Sveuilite u Zagrebu

Fakultet prometnih znanosti

Zagreb,
g
Vukelieva 4

P f dr.
Prof.
d sc. Natalija
N t lij Joli
J li

Zagreb, 2009.

Promet na unutarnjim plovnim putevima

PODJELA PROMETA NA VODI

Promet na unutarnjim plovnim putevima

STRUKTURA PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

PLOVNI PUTEVI
-Europska mrea
-Podunavski koridor VII
INFRASTRUKTURA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA
-Luke
-Pristanita
-Terminali
PLOVNA SREDSTVA
-Teglenice
-Potisnice
-Samohodni brodovi

Promet na unutarnjim plovnim putevima

PREDNOSTI PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

-mala vuna snaga

-relativno mali otpori
-malili udjel
dj l radne
d snage (3
(3-5
5 l
lanova posade
d na nekoliko
k lik titis. ttona robe)
b )
-malo zagaenje okolia (ekologija)
NEDOSTACI
-mala brzina plovidbe (4-8 km/h uzvodno i 12-15 km/h nizvodno)
-velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetima
-nejednaka
nejednaka obiljeja i kapaciteti pojedinih dijelova plovnog puta

Promet na unutarnjim plovnim putevima

MREA PLOVNIH PUTEVA EUROPE

Promet na unutarnjim plovnim putevima

EUROPSKA PLOVNA MAGISTRALA

S POSEBNIM OSVRTOM NA KORIDOR VII

Promet na unutarnjim plovnim putevima

EUROPSKA MREA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA

MREU INE ETIRI PLOVIDBENA SUSTAVA

-podunavski Dunav s pritokama
-sjevernozapadni Rajna, Majna, Laba (Elba), Odra, Visla
-jugozapadni
j
d i Rohna,
R h
S
Seina
i iM
Marna
-istoni Volga, Dnjepar i Don

Promet na unutarnjim plovnim putevima

KLASE PLOVNIH PUTEVA

Prema odluci komisije Ministara prometa Europe unutarnji plovni putevi
(Inland waterways) dijele se u 7 kategorija:
1. I klasa za plovila nosivosti 250-400 t, duljine do 55 m, irine do 9 m i gaza do 1,2 m
2. II klasa za plovila nosivosti 400-650 t, duljine do 55 m, irine 8,5-11 m i gaza 1,3-1,6 m
3 III klasa za plovila nosivosti 650
3.
650-1000
1000 tt, duljine 65-67
65 67 m
m, irine 8
8,2
2 m i gaza 1,8-2,0
1820m
Plovni putevi velikih gabarita
4. IV klasa (meunarodna)za plovila 1000-1500 t, duljine 80 m, irine 11,4 m, gaza do 2,5m
5. V klasa a za plovila 1500-3000 t, duljine 90-110 m, irine 13-14 m i gaza 2,8 m
b za plovila 3200-6000 t, duljine 110 m, irine 14 m i gaza 2,8 m
6. VI klasa a za plovila 3200-6000 t, duljine 135 m, irine 16 m i gaza 3,5 m
b za plovila 6400-12000 t, duljine 150 m, irine 20 m i gaza 3,8 m (okvirno)
c za plovila 9600-18000 t, duljine 150-200 m, irine 20 i vie m i gaza preko 4 m
7 VII klasa
7.
kl
za plovila
l il 14500
14500-27000
27000 tt, d
duljine
lji 180
180-250
250 m, i
irine
i 25 i vie
i m i gaza preko
k 6m

Promet na unutarnjim plovnim putevima

UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI HRVATSKE

Promet na unutarnjim plovnim putevima

DULJINA PLOVNIH PUTEVA NA RIJEKAMA U RH

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

PRIJEVODNICE
LUKE
PRISTANITA
TERMINALI
Tipovi prijevodnica:
1. Jednostavna

2. Jednostavna bunarska

3. Blizna spojene komore

Promet na unutarnjim plovnim putevima

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Tipovi prijevodnica:
4. Blizna dvokomorna

