UVOD

1.1. Tehnologije prometa i tehnologije

luka i terminala
Tehnologija pomorskog prometa znanost iji su predmet
istraivanja tehnologijski sustavi i izgradnja tih sustava u
pomorstvu. Tehnologija pomorskog prometa moe se razvrstati
u dvije znaajne podvrste: tehnologija pomorskog prijevoza i
tehnologiju luka i terminala.
Osnovni postupci tehnologije pomorskog prometa obuhvaaju,
s jedne strane, sve transportno-tehnologijske postupke koje je
potrebno obaviti tijekom prijevoza brodovima morem, a s
druge, sve transportno-tehnologijske procese koji se javljaju u
lukama i terminalima pri prijelazu ljudi i roba s kopnenog na
pomorsko prijevozno sredstvo i obratno.

1.2. Pojam luke, lukog sustava, pristanita i terminala

U najirem smislu luka je prirodno ili umjetno zatien
morski, rijeni, kanalski ili jezerski bazen, gdje brodovi nalaze
zaklon od:
- valova, struja, morskih mijena i leda
- zatitu od djelovanja neprijateljskih napadaja
- gdje mogu krcati gorivo, vodu i hranu
- obaviti popravke na brodskom trupu, strojevima i ureajima ili
obaviti ienje svih dijelova
- gdje mogu sigurno i brzo iskrcati, ukrcati ili prekrcati teret i
putnike i gdje se mogu odmoriti posade.

LUKA je prometno vorite vodeni i s vodom

neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i
neizgraenim:
obalama, lukobranima, ureajima
postrojenjima i drugim objektima namijenjenima
pristajanju, sidrenju i zatiti brodova i brodica
ukrcaju i iskrcaju putnika i robe
uskladitenju i drugom rukovanju robom
proizvodnji, oplemenjivanju i doradi robe
te ostalim gospodarskim djelatnostima, koje su s tim ili
tehnolokoj svezi.

LUKI SUSTAV moe se definirati kao dio svjetskog prometnog

sustava u kojem se zbivaju promjene izmeu osnovnih nositelja
pomorskog i kopnenog prometa.
Luki sustav je, sloen, dinamiki, i organizacijski sustav sa svim
tehnikim elementima potrebnim za izvoenje najpovoljnijeg
prekrcajnog procesa i upravljanje tim procesom.
Da bi luki sustav pravilno funkcionirao i ostvarivao postavljene
ciljeve, nuno je da svi elementi sustava djeluju povezano.
Svi ti elementi meusobno su povezani u dinamiki sustav koji
ine luka infrastruktura i suprastruktura, prijevozna
sredstva,sustav vez, tehnologija i organizacija rada.

U procesu proizvodnje lukih usluga koriste se objekti i sredstva

za rad koji se prema nainu sudjelovanja u proizvodnji luke
usluge mogu svrstati u tri skupine:
a) Luka infrastruktura
b) Luka suprastruktura
c) Luka pokretna mehanizacija

a) Luka infrastruktura
Infrastrukturni objekti su nepokretna sredstva za rad u luci
tzv. pasivni objekti koji ne proizvode obavljanje luke
djelatnosti.
Luka infrastruktura jesu:
lukobrani, operativne obale i druge luke zemljine povrine
objekti prometne infrastrukture
(npr. luke cestovne i eljeznike prometnice, vodovodna,
kanalizacijska, energetska, telefonska mrea, objekti za
sigurnost plovidbe u luci.)

b) Luku suprastrukturu
ine luki objekti i sredstva za rad koja slue pri prekrcaju
tereta, skladitenju robe i nekim specifinim lukim
aktivnostima.
Luka suprastruktura jesu nepokretni objekti izgraeni na lukom
podruju kao to su:
upravne zgrade, skladita, silosi, rezervoari, te luki kapitalni
pretovarni objekti (npr. dizalice)

c) Luka pokretna mehanizacija

za mobilnu mehanizaciju (transportna sredstva i ureaje)
koja slui za:
ukrcaj, iskrcaj ili prekrcaj tereta na brodove i s brodova
rukovanje teretom u luko prostoru ukljuujui i plovee
objekte (remorkere, bagere, grtalice i maone.)
Terminal je mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i
prihvat putnika ili rukovanje teretom i njegovom dostavom.
Terminali predstavljaju tehniko-tehnoloku i organizacijsku
cjelinu u sastavu luke, pristanita, robnotransportnog centra ili
kontinentalne prekrcajne postaje. Terminali su infrastrukturne
graevine u sastavu luke i pristanita.

1.2.1. Pojmovna objanjenja relevantnih naziva

dijelova luka i terminala
Luko podruje
je podruje morske luke, a obuhvaa jedan
ili vie vodenih i kopnenih prostora (lukih bazena, terminala)
namijenjenih obavljanju lukih djelatnosti kojim upravlja
luka uprava
Akvatorij
vodeni je prostor koji se nalazi u sastavu luke
Sidrite
je dio vodenog prostora luke u kojemu se
zadravaju usidreni brodovi ekajui na slobodan pristan
Privezite
vodeni je prostor uz rub operativne obale ili gata
na kojemu brod moe biti sigurno vezan i obavljati
ukrcaj/iskrcaj tereta, vozila, ljudi

 Luki bazen
otvoreni je dio vodenog prostora izloen

utjecaju promjena razlika vode i struja te donekle okruen
operativnim obalama, gatovima ili lukobranom
Ustava
je bazen pomou kojega se brodovi prevode s vieg
vodostaja na nii i obratno
Dok
je izgraeni luki bazen s ureajem za zatvaranje i
otvaranje s ciljem odravanja iste razine vode potrebne za
nesmetan ukrcaj i iskrcaj broda.
Operativna obala
je izgraena vrsta obalna graevina s
lukim ureajima, najee graena usporedno s obalnom
vodenom linijom, namijenjena pristajanju brodova radi
iskrcaja ili ukrcaja tereta ili putnika
Kej (quay)
je dio operativne obale usporedan s linijom
obale

 Gat
je dio operativne obale izgraen u okomitom ili kosom

poloaju prema obali
Krcalite
je dio operativne obale ili gata, koji lei izmeu
linije ruba obale i prostora za smjetaj tereta, prihvat ljudi,
tereta koji se iskrcavaju iz broda ili ukrcavaju u brod
Lukobran
je vrsta graevina u moru (izgraeni nasip)
povezana s obalom, s osnovnom zadaom zatite luke od
tetnog djelovanja vjetra i valova
Valobran
je graevina u moru ispred luke, slui za zatitu
od vjetra i valova

 Luki ureaji ili objekti
skupni je izraz za objekte koji slue

za obavljanje luke transportne djelatnosti, a ine ih:
- lukobrani
- operativne obale
- gatovi
- skladita
- luka obalna mehanizacija
- luki eljezniki kolosijeci i pristupne ceste
Luko postrojenje
skupni je izraz za luke ureaje koji ine
jedinstvene, tehnoloke cjeline specijalizirane za odreenu
vrstu tereta
Luka skladita
zatvoreni su ili otvoreni prostori ureeni za
uvanje razliitih vrsta roba

2. ULOGA I ZNAENJE LUKA

2.1. Podjela luka
Prema namjeni kojoj slue, luke se dijele na
luke otvorene za javni promet i luke za posebne namjene.
1.)
a)
b)
c)

Luke otvorene za javni promet dijele se na:

luke osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa
luke upanijskog znaenja
luke lokalnog znaenja

2.) Luke posebne namjene prema djelatnostima koje se

obavljaju u tim lukama, te luke se mogu razvrstati na:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)

vojne luke
luke tijela unutarnjih poslova
luke nautikog turizma
trgovake luke
industrijske luke
portske luke
ribarske luke
s obzirom na osnovnu podjelu (vrstu)
a) ratne (vojne luke)
b) trgovake (komercijalne) luke
c) ribarske luke

Prema zemljopisnom poloaju:

1. morske luke
2. rijene luke
3. kanalske luke
4. otone luke
5. lagunske luke
6. jezerske luke
Prema veliini i znaenju u robnoj razmjeni:
1. Svjetske luke
2. Meunarodne like
3. Nacionale luke
4. Regionalne luke
5. Lokalne luke

Prema koliini prometa:

1. male luke
2. srednje luke
3. velike luke
Prema znaenju u gospodarstvu odreene zemlje:
1. glavne luke
2. sporedne luke
Prema nainu izgradnje:
1. prirodne luke
2. umjetne luke

Prema vodostaju:
1. otvorene luke
2. zatvorene (dokovske) luke
Prema robnim tokovima, odnosno smjeru kretanja tereta:
1. uvozne luke
2. izvozne luke
3. razvozne luke
4. tranzitne luke

Prema vrsti tereta koji se preteno ili pojavljuje u prekrcaju:

1. luke za generalni teret
2. luke za rasute terete
3. luke za tekue terete
4. putnike luke
5. vienamjenske luke
6. specijalizirane luke
Prema kategoriji brodova koji preteno pristiu u luku:
1. linijske luke
2. kontejnerske luke
3. RO-RO luke
4. LASH luke
5. trajektne luke

Prema djelatnostima koje obavljaju:

1. prometne
2. prometno-industrijske
3. industrijske
Prema posebnoj namjeni:
1. industrijske
2. brodogradiline i brodoremontne
3. ferry luke i predluke
4. luke nautikog turizma (marine)
Prema javnosti prometa:
1. Luke koje slue javnom prometu (ive luke)
2. Luke koje ne slue javnom prometu (mrtve luke)

Prema carinskom reimu:

1. luke u kojima se primjenjuje redovit carinski reim odreene
pomorske drave
2. slobodne luke
Prema nainu administracije, nadlenosti i upravljakoj
strukturi:
1. dravne
2. komunalne (gradske)
3. autonomne
4. privatne
5. mjeovite

Prema stupnju komercijalizacije (broju i vrsti funkcija):

1. luke s visokim stupnjem komercijalizacije
(industrijska, trgovaka i prometna funkcija)
2. luke sa srednjim stupnjem komercijalizacije
(trgovaka i prometna funkcija)
3. luke s niskim stupnjem komercijalizacije
(samo prometna funkcija)
Prema stupnju (razini) aktivnosti:
1. male lokalne luke
2. velike lokalne luke
3. velike regionalne luke
4. regionalni distributivni centri (Hong Kong, Rotterdam i
Singapur)

