D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str.

129-145

129

Mr. sc. Dubravko Vueti Pomorski fakultet u Rijeci Studentska 2 51000 Rijeka Ivan ekada, ing. K. Kranjca 46/3 52220 Labin

Pregledni lanak UDK: 629.5.03 621.313 621.436.1 Primljeno: 18. travnja 2006. Prihvaeno: 08. svibnja 2006.

EKSPLOATACIJSKE PREDNOSTI ELEKTRINE PROPULZIJE

U radu su obraene eksploatacijske prednosti elektrine propulzije opremljene posljednjom generacijom POD-ova pogonjenih elektromotorima s permanentnim magnetima u odnosu na dizel-mehaniku propulziju. Analiza je provedena na podruju potronje goriva, raspolo ivosti, manevarskih sposobnosti i utjecaja na okoli. Usporedna analiza potronje goriva provedena je na osnovi specifine potronje prema razvijenoj snazi na osovini motora i prema potronji po prijeenom putu prema brzini plovidbe. Svi obraeni parametri pokazuju nedvojbene eksploatacijske prednosti elektrine propulzije s POD-ovima, ne samo za brodove koji se zbog specifinog eksploatacijskog profila ve tradicionalno opremaju elektrinom propulzijom, ve i za gotovo sve tipove brodova. Zbog eksploatacijskih prednosti, aktualnih trendova u zatiti okolia, sve br eg rasta cijene goriva kao i smanjenja investicijskih trokova zbog otre konkurencije izmeu velikih proizvoaa elektrine opreme, mo e se s velikom sigurnou oekivati daljnja ekspanzija elektrine propulzije unutar svjetske pomorske flote. Kljune rijei: brod, elektrina propulzija, potronja, manevar, ekologija

1. UVOD
Jo od davne 1838. godine kada je Jacobi uspjeno predstavio prvo plovilo na elektrini pogon, elektrina propulzija je uvijek imala izvjesne eksploatacijske prednosti pred ostalim konfiguracijama pogona, koje su poticale njenu primjenu na pojedinim vrstama brodova. Poput mnogih drugih izuma i elektrina propulzija je svoju primjenu najprije nala u vojnoj industriji koja je do

130

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

kraja 19. stoljea izgradila veliki broj podmornica s potpuno elektrinom propulzijom napajanom iz akumulatorskih baterija. Presudne eksploatacijske prednosti elektrine propulzije tada su oigledno bile tihi rad i mogunost plovidbe pod vodom bez potronje kisika i emisije produkata izgaranja. Izmeu 1902. i 1910. godine dizel-motori nisu imali mogunost prekreta pa se elektrina propulzija nametnula sposobnou jednostavnog reverziranja poriva. U godinama koje su slijedile, a posebno tijekom 20-tih i 30-tih godina 19. stoljea, izgraen je vei broj ratnih i putnikih brodova s turboelektrinom propulzijom. Za izbor elektrine propulzije presudna je bila sposobnost jednostavnog reverziranja, redukcije broja okretaja i prijenosa vrlo velike snage. Tijekom II. svjetskog rata porinuto je u SAD-u vie od 300 manjih ratnih brodova i 530 tankera s elektrinom propulzijom pri emu je iskoritena prednost br e gradnje i rijeen problem premalih kapaciteta za proizvodnju reduktora. Pojavom kvalitetnijih dizel-motora, reduktora i vijaka s promjenljivim korakom, elektrina propulzija sredinom 20. stoljea privremeno nestaje s trgovakih brodova, ali se zbog odlinih manevarskih sposobnosti i ekonominijeg rada pri malom porivu i dalje intenzivno koristi na ledolomcima i istra ivakim brodovima. Otkrie tiristora i razvoj reguliranih elektromotornih pogona napajanih iz tiristorskih ispravljaa 70-tih, odnosno statikih pretvaraa frekvencije 80-tih godina, omoguili su integraciju brodskog elektroenergetskog sustava, a time i potpuno iskoritenje ukupne instalirane snage pogonskih strojeva za propulziju, prekrcaj tereta i ostalu potronju. Nakon vrlo uspjene zamjene parnog pogona dizel-elektrinim na S/S Queen Elizabeth II ubrzo su prednosti u vidu poveanja korisnog brodskog prostora, smanjenja potronje goriva, tihog i mirnog rada, dobrih manevarskih sposobnosti i visoke raspolo ivosti, potakle primjenu istih rjeenja i na novoizgraenim brodovima za kru na krstarenja klase Fantasy i Princess. Koncepcija integriranog elektroenergetskog sustava konstantne frekvencije i napona s propulzijskim elektromotorima pogonjenim iz statikih pretvaraa danas je standardno rjeenje na velikim putnikim brodovima, ali i na plovilima s dinamikim pozicioniranjem. Novi zamah elektrina propulzija dobiva uvoenjem zakretnih podtrupnih potisnika (AZIPOD) poetkom 90-tih, koji dodatno potenciraju sve njene eksploatacijske prednosti. Elektrina propulzija s aktualnom generacijom podtrupnih potisnika, zasnovanom na elektromotorima s permanentnim magnetima, zahvaljujui poveanoj hidrodinamikoj efikasnosti ima i kod plovidbe maksimalnom brzinom znaajno manju potronju goriva od dizel-mehanike propulzije [3, str.13.]. Cilj je ovoga rada da sistematizira i detaljnije analizira eksploatacijske prednosti elektrine propulzije te uka e na mogunosti irenja podruja njene primjene.

