O DJELZAEKONOMIJU

Kratkivodikrozcitiranjeirefrenciranje

Vodi koji vam daje pregled osnovnih pravila za navoenje izvora pri

pisanju razliitih vrsta radova upotrebljavajui neke od najvanijih

sustavacitiranjaireferenciranja.

Priredio:AntePanjkota

Zadar,2010

SADRAJ

OSNOVECITIRANJAIREFERENCIRANJA.................................................................................................1

VANOSTCITIRANJAIREFERENCIRANJA...............................................................................................3

POZIVANJENAIZVORE..........................................................................................................................5
3.1 IZBORIZVORA................................................................................................................................................7

SUSTAVICITIRANJAIREFERENCIRANJA...............................................................................................11
4.1 KRATKAPOVIJESTCITIRANJAIREFERENCIRANJA..................................................................................................11

NAJZASTUPLJENIJISUSTAVICITIRANJAIREFERENCIRANJA.................................................................13
5.1 PODRUJAPRIMJENESTILOVA/SUSTAVA.........................................................................................................14
5.2 OPEOSOBITOSTISUSTAVA............................................................................................................................15

LITERATURAIBILIOGRAFIJA................................................................................................................16

HARVARDSKISUSTAVCITIRANJAIREFERENCIRANJA...........................................................................17
7.1 PREDNOSTIHARVARDSKOGSTILA....................................................................................................................18
7.2 NEDOSTACIHARVARDSKOGSTILA....................................................................................................................18
7.3 CITIRANJEIREFERENCIRANJEUTEKSTUPRIMJENOMHARVARDSKOGSTILA...............................................................18
7.3.1 Autorovoimecitiranoutekstu......................................................................................................19
7.3.2 Imenadvajuautorarazliitihradovacitiranauistojreenici.......................................................19
7.3.3 Imenadvajuautoraistogradacitiranautekstu...........................................................................19
7.3.4 Referenciranjenarad....................................................................................................................20
7.3.5 Radsdvaautora...........................................................................................................................20
7.3.6 Zareferenciranjeradakojiimavieoddvaautoranavoenjemautorautekstu........................20
7.3.7 Referenciranjeveegbrojaradovaautoraijaimenanisudirektnocitiranautekstu..................21
7.3.8 Nepoznatautor.............................................................................................................................21
7.3.9 Nepoznatagodinaobjaverada.....................................................................................................21
7.3.10
Doslovnopreuzimanjedijelatekstadrugihautora...................................................................22
7.3.11
Veibrojradovaistogautoraobjavljeniurazliitimgodinama...............................................23
7.3.12
Veibrojradovaistogautoraobjavljenihuistojgodini...........................................................23
7.3.13
Radoviobjavljenipodokriljemraznihorganizacija..................................................................24
7.3.14
Sekundarnereference...............................................................................................................24
7.3.15
Tablice,slike,grafoviidijagrami..............................................................................................25
7.3.16
Pravilainorme..........................................................................................................................29
7.3.17
Podjele,nabrajanja,matematikiizvodiiformule...................................................................29
7.4 NAVOENJEREFERENCIULITERATURI/BIBLIOGRAFIJIPRIMJENOMHARVARDSKOGSUSTAVA......................................29
7.4.1 Knjige.............................................................................................................................................30
7.4.2 Referenciranjenastranicuknjige,dioilipoglavlje........................................................................31
7.4.3 Elektronikeknjige........................................................................................................................31
7.4.4 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu.................................................................32
7.4.5 Elektronikiobliklanakaobjavljenihuznanstvenimistrunimasopisima................................33
7.4.6 Znanstveniistruniradukonferencijskomzborniku....................................................................33
7.4.7 Diplomskirad,magistarskiradidisertacija..................................................................................34
7.4.8 Citiranjezakona,pravilnikaiuputa...............................................................................................34
7.4.9 Norme............................................................................................................................................34
7.4.10
Citiranjepublikacijainternacionalnihorganizacijaidrugihizvjetaja.....................................35
7.4.11
Citiranjewebizvora..................................................................................................................35

NUMERIKISTILOVI............................................................................................................................37

8.1 REFERENCIRANJEUTEKSTU............................................................................................................................37
8.2 NAVOENJEREFERENCIULITERATURI/BIBLIOGRAFIJI.........................................................................................39
8.2.1 Knjige.............................................................................................................................................39
8.2.2 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu.................................................................39
8.2.3 lanakobjavljenukonferencijskompriopenju............................................................................40
8.2.4 IzvorisInterneta............................................................................................................................40
9

OXFORDSKISTIL.................................................................................................................................41
9.1 PREDNOSTIOXFORDSKOGSUSTAVA.................................................................................................................41
9.2 NEDOSTACIOXFORDSKOGSUSTAVA................................................................................................................41
9.3 NAVOENJEIZVORAUTEKSTU........................................................................................................................42
9.4 NAVOENJEUPOPISULITERATURE/BIBLIOGRAFIJI.............................................................................................43
9.4.1 Knjiga.............................................................................................................................................43
9.4.2 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu.................................................................43
9.4.3 IzvorsInterneta.............................................................................................................................44

POPISKORITENIHREFERENCI.....................................................................................................................44

1 Osnovecitiranjaireferenciranja

Pripisanjurazliitihvrstaradova(znanstvenih,strunihisl.)njihoviautorisesusreu
s potrebom navoenja ili koritenja dijela rada drugih autora. U tom smislu potrebno je
razluiti dva naina upotrebe elemenata rada drugih subjekata, a to su citiranje i
referenciranje.
Pod citiranjem podrazumijevamo eksplicitno ili implicitno navoenje ideja, misli,
zakljuaka, miljenja i stavova koji izvorno pripadaju drugim autorima. Eksplicitno citiranje
podrazumijeva direktno preuzimanje svega navedenog rijeima samog autora ili grupe
autora . Implicitno citiranje s duge strane znai indirektno preuzimanje parafraziranjem
rijei autora originalnog teksta bez gubljenja prvotnog smisla. Pored preuzetog ili
parafraziranogdijelatekstaispravnocitiranjeeuvijeksadravatiinedvosmislenepodatkeo
izvornikuizkojegjecitiranidiopreuzet.
Referenciranjeimairismisaoodcitiranja,teseodnosinabilokakavoblikukazivanja
naizvorekojisukoriteniusamomradu.Koritenidijeloviiztuihizvoramogubiti:

Tablice,grafikoni,dijagrami,shemeislike

Eksperimentalnipodaciipripadnizakljuci

Formule,dokaziiizvodinikadopepoznati

Dijelovipisanihilielektronikihizvora

Pisani i elektroniki oblici izvora su raznovrsni, a najee je rije o jednom ili vie
navedenihoblika.

Pisaniobliciizvora:

Knjigeilidijeloviknjiga

Znanstvenaistrunadjela

Norme

Zakoni

Slubenaizvjea

Novinskilanci

Itd.

Elektronikiobliciizvora:

Elektronikioblicisvegnavedenog

Audioivideomaterijali

RazliitiobliciInternetmaterijala

Podaciizbazapodatakaisl.

Buduidajereferenciranjebilokakavobliknavoenjaradovaijedijelovekoristimou
vlastitomradu,toznaidajecitiranjesamospecijalnioblikreferenciranja.Referencamoe
biti:

Nedetaljnausamomteksturada

Detaljnadetaljanopissvakogizvoraizkojegjepreuzetnekidio
o Najee se navodi kao dio liste (popisa) svih upotrebljenih
izvora na kraju rada Literatura, Bibliografija, Reference,
Popiskoritenihizvoraisl.

Vrlojevanodasenastojeizbjegavatianaonimniizvori,topodrazumijevaintezivniju
i detaljniju pretragu detaljnih podataka o izvoru ili ukoliko je mogue, pronalaenje
alternativnogizvora.Unekimsluajevimaautorinemajudirektanpristupprimarnomizvoru,
ve je on naveden kao referenca u prouenom radu drugog autora/grupe autora, pa tada
govorimo o tzv. sekundarnom referenciranju. Kao i u sluaju primjene anonimnih izvora i
ovdjevrijedipreporukaoizbjegavanjuovogoblikareferenciranja,odnosnopoeljnojedase
2


autoriiskljuivopozivajunaizvorekojimasuimalidirektanpristup.Ukolikosuseautoriiz
bilokojegrazlogaodluilizaprimjenutakvogoblikareferenciranjapotrebnojeiznalaenje
veegbrojapodrkiizvorukojegsesekundarnoreferencira,kaoijasnoisticanjedajerijeo
izvorukojemsenijedirektnopristupalodajenaenkaoreferencanakojuupuujudrugi
autori.

2 Vanostcitiranjaireferenciranja

Kolika je vanost ispravnog citiranja i referenciranja ilustrirat emo prvo na

jednostavnomprimjeru,apotomemodatidetaljnijiodgovornatopitanje.
Zamislimo situaciju u kojoj je studentici/studentu prve godine studija kemije zadan
seminarski rad opsega dvanaest stranica na temu Kvantna fizika iz predmeta Fizika.
Sigurnojedabinekistudenti,ovisnoozavrenojsrednjojkoliivlastitimsklonostima,biliu
stanjusamostalnonapisatinekihetiridopetstranica,alipuniopsegradamalovjerojatno.
Opisana situacija podrazumijeva da bi za pisanje rada zadanog opsega koristili nekoliko
desetakaizvoraizkojihbiporedideja,misli,stavova,teorija,formulasigurnokoristiliineke
slike, dijagrame i sl. Nadalje si predoimo takav rad u kojem je ispravno primjenjen neki
sustav citiranja i referenciranja u tekstu emo jasno imati naznaene elemente koji su
preuzetiizkoritenihizvora,anakrajuradaesenalazitipopissdetaljniminformacijamao
upotrebljenimizvorima.Ukolikobiiztogradaizostavilisvereference(utekstuisampopis
izvora)tobidirektnoznailodasveuraduizvornopripadasamomautoru(uovomsluaju
studentici/studentu),tedajeoriginalnirezultatnjezineilinjegoveintelektualnedjelatnosti.
Naravnodajeuovomsluajutonemogue,pabipredmetninastavnikupozorionauinjeni
propustivratioradnadoradudokseneispravitavelikapogreka.Meutim,usluajunekog
znanstvenog rada karikirana situacija bi upravo znaila navedeno potpuni rezultat
intelektualnogradanekogautora/grupeautorakojisenitijednimelementomnenaslanjana
radove drugih istraivaa. Ukoliko bi se u dijelu takvog rada pronali elementi za koje se
moe utvrditi da pripadaju nekom drugom subjektu, sam autor/autori bili bi optueni za
plagijarizam, te bi sebe izvrgnuli odreenim sankcijama akademske zajednice kojoj
pripadaju. S druge strane, budui da se ne poziva na niti jedan rad ne postoje osovne
3