2.2. Funkcije luka

Razvitkom svjetskoga gospodarstva i svjetskoga prometnog
sustava, mijenjala se uloga i znaenje. Suvremene su luke kljuna
sredita prometa, trgovine, i industrije pa se luke djelatnosti
mogu svrstati u jednu od tri osnovne funkcije:
a) prometna funkcija luke
b) trgovaka funkcija luke
c) industrijska funkcija luke

a) Prometna funkcija luke

primarna djelatnost luke je promet. Prometna je funkcija
ujedno preduvjet postojanja trgovake i industrijske funkcije
luke. Da bi luka mogla ostvariti prometnu funkciju, mora
udovoljavati odreenim zahtjevima:
- raspolagati odgovarajuim prekrcajnim kapacitetima
- imati dobru kopnenu povezanost sa zaleem
- razvijene pomorske veze (proelje luke)
Svoju prometnu funkciju luka moe optimalno ostvariti samo
ako postoji usklaenost prekrcajnih i skladinih kapaciteta u
luci, proelja luke i kapaciteta kojima raspolae kopnena
infrastruktura.
S unapreenjem prometne funkcije luke, proporcionalno se
razvijaju i ostale funkcije i obratno s njezinim stagniranjem
i nazadovanjem, stagniraju ili nestaju i ostale funkcije.

b) Trgovaka funkcija luke

po svojoj trgovakoj funkciji, luka slui kao posrednik u
prometu izmeu dva podruja meusobno rastavljena
morem, odnosno posrednik izmeu proizvoake i
potroake zemlje.
Trgovaka funkcija u luci obuhvaa:
- kupoprodaju robe
- zahvate na robi koji poveavaju trinu vrijednost robe
(pakiranje, prepakiranje, punjenje, dijeljenje, sortiranje)

Da bi luka uspjeno obavljala svoju trgovaku funkciju, mora

imati na raspolaganju:
- dobre kopnene i pomorske veze
- dovoljne koliine roba koncentrirane u lukom podruju
- odgovarajue skladine kapacitete.
Postojanje slobodnih lukih zona u lukom podruju
omoguava razvoj trgovake funkcije i stvaranje specijalnih
trita u lukama za pojedine vrste roba.

c) Industrijska funkcija luke

prva industrijska funkcija u luci bila je brodogradnja i
industrija brodske opreme. Poslije se razvijaju rafinerije i
s njima povezane industrije (termoelektrane, cementare,
eliane i dr.)
Industrijska funkcija izazvala je i duboke promjene u
vanjskom izgledu i organizaciji luka. Izmeu ostalog, dovela
je do velika poveanja lukih povrina, potrebnih za smjetaj
tvornica i drugih industrijskih pogona.

Da bi luka uspjeno obavljala svoju industrijsku funkciju,

potrebno je da udovolji brojnim makro i mirkouvjetima.
Markouvjeti:
- poloaj i znaenje luke u nacionalnoj i svjetskoj privredi,
prometnom sustavu zemlje i iremu gravitacijskom zaleu
- poloaj luke prema izvorima sirovina i prema tritu
- stupanj koncentracije tereta i linija pomorske plovidbe u luci
- gospodarska razvijenost i struktura lukog grada i
gravitacijskog zalea
Mikrouvjeti:
- dubina mora i ostala maritimna obiljeja ueg lukog podruja
- terenski uvjeti (velike povrine) i potrebna infrastruktura,
oprema i organizacija rada.

2.3. Utjecaj tehnolokih promjena u brodarstvu na

razvitak luka i terminala
Razvitak morskog brodarstva nametnuo je potrebu izgradnje
specijaliziranih lukih terminala i ureaja, a veliki trokovi
izgradnje i nefleksibilnost takvih ureaja glavna su prepreka
to luke ne mogu slijediti tako nagle promjene u razvitku
brodarstva. Te promjene iziskuju i sasvim novi tip luka iji se
funkcijski elementi potpuno razlikuju od klasinih luka.
Neizbjena specijalizacija lukih terminala dovodi luke u velike
tekoe zbog smanjenje fleksibilnosti.
Danas u lukama, kao rezultat brzog razvitka morskog
brodarstva prisutna dva temeljna problema:

Danas u lukama, kao rezultat brzog razvitka morsko

brodarstva prisutna dva temeljna problema:
1. Kakva funkcijska obiljeja dati luci ?
2. Do kojeg stupnja mehanizirati i opremiti luku ?
Najvee promjene dogaale su se u lukama za prekrcaj suhih
rasutih i tekuih tereta, kao posljedica znatnog poveanja
veliine i nosivosti brodova. U lukama za prekrcaj generalnih
tereta, dolo je do znatnih promjena, posebno potenciranih
uvoenjem tehnologije tzv. jedininih tereta.

Pojedine znaajke broda, kao to su vrsta i veliina, od velike

su vanosti za koritenje lukih ureaja. Zato i dimenzioniranje
kapaciteta luke mora biti zasnovano na osobinama broda i
tereta koji brod prevozi. To se posebno odnosi na definiranje
dimenzija i kapaciteta lukog pristana.
U tom je kontekstu potrebno posebno analizirati meuzavisna
svojstva broda i pristana, koja utjeu na njihov skladan odnos i
razvitak luke, a ine ih ponajprije:
- vrste brodova
- glavne dimenzije
- kapacitet sadraja tereta
- oprema za vezivanje i pokretljivost broda pri malim brzinama

Vei dio tih svojstava proizlazi iz osnovnih dimenzija broda:

- nosivost broda (DWT)
- duljina preko svega (L)
- duljina izmeu okomica
- irina broda
- visina broda do glavne palube
- gaz broda pod punim teretom
- gaz praznog broda
S aspekta primjene prekrcajnih sredstava posebno je vano
poznavati broj i veliinu otvora brodskog grotla, te promjene
gornjeg ruba grotla iznad obale u uvjetima kad se u brodu
nalazi 100%, 75%, 50%, 25% ili 5% tereta.

2.4. Utjecaj ukupnog vremena stajanja broda u luci

na prekrcajne kapacitete
Vanost luke kao bitnog elementa u sustavu transporta roba
oituje se u njezinu utjecaju na vrijeme i trokove prijevoza.
Veliina trokova u luci ovisi o kompleksnosti prekrcajnih
operacija. Tehnoloki procesi prekrcaja u lukama proizlaze iz
konkretne potrebe da se osigura prijelaz robe s broda na
kopneno prometno sredstvo i obratno.
Pri prekrcaju robe u luci, u sreditu je promatranja brod te je
potrebno analizirati meusobni odnos broda i luke jer se
operacije prekrcaja obavljaju zajednikim radom broda i luke.
Vrsta i broj prekrcajnih operacija kao i proces skladitenja tereta
ovisit e o vrsti broda i vrsti tereta.

Obrt broda u luci danas je jedan od osnovnih pokazatelja

efikasnosti, suvremenosti i konkurentnosti odreene luke.
Vrijeme stajanja sastoji se od dvije komponente:
a) Vremena koje brod provede u ekanju na slobodan pristan
b) Vremena koje brod provede na pristanu zbog obavljanja
prekrcajnih operacija
Postoje i dvije interesne skupine s obzirom na kapacitet
prekrcajnih sredstava u pojedinoj luci. S jedne strane to su
brodari koji oekuju da e vrijeme iskrcaja i ukrcaja tereta biti
veoma kratko, ime bi se eliminiralo vrijeme ekanja izvan luke i
smanjili trokovi prijevoza.

Uprava luke kojoj je osnovni cilj neprestano optereenje

prekrcajnih sredstava i postizanje visokih prekrcajnih uinaka.
Kada bi se mogla uskladiti redovitost dolazaka brodova s
vremenom potrebnim za ukrcaj i iskrcaj tereta, ne bi bilo sukoba
izmeu tih dviju zainteresiranih zemalja. To bi znailo da bi
odreeni broj brodova stizao u luku prema redu plovidbe tono
odreenog dana i koristio luka prekrcajna sredstva, prema
unaprijed utvrenom redoslijedu.
Vrijeme zauzetosti pristana rauna se od stvarnog priveza broda
uz obalu do njegova odveza s obale.

Kada bi postojala redovitost dolazaka brodova i konstantno

vrijeme ukrcaja / iskrcaja, ne bi bilo teko utvrditi potrebne
prekrcajne kapacitete kako bi se osigurala puna zauzetost
pristana bez ekanja brodova na sidritu luke.
Takvi se uvjeti nee nikada moi ostvariti u praksi.
Neredovitost brodskih dolazaka i nepredvidivost trajanja
operacija prekrcaja, upuuje na to da se u praksi 100%-tna
zauzetost pristana moe postii jedino pod uvjetom neprekidnog
i dugog ekanja brodova na sidritu, to stvara velike trokove u
luci.

Za luke veoma su vana tri odluujua imbenika:

1. Broj i uestalost dolazaka brodova ne moe se kontrolirati
2. Prosjeno vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta koje ovisi o vrsti
tereta kojim se rukuje i vrsti i broju sredstava za rukovanje
teretom, moe se kontrolirati
3. Broj pristana ovisi o lokalnim uvjetima
imbenike koji se mogu kontrolirati, luke moe usmjeriti svoje
zahtjeve na temelju analiziranog prometa brodova.

Postoje dva krajnja rjeenja:

1. broj prekrcajnih sredstava i opreme za rukovanje teretom na
obali prilagoava se minimalnim vrijednostima distribucije
dolazaka brodova.
2. broj prekrcajnih sredstava i opreme za rukovanje teretom na
obali prilagoava se maksimalnim vrijednostima distribucije
dolazaka brodova.
Prilagodba prekrcajnog kapaciteta minimalnom prometu
brodova znai i 100% iskoristivosti obalnog prekrcajnog
postrojenja. Istodobno e postojati i konstantno dug red brodova
koji e ekati na ulazak u luku.