6. Dvostupanjska

5. Prijevodnica sa tednim bazenima

7. Stepenasta

8. Prijevodnice u nizu

Promet na unutarnjim plovnim putevima

TOK PRELASKA PLOVILA KROZ PRIJEVODNICU

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OBLICI AKVATORIJA
Paralelno pristanite

Luka s molom

Trokutasto pristanite

Bazenska luka

Promet na unutarnjim plovnim putevima

PRISTANITE
INFRASTRUKTURNI OBJEKT smjeten uz tok rijeke, kanal ili obalu jezera.
N ij j prihvatu
Namijenjen
ih t plovilu,
l il iiskrcaju
k j i ukrcaju
k j putnika
t ik i ttereta.
t
U pristanitu se susreu cestovni i eljezniki promet s vodnim.
Osnovne funkcije luka,
luka pristanita i terminala:
-primarne su prihvat, prijenos i otprema tereta/putnika izmeu sredstava
vodnog i kopnenog transporta
-sekundarne su skladitenje
skladitenje, distribucija
distribucija, oblikovanje i pregled tereta i
kompletiranje transportne dokumenatacije
-pomone su usluge za transportna sredstva, prekrcajnu mehanizaciju,
popravak, klasiranje tereta i druge usluge

Promet na unutarnjim plovnim putevima

PRISTANINA POSTROJENJA
U horizontalnoj projekciji, osnovne karakteristike postrojenja jednog pristanita su:
1-mol
1
mol, 2
2-pristanite
pristanite za prekrcaj ugljena,
ugljena 3
3-pristanite
pristanite za prekrcaj rude
rude, 4
4-pristanite
pristanite
za prekrcaj drvene grae, 5-pristanite za prekrcaj generalnih tereta, 6-pristanite
za prekrcaj graevnog materijala, 7-pristanite za prekrcaj nafte i naftnih preraevina
8-dio
8
dio akvatorija za sidrite, 9
9-akvatorij,
akvatorij, 10
10-ranirni
ranirni kolodvor, 11
11-teritorij,
teritorij, 12
12-radionica
radionica
za popravak plovila, 13-upravne zgrade, 14-operativna obala

Promet na unutarnjim plovnim putevima

LUKA
Luke na unutarnjim plovnim putevima imaju zatvorene bazene,
visinske
i i k prepreke
k savladavaju
l d
j se prijevodnicama
ij
d i
i sadre
d tterminale
i l specijalizirane
ij li i
za pojedine vrste tereta:
-generalne terete
-rasute
rasute terete
-tekue terete
-drvo i drvne proizvode
-kontejnerske terete
-Ro-Ro terete i dr.

Promet na unutarnjim plovnim putevima

LUKA LINZ NA DUNAVU U AUSTRIJI

Promet na unutarnjim plovnim putevima

KARAKTERISTIKE LUKE U LINZU

Postrojenja za plovidbu:
- Pristanite za trgovinu na 2,130.7 km rijeke
Ukupna povrina vode: 236,400 m2
- Industrijski dok VII s dokom za opskrbu gorivom na 2,128.1 km s istone i zapadne
strane rijeke
Ukupna povrina vode: 217,300 m2
- Ukupna duina lunih postrojenja: 9,304 m
Postrojenja za prekrcaj
- 3 di
dizalice
li za podizanje
di
j ttereta:
t 4
4-15
15 t ((u iiznimnim
i i sluajevima
l j i
d
do 20 t)
- 2 dizalice za prekrcaj tereta do 3 t
- Mogua uporaba mobilnih dizalicaza prekrcaj pojedinanih tekih tereta ija masa
ne prelazi 200 t
Skladina postrojenja
- 3 skladita i 7 hodnika za smjetaj tereta ukupne zatvorene povrine 46
46,000
000 m2
- 2 silosa za sipke terete ukupnog kapaciteta 7,000 t
- Postrojenje za skladitenje opasnog tereta