pretpostavke za 'uvjerljivost' iznesnog, te bi znanstvena javnost u startu bila iznimno
skeptina(vienegoinae)premadijelovimatakvogradairadaucjelini.Izovogzamiljenog
ekstremnog primjera ve moemo uoiti da je pri pisanju bilo koje vrste radova iznimno
vanoispravnocitiratiireferencirati.
Priisticanjuznaajacitiranjaireferenciranjamiubitidajemoodgovornaopenitije
pitanjezatojeuopepotrebnocitiratiireferencirati?
Uprvomredujersesmanjujemogunostklasificiranjanekogradailidijelaradakao
plagijata1. Slobodno moemo rei da u procesu sastavljanja znanstvenih i strunih radova
podplagijarizmompodrazumijevamopreuzimanjeneijihideja,miljenja,stavova,spoznaja,
rezultataistraivanja,raznihprikazaisl.bezeksplicitnognavoenjaoriginalnogizvoraistihili
jojednostavnijeiopenitijeprisvajanjeneijegradakaovlastitog.
Drugirazloziproizlazeizpotrebezaskretanjepanjenaradovedrugihautorakojisuiz
bilo kojeg razloga bitni za dano istraivanje bilo da predstavljaju teoretske ili praktine
osnove,dasepruiuvidudanopodrujeistraivanjaiostalimaomoguinjihovodetaljnije
izuavanje(kojiautorisebavedanomtemomilisrodnimtemama,slijedrazvojaistraivanja
o danoj problematici, koja su najnovija dostignua na tom podruju, postoje li druga
podrujakojasebaveistraivanjimakojasu odvanostizaprimarnopodrujeistraivanje,
itd.), da se na njihove rezultate ili zakljuke rad naslanja ili nastavlja (pa ak i u svrhu
pobijanja)isl.Osimnavedenog,citiranjeireferenciranjeestoupuujenainjenicudaautor,
odnosnoautorinisuusamljeniusvojimnavodima,stavovimaispoznajama,aponekaddase
pozovunaeminentniautoritetunekompodruju.
Ispravnim sustavom citiranja i referenciranja stvaraju se i preduvjeti za utvrivanje
znanstvenog

i/ili

strunog

doprinosa

autora

(grupe

autora).

Uradusecitirajuireferencirajusviizvorikojisukoritenipriizradii

sastavljanju
rada, u cilju lakeg pronalaenja samog izvora, te
razluivanjavlastitogdoprinosairadaoddjeladrugihautora.

Plagijat(premaKlai,B.,Rjenikstranihrijei,1990.)(lat.plagiumotmicaovjeka)literarnakraa;
prisvojenjetuegautorstva;izdanjetuegdjelapodsvojimimenom


Sve navedeno ne znai da se bilo kome treba ograniiti i onemoguiti originalnost pri
znanstvenom / strunom radu. Postoje sluajevi u povijesti znanosti u kojima su
zabiljeeniizvorniznanstveniradovibezreferenci.TipianprimjerjeEinsteinovlanak
originalno naslovljen Zur Elektrodynamik bewegter Krper

u prijevodu O

elektrodinamici tijela u gibanju objavljenom u Annalen der Physik 30.06. 1905. u

kojemsuizneseneosnoveSpecijalneteorijerelativnosti.lanaknijesadravonitijednu
referencu, ve samo jednu zahvalu Michele Bessou2 na strpljivom sluanju prilikom
brojnihEinstenovihrazmiljanjaoteorijirelativnosti.

3 Pozivanjenaizvore

U prethodnom poglavlju dali smo odgovor na pitanje zato je potrebno citirati i

referencirati, ali ne na pitanje kada i to referencirati. Dakle, na upotrebljene izvore
potrebnosepozivatiusljedeimsluajevima:
Kada se koriste tablice, grafikoni, slike, skice, dijagrami, podaci i sl. koji nisu
rezultatradasamogautora/grupeautora
o Mogu se citirati i svi elementi koji pripadaju samom autoru, ali nisu
rezultatradakojijedirektnovezanuzpromatranirad(samocitiranje)
Dajeseteoretskiopisilidiskutirateorija,model,eksperimentalanametodaili
pristup koji pripadaju nekom drugom autoru / grupi autora (nikako ope
poznatih)
Priznajesedoprinosdrugihautora,akojijerelevantanzapromatranirad
Kako bi se dale informacije o izvorima citata, definicija u radu ili koritenih
formula,izrazaidokaza(kojinisuopeniti)
Priparafraziranjuradailidijelovaradadrugihautora
Pripodupiranjuvlastitihtvrdnji

MicheleAngeloBesso(premaWikipediji)(Riesbach,Svibanj25,1873.Oujak15,1955Genova.)
bliski prijatelj Alberta Einsteina za vrijeme studiranja u Federal Polytechnic Institute u Zurichu, i u godinama
radaupatentnomureduuBernu


Citiranje i referenciranje predstavljaju jedan od temelja znanstvene etike, a kao poseban
problem tog dijela javlja se prethodno spomenuto samocitiranje. Naime, u novije vrijeme
primjenom suvremenih IT mogue je, jednostavnije i bre nego ikad prije, utvrditi utjecaj
nekograda(ipublikacije)krozrazliitecitatneanalizekaospecijalnihvidovabibliometrijskih
metoda. U tom smislu, ne mali broj sluajeva je kada se autori neopravdano samocitiraju
zbog poveanja pojedinih mjera spomenute analize. Problem samocitiranja prelazi okvire
ovogvodiakrozcitiranjeireferenciranje,paemonavestisamokratkunepisanuuputuza
sluajevesamocitiranja3samocitiranjejedozvoljenokadasenalogian,transparentani
razumljivnainsamocitiraniradmoeracionalnopovezatisprimarnimradom.
Posebanproblemzaveinustudenatanasvimrazinamastudijapredstavljasluajiznoenja
vlastitih tvrdnji, a da tvrdnja nije jasno obrazloena i dokazana kao valjana. U prvom redu
nuno je razluiti da li se uistinu radi o vlastitoj tvrdnji / stajalitu, to naravno
podrazumijeva da trebaju dobro paziti da li su prouavanjem razliitih relevantnih izvora
moda nenamjerno i nesvjesno usvojili neto to pripada drugim autorima. Mogui su
sluajevi da studenti dou do nekih zakljuaka do kojih su doli i njihovi stariji i iskusniji
kolege,alidajednostavnonisumoglidoidotihizvorakojimbipotvrdilivlastitostajalite.
Openito,dabiseizbjeglerazliitevrsteproblemakojemoguproizaiprinavoenjuvlastitih
tvrdnji studenti trebaju logino i razumljivo iznijeti vlastitastajalita, ne vezujui se na njih
iracionalnim stavovima iskljuivo iz razloga to su rezultat njihovog rada. Sva iznesena
stajalita na neki nain trebaju dokazati kao valjana bilo navoenjem provjerljivog
autoritativnog izvora koji ih jasno i nedvosmisleno podupiru ili upotrebom prikladnog
afirmativnog primjera. Mogue je primjeniti i obje strategije. Ukoliko su se koristili
respektabilni izvori kao element potpore tada je obavezno navesti sve informacije koje e
omoguitibrzopronalaenjetihizvorauciljunjihoveprovjere.Takoerjepotrebnopokazati
da su svjesni svih protu argumenata njihovim tvrdnjama to e prikazati saeto, jasno i
potpuno tono bez promjene njihove biti. Na samom kraju trebaju pokazati zato su
argumenti koje su izabrali kao potvrdu iznesenih tvrdnji uvjerljiviji od onih koji ih
opovrgavaju.Sljedeidijagramsaetoprikazujeizneseniprincippodupiranjavlastitihtvrdnji.

Vie o citatnim analizama i problemu samocitiranja mogue je nai u knjizi Joki M., Bibliometrijski
aspektivrednovanjaznanstvenograda,Sveuilinaknjiara,Zagreb,2005.

Iznoenjevlastitogstajalitana
logian,transparentani
razumljivnainkojegjemogue
racionalnopoduprijeti

Pruanjepouzdanogdokaza
(najeeprovjerljivi
respektabilniizvor)ili
ilustrativnogprimjerakoji
nedvosmislenopodupire
polaznutvrdnju

Navoenjepotrebnihinformacija
kojiomoguujujednostavnu
provjerunavedenihizvora

3
Ukazatinasvjesnostpostojanja
protivnihargumenata

5
Pokazatidajerazmotrenaveina
argumenatakojisuprotiv
iznesenetvrdnjetrebaih
saetoprikazatinajasan,toani
nepromijenjennain

Bitiustanjupokazatizatosu
argumentikojisuizabranikao
potvrdatvrdnjeuvjerljivijiod
onihkojisuprotiv

Slika1Dijagramprincipapodupiranjavlastitihtvrdnji

3.1 Izborizvora

Posljednjih nekoliko godina sve je lake doi do izvora informacija. S druge strane velika
mogunostizboraizvoraukazujenapotrebuzanjihovomklasifikacijom.Premasvemutoje
reeno u prethodnim cjelinama prvi korak u znanstveno istraivakom ili bilo kakvom
strunom radu je prouavanje postojeih izvora. Dakle, potrebno je na neki nain doi do


izvoraipotomizvritinjihovuklasifikacijupremaodreenimkriterijima.Kakobismodolido
izvoramoemoseposluitisljedeim:

listomrelevantnihizvorazadanutemu/predmetistraivanjasdetaljnimpodacimao
izvorima
o ovo je rijetkost i mogue je samo ukoliko ste u kontaktnu sa strunjacima iz
domeneistraivanja
imenimaautorakojisuautoritetiupodrujuodinteresa
posjedovanjemlistemanjegbrojanajvanijihradovaizdomeneproblema
prouavanjempopisaliteratureknjiganajutjecajnijihautora
popisomnajvanijihpublikacijazapromatranopodruje
odgovarajuom kombinacijom kljunih rijei preko kojih se pretrauju bibliografske
bazepodataka
itd.