S druge strane, prilagodbe prekrcajnog kapaciteta maksimalnom

prometu brodova, omoguuje i potpuno eliminiranje vremena
ekanja brodova ispred luke, ali se istodobno javlja i niska
iskoristivost prekrcajnog postrojenja.
Niti jedna od tih krajnosti nije prihvatljiva u praksi, luke se esto
opredjeljuju za kompromisna rjeenja s manjim postotkom
zauzetosti pristana.

3. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE
LUKA I TERMINALA
Planiranje i projektiranje luka i terminala izrazito je sloen i
odgovoran posao jer se temelji na predvianjima koja je
Uglavnom teko procijeniti.
U problemu planiranja razvoja luka pojavljuje se dvije dimenzije:
vremenska i prostorna.
Vremenska komponenta ukljuuje vremensko planiranje,
poevi od kratkoronog planiranja lukih
djelatnosti iz dana u dan, preko srednjoronog planiranja koje
obuhvaa nekoliko godina, do dugoronog planiranja na
vremensku udaljenost od etvrt stoljea.

U vremenskoj komponenti dugorono je planiranje od najveeg

interesa i vezano je uz neizvjesnost i rizik.

Planiranje po prostornoj komponenti moe ukljuiti planiranje

pojedinog pristana, odreenog kapaciteta unutar luke itd. Tu
moe biti ukljueno i planiranje luke i njezinih izlaza na otvoreno
more, s jedne strane, povezivanje sa zaleem, a treba slijediti i
biti rezultat planiranja itavoga lukog sustava na nacionalnoj
razini kako bi se skladno i najekonominije pridonosilo
gospodarskom razvoju zemlje.

3.1. Pojam i znaenje prometnog planiranja

Planiranje je aktivnost kojom se unaprijed zacrtavaju zadaci
koje treba ostvariti u buduem razdoblju.
Znaajka je planiranja da u tome to ono ukljuuje i planiranje
akcija i sredstava kojima treba djelovati da se razvoj i poslovanje
odreenog gospodarskog subjekta regulira tako da dovede do
optimalnog ostvarenja utvrenih zadataka uz najpovoljnije
ekonomske pokazatelje.
Vaan je zadatak planiranja da na osnovi raspoloivih informacija
i procjene uvjeta poslovanja u budunosti izabere izmeu dvije ili
moguih varijanti onu koja je najpovoljnija.

Planiranje obuhvaa:
1. istraivanje imbenika koji e izravno ili neizravno utjecati na
poslovanje, te izradu ekonomsko-tehnike analize uvjeta
poslovanja
2. izradu planova, tj. odreivanje zadataka, mjera i sredstava za
ostvarivanje planskih zadataka.
3. kontrolu ostvarivanja i analizu ostvarivanja planova

svi planovi moraju biti usmjereni na optimalne mogunosti

svi planski zadaci moraju biti vremenski determinirani

planovi moraju predvidjeti konkretna sredstva i mjere za
izvravanje planskih zadataka

planovi moraju biti kompleksni i obuhvatiti cjelinu, a plan
za svaki dio procesa mora biti usklaen s ostalim planovima

potranja za prijevozom

3.2. Vrste prometnog planiranja

Prometno planiranje
prema vremenskom obuhvatu (kratkorono, srednjorono i
dugorono)
prema razini planiranja
1. makroplaniranju prometa
2. mirkoplaniranju prometa

na makrorazini:
a) sektorsko planiranje prometa
b) prostorno planiranje prometa
na mikrorazini:
a) projektno planiranje prometa
b) planiranje prometa u privrednim organizacijama

Sektorsko planiranje

obuhvaa planiranje prometa kao zasebnog sektora ili
planiranje pojedinih prometnih grana. Sektorskom planiranju
prometa mogua je projekcija ukupnog prometa i projekcija
po pojedinim nositeljima prometa, odnosno prometnim
granama.
Prostorno planiranje

Obuhvaa planiranje prometnog sustava, a posebno prometne
mree unutar danog prostora. Svrha mu je da pridonese
poveanju racionalne organizacije prostora i porastu
prostorno vanih uinaka drutveno-ekonomskog razvitka.
Projektno planiranje

osnova za ocjenu vrijednosti predloenog projekta ili skupine
projekta kako bi donositelj odluke mogao izabrati onaj projekt
koji mu jami najvee koristi.

3.3. Planiranje razvoja lukog sustava

Plan razvoja lukog sustava mora se izraditi u skladu s prethodno
postavljenim temeljnim zahtjevima.
1. Odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijeloga lukoga
sustava jedne zemlje u skladu s njezinom pomorskom
orijentacijom
2. Odrediti veliini i razvoj svake luke posebno u ukupnome
lukom sustavu zemlje.

3.3.1. Vrste razvojnih planova luka

Planovi koje donose luka poduzea mogu se podijeliti na:
a) Vremensko razdoblje za koje se donose
b) Sadraje koji se obrauju
Dugoroni razvoji planovi luka utvruju opi smjer razvitka
buduih kapaciteta. Izrauju se za razdoblje od 20 do 30 godina,
a najkrai su za vrijeme od 10 godina. Tim se planovima utvruje
opa orijentacija razvitka luka, dugoroni ciljevi i smjer razvoja,
te promjene u poslovanju. Budui da imaju strateko znaenje,
moraju biti usklaeni s politikom regionalnog i nacionalnog
razvoja. Dugoroni razvojni planovi slue kao polazite za
donoenje i utvrivanje srednjoronih planova.

Srednjoroni razvojni planovi luka su izvedbeni, izvrni planovi,

koji se izrauju za vremensko razdoblje od 3 do 5 godina.
Mnogo detaljniji od dugoronih i sadre konkretna rjeenja.
Planovi za dugorono i srednjorono razdoblje su tzv.
planovi razvoja.
Kratkoroni ili razvojni planovi pomono su sredstvo realizacije
srednjoronih i dugoronih planova, a obino se izrauju za
vremensko razdoblje od jedne godine. U njima su detaljno
razraeni zadaci utvreni srednjoronim planom i najee su
to programi za unaprjeenje rukovoenja i obnovu postojeih
Kapaciteta, koje treba realizirati u razdoblju od godine dana.

3.3.2. Metodologija razvojnog planiranja

Razvojno planiranje luka obuhvaa:
1. Izrada razvojnih programa
analiza dosadanjeg razvoja i sadanjeg stanja luke
analiza razvojnih mogunosti luke
utvrivanje razvojne koncepcije i razvojnih ciljeva
prijedlog mjera i sredstava za ostvarenje razvojnih ciljeva
2. Usklaivanje razvojnih programa
3. Izrada dugoronih i srednjoronih planova luke

U pripremi razvojnog plana luke, UNCTAD preporuuje

sljedeu metodologiju:
1. Opa razvojna politika: oznaava ulogu luke, okvir planiranja i
financijsku odgovornost
2. Prognoza prometa za razdoblje za koje se planira
3. Tehnoloka politika: za svaku vrstu prometa koji se
prognozira, uzimajui u obzir sredstvo u kojem se prevozi,
potrebno je ispitati alternativna tehnoloka rjeenja
prekrcaja i njihov utjecaj na buduu produktivnost.
4. Promet je potrebno alocirati, te razvrstati teret s obzirom na
sline znaajke, prema skupinama pristana ili po terminalima.
5. Preliminarno odreivanje lokacija: za svaku skupinu pristana
ili za svaki terminal potrebno je odrediti dodatne kapacitete,
te napraviti procjenu njihovih dimenzija.

6. Preliminarno odreivanje lokacija: za svaku skupinu pristana

ili za svaki terminal potrebno je predloiti prostorne lokacije
na kopnu i u moru
7. Tehnika podobnost: za svaku lokaciju potrebno je obaviti
sva potrebna tehnika ispitivanja.
8. Prva procjena trokova: potrebno je procijeniti trokove
konstrukcije i opreme buduih kapaciteta.
9. Preliminarno suavanje broja varijanti
10. Konana odluka o broju varijanti
11. Operativno planiranje: za sve preostale varijante treba
pripremiti plan u kojem e se vidjeti kako e kapaciteti
poslovati, i s kojom produktivnou.
12. Konana odluka o dimenzijama.
13. Preliminarni nacrt: za svako predvieno rjeenje izraditi
nacrte svih kapaciteta, toliko detaljno da se moe uoiti bilo
koji problem vezan uz pristup morem ili kopnom na pristan ili
u skladine prostore luke.

14. Detaljna ocjena trokova: potrebno je razdijeliti trokove za

sve radove i usluge da se dobije osnova za ekonomsku
analizu.
15. Analiza trokova i koristi: ekonomska analiza za svako
predloeno rjeenje.
16. Financijska analiza: analizirati financijsku podobnost svake
alternative i razmotriti uspjenost financijskog poslovanja.
17. Konani izbor: usporediti sve analize, ukupne prednosti i
nedostatke predloenih rjeenja.
18. Razmotriti zakljuke s donositeljem odluke.
19. Izraditi izvjetaj o konanom rjeenju potkrijepljen analizama
20. Dobivanje dozvole za izvoenje radova i osiguravanje izvora
financiranja

Planiranje razvoja luka zapoinje analizom dosadanjeg razvoja

pa stoga posebnu panju treba posvetiti prikupljanju razliitih
informacija:

informacija o lukim kapacitetima

koliini i strukturi tereta
zbivanjima u okruenju
regionalnim razvojnim planovima
razvojnim planovima industrijskih poduzea u zaleu
nacionalnom planiranju
razvojnim planovima konkurentnih luka
tehnikim i tehnolokim promjenama u brodarstvu

Da bi prognoza buduih robnih tokova bila to realnija, treba

imati to tonije i detaljnije pokazatelje o postojeim robnim
tokovima. Za prognozu se korite razne znanstvene metode.
Analiza dosadanjeg razvoja treba obuhvatiti:

analizu poloaja luke na domaem i svjetskom tritu

analizu opsega i dinamike ostvarenog prometa
analizu ostvarenih financija
analiza tehnike opremljenosti luke
analizu financijskog stanja luke
analizu kadrova