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

131

2. POTRONJA GORIVA
Iako svi do sada spomenuti uinci elektrine propulzije utjeu na ekonomsku efikasnost broda, zbog direktnog, lako uoljivog utjecaja na smanjenje trokova eksploatacije, smanjenje potronje goriva je ipak njen najeksponiraniji pozitivni efekt. U koncepciji broda s potpuno integriranim elektroenergetskim sustavom (IFEP - Integrated Full Electric Ship), koju karakterizira jedna elektrina centrala s konstantnom frekvencijom i naponom mre e te regulacija broja okretaja propulzijskih elektromotora pomou statikih pretvaraa frekvencije, sustav elektrinog prijenosa snage na brodski vijak pretpostavlja etiri stupnja konverzije energije (Slika 1): (1) mehaniko-elektrinu konverziju u sinkronim generatorima, (2) transformaciju napona u propulzijskim transformatorima, (3) regulaciju frekvencije i napona u propulzijskim pretvaraima frekvencije i (4) elektriko-mehaniku konverziju u propulzijskim elektromotorima. U sluaju manjih plovnih objekata, u kojima se zbog male ukupne instalirane snage ne primjenjuje visoki napon, ispada drugi stupanj pretvorbe, ali to zbog vrlo visokog stupnja korisnosti transformatora (h 0,99) ne poboljava ukupnu bilancu snage elektrinog prijenosa, ve je zbog ni eg napona, a time i vee struje, te prema tome ni eg stupnja korisnosti generatora, propulzijskih elektromotora i pretvaraa frekvencije, naprotiv kvari. Iz bilance snage prikazane na slici 1 vidljivo je da se, usprkos vrlo visokom stupnju korisnosti pojedinih elemenata u sustavu elektrine propulzije, ipak u elektrinom prijenosu energije do brodskog vijka sveukupno izgubi izmeu 8 i 12 % snage [1, str. 7.]. U usporedbi s direktnom mehanikom propulzijom kod
M1,n1 DM G U1,f 1 U2,f1 U3 ,f3 M M2 ,n2

3-5%

0,5-1% 8-12%

1-2%

3-5%

Slika 1. Bilanca snage propulzije s elektrinim prijenosom

132

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

g/kWh 205 200 195 190 185 180 175 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100% P/Pn

Slika 2. Specifina potronja goriva dizel-motora

koje se, zavisno od broja okretaja, duljine osovinskog voda i toga da li je primijenjen reduktor, gubi izmeu 2 i 4% snage [11, str. 7-2], elektrini prijenos je bez sumnje, energetski gledano, sam po sebi loiji izbor. Prednost elektrine propulzije je meutim sadr ana u mogunosti poveanja stupnja korisnosti na poetku i na kraju propulzijskog lanca. Zbog niskog stupnja korisnosti pogonskih strojeva i brodskog vijka, upravo se na spomenutim mjestima mo e postii najvee smanjenje gubitaka, a time i znaajne utede na trokovima goriva. Preciznije reeno, elektrina propulzija omoguuje: rad pogonskih strojeva s konstantnim okretajima u podruju oko optimalnog optereenja bez obzira na eksploatacijski profil plovila vei hidrodimaniki stupanj korisnosti.

Na karakteristinom dijagramu specifine potronje goriva dizel-motora, prikazanom na slici 2, mo e se uoiti da se najni a specifina potronja, a to znai i najvii stupanj iskoritenja posti e kod pribli no 80% nazivnog optereenja. Udaljavanjem od minimuma, krivulja postaje sve strmija to je posebno izra eno kod optereenja manjih od 50%. Kod direktne mehanike propulzije sporohodni brodski dizel-motori pri smanjenoj brzini plovidbe rade u nepovoljnom podruju i tako umanjuju efekte smanjenja potronje usporavanjem broda, to je jedan od osnovnih naina optimiranja ekonomskog uinka broda. Otegotna je okolnost da je otpor broda kod malih brzina pribli no proporcionalan drugoj, a u blizini maksimalne brzine esto i petoj potenciji brzine [11, str. 7-6]. Shodno tome, snaga propulzije je pribli no proporcionalna treoj, a kod veih brzina i estoj potenciji brzine, tako da ve i relativno malo smanjenje brzine od samo nekoliko vorova smanjuje snagu propulzije ispod prije spo-