Gorenavedenopredstavljasamopolazneosnovezapronalaenjepotrebnihizvora.Najee
seradiokombinacijispomenutihnainaionihkojinisunavedeni(npr.povezanereference),
pa govorimo o razliitim strategijama traenja izvora. Traenje izvora i njihov izbor kao
referencijestvjetinakojujepotrebnorazvijati,tejeutomsmislupotrebnosavladatinaine
pretraivanjaInternetaibibliografskihbazapodataka(kako,toigdje)teusvojitiiprimjeniti
kriterijezaklasifikacijupronaenihradova.
U traenju izvora posluit emo se knjigama, prirunicima, novinskim lancima, zakonima,
normama, poslovnim i drugim oblicima izvjea, specijaliziranim asopisima, autoriziranim
predavanjima, raznim materijalima s Interneta i sl. Od posebne vanosti su i disciplinirano
orijentiranebazepodataka,tebibliografskeicitatnebazepodataka.Citatnebazepodataka
samosuspecijalnioblikbibliografskihbazapodataka.Prekopodatakaizbibliografskihbaza
podatakamoguejedoidocjelovitihradovautzv.bazamapodatakascjelovitimtekstom.
Disciplinirano orijentirane baze podataka indeksiraju literaturu samo za pojedinu ili srodne
znanstvenediscipline:

ISA(InformationScienceAbstracts)informacijskeznanostiisrodnapodruja

ABI/Informekonomija,menadmentisrodnapodruja

EconLitekonomijaisrodnapodruja

Bibliografskebazepodatakapratesadrajevelikogbrojaasopisa,knjigaizbornikaradovas
konferencijadavajuinjihovenajvanijebibliografskepodatke.Tebazepodatakasadre:

Naslovelanaka
Ime/imenaautorainjihovekontaktinformacije
Podatke o asopisu ili drugoj publikaciji (naziv / naslov, Volumen, broj, godinu,
stranice)
Kljunerijei
Saetaknaengleskomjeziku
Podatkeonakladniku

Najvanije su ISI4 jeve bibliografske baze podataka, a meu njima pak citatne baze
podataka koje sadre sve to i klasine bibliografske baze podataka + popis citiranih
referenci. Njihove elektronike verzije daju dodatne mogunosti (primjerice povezane
reference related references). Najvanije citatne baze podataka su (ISI Thomson
Reuters):

ScienceCitationIndex(SCI)
ScienceCitationIndexExpanded
CurrentContents(CC)
Arts&HumanitiesCitationIndex

WoS (Web of Science) Web servis (odrava ge ISI) koji akademskoj zajednici nudi online
pristupsljedeimcitatnimbazamapodataka:

ConferenceProceedingsCitationIndex
ScienceCitationIndexExpanded

ISI(InstitutforScientificInformation)osnovan1960.,adanasuvlasnitvutvrtkeThomsonReuters


SocialScienceCitationIndex
Arts&HumanitiesCitationIndex
IndexChemicus
CurrentChemicalReactions

Nakontoznamogdjemoemonaiizvore,tenaineistrategijezatraenjeizvorapotrebno
je utvrditi i kriterije za izbor relevantnih izvora. Neville navodi etiri kategorije kriterija za
klasifikacijuizvora5:

1. Relevantnostiutjecaj
a. U kojoj mjeri je izvor mjerodavan i primjenjiv na problem / predmet
izuavanja
b. Daju li prezentirane informacije parcijalan ili ograniavajui pogled na
promatranutemu
c. Kolikojenainprezentacijeuizvoruujednaeniobjektivan
d. Jesulirazmotreniprotivniargumentiinakakavnain

2. Autoritet
a. Tkojeizdavailiokojojpublikacijijerije
b. IFzaznanstveneasopise
c. Citiranostizvora
d. Kredibilitetkojuizvorimazavasmoebitinezavisnapolaznatoka

3. Aktualnost
a. Kadajeizvorprviputobjavljen
b. Ima li izvor utjecaja na dananje trendove, saznanja, znanstvene teorije,
pristupe,poglede,tehnologije,metodeisl.
c. Da li je moda netko pokazao da izneseni pogledi u radovima starijeg
datumavienevrijedeupotpunostiilisamodjelomino

NevilleC.,TheCompleteGuidetoReferencingandAvoidingPlagiarism,McGrawHill,NewYork,2007.

10

4. Doseg
a. Koliko su univerzalne i openite ideje, pogledi, modeli, metode i zakljuci
izneseniuradu
b. Ima li sve ili barem neto od navedenog utjecaj na vei broj znanstvenih
disciplina,struka,tehnologijaisl.
c. Da li se rad odnosi samo na ue kulturne ili etnike grupe, geografska
podruja,periodvremenaisl.

4 Sustavicitiranjaireferenciranja

Nainecitiranjaireferenciranjaubitiodreujuopeprihvaenisustavireferenciranjai
citiranja.Rijejeoskupovimadefiniranihpravilaonainimanavoenjaizvorautekstuina
samomkrajuradauvidudetaljnihinformacijaoupotrebljenimizvorima.

Prvopraviloreferenciranja
Referencirajte tako da omoguite dovoljno informacija koje osuguravaju brzo i
jednostavno pronalaenje izvora na koje se pozivate. Drugim rijeima da svi koji itaju
va rad mogu samostalno provjeriti izvore koje ste naveli pomou informacija u listi
referenci.

4.1 Kratkapovijestcitiranjaireferenciranja

Veinasustavareferenciranjaicitiranjakojisudanasuupotrebisvojepoetkeimajuu20
tomst.(Vancouverski,IEEEstil,MLAstilModernLanguageAssociation,APAstilAmerican
PsychologicalAssociation)itouglavnomudrugojpolovicidvadesetogstoljea.
OdostalihstilovakojisekoristeHarvardskijeprviputupotrijebljenuraduiz1881.godine
Maturation, fecundation, and segmentation of Limax campestris autora Edward Laurens
Marka6. Pored zaetka novog sustava, u navedenom radu autor je postavio temelje

6
MarkE.L.(18471946)jebioeminentnizoologistiduljinizgodinadirektorHarvardskogzoolokog
laboratorija

11


ispravnom i potpunom nainu citiranja, te prikladne i uniformne metode povezivanja
referenci u tekstu s literaturom. Literatura je naravno u ovom sluaju bila po prvi put
posloena abecedno po prezimenu prvog autora iza ega je slijedila godina objave rada7.
PremaraspoloivimpodacimajouvijeknijejasnokakojeovajstildobionazivHarvardskistil
uurednikomuvodnikuuBritishMedicalJournaluiz1945.napisanojekakonepotvrena
anegdota kazuje da je engleski posjetitelj biblioteci Harvardskog muzeja zoologije
impresioniran nainom katalogizacije prema naelu autor datum nakon povratka u
EngleskuskovaonazivHarvardskisustav8.PremdanosinazivHarvardskisustav,interesantno
je napomenuti da nije slubeno prihvaen kao jedini sustav citiranja i referenciranja na
Harvardskomsveuilitu.
SlianrazvojimaojeiOxfordskisustav.Naime,HoraceHart(18401916)kojijetijekomtri
desetljearadiozavodeeizadavakekueuVelikojBritanijirazviojepriznatisustavpravilai
standarda koji su imali ulogu autoritativnog vodia pri pisanju i tiskanju raznih vrsta djela.
DokjeradiozaWoodfall&Kinder,tebiolanudrugeLondonAssociationsofCorrectorsof
thePress,autorjesnekolikokolega1864.godinesastavioprvuverzijuuvidulistepravila
koja su stalno aurirana i revidirana tijekom njegove duge karijere. Meutim, taj vodi
slubenojeobjaviotekOxfordUniversityPress1883.godineukojemjeHartradiouperiodu
od18831915.ToprvoizdanjepostalojepoznatopodskraenimnazivomHart'sRules,a
prvenstvenojetrebaoposluitikaosaetivodistandarnogstilatipografijeireferenciranja
za osoblje te izdavake kue. Kasnije je vodi proiren s gramatikim pravilima, nainima
upotrebeinterpunkcija,pravilimatiskanjaknjiga,monografija,disertacijaisl.,tejeobjavljen
1904.odstraneistogizdavaa.KaoiusluajuHarvardskogsustava,gdjejenazivizvedeniz
institucije u kojoj je autor radio, i ovaj sustav nije dobio naziv po njegovom autoru, ve u
ovom sluaju po izdavakoj kui koja je prva tiskala njegovo vano djelo. Oxfordski sustav
spada u tzv. fusnotne sustave citiranja i referenciranja, a upravo ti sustavi imaju najdulju
povijest.
Grafton u svom djelu The Footnote: A Curious History daje povijesni pregled razvoja
sustava referenciranja icitiranja razmatrajui razne oblike fusnotnih sustava kroz stoljea9.

CherninE.,TheHarvardsystem:amysterydispelled,BritishMedicalJournal,297(October1988),pp.
10621063
8

Ibid

GraftonA.,TheFootnote:ACuriousHistory,HarvardUniversityPress,1999.

12


Prema tom djelu razliiti oblici fusnotnog citiranja i referenciranja mogu se nai u djelima
koja datiraju od 12.st. Raznim analizama autor je ustanovio da su fusnote u tim sustavima
porednavoenjakoritenihizvoraimaleiulogupojanjavanjaautorovihmisli,idejailinekih
ne ope poznatih pojmova. esto su se upotrebljavale i za kratke ironine i dosjetljive
komentareizvanglavnogteksta,aubrojnimprimjerimazaiznoenjeradikalnihstavovakoji
se nebi mogli lako uklopiti u sam tekst bez naruavanja njegovog temeljnog koncepta i
integriteta. Vanost ovih sustava posebno raste nakon pronalaska tiskarskog stroja u 15.
stoljeu.Svedokraja19.st.predstavljajujedinioblikcitiranjaireferenciranjakadasejavljaju
vespomenutisustavi.

5 Najzastupljenijisustavicitiranjaireferenciranja

U dananje vrijeme postoji vei broj sustava za citiranje i referenciranje. esto se stilovi
(sustavi)razlikujuupravopremapotrebamaiosobitostimakojesejavljajuunutarpojedinih
znanstvenih podruja, polja ili samih znanstvenih disciplina kod pisanja razliitih vrsta
radova,pauglavnomsveznanstvenedisciplineimajuprihvaenjedandonajviedvasustava.
Najpoznatijiinajeeupotrebljavanisustavisu:

Harvardski(Autordatum)

IEEEnumeriki

Vancouverski

Oxfordski(fusnotni)

Veina visokokolskih ustanova u svijetu kao prvi preporueni stil citiranja i referenciranja
navodi Harvardski stil. Svaki od navedenih sustava podrazumijeva precizno definirani
skup pravila za navoenje izvora u tekstu, te nain njihovog navoenja u literaturi
odnosnobibliografiji.Postojerazliitinainiinterpretiranjapojedinogsustavatoznai
da pravilo kako se dotini tip izvora citira ili referencira nije striktno definiran u smislu da
postojemanjevarijacijeunutarsamogstila.Moemokazatidajedatokvirukojemrasponu
se moe vriti citiranje / referenciranje pojedinim stilom. U brojnim sluajevima neki
znanstveniilistruniasopisiprekouputaautorimadefinirajuvlastitestilovekojisunajee
13


hibridinavedenihstilova.Istojeisradovimakojeautorialjunaraznekonferencije,akoji
suprihvaenizaobjavljivanjeukonferencijskimizvjeima ConferenceProceedings
ovo se odnosi i za radove s konferencija koji su vie kvalitete, a koji e biti objavljeni u
proirenojverziji(extendedversion)utzv.PostConferenceReportu.

