Upute za izradu maturskog rada

1. Plan izrade maturskog rada

- prikupiti podatke literaturu

- proitati te zabiljeiti vanije podatke
- razvrstati grau
- uraditi skicu rada
- raditi na izradi rada (kucanje po fazama i ispis)
- itati rad i vriti ispravke
- izraditi konanu verziju rada
- svaki od navedenih koraka uinjen je uz nadzor profesora-mentora
- ovakav pristup izradi rada treba da bude imperativ i ueniku i profesoru kako bi se izbjegle
neugodnosti tipa da je uenik doao na konsultacije samo jedanput i pri tom donio konanu
verziju rada, odnosno rad nije uraen dobro, a za popravak nema vremena te e taj rad biti
ocijenjen loom ocjenom.

2. Preporuke za organizaciju i raspored grae

Kada je prikupljena literatura potrebna za izradu rada, tada se prelazi na organizaciju i

rasporeivanje grae (zapaanja, injenica, argumenata, ideja, i sl.) Pri tome je potrebno
voditi rauna o slijedeem:
- slinosti (sline ideje, injenice i dr. treba povezati, tako da se o istome ne govori na vie
mjesta, ve da sve bude skoncentrisano na jednom mjestu);

- logikom slijedu (pronalaziti neke logine odnose tipa: vremenske, uzrone, posljedine i
dr.);

- srazmjeru dijelova (svakom dijelu rada treba dati onoliko prostora koliko po vanosti
zasluuje u odnosu na temu).

3. Elementi maturskog rada

Kvalitetan maturski rad sadri:

naslovnu stranicu,
sadraj,
uvod,
obradu teme,
zakljuak,
tabele i ilustracije i
popis koritene literature.
3.1 Naslovna stranica

Naslovna stranica predstavlja prvi kontakt autora rada s itaocem, zbog toga sadri osnovne
podatke:
- naziv drave, naziv entiteta, naziv kantona, naziv kole (lijevi gornji ugao stranice);

- Maturski rad iz (naziv predmeta) staviti na sredinu stranice;

- naziv teme, odnosno naslov maturskog rada (sredina stranice ispod prethodnog dijela);

- podaci o mentoru (lijevi donji ugao);

- podaci o ueniku (desni donji ugao);

- grad, mjesec i godina izrade rada (pri dnu stranice - centrirano);

- ova stranica se ne obiljeava brojem

3.2 Sadraj

Poeljno je sadraj dati na poetku rada, dakle poslije naslovne stranice kako bi se uoila
struktura rada. Ni ova stranica se ne obiljeava rednim brojem, a naslov se pie velikim
slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New Roman, podebljano i centrirano na vrhu
stranice).

3.3 Uvod

- u njemu se definiu pojmovi, odnosno cilj i svrha pisanja rada kao i kompozicija rada

- isto tako, u uvodu se iznosi zbog ega je uenik izabrao, upravo, ovu temu, ta je poznato,
odnosno ta su drugi kazali o ovoj temi i na ta se ukazuje ovim radom. Dakle, govorimo o
svrsi pisanja rada

- navesti i kompozicione dijelove rada, te u kratkim crtama ukazati na sadraj pojedinih

dijelova rada

- karakteristike dobrog uvoda su jasnost i saetost te kratkoa (jedna do dvije kucane stranice)

- veliina slova 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15

- naslov se pie velikim slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New Roman,
podebljano, lijevo)

- ovaj dio rada pie poslije same obrade teme

3.4 Obrada teme

- glavni dio rada (predstavlja sr istraivanja), a radi se prije ostalih dijelova samoga rada.
Zbog toga se u cilju kvalitetnije obrade uradi plan ili koncept kao neka vrsta misaonog
kretanja kojim emo postii pravilnu kompoziciju, odnosno raspored dijelova unutar glavnog
dijela rada. Najjednostavniji nain je da se poe od ralanjivanja teme/problema istraivanja.
Tako emo dobiti strukturu ovog dijela rada koncipiranu kroz poglavlja, odjeljke i
pododjeljke