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

133

P/Pn 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90%v/v 100% max

Slika 3. Ovisnost snage poriva o brzini broda

menutih 50% snage pogonskog stroja (Slika 3), kada se specifina potronja poinje br e poveavati. Od mehanikih rjeenja za smanjenje specifine potronje goriva kod plovidbe smanjenom brzinom, odnosno poveanje fleksibilnosti pogona, uglavnom se koriste brodski vijak s prekretnim krilima (CPP) i konfiguracija s po dva manja pogonska stroja spojena preko spojki i reduktora na isti brodski vijak to omoguuje koritenje manjeg broja motora pri manjim brzinama. Metoda smanjenja specifine potronje pogonskih strojeva broda s elektrinom propulzijom svodi se na ukljuivanje i iskljuivanje dizel-generatora sukladno potrebnom porivu u pojedinim re imima plovidbe, tako da dizel-motori uglavnom rade pri optimalnom optereenju i uz konstantan broj okretaja. Poveavanjem broja ugraenih agregata su uje se podruje njihovog optereenja, odnosno smanjuje prosjena specifina potronja goriva, ali se istovremeno poveava broj sati rada, odnosno trokovi odr avanja. Slika 4 prikazuje usporedbu specifine potronje goriva u zavisnosti od ukupne razvijene snage na osovinama dizelskih motora kod tri razliita rjeenja: direktne dizel-mehanike propulzije (2 dizel-motora i 2 vijka) dizel mehanike propulzije (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka) dizel-elektrine propulzije (4 dizel-generatora). Treba uoiti da u podruju iznad 70% ukupne instalirane snage nema velike razlike u specifinoj potronji. U podruju izmeu 25 i 50 % elektrina propulzija i rjeenje s reduktorima imaju pribli no jednaku specifinu potronju zahvaljujui iskljuivanju polovine motora. Kod najni ih optereenja (ispod 25%) elektrina propulzija ima uvjerljivo najni u specifinu potronju goriva. Direktna dizel-mehanika propulzija inferiorna je kod svih optereenja manjih od 70%. Treba naglasiti da se u sluaju elektrine propulzije broj dizel-generatora mo e jednostavno poveati i tako uz umjereno poveanje investicijskih

134
g/kWh 205 200 195 190 185 180 175 0% 10%

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

elektrina propulzija (4 dizel-generatora i 2 podtrupna potisnika) dizel-mehanika propulzija (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka) direktna dizel-mehanika propulzija (2 dizel-motora i 2 vijka)

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100% P/Pn

Slika 4. Usporedba specifine potronje goriva u zavisnosti od ukupne razvijene snage na osovinama dizelskih motora

trokova jo vie poravnati dijagram specifine potronje, odnosno smanjiti prosjenu specifinu potronju. Fleksibilnost pogona posebno dolazi do izra aja kod brodova koji u eksploatacijskom profilu imaju znaajan udio plovidbe smanjenim brzinama, odnosno optereenjima te su prema tome i najpogodniji za primjenu elektrine propulzije. Takoer, brodovi s fleksibilnijim pogonom daju mnogo bolje rezultate u kriznim vremenima kad je zbog nedostatka tereta i/ili niskih vozarina potrebno optimalno smanjiti brzinu plovidbe [6, str.193.]. Iako se u strunoj literaturi smanjenje potronje goriva najvie spominje u kontekstu optimiranja broja dizel-generatora u radu kod razliitih uvjeta plovidbe, podtrupni potisnici, a posebno njihova zadnja generacija zasnovana na tehnologiji motora s permanentnim magnetima, omoguuju i znaajne utede zahvaljujui veoj hidrodinamikoj efikasnosti [3, str. 9.]. Dok je polo aj, kut i promjer brodskog vijka kod dizel-mehanike propulzije odreen polo ajem pogonskog stroja i duljinom osovinskog voda, vijci podtrupnih potisnika optimalnih dimenzija mogu se postaviti u hidrodinamiki optimalan polo aj ime se posti e primjetno vei stupanj korisnog djelovanja. Sinkroni motori s permanentnim magnetom kakvi se koriste u podtrupnim potisnicima osim to imaju vii stupanj korisnosti, izvode se s manjim promjerom od klasinih motora pa je njihovom primjenom postignuto znaajno smanjenje omjera promjera tijela POD-a i promjera propelera to primjetno poveava stupanj korisnog djelovanja [3, str. 3.]. Izvedba POD-a s dva vijka (TWIN) i zakrilcima na tijelu koja preusmjeravaju strujanje prednjeg vijka djelomino stvarajui efekat kontrarotirajuih vijaka dodatno poveava hidrodinamiku iskoristivost propulzora.