5.1 Podrujaprimjenestilova/sustava

Harvardskisustav
o Drutveneznanosti

Ekonomija,Menadment,Sociologija,Pedagogija

VeidioInformacijskokomunikacijskihznanosti

o BiomedicinaiZdravstvodjelominoprihvaen
o Mnogehumanistikeznanosti

Lingvistika,Fonetika,Semiologija

o Prirodneznanosti

Opabiologija,Ekologija,Fizika,Geografija,Matematika

o Tehnikeznanostiuglavnomprihvaeno

Elektrotehnika, Raunarstvo,Strojarstvo, Kemijsko inenjerstvo, itd.

Numerikistilovi
o IEEE(InstituteofElectricalandElectronicsEngineers)sustav

Automatika,Raunarstvo(djelomino),Elektronika,Elektrotehnika

o Vancouverski(abecednonumeriki)sustav

Medicinaibiomedicinskeznanosti

14


Oxfordski(fusnotni)
o Humanistikeznanosti

Filozofija,Teologija,Povijest,Arheologija

Povijestumjetnosti,Etnologijaiantropologija,Filologijaidr.

5.2 Opeosobitostisustava

Harvardski
o Utekstuseunutarzagradenavodeprezimenaautorailinaziviorganizacijaigodina
objaverada
o Svi koriteni izvori poredaju se abecedno u popisu literature, tj. upotrijebljenih
referenci
Numeriki(IEEEsustav)
o Svakiizvoroznaavasebrojemuzagradipremaredoslijedupojavljivanjautekstu

Neki broj moe se pojaviti vei broj puta ukoliko se spominje na vie
mjestautekstu

o Popis referenci / literatura slijedi brojane oznake pojavljivanja izvora u tekstu i

obrnuto

Prvosenavodeinicijaliimenaautora,apotomprezime

Vancouverski
o Svakiizvoroznaavasebrojemuzagradipremaredoslijedupojavljivanjautekstu

VrloslianNumerikom(IEEE)sustavu

o Listareferencisastavljasepremaredoslijedunavoenjaizvorautekstu

15

Bitna razlika u odnosu na IEEE sustav prvo se navode prezimena

autora,apotominicijali

Oxfordski(fusnotni)
o Citatzavravasfusnotnombrojanomoznakom(povienanumerikaoznaka)

Fusnotna oznaka treba doi iza toke ili zareza, ali prije dvotoke ili
oznaketokazarez

o Istiprincipseprimjenjujekaooznakabilokojegdrugogizvora
o Sveinformacijeoizvorunalazeseuzfusnotnunumerikuoznakunadnustranice

Primjenjujeseitavnizlatinskihskraenica(npr.ibid=istiizvor)

o Detaljnipopisreferencinalazisenakrajudokumentaporedanabecedno

Drugopraviloreferenciranja
Neovisnokojisustavcitiranjaireferenciranjaprihvatiliilitrebatekoristitiuvijekjevano
dasejednoznanomoeutvrdititopripadavama,atojepreuzetoizdrugihizvora

U sljedeih nekoliko poglavlja poblie emo se upoznati sa svakim od navedenih sustava

citiranja i referenciranja, ali prije toga korisno je ponoviti to podrazumijevamo pod
pojmovimaliteraturaibiliografija.

6 Literaturaibiliografija

Literaturasadrilistureferencikojesudirektnocitiraneiliparafraziraneutekstu,kaoipopis
svih ostalih izvora iji su elementi eksplicite upotrijebljeni u radu (tablice, grafikoni,
dijagrami,formule,izvodi,zakljuci,opisiisl.).Moemokazatidavrijedipravilozrcaljenja,jer
sve to je navedeno u tekstu rada kao preuzeti element iz radova drugih autora, mora se
nalaziti u popisu literature i obrnuto, svi izvori navedeni u detaljnom popisu literaturi
moraju se nalaziti negdje u tekstu rada. Bibliografija sadri detaljnu listu referenci koje se
16


mogunaiuteksturada,aliisveoneizvorekojisukoritenizaizraduipisanjerada,none
nalaze se direktno u tekstu rada. Bibliografija ukazuje na injenicu da je za provoenje
samogistraivanjaipisanjeradaprouenoipregledanoznatnovieizvoranegotoihsena
bilokojinainpozivalousamomteksturada.Bibliografijajeubitidetaljnalistasvihizvora
upotrebljenihzaizraduipisanjerada,akojisunabilokojinainautoru/autorimabitniza
danuproblematiku.

Bibliografija = literatura + svi ostali pregledani i proueni izvori koji

suautorimabitnizadanuproblematiku

7 Harvardskisustavcitiranjaireferenciranja

Harvardski sustav citiranja, kao i svi ostali sustavi citiranja koji su danas u upotrebi
podrazumijeva, kako je ve reeno, posebno definiran skup pravila pri navoenju izvora u
teksturadainjihovognavoenjauliteraturiodnosnobibliografiji.Izvorimogubitiraznovrsni
izasvakogpostojipravilokojegjepotrebnoslijeditipriprimjenitiizabranogsustavacitiranja.
Moetesesusrestisbrojnimvarijacijamaunainunjegovogkoritenja.Ovajsustavzahtjeva
dasezahvalite,odnosnopriznateizvorinformacija,ideja,podatakaisl.navespomenuta
dvanaina:

Unutartekstanedetaljneinformacije(najeeautorovoprezimeidatum
publiciranjareferenciranograda)

Upopisuliteraturenakrajuradadetaljneinformacijeoradunakojegse
pozivateiliijidiostedirektnocitirali

Abecedniporedakreferenciulitaraturiibibliografijipremaprezimenu
prvogautora

17


Fusnoteuovomsustavuslueiskljuivokadasupotrebnadodatnapojanjenja(misli,ideje,
pojmovi, napomene, izvodi, dokazi i sl.). Rije je o sustavu koji je najvie zastupljen u
znanstvenim publikacijama, a ve smo spomenuli da se preporua kao prvi stil na veini
akademskihustanovadiljemsvijeta.Naovomjemjestukorisnoponovnoistaknutidaveliki
broj znanstvenih i strunih asopisa autorima lanaka preko uputa autorima navodi koji
sustavcitiranjaekoristiti,kaoinakojinainradtrebabitioblikovan,stiliziran,tetotreba
sadravati.Uobiajenojedaautorimogudobitipredloakkojiimsluikaovodiljapripisanju
radakojegmisleobjavitiudotinomasopisu.

7.1 PrednostiHarvardskogstila

Izuzetnopraktiankadasusviizvoriutiskanojformispoznatimautorima

Jednostavanzaslijeenjekronolokogredarasprave,razvojaideje,teorijeisl.

Brzamogunostdodavanjailibrisanjaizvorautekstu,teulistireferenci

Posjedujepravilakojasujednostavnazausvajanje

Vepoznatizbrojnihknjiga,asopisa,prirunikaisl.

Tekstjemogueslijeditibezprekida

7.2 NedostaciHarvardskogstila

Vrlonepraktiankadasereferencirajuizvorinepoznatihautorailinepoznatihdatuma
objave

PosebnonepogodankadasuupitanjuizvorisInterneta

Znatnoproduljujetekstprinavoenjusekundarnihizvora

Ukolikotekstsadriveibrojizvoratadaprimjenaovogsustavaznatnoproduljuje
rad,tj.poveavaopsegrada

7.3 CitiranjeireferenciranjeutekstuprimjenomHarvardskogstila

Najeisluajeviprisastavljanju/izradiradasu:

o Direktnocitiranjejednareenicailicijeliodlomak
o Parafraziranjeideja,stavova,zakljuakaitd.drugogautora
18


o Preuzimanjeelemenataradovadrugihautora(slike,skice,grafovi,tablice,
dijagrami,opisi,itd.)

U sljedeim podpoglavljima navest emo osnovna pravila Harvardskog sustava koja se

koristepriizradi/pisanjurazliitihvrstaradovanaznanstvenom,strunomiliopenitobilo
kojemakademskomnivou.

7.3.1 Autorovoimecitiranoutekstu
Kadaseutekstureferenciranaradnekogautorauzautorovoimenavedenoutekstutadase
navodiprezimeautoraiuzagradigodinaobjaverada:

UsvomraduMinsky(1995)tvrdikako...
Dobiveni rezultati u potpunosti su u skladu s rezultatima istraivanja objavljenim u radu
Einsteina(1905).

7.3.2 Imenadvajuautorarazliitihradovacitiranauistojreenici

Utekstusereferenciranaradovedvajuautorauzdirektnonavoenjeimenaautorauistoj
reenicinavodiseprezimesvakogautoraiuzagradigodinaobjaverada:

Erwin(1967)iWilley(1968)sudokazalida.....

7.3.3 Imenadvajuautoraistogradacitiranautekstu

Utekstusereferenciranaraddvajuautorauznavoenjeimenaobajuautorautekstuse
navedeprezimeobajuautoraiuzagradigodinaobjaverada:
UsvomraduMinskyiPapert(1969)ukazalisunaogranienja....

19

7.3.4 Referenciranjenarad

Utekstusereferenciranaradilidioistraivanja,anenavodisedirektnoimeautorakaodio
tekstatadaseautorigodinaobjaveradanavodeuzagradamanakrajureenice.
Uobiajeni nain prikaza ponaanja subatomskih estica je preko tzv. Feynmanovih
dijagrama(Feynman,1960).

Ovakavnainreferenciranjautekstuseestonazivaidirektnoreferenciranje.

7.3.5 Radsdvaautora

Navode se prezimena oba autora i godina objave rada. Prezimena autora se odvajaju
veznikomi(and)iliprimjenomnjegovogsimbolikogekvivalentaznakampersand&.
Withlearning,selfreferentrialquantumsystemofthebrainmindbecomesbiasedinfavor
ofthelearnedresponse(Mitchell&Goswami,1992).