- logiki grupisati istraivake rezultate u manje cjeline, pa tako dobijamo naslov poglavlja,
naslov odjeljka i naslov pododjeljka. Moemo se posluiti tehnikom grozd ili skiciranjem
misli. To znai da emo temu rada napisati na sredini papira, da bismo onda ili u
ralanjivanje grananje upisujui u nove kvadratie kljune rijei, koje e predstavljati
nazive poglavlja. Naravno, ovdje nije kraj to znai da se od ovih kvadratia dalje granaju i
formiraju novi kvadratii koji sad predstavljaju odjeljke, a jo dalje pododjeljke

- u prvoj verziji piemo sve to nam padne na pamet, a to se temelji na onim saznanjima
dobivenim nakon detaljnog iitavanja literature koja nam slui kao podloga za izradu
maturskog rada. Ovakvo predstavljanje dijelova - odjeljaka i pododjeljaka rada ima za cilj da
se sauvaju misli koje je na mozak ubrzano proizveo, te da se lake pamte te kljune rijei

- konceptualno sloeni dijelovi teksta unutar kojih se razvija jedna ideja ili misao ine
odjeljke koji onda formiraju poglavlja. Poeljno je da jedna kucana stranica sadri tri do etiri
pasusa i da su po duini ravnomjerni. Ukoliko se pojavi vie kraih pasusa, onda ih grupisati

- naslovi poglavlja piu se centrirano na stranici velikim slovima, dok se naslovi odjeljaka i
pododjeljaka centrirano piu malim slovima, osim poetne rijei koje se pie velikim slovom
i, eventualno upotrijebljenog vlastitog imena u sredini naziva, kad se isto tako koristi veliko
slovo

- ovaj dio rada zauzima deset do esnaest stranica teksta. Koristi se veliina slova 12, oblik
slova Times New Roman, prored 1,15. Sam naslov se pie velikim slovima (veliina slova 12,
oblik slova Times New Roman, podebljano, lijevo)

3.5 Zakljuak

- zavrni dio maturskog rada sastoji se od dva dijela, a predstavlja rezultate do kojih se dolo
istraivanjem

- u prvom dijelu zakljuka iznose se slinosti ili se ukazuje na razlike u odnosu na postojea
saznanja, te donosi zakljuak/zakljuci koji proizlaze iz rada. Poeljno je uraditi poreenje
stavova datih na poetku rada (cilj rada) sa stavovima do kojih se dolo na kraju istraivanja
ili konkretnije zakljuiti da li je ostvarena svrha rada

- drugi dio zakljuka predstavlja vlastiti sud o odreenoj temi/problemu

- ovaj dio maturskog rada pie se na posebnoj stranici a zauzima jednu, eventualno dvije
stranice kucanog teksta. Veliina slova je 12, oblik slova Times New Roman, prored 1,15.
Sam naslov se pie velikim slovima (veliina slova 12, oblik slova Times New Roman,
podebljano, lijevo)
3.5.1 Oznaavanje dijelova rada

- glave, poglavlja, odjeljci i pododjeljci se oznaavaju arapskim slovima, dok broj svakog
poglavlja poinje s brojem glave kojoj poglavlje pripada pa onda slijedi redni broj navedenog
poglavlja. Slijedea podjela je na odjeljke, to znai da se navodi broj glave, poglavlja pa
odjeljka. I nazad, idu pododjeljci (ukoliko ih bude) istim rasporedom.

3.6 Literatura

- popis koritene literature dolazi poslije zakljuka

- u konanoj verziji koritena literatura posloi se abecednim redom prema prezimenu autora,
ali bez navoenja rednih brojeva u popisu literature

- ukoliko se ime jednog autora pominje vie puta, onda se u popisu kree od djela novijeg
datuma pa unazad ili ukoliko se isti autor pojavljuje prvi put samostalno a drugi put kao jedan
od autora ije ime je na prvom mjestu, onda se prvo navede njegov samostalni rad pa tek ovaj
drugi

- u popis literature potrebno je unijeti sve izvore koji su se koristili (knjige, lanke, studije,
prirunike, rjenike, statistike podatke, internet stranicu i sl.), ali nikako se ne smije desiti da
uenik prikrije izvore

- preporuuje se da popis bude potpun i taan

3.6.1. Primjeri navoenja koritene literature

Postoji vie naina navoenja literature pa je dobro konsultovati profesora-mentora radi

usaglaavanja. Ovdje se navodi po jedan primjerak za razliite izvore.

