.

--

fi

- terminalima cestovnih vozila i vozila na tracnicama, - putnickom zgradom,

- pristupnim povrsinama (kejovi) i silaznim mostovima.

3.2.2. Teretni terminali na unutarnjim plovnim putevima Terminali na unutarnjim plovnim putevima su teretne luke. Operativne obale za teret smjestene su na prosirenju rijeke iIi kanala i namijenjene su za manje kolicine tereta, dok su teretne luke namijenjene za operaciie s velikim kolicinamatereta. S obzirom na strukturu tereta, luke na unutarnjim plovnim putevima, mozemo podijeliti na: - univerzalne luke, - specijalizirane luke. Univerzalne luke posjeduju opremu i uredaje za vise vrsti tereta, dok specijalizirane luke su opremljene i namijenjene sarno za jednu vrstu tereta (ugljen, graditeljski materijal, nafte i naftnih derivata itd.). Na slici 48. prikazanesu luke i njihovasredstva prekrcajana unutarnjimplovnim putevima. Znacajno mjesto u prometu na vodi zauzimaju takozvane pomorsko - rijecne luke koje su smjestene na uscu rijeka (Rotterdam, Hamburg itd.) ili duboko u toku rijeke (Bremen, London itd.).

Zrakoplovne luke < - CTOL-avijaciju do 4000 m, - RTOL-avijaciju sc od oko 1200 m, . - STOL-avijacija zc do 900m, - VTOL-avijaciju l rakete). *

4. TERMINALIU ZRACNOM PROMETU Terminal u zracnom prometu - zrakoplovna luka iIi aerodrom je definirana povrsina na
zemlji, vodi iIi snijegu (ukljucujuci zgrade, instalacije i opremu), gdje zrakoplovi polijecu ili slijecu, gdje se otpremaju ili primaju putnici, prtljaga i posta, te prima, smjesta, ukrcavai iskrcava roba, kao i mjesto,gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani za zracni promet. Zrakoplovne luke s obzirom na namjenu mozemo podijeliti na: - zracne luke za javni zracni promet, - zracne luke za sportske i trenazne potrebe, - zracne luke za vlastite potrebe, zracne luke za hidroavione (hidrodrom), zracne luke za specijalne namjene. Zrakoplovne luke za javni zracni promet mozemo podijeliti prema sljedecim kriterijima: - opremljenosti i duzini poletno - sletne staze (prema ICAO International civil aviation organization postoji pet klasa A, B, C, D, E), broju poletno sletnih staza Uedna,dvije iIi vise), vrsti prometa (za domaci i medunarodni promet), - tipu zrakoplova koji polijecu iIi slijecu sa/na njih. Klase zrakoplovnih luka prema duzini poletno - sletne staze su: - A preko 2550 m, - Bod 2150 do 2550 m, - C od 1800 do 2150 m, D od 1500 do 1800 m, - E od 1280 do 1500 m, - F od 1080 do 1280 m, - G od 900 do 1080 m. Uz ovu klasu svaka zrakoplovna luka ima i odredenu kategoriju koja ovisi oopremljenosti zrakoplovne luke instrumentima, to jest nacinu leta zrakoplova, kao i klimatskim uvjetima u okolini.

Velicina zracne luke je dati univerzalnu sliku crte, pa ovisno 0 velicir Terminali u zracnc Zrakoplovna luka i poletno - sletne ~ stajanke (platforr prilazne zrakoplc - putnicke zgrade, - zgrade robnog pi instalacije za na< prestor za servis

- opremu.

Iz slike je vidljivo c on teretni ili putnicki.

.v (vertical) - vertikaln - polijetanje; L (Iandin

100