7.3.6 Zareferenciranjeradakojiimavieoddvaautoranavoenjemautora
utekstu

Utekstusepozivanaradkojiimavieoddvaautora,ausamomtekstusenavodeautori
navodisesamoprezimeprvogautoraiizanjegaopeprihvaenakraticaetal.(skr.odlat.et
aliiiostali).Prvoemonavestiprimjerzatzv.direktnoreferenciranjeovakvogsluaja:

UsvomraduZadehetal.(1975)pokazalisukakoseprimjenomfuzzyregulatora.....

Iliidirektnonakrajureenice:
Veprijejepokazanokakoseprimjenomfuzzyregulatora....(Zadehetal.,1975).

20

7.3.7 Referenciranjeveegbrojaradovaautoraijaimenanisudirektno
citiranautekstu

Utekstusepozivanarezultateistraivanja,zakljukeisl.veegbrojaradovabezdirektnog
navoenjaimenaautorautekstunakrajureeniceuzagradamasenavedusvaprezimena
autoraigodineobjaveradameusobnoodvojeneznakomtokazarez.
Mnogi teoretiari nastoje objasniti zato je dojenaka pretilost uzrok poveanom riziku od
pojaverazliitihvrstabolestiuodraslojdobi(Briggs,1993;Orwell,1994).

Moguejenavestiiveibrojradovaistimprincipom,alinajeesevrlorijetkonavodivie
odtrirada.

7.3.8 Nepoznatautor

U sluajevima kada nije poznat autor nekog rada koristi se skraenica Anon ili potpuno
Anonymous:
Poznatemarketinkestrategijeukljuuju....(Anonymous,2001)
Uobiejenajeakademskapraksaizbjegavatikoritenjeovakvihizvorakodkojihnijepoznat
autorilijepotrebnouloitidodatnitruduutvrivanjuautorstva.
7.3.9 Nepoznatagodinaobjaverada

Utakvimsluajevimakoristiseskraenican.d.(skr.odnodate).
Mandelbrot(n.d.)uvodinovuvrstuskupovatoakaukompleksnojravniniijegranicetvore
tzv.fraktale.
Iliidirektno:

Fraktalipredstavljajugranicenovevrsteskupovatoakaukompleksnojravnini(Mandelbrot,
n.d.).

21

7.3.10

Doslovnopreuzimanjedijelatekstadrugihautora

Vrijedesvapravilakojasmodosadanavelistimdasediokojisedoslovnopreuzimanavodi
unutarnavodnihznakova.Primjericezadoslovnocitiranjediretnimnainomimalibi:

Penrose(2007)tvrdi:KlasinateorijaVelikogpraska....

Cjelokupnidiokojisedoslovnocitiratrebabitiunutarnavodnihznakovanikakosamoprva
reenicausluajupreuzimanjaveegbrojareenica.
Iliidirektno:
KlasinateorijaVelikogpraska...(Penrose,2007).

Za ovaj sluaj posebno je interesantan proireni nain oznaavanja referenci dodavanjem

brojastranicakakobiseomoguilotolakepraenjeupotrijebljenihizvora.
KlasinateorijaVelikogpraska...(Penrose,2007,p.37).

Poredskraenicep.(skr.odlatpaperen.page)kojaoznaavasamojednustranicuestose
koristiiskraenicapp.(skr.odlat.plutapaperen.pages)toseodnosinastranice(npr.pp.
3237odnosilobisenarasponstranicanekogradaod32do37stranice).
Kod harvardskog citiranja pri doslovnom preuzimanju veeg dijela teksta se zbog
preglednostiizbjegavaupotrebanavodnihznakova,asamcitiranitekstsenavodikaozasebni
odlomaksuvlakomslijevaidesna.

To arrive at the simplest truth, as Newton knew and practiced, requires

years of contemplation. Not activity. Not reasoning. Not calculating. Not
busybehaviorofanykind.Notreading.Nottalking.Simplybearinginmind
whatitisoneneedstoknow(Brown,1977,p.110)

Dapojednostavnimo:

22


Koddoslovnogcitiranjadodvijelinijetekstauobiajenojekoristitiprincipsnavodnim
znakovima
Koddoslovnogcitiranjaveegdijela(duljegoddvijelinije)tekstaeesekoristi
principzasebnogodlomkasuvlakama
Kodparafraziranjanekogautorailigrupeautoranijepotrebnokoristinavodne
znakoveniodvojeneodlomkesuvlakama,vesamonavestiautora/izvorenave
opisanenaine

Prihvatljivo parafraziranje podrazumijeva da se originalno znaenje

nijeizgubilo,tedajepreciznonavedenizvororiginala.

7.3.11

Veibrojradovaistogautoraobjavljeniurazliitimgodinama

Utekstusepozivanaveibrojradovaistogautorakojiukazujunaistustvar,aobjavljenisuu
razliitim godinama navede se ime autora i godine objave radova kronolokim redom
meusobnoodvojenezarezom.Utomsluajuzadirektnoreferenciranjeimalibi:

Mamadani(2000,2001)iznosizakljuak.....

Iliidirektno:

Iznesenjezakljuakda....(Mamdani,2000,2001).

7.3.12 Veibrojradovaistogautoraobjavljenihuistojgodini

Udijelutekstapozivasenaradoveistogautorakojisuobjavljeniuistojgodinisvakomradu
sedodajemaloslovoa,b,citd.

23

U ranijim istraivanjima Searle (1987a) pokazano je da ..., no neto kasnija istraivanja

predloenaopetodstraneSearlea(1987b).....

Usluajudaradoviistogautoraobjavljeniujednojgodiniukazujunaistustvarimalibi:
Searle(1990a,b)jeistaknuovieputakako...

7.3.13

Radoviobjavljenipodokriljemraznihorganizacija

Kada se ne navodi pojedinani autor, odnosno autori, ve je rad objavljen od strane neke
organizacijekaotosutvrtke,udruge,dravneslubeiinstitucije,nevladineorganizacijeisl.
navodiseimeorganizacijeigodinaobjaverada:

Ministarstvozatiteokolia,prostornogureenjaigraditeljstva(2007)...

Dozvoljena je i upotreba slubenih kratica pojedinih organizacija koje se navode u zagradi

odmahizapunognazivaorganizacije.

7.3.14

Sekundarnereference

Pozivatesenaradijioriginal(primarniizvor)nisteizbilokojegrazloganistemogliproitati,
nego ste u radu drugog autora naili na njegovu referencu takav rad postaje tzv.
sekundarnareferencaikaotakvoggajepotrebnonavesti:

Whitehead(1912)kakojenavedenouraduRussella(1975)objanjava...

Iliidirektno:

Objanjenjeza.....(Whitehead,1912navedenouRussell,1975).
24

7.3.15

Tablice,slike,grafoviidijagrami

Bilokojimaterijalikaotosutablice,grafikoni,shematskiprikazi,dijagrami,slike,skiceisl.
kojisupreuzetiiznekogizvoratrebajubitireferenciranikaotakvi.Nunojedasvipreuzeti
materijalibuduzadovoljavajuekvalitetesobziromnanjihovuitljivostijasnou.
Tablicesereferencirajuiznadsamihtablicananaindasvakatablicatrebaimatijedinstveni
broj,pripadnoobjanjenje(kojepodatkeprikazujeestosegovori o tzv.imenutablice)i
izvor.

Tablica1BrojprodanihraunalauRH(Mati&Horvat,2007,p.47)

Godina
Prodano raunala [X1000]

2005

2006

15

17

Slike,dijagrami,grafovi,shemeisl.daklesveosimtablicareferencirajusepodnaslovom
Slikaizaegaslijedibroj,potomobjanjenjeinakrajuizvor:

SLIKA 1 PRIKAZ UNUTRANJOSTI HARD DISKA (SIMI, 2007, p.78)

25


Kao to je vidljivo iz navedenog primjera slike se, za razliku od tablica, referenciraju ispod
samihslika.Slikaipripadnareferencasecentriraju.Ubrojnimslujajevimamoguejeblago
odstupanje od navedenog naina i to da se izvor preuzete slike ili svega to pod tim
podrazumijevamo, te tablice navode odmah ispod pripadne oznake i objanjenja / naziva.
Tipian primjer ovakvog naina referenciranja dat je na sljedeoj stranici. Koji kod nain
izabralidovoljnojedabudetedosljedniprinjegovojupotrebikrozcijelirad.

SLIKA 2 GRAFIKI PRIKAZ POTRONJE GORIVA PO AUTOMOBILIMA TVRTKE NEUSTAHIJE BRZI

(JERKOV ET AL. 2007, P.44)

SLIKA 3 SKLOPOVSKO RJEENJE BOOTHOVOG ALGORITMA ZA MNOENJE

(CAVANAGH, 1984)

26

Tablica2PrikazbrojanoenjauhotelskomnaseljuSimplythebest
(Teufre,2010,p.105)

Godina

2007

2008

2009

Brojnoenja[X100]

100

125

90

Referencu tablice, kao i samu tablicu mogue je centrirati, ali ne nuno. Vrijedi samo
preporukadosljednostikaoiuprethodnomsluaju.Ovdjesunavedeniprimjeripreuzimanja
navedenih elemenata kada je poznat autor i svi ostali potrebni podaci za referenciranje u
tekstuinasamomkrajuupopisuliterature,tj.najeekadajerijeotiskanomizvoru.No
veliki broj tablica, slika, shema, dijagrama i sl. preuzima se s Interneta to autorima stvara
manje probleme kod referenciranja u biti ako se prisjetimo, reeno je da jedan od
nedostatakaHarvardskogsustavaupravojestereferenciranjeizvorasInterneta.Istovrijedii
za bilo koji drugi elektroniki oblik izvora. Za sada jo uvijek ne postoji slubena verzija
Harvardskogsustavaprinavoenjurazliitihoblikaelektronikihizvorauteksturada,pase
postavljapitanjekakopostupitiutakvimsluajevima,adasenenaruisamabitHarvardskog
sustava. Za njihovo navoenje u popisu literature postoje neki dogovoreni oblici to ete
moi vidjeti u daljnjem dijelu ovog vodia. Ovo to slijedi je u biti preporuka i osobna
interpretacija Harvardskog stila u takvim prilikama. Pri toj interpretaciji osnovna vodilja je
biladasebudetojemoguevieuduhuHarvardskogsustava,tedaseosiguradovoljna
razinajasnoeitonostiinformacijaoupotrijebljenimizvorima.Krenimoredoms nainom
navoenja tih izvora u samom tekstu rada standardno ovaj sustav prvo podrazumijeva
navoenje prezimena autora no za te izvore autor je najee nepoznat, pa je mogue
postupitiposljedeojpreporuci:

