Mogućnost programiranja [uredi]
Mogućnost da se računalo
programira, tj. opremi nizom
izvršnih instrukcija bez potrebe
za fizičko-konstruktivnim
izmjenama, osnovna je
funkcionalna karakteristika
većine računala. Ova osobina je
značajno unaprijeđena njihovim
razvojem do stupnja na kojem
su bili sposobni kontrolirati
redoslijed izvršavanja instrukcija
na osnovi podataka dobivenih
tokom samog vršenja određenog
programa.
4  Svijet računala
Ovo konstruktivno unaprjeđenje
je još više pojednostavljeno
uvođenjem (v. prethodnu cjelinu)
binarne aritmetike kojom se
mogu predstaviti različite logičke
operacije.
Pohrana podataka [uredi]
Iako se tehnologija izrade
računala značajno izmijenila
od vremena prvih elektroničkih
modela sagrađenih u
četrdesetim godinama XX.
stoljeća, još uvijek je većina
današnjih rješenja zasnovano na
von Neumannovoj arhitekturi.
T a arhitektura podrazumijeva
računalo kao sklop sastavljen
od četiri glavna dijela:
* ALU (Arithmetic and Logic
Unit) - aritmetičko-logička
jedinica,
* kontrolna jedinica,
* memorija i
* I/O (Input and Output) -
ulazni i izlazni sklopovi.
Artimetičko-logička Ulazne i izlazne jedinice
Ovi dijelovi su međusobno
povezani mnoštvom žica -
jedinica
Putem ulaznih i izlaznih jedinica
sabirnicom (engl. bus). Svi su (I/O) računalo dobiva informacije
(ALU - arithmetic and
obično pogonjeni vremenskim iz vanjskog svijeta i šalje
logic unit) je sklop koji vrši
uređajem (tajmer, sat, generator rezultate natrag. Neke jednice
osnovne aritmetičke operacije
takta), mada i drugi “događaji” mogu biti i ulazne i izlazne.
(zbrajanje, oduzimanje i dr.),
mogu pogoniti kontrolne Postoji širok spektar I/O jedinica;
logičke operacije (I, ILI, NE) i
sklopove. od tipkovnica, preko miševa,
uspoređivanje, npr. podudara
Procesor [uredi] monitora, disketnih pogona, CD/
li se sadržaj dva bajta. U ovoj
DVD (optičkih) pogona, pisača,
jedinici se zapravo “odrađuje
sve do skenera i kamera.
glavni posao”.
5  Svijet računala