DISPERZIJA

SVJETLOSTI-DUGA
PREZENTACIJU URADILA: HADZOVIC ADNA II-1
PROFESORICA: SADINA MUZAFEROVIC
Šta je disperzija?

• Razlaganje složene svjetlosti po talasnim dužinama

naziva se disperzija.
• Spektri dobijeni disperzijom složene svjetlosti nazivaju se
disperzioni spektri.
• Zračenje veće valne duzine (na primjer crveno) lomi se
slabije od onog s kraćom valnom duljinom (na primjer
ljubičasto), jer je indeks loma obrnuto razmjeran valnoj
duzini.
• Njutn je koristio je snop paralelnih Sunčevih zraka koje su
prolazile kroz kružni otvor na oknu prozora.
• Kada je ispred otvora pestavio prizmu, na zidu je umjesto
svijetlog kruga dobio obojene trake, dakle spektar.
• Da je prelazak od jedne do druge boje postepen (kontinualan)
i da svaka boja zauzima rizličit dio spektra.
• Uzrok ovoga je nejednak indeks prelamanja supstancije (od
koje je načinjena prizma) za svjetlosti različitih talasnih dužina.
• Prilikom prelamanja najviše skrecu zrake ljubičaste svjetlosti a
najmanje crvene svjetlosti
Abbeov broj
• Oznaka: VD
• Veličina kojom se opisuje disperzija svjetlosti u optičkom
mediju.
• Definirana je kao omjer indeksâ loma medija za različite valne
duljine svjetlosti

• nD,nF,nC –indeksi loma nekog optičkog sredstva za spektralne

linije D, F, C Franenhoferovog spektra.
• Eksperimentalno je dokazano da je talasna dužina
svjetlosti od 380-760 nm.
• Talasni opseg svjetlosti podjeljen je na sedam
karakterističnih zona.
• Svakoj zoni odgovara po jedna osnovna boja svjetlosti.
• Ova podjela svjetlosti po bojama potiče još od Njutna, a
u sadašnje vrijeme je određena međunarodnim
propisima.
• Talasni opsezi pojedinih boja svjetlosti su sljedeci:
• Ljubičasta : 380-440 nm
• Modra (indigo) : 440-460 nm
• Plava : 460-510 nm
• Zelena : 510-560 nm
• Žuta : 560-610 nm
• Narandžasta : 610-660 nm
• Crvena : 660-760 nm
• Pri prelasku iz jedne sredine u drugu talasna dužina se
mijenja, dok frekvencija ostaje ista, što znači da i boja
svjetlosti ostaje ista jer je boja svjetlosti određena
frekvencijom svjetlosnog talasa.
• Infracrveno (IR) zračenje je nevidljivo zračenje za čovječije oko.
Njegova talasna dužina iznosi od 760 nm do 1 cm.
• Ultraljubicasto (UV) zračenje je nevidljivo zračenje (za čovječije
oko); njegova talasna dužina iznosi od oko 10-380 nm.
Iz spektra bijele svjetlosti može se dobiti monohromatska svjetlost .
Ako se na put razložene bijele svjetlosti postavi druga prizma, u
položaju kao na slici , iz nje ce izlaziti snop bijele svjetlosti, tj. ista
svjetlost koju je prva prizma razložila.
Dakle, druga prizma je složila svjetlost koju je prva prizma razložila.
Duga
• Duga je česta optička pojava u Zemljinoj atmosferi u obliku
jednog ili više obojenih kružnih lukova, koja nastaje
jednostrukim ili višestrukim lomom (refrakcija) i odbijanjem
zraka svjetlosti (refleksija) u kapljicama kiše.
• Spektralne boje duge poredane su od crvene na vanjskom
rubu do plave na unutarnjem rubu.
• Kod sekundarne duge, kada se zraka svjetlosti dvaput odbija
na unutarnjoj površini kapljice, poredak boja obrnut je, a
jačina duge slabija.
• Djelomično tumačenje glavne duge dao je već u 16. stoljeću
Markantun de Dominis, nešto poslije potpuno tumačenje dali
su R. Descartes i I. Newton.
• Potpuniju teoriju o dugi razvili su engleski astronom George
Biddell Airy (1837.) i austrijski meteorolog Josef Maria Pertner
(1897.).
• Duga je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na
nebu koji nastaje kada Sunčeva svjetlost obasjava sitne
kapljice vode u atmosferi.
• Boje u dugi čine kontinuirani spektar sa crvenom na vanjskoj i
ljubičastoj na unutarnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično
navode kao crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, modra i
ljubičasta ("sedam duginih boja").
HVALA NA PAZNJI