Analiza razvojnih mogunosti:

prognozu lukog prometa
prognozu razvoja tehnike i tehnologije u svjetskim razmjerima
prognozu mogunosti opskrbe energijom i reprodukcijskim
materijalom
prognozu mogunosti razvoja kadrova
prognozu eventualnih promjena na ekonomskom,
gospodarskom ili politikom planu
prognozu mogunosti ostvarivanje vlastitih ili pribavljanja
domaih i inozemnih izvora financiranja programa razvoja

Prognoze lukog prometa izvode se odvojeno s obzirom na

nekoliko pristupa:
1. prema pravcima kretanja tereta:
- domai teret (uvozni, izvozni i razvozni teret
- tranzitni teret
2. prema glavnim vrstama tereta
- generalni
- rasuti
- tekui i plinoviti teret

3. Unutar pojedinih glavnih vrsta tereta:

- pojedine vrste rasutih, tekuih i plinovitih tereta koji imaju
specifina fizika svojstva i zahtijevaju poseban tretman
- ujedinjenje (jedinine) terete koji imaju razliita pakiranja
pa se prema tome prognoze izvode posebno za:
a) kontejnerizirane terete
b) za terete koji se prevoze RO-RO tehnologijom,
paletizirane terete
Najznaajniji pojedinani razvojni planovi luke jesu:
1. plan razvoja lukih djelatnosti
2. plan razvoja investicija i lukih kapaciteta
3. plan razvojnih kadrova
4. plan razvoja poslovanja luka

3.3.3. Pojedinani razvojni planovi luke

3.3.3.1. Plan razvoja lukih djelatnosti

utvruje se na osnovi analize trita i marketinga.
Marketing i planiranje dvije su meusobno povezane aktivnosti
koje nadopunjavanju radi smanjivanja stihijskog djelovanja
trita.
Pri pripremi i razradi programa i planova razvoja, osnovu treba
tvoriti analiza i razrada svih imbenika koji uvjetuju mjesto i
poloaj nositelja planiranja na tritu, te prognoziranje razvoja
trita i perspektive luke.

U okviru analize trinog poloaja odreene luke, planer

marketinga posebno obradi:
- analizu ponude i potranje na tritu
- analizu poloaja luke na tritu
Analiza ponude i potranje na pomorskom tritu:
1. fiziki obujam prometa na tritu
2. tehniku opremljenost luke i kvalitetu ponude
3. utjecaj ponude iz inozemstva i analiza stranih trita

Analiza poloaja pojedine luke na tritu:

-

dinamiku ukupne vlastite proizvodnje usluga

dinamiku plasmana usluga na strano trite
udio u ukupnoj dravnoj ponudi
udio u ukupnoj dravnoj potronji
kvalitetu ponude i tehniku opremljenost luke
modernizaciju i uvoenje novih vrsta usluga na tritu
elastinost potranje

3.3.3.2. Plan razvoja investicija i lukih kapaciteta

Osnovni je razlog za investiranje potreba za obnovom, zamjenom
ili modernizacijom postojeih kapaciteta, promjeni asortimana
usluga ili proirivanju asortimana.
Za planiranje investicija potrebno je imati opravdane razloge s
tehnikog i ekonomskog aspekta.
Plan razvoja investicija moe obuhvatiti:
Plan zamjene postojeih kapaciteta
Plan rekonstrukcije postojeih kapaciteta
Plan poveanja kapaciteta luke

Plan investicija treba sadravati ove podatke:

vrsta investicija
lokacija gdje se investira
veliina investicije u naturalnim pokazateljima
rokovi provoenja planirane investicije
iznos ulaganja
vrijeme putanja u pogon
izvori i uvjeti financiranja
Prije investiranja potrebno je pripremiti detaljnu dokumentaciju
s ekonomskog i tehnikog aspekta. Ta je dokumentacija u pravilu
sadrana u dvije studije:
1. Investicijsko-tehnika dokumentacija
2. Investicijski program

Investicijsko tehnika dokumentacija je sadrani projekti, nacrti,

tehniko-tehnoloki opisi objekata, tehnolokog procesa i
pojedinane opreme.
Investicijski program razraeni su svi uvjeti izgradnje
investicijskih objekata i kapaciteta, sadri i podatke iz kojih je
vidljiva ekonomska opravdanost investicije.

3.3.3.3. Planiranje razvoja kadrova luke

Struktura kadrova vrlo je vana za svaku luke jer planiranje

razvoja kadrova ostvaruje se kroz nekoliko zasebnih planova:
1. Plan potrebnih kadrova izrauje se na temelju planiranog
prometa i obujma poslovanja
2. Plan gubitka kadrova umirovljenje, bolest, mijenjanje
mjesta zaposlenja, odlazak na kolovanje i dr.
3. Plan strune izobrazbe s obzirom na to da nove tehnologije
i nova sredstva za rad zahtijevaju strune usko specijalizirane,
ali i polivalentne kadrove.

3.3.3.4. Planiranje unapreenja poslovanja luka

Luka nastoji neprestano unapreivati svoje poslovanje. Ta e

nastojanja biti uspjenija ako se donesu planovi unapreenja
poslovanja.
Takvi se planovi donose kao razvojni planovi za srednjorono i
dugorono razdoblje. Uz to, planovi unapreenja poslovanja
mogu se donositi i kao godinji planovi u kojima se planiraju
mjere koje je mogue ostvariti u kraem vremenskom razdoblju.

3.3.4. Usklaivanje pojedinanih planova luke

Da bi ukupan razvojni plan luke bio realan, potrebno je provesti

usklaivanje i povezivanje planova svih subjekata u lukom
poslovanju (brodara, cestovnih i eljeznikih prijevoznika,
otpremnika, proizvoaa, potroaa itd.)
Usklaivanje se provodi na nekoliko razina:
sadraju
rokovima unutar koji treba obaviti pojedini zadatak
ostalim razinama plana, odnosno razini okruenja lukog
sustava

3.3.5. Rebalansiranje planova

Planiranje pretpostavlja poslovno odluivanje unaprijed, gdje se
na temelju prognoza utvruju konkretne mjere koje e se
poduzimati da bi se plan ostvario. imbenici: vanjski ili unutarnji
Rebalansiranje plana nuno je:
a) Promjene vanjskih imbenika koji djeluju na poslovanje luke,
kao to su: promjene na tritu, drutveno-ekonomske i
politike promjene, razvoj tehnike i tehnologije
b) Promjene unutarnjih imbenika: promjene u kadrovskoj
strukturi, promjene financijske i kreditne sposobnosti luke

Rebalansiranje planova ekonomski je opravdano.

Pravodobno rebalansiranje uravnoteit e novonastalu situaciju
u luci na najbolji mogui nain, ime e biti sprijeeno
Nepotrebno angairanje i troenje sredstava, do ega dolazi u
sluaju kada plan nije rebalansiran.
Rebalansiranje se provodi i u sluaju kada postoji mogunost
poveanja plana, ime se ostvaruju vei prihodi i dobit.

3.3.6. Financijsko i ekonomsko vrednovanje plana

Financijskim vrednovanjem utvruje se komercijalna isplativost
budue investicije i definiraju se trokovi i koristi.
Financijski trokovi stvarne su isplate koje bi se trebale obaviti
u svezi s investicijama.
Financijske koristi su prihodi koji bi se ostvarili poslovanjem
novoizgraenog kapaciteta.
Ekonomskim vrednovanjem plana utvruju se koliko je planirani
objekt koristan s aspekta nacionalnoga gospodarstva jer se
prihodi i trokovi u ekonomskom vrednovanju vie odnose na
ostale sudionike u lukom poslovanju nego na samu luku.
Osnovne trokove za luke projekte ine: zemljite, radna snaga,
oprema, sredstva plaanja, izgradnja, poslovanje, odravanje i dr.

3.3.8. Projektiranje luka i terminala

Projektiranje je postupak pomou kojega se definiraju osnovna
tehniko-tehnoloka obiljeja luka i terminala.
Za razliku od planiranja, projektiranje je postupak koji nema
dugoroni koncept.
Projektiranje ima svoje faze. Radi se:
idejno rjeenje
idejni projekt
glavni projekt
izvedbeni projekt

Projektnom dokumentacijom moraju se utvrditi svi bitni sadraji

luke ili terminala. To znai da moraju biti istaknute:

prometne povrine i njihova namjena

objekti koji slue za obavljanje poslova upravljanja terminalom
objekti koji slue za smjetaj i rukovanje robom
objekti servisnih djelatnosti carine i peditera, te niz drugih
objekata, ovisno o namjeni terminala

Cilj projektiranja lukih terminala da prui maksimalnu

nezavisnost izmeu dva transportna oblika u luci, te optimalnu
slobodu u nesmetanom protoku robe.

Poticaji za izgradnju u lukama mogu biti razliiti:

zamjena postojeih kapaciteta (novim, i istih tehnolokih
svojstava)
modernizacija postojeih kapaciteta
proirenje kapaciteta radi poveanja opsega prometa kroz luku
izgradnja novih lukih kapaciteta
Postupak projektiranja treba sadravati sljedee elemente:
potpunu jasno utvren cilj projektiranja
analizu svih relevantnih tehniko-tehnolokih i gospodarskih
parametara
model rada terminala
prijedlog uhodavanja i realizacije projekta

Podloge za projektiranje lukih sustava rezultat su razliitih

aktivnosti istraivanja, prije svega

tehnikih

tehnolokih

ekonomskih

ekolokih i organizacijskih uvjeta poslovanja luke
Pri projektiranju izgradnje lukih objekata potrebno je razlikovati
dvije bitne faze:
fazu koncipiranja ili pripreme
fazu realizacije ili izgradnje

Faza koncipiranja
u naelu razmatra razne varijante rjeenja.

Kao rezultat istraivanja dobiva se dovoljno informacija na
temelju kojih se moe donijeti racionalna, logina, gospodarski i
drutveno opravdana odluka da se pristupi realizaciji projekta
odnosno izgradnji.
Faza realizacije
postupak je realizacije projekta za izgradnju u
okviru postavljene tehnologije, tehnikih uvjeta i predvienih
trokova.