Knjige
Autor (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdava
ami, Midhat (2003): Kako nastaje nauno djelo,Uvoenje u metodologiju i tehniku
naunoistraivakog rada Opi pristup, Sarajevo, IP Svjetlost
Ako se citira djelo dva autora, samo se kod prvog pie prezime pa ime; kod drugog se
pie ime pa prezime (godina izdanja): Naslov knjige, Mjesto izdanja, Izdava

lanci iz asopisa i novina

Autor (dan, mjesec, godina izdanja): Naslov lanka, Naziv asopisa12, stranica.
asopisi i novine
Naziv asopisa (Mjesto izdanja), godina izdanja
Nauni asopisi
Autor (godina izdanja): Naslov lanka, Naziv asopisa, broj asopisa, stranice.

Web Sites:
Autor, Naziv Web stranice, datum postavljanja/revizije (ukoliko je navedeno), Naziv
institucije/udruenja/korporacije, dan, mjesec i godina pristupa <internet adresa>
Online lanci:
Autor, Naslov lanka, Naslov izvora, datum postavljanja/publiciranja /auriranja,
dan, mjesec, godina pristupa <internet adresa>

Ukoliko se desi da uneseni podaci zauzmu vie od jednog reda, onda se tekst u ostalim
redovima ne uvlai za 1 cm.
Prored unutar pojedinih dijelova je 1, a izmeu samih dijelova ostavlja se razmak

3.7. Tabele i ilustracije

- vane su koliko i sam tekst. Njihov zadatak je da jasno, saeto i jednostavno predstave
materijal u radu. Slue kao dodatak tekstualnom dijelu, a nikako kao ponavljanje ve reenog

- potrebno je posvetiti panju izradi i ovog dijela rada. Moe se dati unutar teksta, ali i kao
prilog. Poeljno je izvriti numerisanje istih onim redom kako se javljaju

- tabele i ilustracije treba da budu praene i nazivom ili naslovom, opisom i legendom

- tekst tabela nalazi se iznad tabele, centriran, a tekst Tablica s brojem u kurzivu. Prored u
naslovu tablice je 1, a veliina slova 11

- tekst grafikog prikaza, crtea i slika nalazi se ispod ilustracije, centrirano. Sadri tekst Slika
i pripadajui redni broj u kurzivu. Ovdje se nakon rednog broja stavlja taka, a sam sadraj
koji opisuje ilustraciju piemo u Times New Roman. Veliina slova je 11, a prored 1

- ukoliko se tabele i ilustracije preuzimaju potrebno je navesti i izvor

- tabele i ilustracije se navode kao i literatura pod nazivom popis tabela, odnosno popis
ilustracija. Ovaj popis obavezno sadri broj, naziv tabele i/ili ilustracije, naznaku stranice na
kojoj se nalaze.
Veliina slova je 12, oblik slova Times New Roman, podebljano, centrirano

4. Tehnike upute za oblikovanje teksta i pisanje konane verzije rada

- adekvatno tehniko oblikovanje utjee na kvalitet uraenog rada

- urednost i preglednost rada olakavaju itanje i daju uvid u postupnost i sistematinost u
obradi teme/problema istraivanja
- rad treba da bude logiki i stilski dotjeran. To znai da se treba izbjegavati18 dvosmislenost,
viak rijei, stereotipne fraze i skraenice, posebno one koje nisu u skladu sa pravopisnom
normom

4.1. Izgled rada

U cilju preglednosti i spretno uraenog rada preporuuje se slijedee:

- koritenje standardnih margina (gore, dolje, lijevo i desno) po 2,5 cm;

- irina reda 16 cm;

- pisanje u odlomcima izmeu kojih stoji prazan red;

- obiljeavanje stranica rednim brojem u donjem desnom uglu;

- pisanje glavnih naslova velikim podebljanim slovima, a podnaslova malim podebljanim

slovima, osim prve rijei koja se obavezno pie velikim slovom kao i vlastitih imena ako se
nau u njima;

- veliina slova je uvijek 12, a oblik Time New Roman;

- dijelovi teksta koji se istiu pisati kurzivom.