Prezimeautorailiurednikailinazivorganizacije/tvrtke/institucije
o Upravonavedenimredomznaiukolikonijejasnotkojeautoriliurednik,
tekondabisekoristionazivorganizacije/tvrtke/institucije

27


o Ukolikonijepoznatninazivorganizacije/tvrtke/institucijekoristiteoznaku
Anonymous_1ilivekojirednibrojideporedu

Postandardnojprimjenislijedilabigodinaobjaverada,tj.izvora.Kodelektronikihizvora,a
posebicekodonihkojisudobavljenisInternetadatumnastanka,tj.objaveizvoraestoje
velikanepoznanica.Onotosemoekoristitijedatumpristupatakvomsadraju,alinesamo
godinanegopunioblikdan/mjesec/godina.IzvorisInternetakarakteriziranisunestalnou,
odnosno esti su primjeri kada se nekom izvoru nakon nekog vremena uope ne moe
pristupitijerganinemailijepremjetennadruguvirtualnulokaciju.Upravostoga,bilobi
dobro da se svi tako iskoriteni elementi snime u elektronikom obliku, a prema potrebi i
ispiu,tepostaveuregistratorilifasciklu,kakobisepremapotrebimogladokazativaljanost
izvora na koji se poziva. Umjesto oznake stranice ili raspona stranica mogue je koristiti
oznakuurliskljuivokakobisenaglasilidaseradioizvorusInternetapotpuniURLnavodi
seupopisuliterature.Tipianprimjerovihpreporukaprikazanjenaprimjerureferenciranja
sljedeeslike:

SLIKA 4 KONCEPT UENJA NA TEMELJU ISKUSTVA

(Thompson & Businessballs, 11/01/2010,url)

U ovom primjeru poznat je naziv organizacije (Thompson & Businessballs) datum pristupu
sadraju je 11/01/2010, a oznaka url upuuje da je rije o izvoru s Interneta. Ukoliko ne
bismo znali ni ime organizacije tada bi izvor naveli na sljedei nain (Anonymous_5,
11/01/2010,url)gdjejerednibrojubitirednibrojanonimnogizvorakoritenogusamom
28


radu.Potpunoanaloganprincipvrijediipricitiranjuiliparafraziranjutakvihizvora.

7.3.16

Pravilainorme

Navodisenazivpravilnikaobjavljenoguslubenomglasilu:
....(Pravilnik,2002).

Akojerijeoviepravilnikaobjavljenihuistojgodinidodajusemalaslovaizagodineobjave,
akojaodgovarajukronolokomreduobjavljivanjepojedinihpravilnika:
....(Pravilnik,2003a;Pravilnik2003b).
Kodcitiranjanormiutekstusenavodibrojnormeukljuujuigodinuobjave,npr.(ISO520,
1977).

7.3.17

Podjele,nabrajanja,matematikiizvodiiformule

Koriste se sva pravila kao i do sada s tim da prije podjele ili nabrajanja navodimo izvor,
potomizadvotokeslijedipodjelailinabrajanje.Istiprincipsekoristiizaformuleiizvode.
Nijepotrebnoreferenciratinekeopepoznatepodjele,formuleiliizvode.

7.4 Navoenjereferenciuliteraturi/bibliografijiprimjenom
Harvardskogsustava
U dosadanjem dijelu govorili smo iskljuivo o primjeni pravila Harvardske notacije za
referenciranje unutar samog teksta rada. Jo nam preostaje navesti pravila tog stila za
pisanjeliteratureodnosnobibliografije.Osnovnopravilojedaseabecednimredomnavedu
svi izvori prema prezimenu prvog autora ili naslova, ukoliko autor nije poznat. U sljedeim
odlomcimadetaljnijeemoprikazatitapravilazarazliitevrsteizvora.

29

7.4.1 Knjige

Potrebnielementizareferenciranjeknjigasu:

Autor,Inicijal(i),(Godina),Naslovknjige,Izdanje(samousluajudaseneradioprvom
izdanju),Mjestoizdavanjaknjige:Izdava.
Primjeri:
Jedanautor

Clinch, P., (2001), Using a Law Library: A Student's Guideto Legal Research Skills, 2nd ed.,
London:Blackstone.

Dvaautora

Kirk,J.&Munday,R.J.,(1988),NarrativeAnalysis,3rded.,Bloomington:IndianaUniversity
Press.

Vieodetiriautora
Grace,B.etal.,(1988),AHistoryoftheWorld,NewYork:PrincetonUniversityPress.

Organizacija

International Association of Universities, (2000), World List of Universities: And Other

InstitutionsofHigherEducation,22nded.,London:Macmillian.

30


Uredniciknjige

Keene,E.ed.,(1988),NaturalLanguage,Cambridge:UniversityofCambridgePress.
Silverman,D.F.&Propp,K.K.eds.,(1990),TheActiveInterview,BeverlyHills:Sage.

Kraticaed.jeskraenicaoden.editorurednikiuovomnaemprimjeruoznaavaurednika
navedeneknjige.Istotakoeds.jeskraenicaoden.editorsuredniciioznaavadajeknjiga
ureenaodstraneveegbrojaurednika(unaemsluajudva).

7.4.2 Referenciranjenastranicuknjige,dioilipoglavlje

Primjerzapoglavlje:
Bronson,R.&Naadimuthu,G.,(1997),Schaum'soutlineofoperationsresearch,2nded.,US:
McGrawHill,Ch.3.
Primjerzastranicu:
Penrose,R.,(1995),ShadowsoftheMind,London:VintageScience,p.215.
Primjerzadioknjige
Kononenko, I. & Kukar, M., (2007), Machine Learning and Data Mining: Introduction to
PrinciplesandAlgorithms,Chichester,UK:HorwoodPublishing,pp.7784.

7.4.3 Elektronikeknjige

Udananjevrijemesesvevieporedtiskanihizdanjaknjigauupotrebimogunaiieknjige,
prvenstvenozbogjednostavnognainadistribucijeelektronikimputem(Internet,CDiliDVD
medijiisl.).Prinavoenjuelektronikihizdanjaknjigapotrebnojenavestisljedeepodatke:
ZaeknjigukojasenalazinaobjavljenomCDiliDVDmediju
31


Autor,Inicijal(i),(Godina),Naslovknjige,[CDiliDVD],Izdanje(samousluajudaseneradio
prvomizdanju),Mjestoizdavanjaeknjige:Izdava.

Primjer:
Fishman,R.,(2005),TheRiseandFallofSuburbia,[CD],Chester:CastlePress.

Zaeknjigukojojsmopristupiliprekobazepodataka

Autor,Inicijal(i),(Godina),Naslovknjige,[ebook],Izdanje(samousluajudaseneradio
prvom izdanju), Mjesto izdavanja e knjige: Izdava, pristupljeno preko Naziv baze
podataka,<URLzatueknjigu>,[datumpristupa].

Primjer:
Wells, A. T., (2005), Commercial Aviation Safety, 3rd ed., New York: McGraw Hill,
pristupljenoprekoNetLibrary,<www.netlibrary.com>,[15.12.2005.].

7.4.4 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu

Autor,Inicijal(i),(Godina),Nazivlanka,Puninazivasopisa,Volumen(Broj),stranice.
Primjeri:
Boughton, J.M., (2002), The Bretton Woods Proposal: An Indepth Look, Political Science
Quarterly,42(6),pp.564578.
Carter,F.&Neville,T.,(2008a),QuantumRealityofGenetics,Nature,454(7193),pp.234
250.
Carter,F.&Neville,T.,(2008b),EpigeneticsinReview,Nature,454(7199),pp.180202.

32


Foster,H.etal.,(2008),PerceptionandMind,Science,321(5884),pp.121145.
Lucas,P.,(1995),LogicEngineeringinMedicine,KnowledgeEngineeringReview,10(2),pp.
153159.

7.4.5 Elektronikiobliklanakaobjavljenihuznanstvenimistrunim
asopisima

Autor,Inicijal(i),(Godina),Nazivlanka,Puninazivasopisa,[vrstamedija],Volumen(broj),
stranice,<raspoloivona:URL>,[datumpristupa].
Primjeri:
Boughton, J.M., (2002), The Bretton Woods Proposal: An Indepth Look, Political Science
Quarterly, [Online], 42 (6), <raspoloivo na: http://www.pol.upenn/articles (Blackwell
ScienceSynergy)>,[pristupljeno12.06.2005].
Hamill,C.,(1999),AcademicEssayWritingintheFirstPerson:AGuideforUndergraduates,
Nursing

Standard,

[Online],

13

(44),

pp.

3840.,

<raspoloivo

na:

http://libweb.anglia.ac.uk/ejournals/333>,[pristupljeno20.07.2005.].

7.4.6 Znanstveniistruniradukonferencijskomzborniku

Autor,Inicijal(i),(Godina),Naslovrada,Urednikilinazivorganizacije,Naslovzbornikailinaziv
konferencije,Mjestoodravanjakoferencije,Datumodravanja,Mjestoizdavanja:Nakladnik,
straniceoddo.
Primjer:
ChungLung, H., ChiChun, L., ChinLong, T., (2004), Mobile Privacy and Identity
Management,Roi,N.&Begui,D.eds.,Proceedingsof12thInternationalConferenceon
Software, Telecommunications and Computer Networks, SoftCOM 2004, Split Dubrovnik,
CroatiaVenice,Italy,October1013,2004.,Split:UniversityofSplit,pp.1721.

33

7.4.7 Diplomskirad,magistarskiradidisertacija

Autor,Inicijal(i),(Godina),Naslovrada,Vrstarada,Fakultet,Sveuilite.
Primjer:
Smith, W., (2005), New Mapping Strategies in Adaptive MIMO Systems, PhD Thesis,
UniversityofLiverpool.
upan, B., (2007), Mulitmedijski prijenos u mobilnim mreama, Diplomski rad,Fakultet
ElektrotehnikeStrojarstvaiBrodogradnje,SveuiliteuSplitu.

7.4.8 Citiranjezakona,pravilnikaiuputa

Naslov publikacije u kojoj je zakon objavljen (godina izdavanja) Naslov zakona : podnaslov.
Mjestoizdavanja:Nakladnik,oznakasveska/godita(broj),str.poetnazavrna.
Primjer:
Narodne novine (1992) Zakon o visokim uilitima. Zagreb: Narodne novine d.d., 49 (1), str.
21422159.
Primjerzapravilnikobjavljenuslubenomglasilu:
Pravilnikonavodenjuhranjivihvrijednostihrane(2004)Narodnenovine153,Zagreb.
7.4.9 Norme

Primjerzanorme
ISO520:1977,CerealsandpulsesDeterminationofthemassof1000grains.
HRN ISO 711:1999, itarice i proizvodi od itarica Odreivanje koliine vode (osnovna
referentnametoda).