4. UVJETI ZA FIZIKU POSTAVU

LUKA I TERMINALA
Izbor lokacije i fizika postava luke i terminala zahtijeva
istraivanje svih determinirajuih prirodnih uvjeta koji se
odraavaju na izbor, konstrukciju i trokove izgradnje luke
infrastrukture.
U prirodne uvjete za fiziku postavu luka i terminala svrstavaju se:
klimatski uvjeti: vjetar, oborine, vidljivost, temperatura i
vlanost
oceanografski uvjeti
topografski i hidrografski uvjeti
uvjeti tla
poloajni uvjeti

4.1.1. Vjetar
S obzirom na brzinu i smjer, vjetar se znatno razlikuje od mjesta
do mjesta. Moe bitno utjecati na tijek lukog procesa.
U pojedinim podrujima dominantno jak vjetar djeluje u jednom
Ili dva smjera koji su znaajni za odreivanje kretanja broda pri
pristajanju i odlasku iz luke. Poeljno je da se s obzirom na
negativno djelovanje jakog vjetra, smjer pristana za brodove
postavi usporedno sa smjerom djelovanja vjetra. U sluaju da se
smjer gibanja vode razlikuje od smjera vjetra, dominantan
imbenik u pogledu usmjerenja pristana je gibanje vode.

Razlog je tomu taj to je gustoa vide priblino 1.000 puta vea

od gustoe zraka, pa stoga gibanje vode moe djelovati veom
silom na brod nego to to ini vjetar.
Sila vjetra, njegova uestalost i brzina utjeu i na rad obalnih
prekrcajnih sredstava. U uvjetima kada vjetar prijee doputenu
granicu, prekida se rad obalnih dizalica, a time i proces iskrcaja
broda.

4.1.2. Oborine, vidljivost, temperatura i vlanost

Oborine, vidljivost, temperatura i vlanost utjeu na smanjenje

uinka rada u lukama, a u ekstremnim veliinama mogu dovesti
i do prekida rada. Vrijednosti tih pojava ovise o zemljopisnom
poloaju luke, a izraavaju se prosjenim mjesenim, sezonskim
ili godinjim brojem dana.

4.2. Oceanografski uvjeti

Oceanografski elementi mora imaju vanu ulogu pri projektiranju

hidrotehnikih graevina luka i projektiranju brodova.
Oceanografska istraivanja, analize i studije utjecaja valova na
luke graevine i njihovu konstrukciju od kljunog su znaenja
za uspjeno planiranje i projektiranje luka i terminala.

4.2.1. Valovi

Valovi u luci mogu biti izazvani vjetrom, potresom, kretanjem

plovilom te djelovanjem plime i oseke.
Najvee sile koje djeluju na luke objekte, izazivaju morski valovi.
Sprega vjetra i vode ima veliku razornu snagu i ubraja se meu
najsloenije prirodne sile. Valovi koji nastaju kao posljedica
morskih mijena (plime i oseke) i valovi nastali kretanjem broda
nemaju vei utjecaj na pomorske objekte. Za razliku od njih
valovi izazvani potresom imaju katastrofalno djelovanje i
smatraju se rijetkom elementarnom nepogodom.

4.2.2. Morske struje

Morske struje uzrokuju premjetanje vodenih estica.
Razlikuju se dvije osnovne vrste: periodine i neperiodine.
Periodine su posljedica periodinih pojava morskih mijena.
Redovito su brze i jake u tjesnacima i iznad plitkih pragova.
Neperiodine neredovite su i nestabilne, te nisu pravilne ni
smjerom ni brzinom.
U projektu luke utjecaj morskih struja ispituje se s obzirom na
njihovo djelovanje na brod pri maloj brzini plovidbe
(manevriranju) u uvjetima slabe struje i uz znaajno djelovanje
vjetra. Potrebno je istraiti utjecaj struja na taloenje materijala
u luci jer mehaniki utjecaj valova i struja moe izazvati zasipanje
i eroziju obala.

4.2.3. Morske mijene

Morske mijene odraavaju se kao vertikalna gibanja morske
razine i horizontalno premjetanje vodenih masa.
Morska voda i za vrijeme tiine oscilira iznad i ispod stanovita
srednjeg vodostaja.
Morske mijene utjeu na obale i plovidbu osciliranjem
vodostaja i plimnim strujama.
Promjene morske razine u nekim lukama imaju velik utjecaj na
plovidbu i odvijanje lukih operacija.

4.3. Topografski i hidrografski uvjeti

Tehniki preduvjet uspjena razvitka svake luke jest postojanje

odgovarajuih velikih ravnih kopnenih povrina smjetenih
neposredno uz velike povrine vode, odgovarajue dubine.
Prije izbora lokacije luke nuno je obaviti potrebna topografska i
hidrografska istraivanja.

4.4. Uvjeti tla

Poznavanje terena na kojem je potrebno izgraditi odreeni luki
objekt, temeljni je preduvjet ispravna izbora konstrukcije, njezina
temeljenja i optereenje tla.
Pri projektiranju luka i izgradnji lukih objekata, poznavanju
terena pridaje se iznimna vanost jer su i potrebne dubine
izgradnje i temeljenja pristana i ostalih lukih objekata sve vee.

4.5. Poloajni uvjeti glavnih lukih objekata

Posebnu panju u tehniko-tehnolokom pogledu treba obratiti

graevinsko-tehnikim imbenicima.

Razni zahtjevi koji se odnose na izbor poloajne situacije luke ili

terminala, mogu biti ogranieni razvijenou obale, morskim
mijenama, ulazom, postojanjem rijeke i drugim utjecajnim
imbenicima.

Najzastupljeniji graevinsko-tehniki imbenici za izbor poloaja

luke jesu:

potreba za iskopom mulja i/ili kamena

utjecaj valova i vodenih struja tijekom izgradnje i eksploatacije
erozije terena, nanoenje taloga i odravanje dubine vode
uvjeti temeljenja lukih objekata.

Na izbor lokacije luke, utjeu i zahtjevi lukih bazena i njihovih

Prilaza, zatim i: lokacija, poloaj, duljina, irina, dubina vode,
Zavoji, iskopi i nasipi.

5.TEMELJNI LUKO-POMORSKI OBJEKTI

Na izbor lokacije luke, utjeu i zahtjevi lukih bazena i njihovih

prilaza, i naravno:
- lokacija
- poloaj
- duljina, irina i dubina vode
- zavoji
- iskopi i nasipi

Osnovni elementi, koji ujedno ine i pretpostavku budueg

razvitka luke jesu:
-

odgovarajui prilaz luci

sidrite
luki bazeni
akvatorij
te vanjske (zatitne) i unutarnje luke graevine

5.1. Prilaz luci

Osnovni uvjet za plovidbu brodova izmeu luka je plovnost puta
odreene dubine i irine, a na sam se prilaz luci ponekad
odraavaju zavoji i boni nagibi prolaza (kanala).
Osim tih osnovnih uvjeta, za plovidbu broda bitni su i drugi uvjeti
(meteoroloki, navigacijski) koji se lake rjeavaju jer su brodovi
opremljeni ureajima za njihovo svladavanje.
irina, dubina i smjer prilaza kljuni su elementi za sigurnost
plovidbe i razvitak luke.

5.2. Sidrite za brodove

Sidrite je vei ili manji morski prostor ispred luke u kojemu se
zadravaju brodovi dok ekaju na slobodan pristan ili se tu
zadravaju zbog nekog drugog razloga.
Sidrite treba zadovoljiti 4 osnovna uvjeta:
1) treba imati dovoljnu povrinu prema broju brodova kojima je
potrebno sidrenje
2) prihvatljivu dubinu na cijeloj povrini predvienoj za sidrenje
3) tlo morskog dna mora biti prikladno za sidrenje
4) sidrite mora biti smjeteno na takvoj udaljenosti od luke da
se na vrijeme mogu obaviti sve potrebne radnje za
uplovljavanje broda

5.3. Luki bazeni

U lukama se, ovisno o fizikim obiljejima, primjenjuju dva
razliita sustava:
- sustav otvorene obale
- sustav bazena
Sustav otvorene obale izgrauje se vrlo jednostavno i za
primjenu tog sustava potrebna je samo dovoljna duljina obale te
dovoljna povrina za luke ureaje.
Nedostaci sustava su otvorene obale odvie velika razvuenost
lukih ureaja i sloenost odvijanja luko prometa. Taj se sustav
najee primjenjuje u dubokim zaljevima i na uima rijeka.

Mnogo veu primjenu u lukama ima sustav bazena.

Luki bazeni dijelovi su luke morske povrine omeene gatovima
ili obalama. Graeni su osobito u morima s veim promjenama
vodostaja jer se u takvim uvjetima luka morala odijeliti od mora.
Raspored i veliina lukih bazena ovise o topografskim uvjetima.
U lukama se susreu 4 vrste bazena:
-

otvoreni bazeni
zatvoreni bazeni
bazeni za okretanje broda
operativni bazeni

Otvoreni bazeni u lukama slue za prolaz i usmjeravanje brodova.

Zatvoreni bazeni (dokovi) grade se u lukama koje su pod
utjecajem velikih morskih mijena, a namjena im je da odravaju
stalnu razinu vode bez obzira na vanjske promjene.
Bazeni za okretanje brodova slue za pripremu broda pri ulasku u
operativne bazene ili izlasku iz njih.
Operativni bazeni slue za prihvat brodova na kojima se obavljaju
luke operacije ukrcaja ili iskrcaja tereta.

5.4. Akvatorij luke

Akvatorij je dio povrine mora, jezera ili rijeke s odreenim
znaajkama i namjenom.
Vodena povrina luke nije unaprijed odreena ve se
pojedinano utvruje za svaku luku i posebno.
Vodena povrina luke je cjelokupna povrina mora ili vode kojom
upravlja luka.
Ukupna povrina akvatorija luke sastoji se od svih prilaza, lukih
bazena (otvorenih, zatvorenih, operativnih), pristana i kanala.

5.5. Vanjske luke graevine

Vanjske graevine slue za zatitu luke i prilaza luci. Istaknute su

prema otvorenome moru, a zadatak im je pruanje otpora
djelovanju valova i morskih struja.

