TEHNIKI FAKULTET

Sveuilita u Rijeci

SUSTAVI BALASTA I
KALJUE
Brodski sustavi

Sustavi balasta i kaljue

SUSTAV BALASTA

Sustavi balasta i kaljue

Kod teretnih brodova moe doi do premjetanja ili pomicanja tereta u skladitima,
smanjenja zaliha goriva i vode i sl. Sve ove pojave utjeu na stabilnost broda tijekom
plovidbe ili tijekom ukrcaja ili iskrcaja broda. Ove pojave se otklanjaju balastiranjem,
odnosno punjenjem ili pranjenjem balastnih tankova.
Sustav balasta slui za punjenje i pranjenje balastnih tankova, odnosno za uravnoteenje
broda.

Sustavi balasta i kaljue

Faza pranjenja balastnih tankova

Sustavi balasta i kaljue

Popreni presjek broda i

prostor za ukrcaj balasta

Prikaz urona i izrona

podmornice ukrcajem i
iskrcajem balasta

Sustavi balasta i kaljue

Smjetaj balasta u trupu broda

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava balasta usisne koare u sredini broda

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava balasta

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava balasta usisne koare na krmi broda

Sustavi balasta i kaljue

Balastni se tankovi ne smiju koristiti za gorivo ili tekui teret.
Ventilske stanice sustava balasta trebaju biti zapornog tipa i preko njih je mogue
gravitacijski puniti balastne tankove neposredno preko usisa mora do razine najveeg
urona broda, bez rada pumpi sustava balasta. Nakon toga balastne tankove treba puniti uz
pomo pumpi.
Prilikom punjenja balastnih tankova nadolazea voda istiskuje zrak koji odlazi kroz odune
cijevi izvan broda.

Na poetku usisne cijevi balasta, postavlja se zvono na visini promjera usisne cijevi
od dna tanka, zbog smanjenja lokalnog otpora strujanja.

U svrhu sigurnijeg pumpanja, u balastnim se tankovima mogu postaviti jedna ili dvije
usisne cijevi.

Brzina strujanja vode u cijevima sustava balsta ne smije biti manja od 2 m/s.

Sustavi balasta i kaljue

Pumpe sustava balasta usisavaju more iz "Kingston" koara postavljenih na unutarnjoj
strani oplate broda. Koara ima reetku iji svijetli presjek mora biti barem 2,5 puta vei od
ukupnog presjeka svih prikljuenih usisnih cijevi.
Ugrauju se najmanje dvije koare, i to jedna unutar strukture dvodna za niski usis, a
druga iznad krova dvodna za visoki usis. Koara za visoki usis postavlja se ispod razine
najmanjeg urona broda, a koristi se u uvjetima plovidbe broda u plitkim vodama, da se
sprijei ulaz pijeska pri usisavanju mora.

Usisna koara

Sustavi balasta i kaljue

U najvioj toki koare postavlja se odunik za odzraivanje. Ventili na koari moraju biti
pristupani i njima se mora moi upravljati s podnica.

Balastne cijevi prije ugradnje

u brod

Poloaj poklopca otvora

balastnog prostora krmenog pika

Sustavi balasta i kaljue

SUSTAV KALJUE

Sustavi balasta i kaljue

Sustavi balasta i kaljue imaju odvojene funkcije, ali su ipak meusobno spojeni
cjevovodima.
Ovi cjevovodi trebaju biti tako rasporeeni da svaki od ova dva sustava moe odvojeno
djelovati. Zato za obavljanje ovih slubi moraju biti predviene najmanje dvije pumpe.

Brodovi moraju imati zadovoljavajui sustav pumpi koje su u stanju ispumpavati vodu iz
bilo kojega prostora i isuivati bilo koji vodonepropusni prostor na brodu, iskljuujui
balastne tankove, tankove goriva, ulja i slatke vode, jer oni imaju svoja posebna sredstva za
punjenje i pranjenje koja su neovisna o sustavu kaljue.

Kapacitet i broj pumpi sustava kaljue, te njihov raspored i nain pogona propisani su
pravilima klasifikacijskih zavoda i konvencijom SOLAS (International convention on
SAFETY OF LIFE AT SEA). Kapacitet pumpi sustava kaljue odreuje se prema sljedeem
izrazu:

5,75 2 3
du m h
10 3

gdje je du unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljue izraen u mm.

Sustavi balasta i kaljue

Unutarnji promjer cijevi glavne linije cjevovoda kaljue odreuje se prema izrazu:

d u 1,68 L B D 25 mm
gdje je:
L duljina broda meu okomicama izraena u m,
B najvea irina uronjenog dijela broda izraena u m,
D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izraena u m.
Unutarnji promjeri cijevi ogranaka sustava kaljue u skladitima i strojarnici odreuju se
prema izrazu:

d u 2,15 C B D 25 mm
gdje je:
C duljina prostora izraena u m,
B Najvea irina uronjenog dijela broda izraena u m,
D dubina uronjenog dijela broda prema pregradnoj palubi izraena u m.
Brzina strujanja vode u glavnoj liniji kaljunog cjevovoda ne smije biti manja od 2 m/s.

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava kaljue izvan strojarnice

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava kaljue u strojarnici

Sustavi balasta i kaljue

Shema sustava kaljue u strojarnici na simulatoru za obuku posade

Sustavi balasta i kaljue

Prema pravilima pomorske meunarodne organizacije IMO (International Maritime
Organization), kaljunu vodu iz broda u more treba izbacivati pod nadzorom, na nain da
ona prethodno prolazi kroz kaljuni separator. Voda sa sadrajem ulja do 15 ppm smije se
odvoditi izvan broda.