34

7.4.10

Citiranjepublikacijainternacionalnihorganizacijaidrugih
izvjetaja

Prezime, inicijal(i) autora, urednika ili tijela odgovornog za dokument (godina izdavanja).
Naslovdokumenta:podnaslov.Mjestoizdavanja:Nakladnik.
Primjeri:
Guilbert, J., (1987) Educational handbook for health personnel. Geneva: World Health
Organisation.
United Kingdom Central Council for Nursing and Midwifery (1986) Project 2000: a new
preparationforpractice.London:UKCC.

7.4.11

Citiranjewebizvora

PrilikomnavoenjaWebizvorapotrebnojeimatinaumunekolikoosnovnihnedostatakakoji
susvojstvenitimizvorima:
moguivisokstupanjnepouzdanostiinformacija
nestalnostizvora
estojenemogueutvrditiautorstvo,datumobjaveisl.

NepisanopravilopriupotrebiovihizvorajedaspremitecijeluWebstranicuskojestenabilo
kojinainpreuzelinekimaterijal.Navodisesljedee:
Autor, Inicijal(i)., (Godina objave), Naslov dokumenta ili stranice. [medij], <raspoloivo na:
URLsadraja>,[datumpristupasadraju].
Primjeri:
ScottishIntercollegiateGuidelines,(2001),Hypertensionintheelderly.(SIGNpublication20)
[Internet],

<raspoloivo

na:

http://www.sign.ac.uk/pdf/sign49.pdf>,

[pristupljeno

17.03.2005]
35


Boots Group Plc., (2003), Corporate social responsibility. [Internet], <raspoloivo na:
http://www.BootsPlc.Com/Information/Info.Asp?Level1id=447&Level 2id=0>, [pristupljeno
23.07.2005].

Defoe,D.,(1999),ThefortunesandthemisfortunesofthefamousMollFlanders.[Internet],
<raspoloivona:http://Promo.Net/Cgi
Promo/Pg/T9.Cgi?Entry=370&Full=Yes&Ftpsite=Http://www.Ibiblio.Org/Gutenberg/>,
[pristupljeno18.11.2005].

TescoPlc.,(2002),AnnualReportandfinancialstatements2002.[Internet],

<raspoloivona:
http://81.201.142.254/Presentresults/Results2001_02/Prelims/Report/
[pristupljeno1812.2005].

Jonekispecijalnisluajevi:

slubenewebstranice(organizacije,udruenja)
IFIS (2007) Food Science Central. IFIS International Food Information Service,
<http://www.foodsciencecentral.com>,[pristupljeno13.prosinca,2007.]

U.S.DepartmentofAgriculture,AgriculturalResearchService.2007.USDANationalNutrient
Database for Standard Reference, Release 20. Nutrient Data Laboratory Home Page,
<http://www.ars.usda.gov/ba/bhnrc/ndl>,[pristupljeno10.sijenja,2008.]
webstranicanepoznatogautora
Anonymous (2002) Sirovine i sastojci energetskih ploica, <http://www.vitamini.hr>,
[pristupljeno11.prosinca,2007.]
osobnawebstranicaautora
Garfield,

E.

(2007)

Eugene

Garfield,

Ph.D.

Home

Page,

<http://www.garfield.library.upenn.edu>,[pristupljeno12.studenog,2007.].
36

8 Numerikistilovi

Najzastupljeniji numeriki stilovi u iroj upotrebi su Vancouverski i IEEE sustav. Openito,

osnovnarazlikaizmeuovihstilovaiHarvardskogstilajeunainunavoenjareferenciizvora
uteksturadaipopisuliterature.Utekstuseizvorireferencirajubrojevimakojiodgovaraju
redoslijedupojavljivanjaizvorauradu,dokjepopisliterature/bibliografijeorganizirankao
numeriranalistaukojojbrojeviodgovarajuslijedunavoenjaizvorausamomteksturada.U
obastilabrojevisenalazeunutaruglatezagrade.Istibroj semoeponovitiveibrojputa,
akosepozivaveibrojputanaistiizvorunutarrada.
VancouverskistiljepredloenodstraneICMJE(InternationalCommitteeofMedicalJournal
Editors) i osnovni vodi za ovaj stil je International Committee of Medical Journal Editors
uniformrequirementsformanuscriptssubmittedtobiomedicaljournals:samplereferences.
S druge strane IEEE stil je predloen od istoimene organizacije Institute of Electrical and
ElectronicsEngineers,teosnovnivodizaprimjenuovogstilapredstavljaIEEETransactions,
Journals,Letters:InformationsforAuthors.
Unainunavoenjareferenciunutartekstaradaizmeuovadvastilanemanikakvihrazlika,
a minorne razlike postoje u popisu literature. Te razlike emo navesti komparacijom ovih
stilovakroznekolikokonkretnihprimjera.

8.1 Referenciranjeutekstu

Svakareferencaimapridruenjedinstvenibrojkojisenavodiunutaruglatihzagradauistoj
linijiteksta,aprijeznakainterpunkcije.Navestemonekolikoprimjeraprimjeneobastilapri
pozivanjunaizvoruteksturada:
"...endofthelineformyresearch[13]."
"Thetheorywasfirstputforwardin1987[1]."
"Scholtz[2]hasarguedthat......."
"Severalrecentstudies[3,4,15,16]havesuggestedthat..."
"Forexample,see[7]."

37


Autor niti godinu nije potrebno navesti ukoliko nisu relevantni za dio teksta u kojem se
pojavljuju.Takoer,nijepotrebnonapisati...ureferenci[23]...dovoljnoje...u[23]
....Ujednomodgornjihprimjeranavodisesluajkadasepozivamonaveibrojizvora:
"Severalrecentstudies[3,4,15,16]havesuggestedthat..."
Prihvatljivojenavestiistouobliku:
"Severalrecentstudies[3],[4],[15],[16]havesuggestedthat..."
Kadasepozivanaizvoreunizumoemoimatijedanodnavedenadvanaina:
Theoriesoflearning,teachingandrelatedtheoriesofknowledgeevaluationareasdiverseas
theworldinwhichwelive[8],[9],[10],[11],[12].
Ili
Theoriesoflearning,teachingandrelatedtheoriesofknowledgeevaluationareasdiverseas
theworldinwhichwelive[8][12].
Prihvatljivojeisljedee:
Theoriesoflearning,teachingandrelatedtheoriesofknowledgeevaluationareasdiverseas
theworldinwhichwelive[812].
Usluajevimakadasepozivanaistiizvorkojijevereferenciran,alinadrugustranicutada
seprimjenjujeoznakadvotokeizarednogbrojareferenceipripadnastranica:
... Bartley [9:3] states that the possibility of checking and measuring the output results
(outcomes)isthemainfactorinthecredibilityofonlinecourses.
Moguejeinasljedeinain:
... Bartley [9, p. 3] states that the possibility of checkingand measuring the output results
(outcomes)isthemainfactorinthecredibilityofonlinecourses.

38


Dobrestranenumerikihstilovasuzanemarivutjecajnakonaniopsegrada,jednostavnosti
preglednost pri pozivanju na istu referencu preko jedinstvenog broja, kao i smanjenje
mogunostiizostavljanjanekogizvoraupopisuliterature.Osnovninedostatakjemogunost
pogreke pri auriranju referenci u radu i utroak vremena koji je potrebno uloiti u tom
procesu.

8.2 Navoenjereferenciuliteraturi/bibliografiji

Buduidasurazlikeizmeuovadvastilazanemarivepravilazanavoenjenajeihtipova
izvora u popisu literature navodit emo komparativnom metodom. Naravno da nema
potrebedapamtiteoverazlike,veeteveinupravilaonogstilakojibudeteviekoristilis
vremenom usvojiti, a prema potrebi ete pri ruci imati ovaj ili slian vodi za citiranje i
referenciranjeukojegetezaviritikadavamnekopraviloizpojedinogsustavabudetrebalo.
Sjetitesesamodaporedsvakereferencetrebastajatirednibrojuuglatimzagradamapod
kojimsepojavljujeutekstu.

8.2.1 Knjige

Vancouver
HallJ.S.BeyondAI:creatingtheconscience
ofthemachine,NewYork:Prometheus
Books;2007.

IEEE
J.S.Hall,BeyondAI:creatingtheconscience
ofthemachine,NewYork:Prometheus
Books,2007.

Naslov knjige kod IEEE stila je obavezno u kurzivu. Ukoliko se poziva samo na poglavlje ili
raspon stranica tada u se oba stila iza godine izdanja navodi ch. (chapter) i pripadni broj
poglavljailipp.(pages)iodgovarajuirasponstranica(npr.pp.127135).

8.2.2 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu

Vancouver
LeeC,EdenM,UnserM.Highqualityimage
resizingusingobliqueprojectionoperators,
IEEETransactionsonImageProcessing,1998;
7;May,679692.

IEEE
C.Lee,M.Eden,andM.Unser,High
qualityimageresizingusingoblique
projectionoperators,IEEETransactionson
ImageProcessing,vol.7,pp.679692,May
1998.

39


Naziv publikacije u IEEE stilu obavezno se treba napisati u kurzivu, a naslov rada navesti
unutarnavodnihznakova.

8.2.3 lanakobjavljenukonferencijskompriopenju

Vancouver
ChristensenS,OppacherF.Ananalysisof
Koza'scomputationaleffortstatisticsfor
geneticprogramming.In:FosterJA,LuttonE,
MillerJ,RyanC,TettamanziEG,eds.Genetic
programming.EUROGP2002:Proceedingsof
the5thEuropeanConferenceonGenetic
Programming;2002Apr35;Kinsdale,
Ireland.Berlin:Spring;2002.pp.182191.

IEEE
S.ChristensenandF.Oppacher,Ananalysis
ofKoza'scomputationaleffortstatisticsfor
geneticprogramming,inProceedingsofthe
5thEuropeanConferenceonGenetic
Programming,2002,pp.182191.

8.2.4 IzvorisInterneta

Vancouver
IEEE
IEEE[homepageontheInternet].New
IEEE(2006,Oct).IEEEHomepage.Available:
Jersey:TheInstitute.2006.[cited2006Oct
http://www.ieee.org/portal/site
16],AbouttheIEEE;Availablefrom:
http://www.ieee.org/portal/site

Ukoliko je poznat sam autor tada se navodi prezime i inicijali imena autora kod
Vancouverskogstila,ainicijaliimenaiprezimekodIEEEstila.Zasluajevekadanijemogue
utvrditi pripadnost sadraja koji se preuzima s Interneta koristi se oznaka Anonymous s
pridruenimrednimbrojemkodobastila.

