OSNOVE O BOJI

Kontrola boja - od percepcije do mjerenja

dr.sc. Maja Strgar Kurei

SADRAJ PREDAVANJA

Boja spsihofizikogisfizikalnogaspekta Doivljajboje Psihofizikekarakteristikeboja subjektivnoopisivanjeboje Fizikalnekarakteristikeboja objektivnoopisivanjeboje Sustavizaprikazboja, Prostoriboja Kolorimetrija Mjerniureajizakontrolukvalitetereprodukcijeboja

Nastanak i opaanje boje

Doivljaj boje

Doivljaj bojeovisanjeotrifaktora:
1.

spektralnomsastavusvjetlakojepadanapromatrani predmet, molekularnojstrukturimaterijalaskojegsesvjetloreflektira (ili proputa)i ovjekovimosjetomboje,putemvidnogsustavaimozga.

2.

3.

Svjetlost
Sunceemitira elektromagnetsko zraenjerazliitihvalnih duljina. Ljudskookoosjetljivoje samonamalidiotog spektra,navidljividio spektra,tzv.bijelosvjetlo (cca380 750nm).

Svjetlost

http://en.wikipedia.org/wiki/File:Light_dispersion_conceptual_waves.gif

Oko

Umrenici senalaze2vrstereceptora (fotoosjetljivihstanica) kojesuivcimapovezane samozgom:

TAPII omoguujuosjetsvjetline(cca120mil) UNJII omoguujuosjetboje(cca6,5mil)

Oko

Relativnaspektralna osjetljivost unjia

Trivrsteunjia

Trirazliitevrsteunjia definirajuspektralnu osjetljivostljudskogoka,koja sekreeod400 do700nm.

S shortwavelength unjiimaksimalno
osjetljivi na svjetlo valne duine 445nm (lj.plavi diospektra) M mediumwavelength maksimalno apsorbira zeleno svjetlo valne duljine 535nm L long wavelength maksimalno apsorbira crveno svjetlo valne duljine od 570nm

Oko

Primjer jedne od tablica Ishiharatesta

Opisivanje boja

Kojebojejeovajabuka?

Bojajestvarpercepcijei subjektivneinterpretacije.

Nakojinainmoemo preciznijekomuniciratio boji?

Opisivanje boja

Atributikojiuedefiniraju svakubojusu: 1. 2. 3. Tonboje(hue) Zasienje(saturation) Svjetlina(lightness)

Tonizasienjebojeodreuju kromatinost bojekojanjie ovisnaosvjetlini.

Opisivanje boja
1. Tonboje(hue) atributvizualnogdoivljajanaosnovikojegatono definiramopojedinubojukaonpr.crvenu,plavu,utu,itd.ovisnoo dominantnojvalnojduljini.

2.

Zasienje(saturation) udioistebojesadraneuukupnomvizualnom doivljajuboje,tj.udiopojedinihvalnihduljinaunekomtonuboje.

3.

Svjetlina (lightness)obiljeje vizualnog osjeta koje opisuje slinost boje s nizom akromatskih boja od crne preko sive dobijele.Udiocrneunekom tonuboje.

Psihofizike vs. fizikalne karakteristike boja

Psihofizikekarakteristike
TON ZASIENJE SVJETLINA

Fizikalnekarakteristike
DOMINANTNAVALNADULJINA ISTOAPOBUDE LUMINACIJA

Psihofizikekarakteristikeinterpretirajubojusastajalitapromatraa(subjektivne), doksefizikalnekarakteristikemjereureajimaneovisnimopromatrau(objektivne). Psihofizikekarakteristike onotopromatraosjea. Fizikalnekarakteristike onotonekiureajizmjeri.

Sustavi za prikaz boja

Nastalisuizpotrebezasustavnomiobjektivnomklasifikacijomboja cjelokupnogspektra,teegzaktnimvrednovanjemodnosameu bojama. Osnovnapodjela: Sustavibaziraninapsiholokimatributimaboje intuitivnimodeli (Munsellov,NaturalColourSystemNCS) Sustavibaziraninamijeanjubojesvjetlaipigmenta (Ostwaldovsustav,Pantone) ObjektivnisustavibaziraninaCIEzakonitostima (CIEXYZ,CIELAB,CIELUV)

Munsellovsustavboja(HVC) 1915.g. intuitivnimodelzaprikaz perceptualnihatributaboja: Hue(H)ton, Value(V)svjetlina Chroma(C)zasienost

Pantone profesionalnisustav

Tisuuobojenihuzorakaukatalogunapravljenojeiz16 osnovnihboja Bojesuidentificiranebrojemkojijekodproizvoaa bojiladobivenodreenimrecepturamazatraenitoni namjenu(toanpostotakosnovnihbojakoritenihza dobivanjeodreenogtona).