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

135

kg/M 180 160 140 120 100 80 60 40 20 40%

elektrina propulzija (4 dizel-generatora i 2 podtrupna potisnika) dizel-mehanika propulzija (4 dizel-motora, 2 reduktora i 2 vijka) direktna dizel-mehanika propulzija (2 dizel-motora i 2 vijka)

50%

60%

70%

80%

90%

v/vmax 100%

Slika 5. Usporedba potronje goriva po prijeenoj nautikoj milji u zavisnosti od brzine broda

Dobici u hidrodinamikom stupnju korisnog djelovanja brodskog vijka kod nove generacije POD-ova ne samo da pokrivaju gubitke u elektrinom prijenosu snage ve se posti e sveukupno vii stupanj korisnosti od direktne dizel-mehanike propulzije. Na slici 5 je prikazana usporedba utroka goriva po prijeenoj nautikoj milji u zavisnosti od brzine broda za tri koncepcije propulzije sa slike 4. Vidljivo je da elektrina propulzija s podtrupnim potisnicima ima najni u potronju goriva pri svim brzinama.

3. BRODSKI PROSTOR
Uz velike utede na trokovima goriva kod brodova koji esto mijenjaju brzinu plovidbe u strunoj literaturi je jako eksponirana i mogunost poveanja korisnog brodskog prostora primjenom elektrine propulzije. Ovdje treba razlikovati dvije stvari: (1) smanjenje strojarnice koritenjem br ih dizel-motora za pogon generatora umjesto sporohodnih za direktnu dizel-mehaniku propulziju, to se mo e postii i primjenom reduktora i (2) povoljniji smjetaj pogonskih strojeva unutar jedne ili vie proizvoljno rasporeenih manjih strojarnica zahvaljujui potpunoj slobodi koju daje elektrini prijenos snage. Na slici 6. je dan usporedni prikaz smjetaja sustava brodske propulzije u sluaju broda s elektrinom propulzijom u varijanti ugraenih propulzijskih elektromotora i zakretnih podtrupnih potisnika, te broda s dizel-mehanikom propulzijom u varijanti sporohodnih motora s direktnim prijenosom i srednjohodnih motora s reduktorom.

136

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

TERET

a) Direktna dizel-mehanika propulzija

TERET

b) Dizel-mehanika propulzija s reduktorima

TERET

c) Elektrina propulzija s ugraenim propulzijskim elektromotorima

TERET

d) Elektrina propulzija s podtrupnim potisnicima

Slika 6. Iskoritenje brodskog prostora kod razliitih koncepcija propulzije

Kod direktne dizel-mehanike propulzije (Slika 6a) sporohodni motori velikih dimenzija moraju biti postavljeni pod odreenim kutom kako bi se postiglo to bolje strujanje na brodskom vijku i stoga zahtijevaju dugaak osovinski vod i tako ostavljaju vrlo male mogunosti izbora pri njihovom smjetaju. Eventualno skraivanje osovinskog voda poveava njegov nagib, zakree ravninu propelera u hidrodinamiki nepovoljniji polo aj i podi e polo aj pogonskog stroja. U konfiguraciji s reduktorima prikazanoj na slici 6b situacija je zbog manjih dimenzija srednjohodnih motora povoljnija, ali je osovinski vod jo uvijek jako dugaak, pa centralno smjeteni pogonski strojevi znaajno smanjuju korisni brodski prostor. Dizel-elektrina propulzija s ugraenim propulzijskim elektromotorima (Slika 6c) omoguuje proizvoljni smjetaj dizel-generatora, ali ostaje problem centralno smjetenih propulzijskih elektromotora sa sustavima hlaenja i podmazivanja i jo uvijek dugakim osovinskim vodovima na tetu korisnog prostora. Treba, takoer, napomenuti da primjenom elektrine propulzije u kon-

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

137

cepciji integriranog elektroenergetskog sustava (IFEP) nestaju pomoni motori s generatorima jer se cijeli sustav napaja iz jedne elektrine centrale. Zakretni podtrupni potisnici eliminiraju osovinski vod (Slika 6d), smjeteni su daleko na krmi i u potpunosti oslobaaju centralni dio trupa to je izuzetno znaajno kod npr. Ro-Ro brodova. Dizel-generatori, pretvarai i transformatori se, zavisno od vrste broda, mogu smjestiti u najmanje vrijedne krmene ili bone prostore. Zbog duljine, a time i te ine energetskih kabela treba ipak te iti postizanju to manje udaljenosti izmeu POD-ova i generatora. Nije suvino napomenuti da primjenom zakretnih podtrupnih potisnika nestaju kormila s pripadajuom opremom to takoer oslobaa dio prostora. Nova generacija podtrupnih potisnika je i po pitanju prostora povoljnija od prve generacije, jer se motori s permanentnim magnetima hlade morem preko tijela POD-a i nemaju potrebe za sustavom hlaenja koji je kod prve generacije zauzimao znaajan dio, istina ne previe kvalitetnog, prostora u krmi. U svakom sluaju injenica je da se primjenom elektrine propulzije posti e maksimalno pomicanje brodskih energetskih sustava prema krmi, a time i poveanje prostora za teret. Sustavi s podtrupnim potisnicima su i ovdje u prednosti zbog smjetaja propulzijskih motora izvan trupa te eliminacije dugog osovinskog voda i reduktora.