5.5.1. Lukobrani i valobrani

Broj, raspored i veliina lukobrana mogu biti razliiti.
Duljina lukobrana ovisi o vodenoj povrini koju treba zatiti i o
irini uvale.
Poloaj i smjer lukobrana determinirani su:
a) povrinom luke koji treba zatiti
b) stupnjem zatite sidrita
c) stupnjem zatite pristana
d) zahtjevima okretanja broda unutar bazena

e) utjecajem lukobrana na strujanje

f) utjecajem lukobrana na valove unutar bazena
g) utjecajem lukobrana na transport nanosa, taloenje i eroziju
Nasuti lukobrani najstariji su tip lukobrana.
Djeluju kao plitke obale pa ne odbijaju valove ve im postupno
smanjuju energiju. Izgraeni su od kamenih i betonskih blokova i
nasutog ljunka. Zatieni vertikalni dio lukobrana moe sluiti za
luke namjene.

Vertikalni lukobrani djeluju kao strme obale.

Lukobran je izgraen od vertikalnog zida. Primjenjuje se za
dubine do 15 metara.
Mjeoviti lukobrani najee se danas upotrebljavaju.
Posebno su pogodni na morima s velikim razlikama u vodostaju.
Izbor tipa graevine ovisi o vrsti tla, poloaju objekta, materijalu i
promjenama vodostaja.
Primjenjuju se na dubinama veim od 15 metara.

5.6. Unutarnje luke graevine

Unutarnje luke obalne graevine slue za vezu izmeu morskih i
kopnenih prijevoznih sredstava.
U lukama se primjenjuju tri osnovna sustava i rasporeda
unutarnjih graevina:
- sustav rubnih obala
- sustav bazena
- sustav gatova (ukljuuje i plivajue gatove-pontone)

Sustav rubnih obala primjenjuje se u sluajevima kada je na

raspolaganju dovoljna duljina obale i dostatna kopnena povrina.
Sustav bazena izgradnja tog sustava posebno je zastupljena u
morima s velikom razlikom vodostaja.
Sustav gatova primjenjuje se u uvjetima luka kada je potrebno
bolje iskoritenje obalne linije. U amerikim lukama susreu se
uski gatovi, dok su u mediteranskim lukama zastupljeniji iroki
gatovi.

Plivajui gatovi ili pontoni upotrebljavaju se u lukama s

Velikim sezonskim razlikama vodene razine. Pontoni mogu biti
usidreni ili uvreni za posebne vertikalne vodilice koje
omoguavaju vertikalno gibanje u skladu s dizanjem i sputanjem
razine mora.

5.6.1. Osnovni zahtjevi za projektiranje

lukih obalnih graevina
Mnogobrojni i raznovrsni imbenici utjeu na luke potrebe
projektiranja i planove luka. Zbog toga je planiranje prometa i
izrada osnovnog plana i projekata luke neprekidan dinamian
proces. Osnovni plan luke mora biti fleksibilan i omoguiti
budue promjene i korekcije, kao to su proirenja i promjene
izvan planiranog razdoblja. Planove treba stalno dopunjavati s
obzirom na promjene do kojih dolazi u nacionalnoj meunarodnoj
trgovini, industrijskom razvoju, ekonomskim i politikim
odnosima, energetskoj potronji, razvoju tehnologije prometa i
Propisima o ekolokoj zatiti.

Zahtjevi koji proizlaze iz budue namjene lukih objekata i

ureaja odnose se na dimenzije, optereenja, opskrbu i poloaj.
a) Dimenzije se odnose na:
- dubinu vode (dubina vode nije specifina samo za pristan,
ve i za prilazne putove i luke bazene
- duljinu pristana i operativne obale
- irinu operativne obale
b)
-

Optereenja se odnose na:

optereenje od tereta na operativnoj obali
optereenja od pokretnih i nepokretnih ureaja
optereenja od zgrada
sile izazvane pristajanjem broda i sile na privezitima

c)
-

Opskrba se odnosi na:

opskrbu elektrinom energijom prekrcajnih sredstava i broda
rasvjetu
telefonske veze
vodu, gorivo
protupoarnu opremu

d) Poloaj se odnosi na:

- Projektiranje poloaja obalnih graevina u zasnivanju
osnovnog plana luke
- Projektiranje obalnih ureaja to zahtijeva utvrivanje
njihovog optimalnog poloaja u zasnivanju osnovnog plana
luke

Duljina broda utjee na duljinu pristana i lokaciju tranzitnih

odlagalita. irina broda determinira dohvat prekrcajnih
sredstava i irinu prilaznog kanala i lukih bazena.
Veliina broda utjee na potrebnu povrinu krcalita i minimalne
skladine zahtjeve operativne obale.
Vrsta i tip broda, te oblik trupa i nadgraa utjeu na konstrukcijsku
izvedbu pristana.
Gaz broda utjee na dubine vode uz pristan, a mogui pokreti
broda na optereenja konstrukcije pristana i privezita broda.

5.6.2. Pristani za brodove

Projektiranje pristana luke, utvrivanje njegove dubine i
duljine, jedan je od najsloenijih i najzahtjevnijih zadataka
projektiranja luka i terminala.
Trend poveanja veliine brodova dovodi projektante u velike
dileme pri izboru potrebne dubine i duljine pristana jer svako
poveanje ima i znatne tehnike i financijske posljedice.
Dubok pristan zahtijeva velike trokove izgradnje, a plitak pristan
brzo zastarijeva.

U razdoblju intenzivnog razvitka morskog brodarstva i sve

prisutnijih novih konstrukcija veih brodova, dogaalo se da je
tek izgraeni pristan zastario s obzirom na nove
tehniko-tehnoloke zahtjeve.
Zato pri projektiranju pristana posebnu panju treba usmjeriti na
vrstu i dimenzije broda, te vrstu i strukturu tereta koju ti brodovi
prevoze. To znai da treba planirati pristane prema njihovoj
namjeni, vodei rauna o mogunostima porasta veliine brodova.
Pristani i gatovi sastoje se od obalne konstrukcije koja slui za
naslon i vezivanje brodova, za smjetaj obalne mehanizacije i
instalacija, te za skraenje prekrcajne udaljenosti.

5.6.3. Operativne obale i njihov sastav

Operativna obala je teritorij koji pripada jednom pristanu ili vie
njih. Budui da je pristan vitalni element luke za prihvat brodova,
to je i luka operativna obala najvaniji dio kopnene povrine na
kojoj se odvija proces prekrcaja tereta i transportnih sredstava.
Svaka luka u pogledu obala ima svoje specifinosti koje ovise o
raspoloivoj povrini i vrsti tereta. Izgradnja suvremenih luka
prilagoenih primjeni modernih tehnologija pretpostavlja
izgradnju velikih operativnih povrina na kojima nema vrstih
objekata koji bi mogli biti prepreka uspjenu odvijanju
prometnog procesa .

5.6.3.1. Konstrukcije obala

U praksi se primjenjuju dvije osnovne izvedbe obalnih
konstrukcija:
- masivni gravitacijski zidovi
- armirano betonske konstrukcije na stupovima
Masivni gravitacijski zidovi grade se od betonskih blokova.
Gravitacijski zidovi svojom teinom preuzimaju horizontalne sile
potiska zemlje i sile na bitvama, pa se i proraunavaju kao
potporni zidovi.
Konstrukcije na stupovima oslanjaju se na pojedinane potpore
(pilote, stupove, kolone) koje stoje samostalno ili su meusobno
povezane. Stupovi mogu biti izraeni od betona, elika ili drva.

5.6.3.1.2. Nadmorski zid

Nadmorski zid je dio obale nad morem koji mora pruiti brodu
siguran oslonac, dobar privez, sigurnu zatitu boka broda od
oteenja i mogunosti prometne veze s kopnom.
Visina zida nad morem obino je 2,5 do 3,5 m. Rauna se od
srednje razine vode za luke s malim razlikama vodostaja i od
razine visoke vode za luke s velikim razlikama vodostaja.

5.6.3.2. Brodobrani

Brodobrani postavljaju se du pristana sa svrhom spreavanja

oteenja broda i obale, do kojih bi moglo doi pri pristajanju
broda ili za vrijeme njegova stajanja uz pristan.
Danas se u lukama esto koriste lijevani gumeni cilindri te
lijevane gumene ploe u kombinaciji s pneumatskim cilindrima.
Postavljaju se na obali na udaljenosti 40 do 50 m kako bi
ravnomjerno mogli preuzeti na sebe silu nastalu djelovanjem
vjetra ili valova na bok broda i tako sprijeili oteenja broda ili
obale.

5.6.3.3. Privezita za brodove

Privezite je opremljeno napravom za koju se vee brodsko ue.

U praksi se najee primjenjuju:
- prsteni
- bitve
- kolone ili unjevi
- kuke
Prsteni uglavnom za privez amaca i manjih plovila u luicama

5.6.3.4. Povrine operativnih obala

Povrine operativnih obala u lukama moraju zadovoljiti sve

fizike zahtjeve u pogledu prihvata tereta koji se ukrcava ili
iskrcava s broda, ali i izdrati sva mogua optereenja i
mehanike sile koje nestaju kretanjem transportnih sredstava.
Povrine operativnih obala mnogo su izloenije djelovanju
mehanikih sila nego cestovne prometnice. Te sile su rezultat
statikog i dinamikog djelovanja prijevoznih i prekrcajnih
sredstava i tereta koji se na odreenoj obali prekrcava.

Osim velikih optereenja, povrine obala izloene su i kemijskom

djelovanju pojedinih tereta koji se prekrcavaju ili krae vrijeme
zadravaju na obali.
Duina i irina operativnih obala ovisi o njihovoj namjeni i vrsti
tereta. Operativne obale za generalni teret znatno su veih
povrina od operativnih obala za suhe rasute terete ili tekue.
To je i razumljivo jer se kod prvih pojavljuju mnogobrojna
prijevozna i prekrcajna sredstva,a kod drugih se prijenos izvodi
putem transportera ili cjevovoda.
Na izbor irine operativne obale utjee broj eljeznikih kolosijeka
i broj i raspored prekrcajnih sredstava.