Vancouver
RonaldK,CrossA.W.,PhelpsA.D.R.,HeW.
Observationsofdynamicbehaviourinan
electroncyclotronmaseroscillator.Journal
ofPhysics[Internet].2001Feb[cited2002
Aug];34(3).Availablefrom:
http://www.iop.org/EJ/article/0022
3727/34/3/104/d103l4.html

IEEE
K.Ronald,A.W.Cross,A.D.R.PhelpsandW.
He(2001,Feb).Observationsofdynamic
behaviourinanelectroncyclotronmaser
oscillator.JournalofPhysics,D:Applied.
Physics.[Online].34(3),L17L22.Available
athttp://www.iop.org/EJ/article/0022
3727/34/3/104/d103l4.html

Lakojezauoitidakodsekodobastilaneupotrebljavaskraenicaetal.zasluajevekada
postojivieodtriautora,toznaidajepotrebnonavestisveautorerada.
40

9 Oxfordskistil

Oxfordskistilkojiseuglavnomkoristiuhumanistikimznanostimapoznatjeipodbrojnim
drugim nazivima Chicago stil, Turabian stil i Cambridge stil. Ovaj stil referenciranja
karakteriziran je primjenom brojanih eksponentnih oznaka, pa bi u njemu oznaka1
oznaavalapozivanjenaprviizvor,oznaka2nadrugiitakoredom.Prisvakompozivanjuna
isti izvor dodijelit e mu se nova brojana oznaka svaki izvor moe imati vie razliitih
brojanih oznaka ovisno koliko se puta poziva na taj isti izvor u radu. Te brojane oznake
direktnosupovezanesdetaljniminformacijamaoizvorunadnustranice,patadagovorimo
otzv.fusnotama(footnotes)ilinakrajuradakrajnjebiljeke(endnotes).Objemetodesu
dozvoljeneiakoseuglavnomeekoristiprvametoda,paemoseudaljnjemdijeluteksta
orijentiratisamonatajnain.Nakrajusamogradauobasluajapotrebnojenavestidetaljne
informacijeoizvorimauviduabecednoposloenelisteliteratura/bibliografija.Korisnoje
napomenutidakodovogsustavafusnotenesluesamozapruanjeinformacijaokoritenim
izvorimaveizaiznoenjekomentara,pojanjenjeautorovihmisli,ideja,stavova,nekihne
opepoznatihpojmova,izvoda,dokazaisl.

9.1 PrednostiOxfordskogsustava

Veiniautorajepoznatizbrojnihknjigairadova
Jednostavno se mogu razluiti primarni i sekundarni izvori davajui informacije o
primarnomisekundarnomizvoruufusnotama
itatelj moe odmah dobiti informacije o koritenom izvoru bez potrebe za
pogledavanjemupopisliterature/bibliografije

9.2 NedostaciOxfordskogsustava

Veomanepraktianzaunoenjeizmjenailidodatakaodnosidostavremena
Usluajuveegbrojafusnotinastraniciodvlaisepanjaodglavnogteksta
Usluajevimanepravilnogsmjetanjafusnotnihoznakanemoguejeutvrditikojidio
tekstapripadakojemizvoru

41

9.3 Navoenjeizvorautekstu

Citati se navode unutar navodnih znakova i obino u kurzivu. Svaki citat zavrava s
pripadnom fusnotnom oznakom koja se navodi iza toke ili zareza, ali prije dvotoke ili
oznake toka zarez. Isto pravilo vrijedi i za parafrazirane dijelove, te kod oznaavanja bilo
kojeg drugog elementa (slika, grafikon, dijagram, tablica itd.) preuzetog iz nekog izvora.
Odstupanjaodovihpravilasumoguasamounekimsluajevimakadasedirektnoutekstu
navodiautor,imemetode,nazivzakona,aksiomaisl.Utimsluajevimafusnotnaoznakase
navodiodmahizatihnaziva/imena.Detaljnainformacijaoizvorunadnustranicenavodise
premaistimpravilimapremakojimasenavodeuliteraturi/bibliografijitoemonavestiu
sljedeimpodpoglavljima,baremtosetienajviekoritenihtipovaizvora.Korisnojesamo
jo navesti najee koritene skraenice koje se susreu u ovom stilu, a sve u cilju
izbjegavanjaponavljanjainformacijaoizvorimakadaseveibrojputapozivanaistiizvor:

Ibid(lat.ibidem)Istomjesto,naistommjestuuistojknjizi,uprethodnojreferenciisl.
esto se iza te skraenice prema potrebi stavlja oznaka poglavlja, stranice ili raspona
stranica.
Op. cit. (lat. Opus citatum / Opere citato) citirani rad / iz citiranog djela koristi se za
daljnjepozivanjenavecitiranirad,alineonajkojimuneposrednoprethodi(zatosekoristi
ibid).Kadasekoristiestoseprijesameskraenicenavodiautorovoprezimeigodinaobjave
rada na koji se poziva, a iza nje oznaka poglavlja, stranice ili raspona stranica kako ve
okolnostizahtjevaju.
Loc.cit.(lat.Loccocitato)nacitiranommjestuoznaavaistomjesto(stranicu)uprije
citiranomradu.

Primjeriprimjeneskraenica:
Ibid
10.GRAFTON,A.TheFootnote:acurioushistory.Cambridge,MA:HarvardUniversityPress,
1997.p.71
11.ibid,p.77

42

Op.cit.

9.KONONENKO,I.&KUKAR,M.MachineLearningandDataMining:Introductionto
PrinciplesandAlgorithms,Chichester,HorwoodPublishing,2007.ch.5
10.WONDERLAND,K.Languageinuse,NewYork,Springer,1999.
11.KONONENKO,I.&KUKAR,op.cit.ch7

Loc.cit.

5.VARGA,M.,URKOK.etal.Informatikauposlovanju,Zagreb,Element,2007.p.123
6.DELLAVALLE,R.P.etal.Going,going,gone:lostInternetreferences.Science,2003.vol.
302,pp.787788
7.VARGA,M.,URKOK.etal.,loc.cit.

9.4 Navoenjeupopisuliterature/bibliografiji

Ograniitemosesamonanajeekoriteneizvore,azasveostaleoblikeizvoraprimjere
moetenaiuizvorimanavedenimulistireferenciiliubrojnimvodiimazaprimjenuovog
stilanaInternetu.

9.4.1 Knjiga

GRAFTON,A.TheFootnote:acurioushistory.Cambridge,MA:HarvardUniversityPress,
1997.p.71

KONONENKO,I.&KUKAR,M.MachineLearningandDataMining:IntroductiontoPrinciples
andAlgorithms,Chichester,HorwoodPublishing,2007.ch.5

VARGA,M.,URKOK.etal.Informatikauposlovanju,Zagreb,Element,2007.

Naslovknjigedolaziukurzivu,aprezimeautoraiinicijaliimenauverzalu(velikimslovima).

9.4.2 lanakobjavljenuznanstvenomilistrunomasopisu

DELLAVALLE,R.P.etal.Going,going,gone:lostInternetreferences.Science,2003.vol.302,
pp.787788

Nazivasopisapotrebnojenavestiukurzivu.

43

9.4.3 IzvorsInterneta

MEREDITH,S.andENDICOTT,T.TheOxfordstandardforcitationoflegalauthorities,2005.p.
17.Availableathttp://denning.law.ox.ac.uk/published/oscola.html[Accessed25/07/2007].

Popiskoritenihreferenci
AngliaRuskinUniversity,UniversityLibrary,HarvardSystemofReferencingGuide,July
2007,[Internet],<raspoloivona:
http://libweb.anglia.ac.uk/referencing/files/Harvard_referencing.pdf>,[pristupljeno
03.svibnja,2008.].
Belak,S.,(2005),Uvoduznanost,ibenik:Visokakolazaturistikimenadmentuibeniku.
Cavanagh,J.J.F.,(1984),DigitalComputerArithemtic:DesignandImplementation,US:
McGrawHill.
Chernin E., (1988), The Harvard system: a mystery dispelled, British Medical Journal,
297(October1988),pp.10621063
IEEEPeriodicalsTransactions/JournalsDepartment,IEEETransactions,Journalsand
Letters:Informationsforauthors,January2006,[Internet],<raspoloivona:
http://www.ieee.org/portal/cms_docs/pubs/transactions/auinfo03.pdf>,[pristupljeno10.
Veljae,2010.].
InformationServiceDivision,UniversityofSalford,PlagiarismexplainedandBibliographic
citation:TheHarvardSystem,[Internet],<raspoloivona:
http://www.isd.salford.ac.uk/help/general/bibcit.pdf>,[pristupljeno02.svibnja,2008.].
InternationalCommiteofMedicalJournalEditors(ICMJE),UniformRequirementsfor
ManuscriptSubmittedtoBiomedicalJournals:Samplereferences,[Internet],<raspoloivona:
http://www.icmje.org>,[pristupljeno12.Veljae,2010.].
JokiM.,(2007.),Bibliometrijskiaspektivrednovanjaznanstvenograda,Sveuilinaknjiara,
Zagreb.
Grafton,A.,(1999),TheFootnote:acurioushistory.Cambridge,MA:HarvardUniversity
Press.
Klai,B.,(1990.),Rjenikstranihrijei,Zagreb:NakladnizavodMH.
44


Lipson,C.,(2006),CiteRight,Chicago:ChicagoPress.
Neville,C.,(2007)TheCompleteguidetoreferencingandavoidingplagiarism,NewYork:
McGrawHill.
PrehrambenoBiotehnolokiFakultetSveuilitauZagrebu,Uputstvazaizradudiplomskog
rada,[Internet],<raspoloivona:
http://www.pbf.hr/hr/content/download/793/9738/file/uputstva_diplomski.pdf>,
[pristupljeno03.svibnja.2008.].
Ritter,R.,(2003),OxfordStyleManual,Oxford:OxfordUniversityPress.
Simi,D.,(2007.),Kompjuteri,[Internet],<raspoloivona:
http://www.simic.selfip.com/simic/wp/?page_id=355>,[pristupljeno05.
svibnja,2008.].
UdiljakBugarinovski,Z.,(2007),Prijedlogcitiranjaliterature,[Internet],
<raspoloivona:http://web.efzg.hr/dok/KID/Pravila_citiranja.pdf>,[pristupljeno,
06.svibnja,2008.].
Wikipedia,MicheleBesso,[Internet],<raspoloivona:
http://en.wikipedia.org/wiki/Michele_Besso>,[pristupljeno02.svibnja,2008.].

45