Naslovni arak

Naslovni arak je prvi arak u knjizi. Sadri: zatitni list s pred naslovom, naslovni list, posvetu, pregled sadraja predgovor Tiska se obino na kraju, najee zbog pregleda sadraja. Moe imati 8, 12 ili 16 stranica.

Zatitni list Ima ulogu da titi naslovnu stranicu od prljanja za vrijeme uveza i kasnije. Na prednjoj strani je obino u vrhu otisnuto ime autora i naslov knjige. Naslovni list Sadri glavni naslov, autora, izdanje, izdavaa, godinu i mjesto izdavanja. Naslovna stranica je u veini sluajeva simetrino oblikovana (prema sredinjoj osi). Poleina naslovnog lista sadri podatke o autorskom pravu. Nekada se nasuprot glavnom naslovu nalazila naslovna slika ili front ispis. Ta se slika nalazila izmeu zatitnog i naslovnog lista.

GLAVNI DIO KNJIGE

-tekui tekst Poetna stranica
Tekst na ovim stranicama zapoinje nie nego kod ostalih stranica i oblikuje se u cijeloj knjizi jednako.

Naslovi i podnaslovi
- naslove ne smijemo skraivati niti dijeliti (-). - ako se naslov protee kroz vie redaka, trebamo podijeliti naslov tako da ne naruava unutarnji smisao naslova - ne smijemo upotrijebiti toku u naslovima, dok - ostale znakove interpunkcije smijemo upotrijebiti - potrebno je izbjegavati velike razlike u pismovnim veliinama i u izboru pismovnih vrsta ( antikva, grotesk, rukopisno pismo!!!) - naslove moemo iskljuiti u lijevo, desno i u sredinu - naslov je od tekueg teksta odvojen bjelinom koja bi morala iznositi najmanje koliko i jedan prazan redak

Pripadne stranice Kod otvaranje knjige vidljive su dvije pripadne stranice lijeva i desna. Lijeva je parna, a desna neparna. Kod prelistavanja knjige desna strana je uoljivija pa je poetak poglavlja uvijek na desnoj stranici.

PRIJELOM KNJIGE
Prijelomom se naziva oblikovanje stranica gdje se tekst kompletira s naslovima, ilustracijama, tabelama, crteima itd. a) U PB slogu retci su slagani u palte. Prelamao ih je meter, franc. metteur. b) U fotoslogu prelamanje se radili u kompjuterskoj memoriji, stranice su osvjetljavane na film ili fotopapir. c) U DTP-u stranice se prelamaju pomou kompjuterskih programa i terminala gdje se stranica javlja u obliku koji je vjeran stvarnom izgledu budue stranice. Mogua je integracija slike i teksta unutar programa.

Pravila prijeloma:
1. Desna stranica i svako novo poglavlje na desnoj stranici ako se dogodi da poglavlje zavri na desnoj stranici ostavlja se lijeva stranica prazna i poinje se novo poglavlje na desnoj stranici. 2. Ako su poglavlja kratka i brojna tada bi broj stranica bio velik pa se radi ekonominosti svako poglavlje zapoinje na novoj stranici lijevoj i desnoj. 3. Na vrhu stranice ne smije stajati izlazni redak, a na dnu poetni redak odlomka siroe. 4. Treba izbjei da posljednji redak na stranici zavrava dijeljenjem rijei, kao i da iz posljednje rijei stoji dvotoka(:). 5. Izlazna stranica morala bi sadravati toliko teksta da pokrije bjelinu poetne stranice.

Paginacija
je tekui broj stranice. Oznaavaju se arapskim brojkama. Naslovni arak moe imati tekue oznake rimskim brojkama. Broj stranice najee je na dnu stranice odvojenu od teksta bjelinom. Brojevi stranica mogu biti i na vrhu stranice, a mogu doi i na vanjski rub stranice. Brojevima se mogu dodati linije i ukrasni materijali.

Registar redaka To je podudaranje otisaka s jedne i druge strane arka ili lista. Pr. Ako se knjiga tiska na papiru koji je djelomino proziran, postoji mogunost da se tekst nazire s druge strane lista. Ako se tekst ne podudara s prednje i stranje strane lista mogua je oteana itljivost.

Priglavni naslov je naslov iznad teksta u glavi knjige. Mogu se nai najee u znanstvenim i strunim publikacijama, rjenicima, leksikonima, telefonskim imenicima. Ne dolaze na naslovnom arku ni poetnim stranicama poglavlja.

Podnone biljeke (Funote)

Poblie tumae tekst ili daju dodatna objanjenja. Mogu se nalaziti na dnu stranice ili na kraju knjige. Ako se nalaze na dnu stranice onda se na svakoj stranici poinje s 1, 2, 3, ili *, **, ***, . Ako se nalaze na kraju knjige onda se obiljeavaju s m1 > mn Biljeke se piu iz istog pisma kao i tekui tekst samo iz neto manjeg pisma - obino 8 pt (petit). Od tekueg teksta podnone biljeke se odvajaju finom linijom - kratkom uz lijevi rub.

Rubne biljeke (marginalije)

Sline su podnonim biljekama. Koristile su se davno prije na rubovima stranica za nerazumljive rijei, kratice.

Ugraeni naslovi
Obuhvaaju prva dva tri retka teksta(udbenici, katalozi, prirunici). Slini su inicijalima.