SustavitemeljeninaCIEzakonitostima

CIE(CommisionInternationaledelEclairage)internacionalnakomisijaza rasvjetu,utemeljiteljznanostioboji,razumijevanjunastankaboje,njenog instrumentalnogmjerenjaibrojanogvrednovanja. 1931.g.

CIE komisija je definirala i standardizirala izvore svjetla i njihove raspodjele energije zraenja(slika). Definiranjepojamstandardnipromatra(statistiki podatak dobiven nizom mjerenja u kojima su sudjelovali ljudi ispravnogvida). CIEYxy prviobjektivniprostorbojatemeljennaizraunukoordinatabojaxiy izstandardnihvrijednostibojaX,Y,Z.

1976.g.
CIELAB prostorbojatemeljen naobjektivnomvrednovanjubojai najbliijevizualnojpercepciji.
CIE1931 standardnipromatra Tristimulusnevrijednostispektralnihboja

CIE standardnarasvjeta

A umjetnosvjetlo(volframova arulja) B sunevo svjetlo (podnevna) C prosjeno dnevno svjetlo D65 prosjena dnevna rasvjeta (D...izvedeniizvorisvjetla)

Dijagram kromatinosti u kojem je prikazana bijela boja (C,E, B, A) uz razliita osvjetljavanja uzorka

CIEYxy

Akokolorimetrommjerimoboju jabukeuYxyprostoruboje dobitemovrijednostixiykao kromatskekoordinatekoje odgovarajutokiAnadiagramu kromatinosti.VrijednostY oznaavapostotakrefleksijeu usporedbisaidealnom refleksijomod100%.

CIEdijagramkromatinosti

http://dot-color.com/

Udijagramusuoznaene granicepodrujaunutarkojih semijenjakromatinostboje, notepromjenesejovizualno nezapaaju. NEDOSTATCICIEDIJAGRAMA Jednakaudaljenostudiagramu neodgovarajednakimvizualnim razlikama Nepokazujedovoljnoprecizno kakobojaizgleda,2Dprostor, nedostajeprikazsvjetline Poloajbojeovisioizvoru rasvjete
http://dot-color.com/

CIELAB (1976.) trodimenzionalniprostorbojatemeljennaobjektivnom

vrednovanjuboja inajbliijevizualnojpercepciji. L (luminance)svjetlina,od0100,akromatskaos a(crvenozeleno)i b(utoplavo),kromatskeosi

CIELAB

PRIMJER
L*, a*, b* vrijednosti izmjerene sa uzorka i ucrtane u CIE LAB diagram

Michielli1 Polje L* A1 A2 A3 A4 B1 B2 B3 B4 C1 C2 C3 C4 D1 D2 D3 D4 E1 E2 E3 E4 F1 F2 F3 F4 93,12 64,49 51,68 74,38 96,77 92,58 71,77 81,38 95,40 29,40 44,96 30,40 86,52 80,59 75,82 46,91 91,14 35,32 86,40 82,92 87,82 93,39 52,39 53,95 a* 0,52 -0,10 -29,37 -46,73 0,55 2,23 -47,41 29,41 -6,50 42,59 -56,97 26,14 -24,92 -33,60 36,69 78,30 4,15 49,06 16,46 24,74 20,91 -9,82 59,20 4,87 b* 24,09 -38,92 38,24 36,80 6,78 35,23 26,36 92,36 30,79 -33,30 3,34 -66,99 5,91 13,10 19,95 -17,35 41,45 -41,26 13,15 -11,24 -6,44 93,66 45,74 -46,98

PRIMJER
Prikaz gamuta razliitih izlaznih profila u CIE LAB diagramu (2D i 3D prikaz)

3D prikaz gamuta profila monitora i profila printera

E*ab...UKUPNARAZLIKABOJA(kolorimetrijskarazlika)

razlikaizmeudvijebojeuCIEsustavu definirasekaoeuklidskarazlika izmeukoordinatazadvapoloajaboja (referentnogiusporeivanog) izraunavasekaosrednjavrijednost razlikaizmeuL,aibvrijednosti standarda(referentnavrijednost)i vrijednostiizmjerenenauzorku (usporeivanavrijednost).

E*ab=[(L*)2+(a*)2+(b*)2]1/2 L*=L*1 L*2 a*=a*1 a*2 b*=b*1 b*2

E*ab...UKUPNARAZLIKABOJA(kolorimetrijskarazlika)

Sastanovitakontrolekvaliteteugrafikojtehnologiji,kolorimetrijska razlikaopisujekvalitetu reprodukcije,odnosnopokazujeodstupanje reprodukcijeodoriginala. Jednostavnoocjenjivanjeodstupanjaboja,moeseprovestinaosnovi vrijednostikolorimetrijskerazlike,premaslijedeimkriterijima[Schlpfer,1993]:

E<0,2 E=(0,2 1) E=(1 3) E=(3 6) E>6

razlikabojasenevidi razlikabojaseprimjeuje razlikabojasevidi razlikabojasedobrovidi oiglednaodstupanjaboja.