4.2. Upute za pisanje konane verzije rada

U pisanju se rijei odvajaju prazninama koje predstavljaju jedan razmak, dok se izmeu samih
rijei i pravopisnih znakova kao to su taka, upitnik, usklinik, zarez, dvotaka, taka zarez,
zatvorena zagrada, navodnici na kraju navoda, ne ostavlja razmak. Isto pravilo vrijedi i za tri
take, dakle piu se zajedno s rijeju kojoj prethode, ali ne i iza te rijei.

5. Predaja maturskog rada

- otkucana je konana verzija maturskog rada, jo jedanput pregledana, a potom taj

primjerak rada odnesen je nastavniku-mentoru
- dobiven je pozitivan odgovor da je rad dobro uraen pa se prelazi na slijedeu fazu u izradi
rada - ispisvanje

- rad se ispisuje u tri primjerka, ukorii se i predaje u kolu. Dva primjerka rada uenik
dostavlja profesoru-mentoru, dok trei primjerak ostaje samom ueniku (autoru rada) kako bi
ga donio na odbranu rada, a potom ostavio u svoju arhivu

- rad treba da bude predat sedam dana prije zavretka nastave u drugom polugoditu etvrtog
razreda

6. Odbrana maturskog rada

- nastavnik-mentor pregleda i ocjenjuje rad uz obavezno pismeno obrazloenje,

odnosno davanje miljenja o radu

-postupak odbrane moe poeti uvodnim rijeima predsjednika komisije, koji otvara postupak
odbrane

- nakon toga nastavnik-mentor iznesi svoje miljenje o radu

- i najzad, kandidat u vremenskom okviru od pet do sedam minuta izloi zato je odabrao za
izradu rada tu temu/problem; kako je tekao proces izrade rada - od prikupljanja podataka do
pisanja konane verzije i do kojih je zakljuaka doao u radu
- ovo je posljednja faza kao kruna rada u etverogodinjem srednjokolskom obrazovanju, pa
treba da bude i sveani in

- profesor-mentor postavlja tri pitanja koja lanovi komisije usvajaju, a ukoliko imaju
drugaiji ugao gledanja na obraenu temu/problem, mogu se pitanja i preformulisati

- nakon promiljanja, kandidat odgovara na pitanja

- lanovi komisije bez prisustva kandidata donose konanu ocjenu rada, a ona proizlazi iz
pismenog dijela rada i usmenog obrazloenja

Tehniki izgled naslovne i posljednje stranice maturskog rada dat je u prilogu!

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Hercegovako-neretvanski kanton
J.U. Srednja kola Konjic
Elektrotehnika kola

Maturski rad iz elektroenergetskih mrea

PRORAUN NN VODOVA

Mentor: Uenik:
________________ ___________________

Konjic, maj 2013.

Datum predaje maturskog rada: ___________________ M.P.

Miljenje profesora-mentora o radu:

Ocjena maturskog rada: ____________ ( )

Datum odbrane maturskog rada: ______________

Komisija u sastavu: Potpis lanova komisije:

1. Predsjednik: ____________________ ______________________________

2. Ispitiva: ____________________ ______________________________

3. Stalni lan: ____________________ ______________________________

Pitanja na usmenom obrazloenju rada:

1. _____________________________________________________________________

2. _____________________________________________________________________

3. _____________________________________________________________________

Ocjena usmenog obrazloenja rada: ________________ ( )

Ocjena rada: ________________ ( ) M.P.