4. MANEVARSKA SVOJSTVA
Manevarske sposobnosti va ne su za sve brodove, a posebno za one koji plove u priobalnom moru, imaju este manevre i/ili potrebu za dinamikim pozicioniranjem. Dobro je poznato da je elektrina propulzija po manevarskim sposobnostima superiorna u odnosu na dizel-mehaniki poriv brodskog vijka, to se meutim u manje strunim krugovima ponekad pogreno vezuje iskljuivo uz koritenje zakretnih potisnika (Steerable Thrusters, Rudderpropellers) i zakretnih podtrupnih potisnika (AZIPOD). Bolje manevarske sposobnosti ne dolaze samo od sposobnosti zakretanja ravnine vijka, odnosno vektora poriva ve i od mnogo boljih dinamikih svojstava njegovog pogona zbog: momentne karakteristike s konstantnim maksimalnim momentom manje zamane mase izlo ene promjeni brzine kod dinamikih promjena rada pogonskih strojeva s konstantnim brojem okretaja jednostavnog povezivanja u sustav dinamikog pozicioniranja jednostavne instalacije sna nih bonih potisnika. Elektromotori napajani iz statikih pretvaraa frekvencije mogu raditi s konstantnim maksimalnim momentom u cijelom podruju brzina, to se posti e istovremenom regulacijom frekvencije i napona. Zahvaljujui velikom momentu mogue je brzo zaustavljanje i ubrzavanje brodskog vijka u oba smjera vrtnje to

138

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

daje brz odziv broda kao objekta regulacije, odnosno odlina dinamika svojstva. Treba ipak napomenuti da se kod propulzijskih elektromotora pri najveim brzinama esto primjenjuje princip slabljenja magnetskog toka, ija je posljedica smanjenje momenta, to meutim ne umanjuje bitno sveukupno izvrsne dinamike karakteristike pogona. Kod dizel-mehanike propulzije pri ubrzavanju brodskog vijka ubrzavaju se i zamane mase osovinskog voda i dizel-motora, dok se kod elektrine propulzije dizel-generatori vrte konstantnim okretajima, a ubrzavaju se samo propulzijski elektromotori, osovine i naravno brodski vijak, pa je ukupni moment inercije koji treba savladati kod ubrzanja, odnosno usporenja znatno manji, a time i odziv br i. Konstantan broj okretaja dizel-motora omoguuje sa stanovita vremenskih konstanti propulzije gotovo trenutno preuzimanje optereenja. Kod dizel-mehanike propulzije ubrzavanje motora podlo no je nizu tehnolokih ogranienja pa traje mnogo du e. Upravo velika brzina odziva omoguuje jednostavno povezivanje elektrine propulzije u kombinaciji s bonim potisnicima u sustav dinamikog pozicioniranja. Dizel-mehanika propulzija se takoer mo e koristiti za dinamiko pozicioniranje, ali u pravilu samo u kombinaciji s brodskim vijkom s prekretnim krilima, to je opet povezano s velikim utrokom goriva i jakom elektrinom centralom za pogon pramanih i krmenih bonih potisnika, dok u sluaju elektrine propulzije njihova snaga ne predstavlja problem za integrirani elektroenergetski sustav. Iako i elektrina propulzija s ugraenim propulzijskim elektromotorima ima odline manevarske sposobnosti, ipak primjena zakretnih podtrupnih potisnika ima i u ovom sluaju niz vrlo znaajnih prednosti:

manje zamane mase nepotrebnost krmenih bonih potisnika veliki krmeni boni poriv znatno manji radijus okretanja pri punoj brzini krai zaustavni put broda.

Zbog izostanka osovinskog voda podtrupni potisnici imaju mnogo manji moment inercije od sustava s ugraenim propulzijskim elektromotorima, a time i bolju dinamiku regulacije brzine. Zakretanjem POD-a usmjerava se po potrebi sva snaga glavne propulzije u bonom smjeru to, osim eliminacije krmenih bonih potisnika, omoguuje mnogo sigurnije i kvalitetnije upravljanje brodom. Kod brodova s vrlo visokim nadvoem, odnosno velikom bonom povrinom, kao to su brodovi za kru na krstarenja i brodovi za prijevoz kontejnera, problemi manevra kod jaeg bonog vjetra nisu se uvijek mogli uspjeno rijeiti primjenom bonih potisnika te su ponekad zahtijevali koritenje tegljaa.

