NEPROPUSNE PREGRADE

Nepropusne pregrade su uspravni elini zidovi koji dijele unutranjost broda u vie nepropusnih prostorija
kako bi se sprijeilo da voda,ako u brod prodre, zahvati cijelu njegovu unutranjost i tako prijei njegovo
potonue. Pregrade mogu biti uzdune i poprene. Uzdune pregrade grade se na brodovima za prijevoz
tekueg tereta, a one ujedno odjeljuju pojedine prostore u koje se mogu krcati razliiti tereti.
Pregrade uzduno dijele tanker u dva tri ili etiri dijela, pa osim sprijeavanja prodora vode imaju funkciju i
mijeanja tereta u sluaju probijanja pregrade koja dijeli dva susjedna tanka.
Pregrade se proteu od vrha dvodna (tanktop) do glavne palube Produetak pregrade u dvodnu (rebrenica)
takoer mora biti izvedena nepropusno.
Svi trgovaki brodovi moraju biti konstruirani tako da pri prodoru vode u jedno ili eventualno u dva
skladita, brod ostane plutati odnosno da ne potone.
Minimalan broj nepropusnih poprenih pregrada uvjetovan je duinom broda:

DULJINA BRODA (m) do 67 67-87 87-102 102-113 113-124 124-143 143-167 167-187

BROJ PREGRADA (stroj u sredini) 4 4 5 6 6 7 8 9

BROJ PREGRADA (stroj na krmi) 3 4 5 5 6 7 7 8

Od svih poprenih pregrada, sudarna pregrada se najvre gradi. Ona ima funkciju zadravanja vode u
sluaju sudara broda s nekim objektom. Njen je poloaj strogo odreen, ona ne smije biti preblizu pramanoj
statvi jer bi se pri jaem sudaru mogla otetiti te bi tako dolo do prodora vode, ali ne smije biti ni predaleko
od pramane statve jer bi u sluaju prodora dolo do naplavljivanja pramanog prostora i znatnog poveanja
gaza na pramcu (preteno stanje).
SOLAS (meunarodna konvencija za zatitu ljudskih ivota na moru) je zbog toga propisao njeno
konstruiranje i poloaj na brodu.Ona mora biti postavljena izmeu 5% duine broda i 5% + 3,05 m od
prednjeg ruba pramane statve na teretnoj vodnoj liniji. Na primjer na brodu od 100 m ona treba da bude
izmeu 5 i 8,05 m udaljena od prednjeg ruba pramane statve na TVL (teretnoj vodenoj liniji).
Zadnja krmena pregrada dijeli stranji preteni tank od ostalog dijela broda a ima slinu funkciju kao i
sudarna pregrada.
Sudarna pregrada i zadnja krmena pregrada nazivaju se jo i kolizijske pregrade, a prostor koji zatvaraju
kolizijski prostor.
Prema propisima SOLAS-a najmanji broj pregrada je etiri (vidi tabelu) od ega su dvije kolizijske a od
ostale dvije, jedna je ispred a jedna iza stroja. Ovo vrijedi za brodove do 87 m duine.
Razmaci izmeu pregrada na pramcu i krmi manji su nego u sredini broda jer optereenje pramanih i
krmenih skladita stvara veu pretegu.
Pregrade ,osim to sprjeavaju prodor vode, sprijeavaju i irenje poara pa se nazivaju jo i protupoarne
pregrade.
Poprene pregrade su vaan element poprene vrstoe a uzdune pregrade uzdune vrstoe broda.
Pregrade se sastoje od elinih limova i ukrepa Vojevi limova se pruaju vodoravno a ukrepe uspravno.
Ukrepe su uglovnice koje su na gornjem kraju koljenima spojene s palubom, a na donjem kraju s palubom
dvodna (tank top).
Ako pregrade prolaze kroz vie paluba, one se na mjestu prolaza kidaju (palube se nikad ne kidaju, one su
cijelom svojom duinom neprekinute i predstavljaju vaan element uzdune vrstoe broda).
Korugirane pregrade se danas sve vie upotrebljavaju , a konstrukcija pregrade sastoji se od valovita lima
bez ukrepa. Ona je popreno ukrepljena po cijeloj irini koljenima a pri bokovima zavrava ravno. Njihova je
prednost u tome to se cijelom svojom povrinom odlikuju jednakom vrstoom, imaju odreenu
fleksibilnost, lake su i lake se odravaju (iste).
Nepropusne pregrade u dvodnu imaju funkciju da podjele prostor u posebne tankove za krcanje razliitih
tekuina kao to je pogonsko gorivo, ulja, balastne vode itd.
Nepropusna vrata ugrauju se na pregrade ako je neophodno da pregrada ima otvor. Ti otvori slue za
prolaz u strojarnicu ili iz skladita u skladite. Takva se vrata moraju nepropusno zatvoriti kako bi pregrada
zadrala smisao i funkciju nepropusne pregrade. Broj i konstrukcija nepropusnih vrata odreen je propisima
meunarodne konvencije SOLAS.
Vrata se otvaraju na arnire ili klizanjem, a izgraena su od lijevanog elika. Ako je broj nepropusnih
pregrada vei od pet, konvencija propisuje da brod mora imati hidrauline ili elektrine ureaje za otvaranje i
zatvaranje vrata, a tim se ureajima rukuje daljinski s komandnog mosta. Vrata moraju biti opremljena
odgovarajuim zvunim i svjetlosnim alarmima. Na vratima mora biti runa naprava koja omoguuje
otvaranje i zatvaranje s jedne i s druge strane vrata tj u jednoj i u drugoj prostoriji koju vrata djele.