SREDNJA STRUKOVNA KOLA

MAKARSKA

NAPUTCI ZA PISANJE ZAVRNOG RADA

Naputci se odnose na formu i izgled zavrnog rada, a strune upute uenici trebaju dobiti od
mentora. Nakon to uenik izabere temu zavrnog rada, nastavnik mentor mu je duan dati upute o
literaturi i drugim izvorima koje moe koristiti za pisanje zavrnog rada.
Sadraji pronaeni na internetu mogu se takoer koristiti, ali se ne smiju doslovno prepisati to je
sluaj i s drugim izvorima informacija

DIJELOVI ZAVRNOG RADA SU:

1. naslovna strani
2. sadraj
3. uvod
4. glavni dio - razrada teme
a) teorijski dio teorijski opis i objanjenje zadane teme
b) praktini dio tehnoloki postupak /ako zahtijeva tema/
5. zakljuak
6. literatura
7. prilozi ( ako ih ima)
8. zadnja stranica
Svaki dio zavrnog rada poinje na novoj stranici.

ISPISIVANJE I OBLIKOVANJE ZAVRNOG RADA

Uvez: prema mogunosti uenika - spiralni uvez prihvatljiv
Format : A ( 21 x 29,7 cm )
Margine: 2,5 cm, osim lijeve koja treba biti 3 cm ( zbog uveza )
Pismo: Times New Roman ili Ariel
Veliina slova:
- za tekst 12 pt
- za naziv cjeline 16 pt
- za naziv poglavlja 14 pt
- za naziv odjeljaka 12 pt
Najpreglednije oznaavanje dijelova rada predstavlja decimalni sustav brojeva. Svaka se
cjelina oznaava arapskim brojem (npr:1.,2.,3..), broj navedenog poglavlja (npr:
1.1.,1.2.,1.3.). Isti postupak slijedi za oznaavanje odjeljaka u pojedinom poglavlju (npr:
1
1.4.1., 1.4.2.,1.4.3.) itd.
Prije i poslije naslova navedenih dijelova treba ostaviti jedan red razmaka. Svaka cjelina
treba zapoeti na novoj stranici.
Biljeke i fusnote: 10 pt
Prored: 1,5 redak ( Lines )
Izgled teksta: obostrano poravnanje ( Alignment justified )
Ukupan broj stranica:
- za etverogodinja zanimanja od 10 do 15
- za trogodinja od 7 do 10
(od uvoda do zakljuka )
Cijeli rad pisati u treem licu jednine.
PODSJETNIK
Rijeci se odvajaju samo jednim razmakom
Interpunkcijski znakovi ( . , ; ? ! : ) piu se zajedno s rijeju iza koje slijede, nakon toga
obvezno jedan razmak
Navodnici i zagrade piu se zajedno s rijeju ispred i iza koje se nalaze
Crtica se pie zajedno s rijeima izmeu kojih stoji ako se radi o sloenici (npr.matematiko-
informatiki), a odvojeno ako se koristi u neku drugu svrhu
Reenicu u pravilu ne valja zapoinjati brojkom
Poetak odlomka mora biti uvuen (tipka Tab)

1. Naslovne stranicu
na vrhu stranice lijevo se pie naziv kole
na sredini stranice, pie se: Zavrni rad
ispod toga naslov teme zavrnog rada
lijevo pri dnu pie se: Mentor: ispod toga ime i prezime mentora i titula
desno pri dnu pie se: Uenik: ispod toga ime i prezime uenika, razred
pri dnu stranice u sredini (centrirano) pie se: grad, mjesec i godina
Primjer naslovne stranice - Prilog 1

2. Sadraj
Sadraj ine naslovi i podnaslovi rada i brojevi stranica na kojima se dijelovi rada nalaze.
Njime se itatelju prezentira struktura rada i hijerarhijski odnos pojedinih dijelova rada pa omoguuje
provjeru loginosti izlaganja.
Stavlja se na poetku i ne numerira se. Primjer sadraja - Prilog 2
2
3. Uvod
Uvod upuuje u temu koja e u radu biti obraena. Ovdje je potrebno:
a) istaknuti o emu e se u radu pisati
b) naznaiti plan i organizaciju izradbe rada, npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje
vrste informacija sadri ( tekstualne, grafike i sl. )
c) iznijeti razlog za izbor odreene teme
Uvod se pie u treem licu i u buduem vremenu (npr. Cilj ovog rada je istraiti, dokazati, utvrditi,
pokazati