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

139

Razumljivo je da se brod opremljen pramanim bonim potisnikom i propulzijom sa zakretnim podtrupnim potisnicima mo e okrenuti na mjestu. Na probnim vo njama se meutim pokazalo da brodovi s POD-ovima imaju i vrlo mali radijus okretanja u vo nji. Tako je ispitivanje brodova blizanaca za kru na krstarenja jednog opremljenog POD propulzijom, a drugog elektrinom propulzijom s ugraenim propulzijskim elektromotorima pokazalo pri punoj brzini 40% manji radijus okretanja kod POD propulzije [9, str. 6.]. Slian rezultat postignut je i na probnoj vo nji tankera Uikku nakon rekonstrukcije kojom mu je dizel-mehanika propulzija zamijenjena dizel-elektrinom POD propulzijom [7, str. 5-3]. Ve je objanjeno da POD propulzija ima bolju dinamiku to znai i br u promjenu smjera vrtnje a prema tome i krai zaustavni put u sluaju manevra zaustavljanja. Zaustavni put se meutim u sluaju propulzije s dva POD-a mo e jo vie skratiti manevrom istovremene kontra-rotacije zakretnih podtrupnih potisnika ime se pri zaustavljanju koristi optimizirani smjer vrtnje vijka, ali i izbjegava faza nagle rekuperacije energije koja izaziva jake dinamike poremeaje a time i nestabilnost u elektroenergetskom sustavu [10, str.1]. Ve spomenutom Uikku se primjenom POD propulzije zaustavni put smanjio za pribli no 45% [7, str 5-3].

5. RASPOLO IVOST POGONA

Iako je sustav elektrine propulzije mnogo slo eniji od sustava dizel-mehanike propulzije, ipak zahvaljujui velikoj redundanciji, ima znatno vei stupanj raspolo ivosti. Elektrini sustavi openito preuzimaju sve vee podruje primjene zbog malih zahtjeva odr avanja, visokog stupnja pouzdanosti i trajnosti. Stoga je i elektrini prijenos snage modernog broda s elektrinom propulzijom projektiran tako da zahtijeva minimalne intervencije tijekom eksploatacijskog vijeka broda. Do zastoja prema tome dolazi jedino u sluaju iznenadnog kvara. Na slici 7 je dan pojednostavljeni prikaz tipinog elektroenergetskog sustava broda s dvovijanom elektrinom propulzijom. Karakterizira ga vei broj dizel-generatora, dva vijka pokretana dvonamotnim propulzijskim elektromotorima napajanim iz ukupno etiri pretvaraa frekvencije sa zasebnim propulzijskim transformatorima. U sluaju jednog kvara na prikazanom sustavu bez obzira da li se radi o dizel-motoru, generatoru, propulzijskom transformatoru, pretvarau ili namotima motora, brod ostaje bez etvrtine snage, to znai da sukladno slici 3 mo e nastaviti plovidbu s otprilike 90% maksimalne brzine. Raspolo iva snaga i navedena brzina ne samo da garantiraju sigurnost broda ve i minimiziraju gubitke zbog eventualnog kanjenja.

140

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

DM

DM

DM

? ?

? Y

? Y

? ?

~ M

~ M

Slika 7. Tipini elektroenergetski sustav broda s dvovijanom elektrinom propulzijom

Najvea vjerojatnost pojave kvara u sustavu elektrine propulzije vezana je uz njegove najslo enije podsustave, pretvarae frekvencije i sustav dizelskih motora, gdje se isti mogu otkloniti bez zaustavljanja brodskog vijka. Suvremeni sustavi samodijagnostike, te pristupanost i manipulativnost rezervnih dijelova omoguuju vrlo brz popravak pretvaraa, dok trajanje zastoja na dizel-motoru jako ovisi o vrsti kvara, ali je u svakom sluaju mnogo krae nego kod direktne mehanike propulzije sa sporohodnim dizel-motorom [4, str. 41.]. Uz razumnu rezervu uzetu pri planiranju putovanja te adekvatnu brojnost i osposobljenost posade, kvar se mo e otkloniti dovoljno brzo da se sprijei kanjenje broda u odredinu luku. Zadr avanje velike brzine broda jo je znaajnije kod havarija veih razmjera s nemogunou popravka na brodu, jer znaajno smanjuje vrijeme putovanja do odredine luke i kasnije do luke u kojoj e se izvriti remont. Iako su podtrupni potisnici nove generacije projektirani tako da bez remonta izdr e eksploatacijski vijek broda ipak i na njima mo e doi do havarije (proboj izolacije namotaja propulzijskog elektromotora, blokiranje rotora...). Popravak u pravilu zahtijeva demonta u POD-a i remont kod proizvoaa. Kako se skida samo donji, zakretni dio POD-a cijela se operacija izvodi relativno brzo i bez dokovanja. Najvei je problem vrijeme izgubljeno u plovidbi do rezervnog POD-a,

DM

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

141

ako je takav na raspolaganju ili ekanje na popravak staroga, odnosno isporuku novoga. Noviji brodovi s elektrinom propulzijom se grade s vie odvojenih strojarnica kako bi se u sluaju po ara u jednoj zadr ala proizvodnja elektrine energije, a time i poriv broda.