PRIMJER
Grafiki prikaz obojenih polja sa originala i reprodukcije u CIE LAB diagramu - ukazuje na smjer i veliinu greke u reprodukciji pojedinih boja. Duina vektora direktno je vezana za veliinu kolorimetrijske razlike.

Boja sa originala Boja sa reprodukcije

Kolorimetrija i mjerenje boja

Mjerenjeboja oksimoron! Bojasenemoemjeriti!Bojanijesvojstvofizikogsvijeta,vepsihiki doivljajizazvanfizikimpodraajem(stimulusom).Onotosezapravomjeri jetajstimulustj.svjetlokojejeuloupromatraevookoiunjegovommozgu proizvelodoivljajboje. Kolorimetrija =grananaukeobojamakojaseuprvomredubavibrojanim odreivanjembojeuodnosunaodreenivizualnipodraaj.[Wyszecki&Stiles]

Mjerni ureaji za kontrolu kvalitete reprodukcije

1. 2. 3.

Denzitometar Kolorimetar Spektrofotometar

Usporedbaljudskogdoivljajaboje,tristimulusneispektrofotometrijskemetodemjerenja

Spektrofotometrijskakrivulja

Denzitometar
jeureajkojimjerifaktorrefleksijeilitransmisije,odnosnoomjer izmeuupadnogsvjetlausmjerenognauzorakireflektiranogili proputenogsvjetlakojidoedofotoelijeuureaju.Naosnovi dobivenihinformacija,denzitometarizraunavaoptikugustou (D),izraenuuoblikulogaritamskihvrijednosti.Optikagustoa matematikisedefinirakaologaritamskavrijednostopaciteta (neprozirnosti).Dakle,optikagustoajestupanjdokojeg materijaliapsorbirajusvjetlo.tojeviesvjetlaapsorbirano,tj.to jemanjarefleksijailitransparencijapovrine,optikagustoaje vea.Zarazlikuodspektro fotometara,denzitometrinemaju definiraniizvorsvjetla.Primjerenjubojakoristifiltere(definiranih karakteristika)komplementarnebojamaijesegustoemjere. Koristesefilteribojaaditivnesinteze.

Kolorimetar
je ureajkojimjeritristimulusnevrijednostiboja(nanainslian ljudskomdoivljajuboja),upravilupodeenompremakrivulji standardnogpromatraa.Mjerenjebojakolorimetromtemeljise nausporeivanjuispitivanebojesbojomnastalomukolorimetru mijeanjemosnovnihbojaaditivnesinteze,premaGrassmanovim zakonima.Veinakolorimetaraprikazujevrijednostiujednomod CIEprostoraboja(XYZ,LABiliLUV).Jednaodnajvanijihprednosti kolorimetrajedaomoguavaizraunavanjeErazlikeboja,na temeljurazlikausvjetlini,tonuikromatinosti.Glavninedostatak kolorimetrajenemogunostregistriranjametamernihboja.Onisu ogranieninastandardnogpromatraainasamojedanstandardni izvorsvjetla(D50iliD65),panemoguprovjeritidalisedva razliitauzorkabojavizualnopoklapajupodrazliitimizvorima svjetla.

Spektrofotometar
jeureajkojimjeripromjeneurefleksiji,transmisijiilizraenju,uintervalima, duvalnihduinavidljivogdijelaspektra.Kaorezultatmjerenjafaktora refleksijeilitransmisijeupojedinimvalnimpodrujima(intervalima)dobivase spektrofotometrijskakrivulja.Ugrafikojindustrijinajeesekoriste spektrofotometrijskekrivuljeuvalnompodrujuod350nmdo750nm.Rad ureajatemeljisenarastavljanjubijelogsvjetlanapojedinanevalneduine(ili intervalevalnihduina)pomoumono kromatora.Kaomonokromatorkoristi seprizmailioptikareetka.Pojedinanimvalnimduinamaizdvojenim monokromatorom,osvjetljavaseispitivaniuzorakbojeibijelistandard (najeemagnezijoksid,MgO).Postupakseprovodiredoms monokromatskimsvjetlimaduitavogspektra.Reflektiranosvjetlodolazido fotoelije,kojaihpretvarauelektrineinpulse.Impulsisedaljepreraunavaju takodasenaskalimoguoitatifaktorrefleksijeilitransmisije,priodreenoj valnojduini,uodnosunabijelistandard.Kaografikiprikazmjerenjadobijese spomenuta,spektrofotometrijskakrivulja.Suvremenispektrofotometrisadre informacijeoCIEstandardnompromatrau,krivuljamaspektralneemisijeza mnogestandardneizvoresvjetlaimikroraunalozaizraunavanjeCIEtristimu lusnihvrijednosti.NatemeljuCIEkoordinatakojesemoguizraunatizaboje podrazliitimizvorimasvjetla,moesepredvidjetikojieizvorisvjetladovesti dopojavemetamerije.