5.6.4. Obalne instalacije

Obalne instalacije mogu se svrstati u dvije osnovne skupine:
elektrine i vodovodne instalacije.
U skupinu elektrinih instalacija ubrajamo:
a) elektrine instalacije snage i rasvjete
b) instalacije telefona i razglasa
c) instalacije dojave poara
d) instalacije gromobrana
e) instalacije uzemljenja.
------------------------------------------------------------------------------U skupinu vodovodnih instalacija ubrajamo:
a) Instalacije vode za sanitarne potrebe
b) Instalacije vode za potrebe pogona
c) Instalacije vode za zatitu od poara
d) Instalacije za odvodnju otpadnih i oborinskih voda

5.6.5. Obalni navigacijski objekti

Navigacijski objekti imaju za cilj omoguiti sigurnost kretanja

brodova u uvjetima moguih ogranienja plovnosti luka, kanala,
Rijeka, prilaza i ulaza u akvatorij luke.
Jednu skupinu obalnih navigacijskih objekata ine svjetionici.
Drugu skupinu ine razliita navigacijska pomagala namijenjena
Sigurnosti plovidbe.

Trea skupina navigacijskih pomagala odnosi se na objekte

lukoga kontrolnog centra u funkcije nadzora sigurnosti plovidbe
i komercijalno-operativnih poslova.
1) Spaavanje spaavanje ljudskih ivota, pruanje hitne
medicinske i prve pomoi, slubu preventivnog gaenja
poara
2) Kontrola kontrolu lukog podruja, sidrita, odvijanja
pomorskog prometa, praenje brodova s opasnim teretom i
dojavu zagaenje mora i obale.
3) Motrenje radarska sluba i promatranje, monitorski sustav i
povezivanje lukih ispostava sustavom radioveza.

6. LUKA SKLADITA

Skladita su izgraeni objekti ili pripremljeni prostori za

pohranjivanje, smjetaj i uzdravanje robe od trenutka njezina
preuzimanja do vremena njezine otpreme ili upotrebe.
S veim porastom pomorskog prometa i razvitkom transportne
tehnike, robni tokovi poprimaju sve vee razmjere to bitno
utjee na daljnji razvitak i izgradnju sve veih skladinih
kapaciteta.

Luka skladita imaju i specifinosti koje se mogu saeti u dva

bitna obiljeja:
a) raspolau s velikim kapacitetima za prihvat golemih koliina
roba znaajnih za nacionalno gospodarstvo. U njima je ujedno
najvea koncentracija raznovrsnih roba koje iziskuju i posebne
uvjete skladitenja
b) locirana su na voritima glavnih pravaca kretanja roba, gdje
se sastaju transportni kapaciteti razliitih grana prometa.
Luko skladite moe se definirati kao prostor za privremeno
odlaganje, uzdravanje i eventualnu doradu (sortiranje, pakiranje,
oplemenjivanje) raznih vrsta roba u krutom, tekuem ili
plinovitom stanju, koje se poslije odreenog vremena ukljuuju u
transportni proces.

Svrha je skladita omoguiti siguran i tehniki ispravan smjetaj

roba bez ugroavanja, prihvata i otpreme.
Razvitak je morskih luka i njihova gravitacijskog podruja
meuovisan. Luke svojim skladinim i prekrcajnim kapacitetima
utjeu na razvitak svoga zemljopisnog zalea, a razvitak zalea
pridonosi jaanju luka.
Namjena skladita odreuje se u lukama prema njihovim
lokalnim obiljejima, kao to su:
poloaj skladita u odnosu na morsku obalu
poloaj skladita u odnosu na kopnene prometnice
poloaj skladita u odnosu na osnovnu koncepciju razvitka luke
znaajke poslovanja sudionika u izgradnji

Prema lokaciji:
obalna
zaobalna
pozadinska
Prema namjeni:
zatvorena
otvorena

Prema izvedbi:
prizemna
katna ili etana (viekatna)
specijalna

Prema konstrukciji:
armiranobetonska
elina
drvena
skladita od sintetikih materijala

Prema vrsti tereta luka skladita se dijele na:

univerzalna ili skladita ope namjene
skladita za konvencionalne generalne terete i paletiziranu robu
skladita za suhe rasute terete (ugljen, eljeznu rudu)
skladita za fosfate
skladita za tekue terete
skladita za kemikalije
skladita za plinove
skladita za opasne terete
skladita za ive ivotinje
kondicionirana skladita i hladnjae
silosi za itarice
skladita za kontejnere
skladita za drvo
skladita za dugaku robu i dr.

6.2. Zatvorena skladita

Zatvorena luka skladita slue za pohranjivanje raznovrsnih roba

koje su osjetljive na atmosferske promjene.
Zatvorena skladita razvrstavaju se na:
prizemna (hangarska) skladita i nadstrenice
katna ili etana skladita
specijalna skladita (spremnici, hladnjae, silosi, plivajua
skladita)

6.2.1. Prizemna skladita

Sastoje se od temelja, nosive konstrukcije i krova.

Nosiva konstrukcija izvodi se od:
armiranog betona,
elika ili aluminija
drva i sintetikih materijala
Prizemna skladita razlikuju se prema nainu izgradnje, obliku
poprenog presjeka, broju polja i tipu krova.

Armiranobetonska prizemna skladita

- imaju vrlo iroku primjenu
- prednosti: jednostavno i jeftino odravanje, otpornost na
kemikalije i postojanost na vatru i vlagu
- nedostaci: vea teina elemenata, sloenija ugradnja i
transport do gradilita.
- Prizemna skladita velikih raspona veih od 30m zahtijevaju
posebne konstrukcije, specifinu proizvodnju elemenata i
ugradnju

elina prizemna skladita

- uz armiranobetonska najrasprostranjenija vrsta skladita
- prednosti: manji utroak materijala po jedinici povrine,
jednostavna proizvodnja i ugradnja te jednostavan prijevoz do
gradilita
- nedostaci: mala otpornost prema koroziji
- ova skladita se u lukama nazivaju i hangarskim skladitima.
- zbog lagane konstrukcije, dovoljno je jednostavno temeljenje.
- Hangarska skladita su najracionalnija, najjednostavnija,
najlaka i najjeftinija skladita, a imaju i brojne druge prednosti:
jednostavno unoenje i iznoenje robe
veliku nosivost povrine
velika iskoristivost kapaciteta skladita

6.2.2. Katna skladita

Katna skladita su velike vieetane graevine pravilne tlocrtne
povrine, podijeljene poprenim zidovima na dva ili vie dijelova.
Broj katova ovisi o vrsti robe, lokalnim zahtjevima i uvjetima tla.
Unutranjost skladita podijeljena je uzduno i popreno
stupovima na vie polja.
Gustoa stupova i irina polja ovise o optereenju za koje se gradi
skladite.
U katna skladita ugrauju se stubita za meuetanu vezu i
teretna dizala za prijenos tereta.

6.3. Tehniko-tehnoloka obiljeja

lukih skladita
Luka skladita se prema poloaju razlikuju:
obalna, zaobalna i pozadinska skladita.
Njihova izvedba ovisi o klimatskim i poloajnim uvjetima luke,
uvjetima tla, nainu transporta, cijeni graevinskog materijala.
Obalna skladita redovito se grade u blizini brodskih pristana s
osnovnom namjenom prihvata i smjetaja razliitih tranzitnih
tereta .
Zaobalna i pozadinska skladita razliite su izvedbe, ovisno o
lokalnim uvjetima i zahtjevima pojedinih luka. Ta su skladita
smjetena u drugom planu u odnosu na obalu, na udaljenost od
oko 100m i vie.

6.5. Specijalna luka skladita

U skupinu specijalnih lukih skladita svrstaju se skladita

posebne namjene npr. silosi za itarice, skladita za sipke terete u
rasutom stanju, skladita za tekue terete, hladnjae i ostala
skladita specijalne namjene.

6.6. Otvorena luka skladita

Masovni tereti (ugljen, eljezna rudaa i dr.) koji nisu osjetljivi na

atmosferske utjecaje, skladite se iskljuivo na otvorenim
skladitima.
Otvorena skladita u luci imaju kljunu ulogu amortizera u
protoku tereta izmeu broda i kopnenih, odnosno vodenih
transportnih sredstava.

7. LUKE KOPNENE PROMETNICE

Luke kopnene prometnice povezuju luku sa eljeznikom i

cestovnom mreom. One su ujedno poetak i zavretak kopnenih
prometnica koje su esto sastavni dio mree kljunih
meunarodnih i nacionalnih prometnih koridora.
Na mreu kopnenih prometnica luke su redovito spojene
posebnim prometnicama dovoljnog kapaciteta da mogu
prihvatiti cjelokupan teret koji ulazi i izlazi iz luke.

U veini luka najintenzivniji je eljezniki promet pa je zato

protonost eljeznikog sustava kljuan element u projektiranju
i eksploataciji luke.
Kompleks eljeznikih postrojenja sastoji se od:
- ranirne postaje
- luke teretne postaje
- rajonskih postaja
- obalnih i skladinih kolosijeka

eljeznika postrojenja su kruta i utjeu na postavu ostalih lukih

objekata.
Rajonska postaja postavlja se to blie ukrcajno-iskrcajnim
kolosijecima. Prima sve vlakove s kolosijeka koje posluuje, kao i
one koji se upuuju na njih.
Luka teretna postaja slui za razvrstavanje vagona koje treba
uputiti u rajonske postaje i vagona koji dolaze iz njih.
Obalni i skladini kolosijeci postavljaju se na obalama i gatovima,
te uz zatvorena i otvorena skladita. U lukama za generalne
terete najee se postavljaju tri kolosijeka, od kojih su dva
radna, a jedan prolazni.

7.2. Luke cestovne prometnice

Hijerarhijski promatrano, ceste na podruju luke mogu se

razvrstati na:
- magistralne ceste
- luke prilazne ceste
- glavne luke ceste
- prikljune luke ceste

Magistralne ceste spajaju luku s unutranjou zemlje.

Predviene su i za najvee brzine vonje i najvea optereenja
po osovini vozila.
Luke prilazne ceste glavne su cestovne arterije koje povezuju
pojedine dijelove luke s vanjskom cestovnom mreom.
Na njima promet tee ogranienom brzinom, kao i na gradskim
cestama.
Glavne luke ceste prikljuene su na prilazne ceste i povezuju ih
s lukim bazenima. Brzina vonje na tim cestama takoer je
ograniena.
Prikljune ceste nastavljaju se na glavne luke ceste i vode do
operativnih obala i skladita.