6. EKOLOGIJA
Ekoloki uinci tehnolokih sustava su u pravilu vrlo slojeviti, a ponekad i prikriveni, te se ne mogu uvijek u potpunosti predvidjeti niti procijeniti, pogotovo u sveobuhvatnom pristupu kakav je primijenjen u ovom lanku. Ekoloki probici elektrine propulzije su: smanjenje potronje goriva smanjenje emisije tetnih plinova smanjenje buke i vibracija poveanje sigurnosti broda izbjegavanje sidrenja produljenje eksploatacijskog vijeka broda. Kako je ve objanjeno u drugom poglavlju, jedna od najvie eksponiranih prednosti dizel-elektrine propulzije je znaajno smanjenje potronje goriva to samo po sebi znai bolje ouvanje energetskih resursa i manju emisiju tetnih plinova kod istog tehnolokog uinka. Osim toga, srednjohodni i brzohodni motori na brodovima s dizel-elektrinom propulzijom rade s konstantnim okretajima pa imaju znatno ni u emisiju tetnih plinova od motora u sustavu dizel-mehanike propulzije. Iako nisu toliko eksponirani poput kumulativnog zagaenja okolia emisijom tetnih plinova i isputanjem opasnih tvari, vibracije i buka takoer imaju tetan uinak na ljude i ivotinje. Elektrina propulzija uspjeno smanjuje buku i vibracije kroz: koritenje manjih srednjohodnih ili brzohodnih dizel-motora i plinskih turbina povoljniji smjetaj dizel-motora eliminaciju reduktora smanjenje torzijskih vibracija na brodskom vijku zbog mirnog rada propulzijskog elektromotora. POD propulzija ima i dodatne prednosti koje doprinose smanjenju vibracija i buke: eliminaciju dugakih osovinskih vodova poveanje razmaka izmeu oboda vijka i trupa.

142

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

Veliki broj ekolokih incidenata uzrokovanih istjecanjem tereta pokazao je da se od brodova koji prevoze potencijalno opasan teret mora zahtijevati posebno visok stupanj sigurnosti. Elektrina propulzija poveava sigurnost broda kroz: visok stupanj raspolo ivosti pogona broda bolja manevarska svojstva manju opasnost od po ara irih razmjera. Kako su tehniki aspekti raspolo ivosti i manevarskih sposobnosti elektrine propulzije objanjeni u poglavljima 3 i 4 ovdje samo treba jo naglasiti njihov ekoloki znaaj. U analizi havarija koje su rezultirale gubitkom tankera pokazalo se da je u 30% sluajeva glavni razlog nesree bio gubitak poriva [2, str. 1-5]. Kako je potpuni gubitak poriva kod broda s elektrinom propulzijom i dva brodska vijka vrlo malo vjerojatan, uvoenjem elektrine propulzije drastino bi se smanjio broj ovih ekoloki vrlo opasnih havarija. Superiorne manevarske sposobnosti propulzije s podtrupnim potisnicima obrazlo ene u poglavlju 4. poveavaju sigurnost pri manevriranju u blizini obale, ali i pri izbjegavanju sudara i nasukavanja. Vie manjih strojarnica s automatskim sustavima gaenja omoguuje brzo lokaliziranje i efikasno gaenje poara prije nego to opasno ugrozi sigurnost broda i tereta. Primjenom sustava dinamikog pozicioniranja mo e se na mjestima na kojim obitavaju zatiene vrste organizama izbjei sidrenje. Zahvaljujui karakteristikama potronje goriva opisanim u poglavlju 1 brodovi opremljeni elektrinom propulzijom imaju veliku eksploatacijsku fleksibilnost tako da im je ekonomska efikasnost znatno manje ovisna o situaciji na tr itu nego kod brodova s dizel-mehanikom propulzijom, pa sporije zastarijevaju. Eventualne rekonstrukcije kao to su produljenje ili skraivanje broda i/ili poveanje maksimalne brzine jednostavnije su i jeftinije. Zahvaljujui povoljnijim uvjetima eksploatacije (manje vibracije, rad motora s konstantnim brojem okretaja...) vitalni dijelovi pogonskih strojeva i brodske konstrukcije trajniji su nego kod dizel-mehanike propulzije. Zbog svega navedenog ispravno projektirani brodovi s elektrinom propulzijom ostaju u slu bi mnogo dulje od brodova s dizel-mehanikom propulzijom ime se smanjuje potronja energije i zagaenje pri recikla i starih i izgradnji novih brodova. tovie zastarjele brodove s ekoloki i ekonomski neprihvatljivo velikom potronjom goriva i emisijom tetnih tvari, mogue je u specifinim sluajevima uz prihvatljiva ulaganja konvertirati na elektrinu propulziju i tako im produljiti ivotni vijek, kako je to npr. uinjeno s velikim putnikim brodom Queen Elizabeth II.