Promet na unutarnjim plovnim putevima

KARAKTERISTIKE LUKE U LINZU

Kontejnerski terminal
- Dizalice za kontejnere i teku robu do 32 t;
- 2 viliara za pune kontejnere do 42 t;
- Kontejnerski viliar za ukrcaj do 16 t;
- Infrastruktura za rukovanje polu-prikolicama;
- Kontejnersko skladite za 2,500 TEU-a;
- Radionica i trgovina za popravak kontejnera;
- Izvlaenje tereta;
- 2 polu-prikolice za vuu;
- Pristajni
P i t j i stap,
t
kkontejnerski
t j
ki pristajni
i t j i stap,
t
b
boni
i kkontejnerski
t j
ki prijenosnik.
ij
ik
eljeznika postaja eljeznika mrea
- 27 km duine
duine.
Vuna sluba
- MS
MS Eduard
Eduard motorni brodovi
brodovi.

Promet na unutarnjim plovnim putevima

LUKA ENNSENNS-ENNSDORF NA DUNAVU

Promet na unutarnjim plovnim putevima

LUKA WINERHAFEN U BEU

Promet na unutarnjim plovnim putevima

TERMINALI
INFRASTRUKTURNI OBJEKTI koji su podsustavi sustava luke, a mogu
djelovati i kao neovisni sustavi.
Veliki luki i pristanini terminali sadre slijedee elemente:
-pristane za velike i male kontejnerske brodove
-pristane i terminale za Ro-Ro brodove
-operativno slagalite kontejnera za privremeno slaganje
-slagalite za skladitenje kontejnera
-eljeznike
eljeznike kolosijeke za izravni pristup pristanima
-eljeznike kolosijeke za prihvat i otpremu kontejnerskih vlakova
-kolosijeke i kranske staze za prekrcajne tornjeve, mostove i dizalice
-zatvorena i otvorena skladita za obradu kontejnera
j
-unutarnje cestovne prometnice
-servise za popravak kontejnera, tran.ambalae, prekrcajnih sredstava i mehanizacije
-prekrcajne
p
j tornjeve,
j
p
prekrcajne
j mostove, p
portalne i mosne dizalice i ostalu mehaniz.
-prijevozna sredstva za opsluivanje terminala
-parkiralita i garae za prekrcajnu mehanizaciju, prijevozna sredstva i partnere
-upravnu zgradu i informatiki centar
-carinsku zonu te prostor s predstavnitvima drugih organizacija
Promet na unutarnjim plovnim putevima

KONTEJNERSKI TERMINAL U PARIZU NA SEINI

Promet na unutarnjim plovnim putevima

RO--RO TERMINAL ANTWERPEN

RO

Promet na unutarnjim plovnim putevima

TERMINAL ZA TEKUE TERETE

Promet na unutarnjim plovnim putevima

PLOVNA SREDSTAVA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Na unutarnjim plovnim putevima postoje tri skupine plovila:
-teglenice
-potisnice
potisnice
-samohodni brodovi
TEGLJENI SASTAVI
Pozitivna obiljeja teglenica:
-dobra prilagodljivost razliitim plovnim putevima, prilagodljivost gaza
jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke
povorke, pojedina teglenica iz sastava moe
-jednostavno
se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu
-teglja ne mora ekati neiskoriten prilikom prekrcaja
Nedostaci teglenica:
-svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu
-vrijeme
j
p
potrebno za slaganje
g j i organiziranje
g
j p
plovnog
g sustava due jje nego
g kod
potiskivanih sastava
-otpor vode pri plovidbi vei je u odnosu na potiskivane sastave
-vei je utroak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava
-zauzimanje mnogo vee povrine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav
Promet na unutarnjim plovnim putevima

GLAVNE DIMENZIJE I NOSIVOST TEGLENICA NA

EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNE KARAKTERISTIKE DUNAVSKIH TEGLENICA