Sustav kaljunog separatora

Sustavi balasta i kaljue

Legenda uz sliku sustava kaljunog separatora

Sustavi balasta i kaljue

Separatori kaljune vode

Sustavi balasta i kaljue

Pumpe sustava kaljue mogu se koristiti za slubu balasta, za slubu poara i za opu
slubu. Pumpe namijenjene za sustav kaljue trebaju biti samocrpnog tipa.
Pumpe siu kaljuu iz posebnih zdenaca rasporeenih u strojarnici, skladitima i drugim
prostorima. U tu svrhu nuno je osigurati rad pumpi pri svim nagibima broda. Veliina
zdenaca ne smije biti manja od 0,15 m3.
U svrhu zadravanja neistoa, na poecima usisnih ogranaka cjevovoda postavljaju se
koare od probuenog lima s rupama ne manjim od 10 mm i ukupne povrine svijetlog
presjeka dva puta veeg od presjeka ogranka cijevi.
Pumpanje kaljue se provodi preko zaporno nepovratnog ventila. Vratilo ovog ventila s
kotaem za upravljanje treba biti produljeno iznad podnica na najmanje 460 mm.
Ako je strojarnica broda smjetena na krmi broda, na prednjoj pregradi se smjetaju
ventilske stanice zaporno-nepovratnog tipa. Preko njih se crpi kaljua iz skladita i drugih
prostora. Ovakvim rjeenjem ventilskih stanica sprjeava se naplavljivanje prostora preko
usisa mora.

Sustavi balasta i kaljue

Muljna kutija i kaljuni zdenac

Sustavi balasta i kaljue

Cijevi odunika, preljeva i sondi
Odunici se moraju predvidjeti za sve prostore i tankove predviene s naljevima i cijevima
za pranjenje.
Na najvioj toki svakog tanka postavlja se oduna cijev koja se vodi na otvorenu palubu,
u atmosferu.

Kod tankova za gorivo i ulje za podmazivanje, odune cijevi moraju zavravati na otvorenoj
palubi tamo gdje izlazni plinovi para ne predstavljaju opasnost od poara ili eksplozije.
Odune cijevi na otvorenoj palubi zavravaju s labudovim grlom ili kapom, ime se
sprijeava ulaz morske vode u tank.
Odune cijevi na otvorenoj palubi moraju imati sigurnosnu mreicu, koja treba biti skidljiva
radi ienja.
Povrina poprenog presjeka odune cijevi mora biti 1,5 puta vea od povrine presjeka
nalijevne cijevi za tankove goriva, a 1,25 puta vea za tankove vode.

Sustavi balasta i kaljue

Prelijevne cijevi slue da se prilikom punjenja tankova tekuina ne bi prelijevala kroz

odune cijevi po palubi, a isto tako da se sprijei porast tlaka u tanku iznad konstrukcijski
doputenog tlaka.
Prelijevne cijevi tankova goriva i ulja za podmazivanje vode se u poseban tank za
prelijevanje prikladne zapremine.
Prelijevne cijevi imaju kontrolno staklo koje slui za praenje prelijevanja ili se koristi
alarm upozorenja.
Povrina poprenog presjeka prelijevne cijevi mora biti 1,25 puta vea od povrine
presjeka nalijevne cijevi kojom se puni tank.
Zapremina prelijevnog tanka treba biti dovoljna da osigura koliinu preljeva koja odgovara
za 10 minuta rada pumpe kojom se pripadni tank puni.

Sustavi balasta i kaljue

Na veim brodovima gdje u strojarnici postoji vie talonih tankova i dnevnih tankova
tekog i dizelskog goriva, u cilju smanjenja posebnih odunih i prelijevnih cijevi, moe se
predvidjeti rjeenje prema sljedeoj slici:

Zajedniki sustav odunika i

preljeva tankova u strojarnici

Sustavi balasta i kaljue

Visina razine tekuine u tankovima ili prostorima moe se mjeriti pomou tapova ili
mjernih traka koje se sputaju kroz posebne cijevi, koje se nazivaju sondne cijevi.
Na palubi je predvien otvor s epom koji je u normalnim prilikama zatvoren. Na njega se
nadovezuje cijev koja se sputa do dna tanka.

Izlazni krajevi cijevi za sondiranje tankova goriva i ulja ne smiju zavravati u prostorijama
za putnike i posadu, niti u prostorijama u kojima postoji opasnost od izbijanja poara
uslijed izlijevanja iz cijevi. Izlazni krajevi sondnih cijevi ne smiju zavravati u prostorijama
strojeva.
Zdenci za pumpanje kaljue iz skladita broda opremljeni su cijevima za sondiranje. Pored
kontrole stanja razine u kaljunom zdencu, ugrauje se i alarm upozorenja o prekomjernoj
razini.
Sondne cijevi trebaju zavravati na pristupani mjestima radi mogunosti mjerenja, a treba
ih voditi kroz zatiena mjesta i prostore.
Sondne cijevi tankova pitke vode trebaju biti podignute priblino 600 mm iznad palube i
imati na kraju ep s navojem.

Sustavi balasta i kaljue

Otvor za umetanje cijevi za sondiranje

Sustavi balasta i kaljue

Radar za mjerenje razine tereta u tankovima