4. Glavni dio - razrada teme

Razrada teme je sredinji dio rada. Ukoliko tema doputa, sastoji se od dva temeljna dijela.
Prvi dio je teorijski i u njemu se opisuju bitne injenice iz rada, doprinosi razliitih autora ,
pojanjavaju opi i teorijski temeljni principi rada i sl.
Naziv i tekst svake cjeline uvijek zapoinje na novoj stranici, bez obzira gdje je zavrio tekst
prethodnog poglavlja ili odjeljka Treba ga pisati u treem licu jednine. (npr. utvreno je, a ne utvrdio
sam).
Praktini dio
Oblikovanje ovog dijela rada ovisi iskljuivo o temi. Prikazuje se i opisuje praktini uradak
ili konkretan primjer istraenog problema. Mogu se navesti:
koriteni pribor i materijale
metode rada
mjesto izvrenja praktinog dijela rada ili istraivanja ( s osnovnim podacima )
vrijeme ( trajanje)
ili neto slino to je vezano za temu, a vano je spomenuti

5. Zakljuak
Zakljuak je dio zavrnog rada u kojem se istiu rezultati, daje miljenje o zadanoj temi
zavrnog rada. Ovaj dio obuhvaa prikaz dobivenih rezultata proizaao iz praktinog uratka ili
uenikog istraivanja, te njihovo tumaenje u skladu s teoretskim postavkama. Obino sadri dokaze
u obliku slika, tablica, dijagrama i sl.
Zakljuak mora zapoeti na posebnoj stranici i numerira se.

3
6. Literatura
Navodi se abecednim redom prema prezimenu autora odnosno naslova djela.
izvori podataka se niu abecednim redom prema prezimenu autora
ne postoji li autor ili urednik, nizanje se vri prema prvoj rijei iz naslova
izvori se oznaavaju arapskim brojevima
za knjige i udbenike se najprije navodi prezime autora koje se odvaja zarezom od inicijala imena.
Zatim se pie naslov knjige, izdavaka kue, mjesto te godina izdavanja
lanci koriteni u radu navode se ovako: najprije se pie autor, zatim naslov lanka te asopis u
kojem je lanak objavljen, broj asopisa, godina izdanja navedenoga broja, te stranice na kojima
je lanak tiskan
za internetske stranice s kojih je podatak preuzet, navodi se cijelo ime stranice, a u zagradi se
navodi datum posjeta stranici
Promjer navoenja koritene literature - Prilogu 3

7. Prilozi
To su uglavnom crtei, grafovi, shema, ilustracija i sl. Numeriraju se i stavljaju na kraj rada npr.
Prilog 1, Prilog 2 itd. Stranice na kojima se nalazi tekst i crte, grafikon, ilustracija i sl. ne smatraju se
prilogom, nego redovnom stranicom.

8. Posljednja stranica - (ne raunajui, dakako, stranicu korica).

Na posljednjoj stranici ostavlja se prostor za upis datuma predaje rada, obrane rada, eventualno
mentorov (profesorov) kratak komentar, te mjesto za upis ocjene.
Posljednja stranica treba izgledati kao u Prilogu 4

lanak 8. toka 5 ... Uenik je duan pisani dio Izradbe, koju je prihvatio mentor, predati u urudbeni
zapisnik ustanove (Tajnitvo) najkasnije deset dana prije Obrane.
lanak 8. toka 6 - Izradba se sastoji od uratka koji moe biti: projekt, praktini rad s elaboratom,
sloeniji ispitni zadatak ili drugi slian uradak usklaen s nastavnim programom.
lanak 9. toka 2 - Obrani moe pristupiti uenik:
- koji je uspjeno zavrio posljednju godinu obrazovanja
- iju je Izradbu mentor prihvatio i za nju predloio pozitivnu ocjenu
lanak 20. toka 7 - Opi uspjeh iz izradbe i obrane zavrnog rada aritmetika je sredina ocjena
Izradbe i Obrane.
Iz Pravilnika o izradbi i obrani zavrnog rada, Zagreb, 24. rujna 2009. godine

Makarska, listopad 2010.godine pripremila Cmilja Peji, pedagog

4