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

143

7. ZAKLJUAK
Suvremeni sustavi elektrine propulzije s podtrupnim potisnicima su, eksploatacijski gledano, nesumnjivo mnogo kvalitetnije rjeenje od klasine dizel-mehanike propulzije. Provedene usporedne analize pokazuju superiornost elektrine propulzije u iskoritavanju brodskog prostora, stupnju raspolo ivosti, utjecaju na okoli, manevarskim svojstvima kod svih brzina, vrsti manevara i potronji goriva kod svih eksploatacijskih profila plovila. Iako su investicijski trokovi za izgradnju broda s elektrinom propulzijom i zakretnim podtrupnim potisnicima danas mnogo vii nego za dizel-mehaniku propulziju vie je razloga koji ukazuju na mogunost njene ekspanzije u bliskoj budunosti. Kao prvo, investicijski trokovi e se nastaviti smanjivati zbog jake konkurencije izmeu velikih svjetskih proizvoaa brodske elektrine opreme i proizvodnje u veim serijama zbog proirenja tr ita. Mnogo vea sigurnost i manja emisija tetnih tvari brodova s elektrinom propulzijom uz sve stro e propise za odreena podruja plovidbe i pojedine vrste ekoloki opasnih tereta nastavit e su avati podruje eksploatacije brodova s dizel-mehanikom propulzijom. Rast cijene goriva zbog smanjenja rezervi i velikog poveavanja potra nje uvjetovanog naglim industrijskim i ekonomskim razvojem dalekoistonih zemalja, prije svega Kine, utjecat e na poveanje trokova goriva i vjerojatno smanjenje brzine plovidbe. U takvom scenariju bi postojei brodovi s klasinom dizel-mehanikom propulzijom zbog znaajno vee potronje goriva postali nekonkurentni brodovima s elektrinom propulzijom.

144

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

LITERATURA
1. Adnanes, A. K., Maritime Electrical Installations, and Diesel Electric Propulsion, Oslo, ABB AS Marine, 2003. 2. Ahlquist, I., Increasing availability through introduction of redundancy, Electric Propulsion - The Effective Solution?, Conference Proceedings, 1, London, IMarE , 1995., str. 1-1 - 1-8. 3. Andersen, L. P., U.Gragen, Siemens-Schottel Propulsor - The Energy Saving Propulsion Concept, Dynamic Positioning Conference, Houston, 1997. 4. Butler, D., Guide to Ship Repair Estimates (In Man-Hours), Oxford, Butterworth-Heinemann, 2000. 5. A.K. Dev - Podded Propulsion - Its Future in Marine Transportation, Singapore Polytechnic Technical Journal, 2002. 6. Glavan, B., Ekonomika morskog brodarstva, Zagreb, kolska knjiga, 1992. 7. Laukia, K., The AZIPOD System - Operational Expirience and Design for the Future, Electric Propulsion - The Effective Solution?, Conference Proceedings, 1, London, IMarE, 1995., str. 5-1- 5-14. 8. Laurence, C. A., Vessel Operating Economies, Fairplay Publications, 1984. 9. Lnnberg, F. G., Azipod Propulsion - Azimuthing Electric Propulsion Drive, Helsinki, ABB Oy Marine and Turbocharging, 2002. 10. Smith, K. S., L. Ran, L.G. Mowatt, J. Penman, Braking Operation of Marine Electrical Propulsion Systems, Electric Propulsion - The Effective Solution?, Conference Proceedings, 1, London, IMarE, 1995., str. 19-1 - 19-7. 11. USNA, Principles of Ship Performance, EN200 Course Notes, USNA, 2003.

D. VUETI, I. EKADA: Eksploatacijske prednosti elektrine propulzije Pomorstvo, god. 20, br. 1 (2006), str. 129-145

145

Summary EXPLOITATION ADVANTAGES OF ELECTRIC PROPULSION

The exploitation advantages of diesel-electric propulsion with the last generation of podded drives using permanent magnet electrical motors towards diesel-mechanic propulsion systems, in the field of fuel consumption, utilisation of on-board space, availability, manoeuvrability and environmental impact are elaborated. Comparative analysis of fuel consumption is performed on the basis of specific consumption per shaft power, as well as consumption per mile in respect to ships speed. All investigated exploitation aspects show positive advantages of podded electric propulsion, not only for ship types traditionally predisposed to electrical propulsion, because of their specific operation profile, but also for almost any type of ship. Thanks to the exploitation advantages and to actual trends in fuel prices and environment protection as well as to the decrease of investment costs due to severe market competition between great electrical equipment manufacturers, further electrical propulsion expansion in the worlds fleet could certainly be expected. Key words: ship, electric propulsion, consumption, manoeuvre, ecology
Faculty of Maritime Studies Rijeka Studentska 2 51000 Rijeka Croatia K. Kranjca 46/3 52220 Labin Croatia