U tablici oznake znae slijedee:

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNI OBLICI TEGLJENIH SASTAVA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

POTISKIVANI SASTAVI
Najznaajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su:
-otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog
deplasmana
-potrebna
potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog
deplasmana
-manevriranje je olakano, to rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava
i do 35 posto
-trokovi izgradnje potisnica nii su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju
teglenica iste nosivosti
-vea
vea brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Promet na unutarnjim plovnim putevima

POTISKIVAI NA BRZIM SVJETSKIM RIJEKAMA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

KATAMARANSKI POTISKIVAI NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

OSNOVNA OBILJEJA POTISNICA TIPA EUROPA I I EUROPA II

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNA OBILJEJA POTISNICA NA SVJETSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

VRSTE POTISKIVANIH SASTAVA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

POTISKIVANI SASTAV

Promet na unutarnjim plovnim putevima

SAMOHODNI BRODOVI
Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave:
-vee
brzine
b i plovidbe
l idb
-bolje manevarske sposobnosti
-lake savladavanje prijevodnica
-potreban
potreban manji broj lanova posade (2
(2-3
3 lana)
-mogu se koristiti kao tegljai ili potiskivai

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVA

NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA
Od svih plovila koja se koriste za plovidbu unutarnjim plovnim putevima
samohodni su brodovi najsliniji morskim brodovima, no ipak, postoje znaajne
razlike izmeu njih
njih.
Bitna je razlika u osnovnim dimenzijama:
-Duljina samohodnog broda moe biti i do 30 puta vea od njegove visine
visine, dok je taj
odnos kod morskih brodova najvie do 14, eventualno do 18 ako brod plovi u blizini
obale. to je vei odnos izmeu duljine i visine, to se trup broda vie savija u
uzdunom smjeru zbog djelovanja valova
valova. Trup klasinog rijenog broda pukao bi
pod utjecajem veih morskih valova, pa zbog toga rijeni brodovi ne plove morima.
-Odnos visine bone stranice i gaza vei je kod pomorskih brodova, dok plovila na
unutarnjim
j p
plovnim p
putevima p
pri kretanju
j kanalima mogu
g biti toliko nakrcana da
pokrov namoi vodom.
-irina rijenih brodova obino je oko 4 puta vea od njihovog gaza, dok je taj odnos
za morske brodove oko 2. Uski i duboko uronjeni
j
p
pomorski brodovi imaju
j manjij
otpor pri plovidbi u odnosu na iroke i plitko uronjene rijene brodove, pa je zbog iz
toga razloga specifina potronja goriva vea kod rijenih brodova. Vea razlika
izmeu irine i gaza rijenih brodova omoguuje bolju stabilnost, ime se smanjuje
opasnost od prevrtanja.
Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVA

NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

USPOREDBA KAPACITETA RAZLIITIH TIPOVA

SAMOHODNIH BRODOVA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

USPOREDBA KAPACITETA RAZLIITIH TIPOVA

SAMOHODNIH BRODOVA

Promet na unutarnjim plovnim putevima

SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE I INTEGRALNI I

INTERMODALNI TRANSPORT NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA
-prijevoz kontejnera
-Ro-Ro,
R R R
Ro-Lo,
L R
Ro-Ro-OBO
R OBO (sustav
(
t potisnica)
ti i )
-LASH
-BACAT
-SEABEE
SEABEE
Ovisnost plovidbenog gaza (T) i visine kontejnera iznad povrine vodnog ogledala (H)
o masi kontejnera (m) za dvije i etiri razine kontejnera
kontejnera.

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNA OBILJEJA POTISNICA (BARI) U INTERMODALNOM

POMORSKO--RIJENOM TRANSPORTU
POMORSKO

Promet na unutarnjim plovnim putevima

OSNOVNA OBILJEJA KOMBINIRANO RIJENORIJENO-POMORSKIH

PLOVILA EUROPE

Promet na unutarnjim plovnim putevima