Koji e se sustav cesta primijeniti u luci, ovisit e o udjelu

cestovnog prijevoza u ukupnom prometu luke.
U uvjetima kada cestovni prijevoz ima manji udio u odnosu na
eljeznikom prijevozu ili vodenim putovima, tada jedina cesta
moe imati istodobno i vie namjena.

8. TEHNOLOKI PROCESI TRANSPORTA

TERETA U LUCI
TERET koji se pojavljuje kao predmet prijevoza i prekrcaja kljuan
je imbenik pri izboru lukih ureaja, prekrcajnih sredstava i
organizacije rada u luci.
S obzirom na brojnost i raznovrsnost roba, ovaj problem posebno
dolazi do izraaja u lukama za prekrcaj generalnog tereta.
Razliite robe imaju i razliita pakiranja te razliite jedinine
teine.
Uinci prekrcaja, radna snaga, prekrcajna sredstva i ostalo
bitno ovise o vrsti robe.

Zato je izbor tehnologije rukovanja generalnim teretom vrlo

sloen, a svodi se na izbor najprihvatljivijeg rjeenja.
Veliki utjecaj na promjenu standardne tehnologije rukovanja
generalnim teretom u pozitivnom smislu, imao je razvoj
suvremenih (integriranih) sustava transporta.
Razvoj se ogledao ponajprije u kontekstu unitizacije koja se
razvijala u dva smjera.
Jedan je bio formiranje i okrupnjavanje ukrcajne/iskrcajne
jedinice tereta u obliku paletizirane jedinice, a drugi je smjer
krenuo u oblikovanje i okrupnjavanje veih jedinica tereta
izraenih u obliku kontejnerizacije, RO-RO sustava, LASH sustava.

Primjena suvremenih tehnologija prijevoza i prekrcaja, koje

pokazuju iznimno dobre rezultate, utjee i na bre raslojavanje
strukture generalnog tereta, te ukljuivanje njegova sve veeg
dijela u integralne transportne sustave.
Iako je razvoj tehnologije uvoenjem kontejnerizacije utjecao na
nove naine prekrcaja generalnog tereta na specijaliziranim
terminalima, jo se uvijek s dijelom kontejneriziranog generalnog
tereta rukuje na klasian nain, na konvencionalnim pristanima
za prekrcaj generalnog tereta.
To se prije svega odnosi na luke sa starim pristanima u koje
uplovljavaju brodovi s mjeovitim teretom, koji uz klasian
generalni teret dovoze i kontejnere.

Potreba za rukovanjem kontejnerima na klasian nain, javlja se

i kod novoizgraenih vienamjenskih terminala gdje koliine roba
u prometu ne jame dovoljnu iskoristivost specijaliziranih
kontejnerskih prekrcajnih sredstava.

8.2. Definiranje toka tereta u luci

Primjenom prekrcajnih sredstava prijevoz tereta u luci redovito
se dogaa na prostoru izmeu broda, odnosno obale i skladinih
povrina i obrnuto.
Tok kretanja tereta bitan je za primjenu prekrcajnih sredstava.
Pri rukovanju teretom u luci izmeu broda i sredstava kopnenog
transporta primjenjuju se dva osnovna sustava:
1) direktan
2) indirektan prekrcaj tereta

Direktan prekrcaj s jednog na drugo transportno sredstvo

vanjskog transporta nije osjetljiv na tok kretanja i bitno ne
utjee na primjenu prekrcajnih sredstava.
Rukovanje teretom u indirektnom prekrcaju esto se obavlja na
veim rastojanjima. To upuuje na potrebu primjene odreenih
vrsta prekrcajnih sredstava s tehnikim obiljejima koja daju
povoljniji stupanj iskoristivosti.
Prijenos ili prijevoz tereta izmeu dvije toke predstavlja duljinu
puta. Tijekom ukrcaja ili iskrcaja tereta iz broda javljaju se razne
duljine puta s razliitim uestalostima to ovisi o smjetaju tereta
i poloaja broda u luci.

9. LUKE POSEBNE NAMJENE

Luke posebne namjene su luke koje se obino ne svrstavaju u
skupinu teretnih luka meunarodne vanosti, ili u skupinu
putnikih luka, ali su po svome gospodarskom ili sigurnosnom
znaenju veoma vane za razvitak pomorske zemlje.
Prema Zakonu o morskim lukama RH, ovisno o djelatnostima
koje se obavljaju u lukama mogu biti:
1) vojne luke
2) luke tijela unutarnjih poslova
3) luke nautikog turizma
4) industrijske luke
5) portske luke
6) ribarske luke i dr.

9.4. Industrijske luke

Danas postoje brojna industrijska postrojenja u lukama i lukim
podrujima koja su izgraena s ciljem da se iskoriste prednosti
mora kao najekonominijega prometnog puta ijim se
koritenjem pridonosi smanjenju transportnih trokova
industrijskih sirovina i jeftinijoj proizvodnji gotovih proizvoda.
Najvanije su organizirane industrijske zone u kojima djeluju
raznovrsne industrije koje prerauju sirovine ili su orijentirane
na izvoz uz konkurentne cijene na svjetska trita.

Brojne su prednosti smjetaja industrije u lukom podruju,

poevi od toga da luka omoguuje tvornicama jeftinu dopremu
sirovina i utedu prijevoza do raznih carinskih, deviznih i
vanjskotrgovinskih olakica.
Najvanije prednosti su:
a) industrijska luka raspolae vlastitom obalom i obavlja
ukrcaj/iskrcaj brodova u luci
b) industrijska luka moe sama opremiti obalu specijaliziranim
prekrcajnim postrojenjem i postiu se visoki prekrcajni uinci
c) industrijska luka raspolae vlastitom radnom snagom
d) brzinom prekrcajnih operacija i ostalih procesa, industrijska
luka utjee na smanjenje zadravanja broda u luci i tako se
smanjuju i vozarine

9.4.1. Brodogradiline luke

Brodogradiline luke mogu biti: morske ili rijene.

Izgradnja tipova brodova: ratni ili trgovaki.
Morske brodogradiline luke imaju uzdune navoze, a porinue
brodova obavlja se uzduno.
Rijena brodogradilita imaju bone navoze i porinue brodova
obavlja se bono.

S obzirom na tehnoloki proces izgradnje broda, razlikuju se

tri vrste brodogradilita:
- autonomna brodogradilita
- montana brodogradilita
- remontna brodogradilita za popravak brodova
Autonomna brodogradilita
u svojim pogonima, osim trupa
broda, proizvode i glavne pogonske i pomone strojeve, te
osnovne dijelove opreme broda. Danas ovakvih brodogradilita i
nema, jer moraju kupovati specijalnu opremu i instrumente.

Montano brodogradilite
gradi iskljuivo nove brodove.

Uvodi se suvremena tehnologija za novogradnju. Obrauju se
limovi i profili te se izrauje trup broda, a sve ostalo se nabavlja
i montira. Glavno naelo organizacije je jeftina izgradnja trupa
broda, povoljna nabava opreme, te minimalni trokovi
ugradnje opreme.
Remontna brodogradilita
bave se iskljuivo popravcima
brodova i brodskih ureaja, a razlikuju se po tome to su im svi
pogoni podjednako razvijeni. Mogu biti: velika, srednja i mala.
Ova brodogradilita najee obavljaju jednu ili vie osnovnih
aktivnosti, a to su:
- popravak brodova i brodske opreme
- adaptacije brodova
- izgradnja objekata off shore tehnologije

10. RIJENE LUKE

Rijena luka (pristanite) je sloeni proizvodni, dinamiki i
stohastiki sustav definiran svojim osnovnim elementima,
funkcijama, komponentama i vezama.
Osnovne funkcije rijene luke (pristanita) su:
- osigurati uinkovit i jeftin prekrcaj unutarnjeg i intermodalnog
transporta
- skladitenje
- oblikovanje i kontrola robnog supstrata

U rijeno-morskim pristanitima prekrcaj je mogu i na vodi, s

plovila na plovilo. Svako pristanite odnosno rijena luka nalazi se
na granici izmeu vodnog i kopnenog transporta.
Suvremeno koncipirana pristanita rijene luke imaju
razliite funkcije:
- komercijalna funkcija
podrazumijeva skladitenje i prodaju
odreenih koliina i njihovu daljnju distribuciju
- industrijska funkcija
ogleda se u proizvodnji gotovih
proizvoda u tim pogonima i postie se uteda u transportu
- regionalna funkcija
opskrbljuje odreena podruja
- funkcija slobodne carinske zone
u odreenim uvjetima
moe poticati opi gospodarski napredak gravitacijskog
podruja pristanita

Primarne funkcije pristanino-lukog subjekta podrazumijevaju:

- prihvat
- Prijenos
- otpremu tereta i/ili putnika izmeu transportnih sredstava
vodnog i kopnenog transporta
Sekundarne funkcije su:
- skladitenje
- distribucija i dorada tereta
- priprema i kompletiranje transportne i druge dokumentacije
- pregled i kontrola robe

Pomone funkcije obuhvaaju:

- usluge plovilima
- popravke
- usluge kopnenim transportnim sredstvima
- ispitivanje i klasiranje tereta
- brigu o zalihama i dr.
Tehnika obiljeja pristanino-lukog kompleksa obuhvaaju:
- glavna obiljeja lukog navigacijskog sustava
- prekrcajnog sustava
- skladinog sustava i lukoga koordinacijskog sustava s vlastitom
logistikom podrkom.
Sva ta obiljeja ovisna su o prirodnim uvjetima: refelj i uvjeti tla,
povrina i struktura tla, oblik obale,hidrometeoroloki i ostali uvjeti.

Rijene luke mogu se podijeliti prema raznim obiljejima.

Prema osnovnim obiljejima podjele, pristanita mogu biti:
a)
b)
-

prema namjeni
teretna,
putnika i
pristanita posebne namjene
prema lokaciji
pristanita na unutarnjim plovnim putovima
rijeno-morska i
rijeno jezerska pristanita

c)
d)
-

prema uvjetima eksploatacije:

transportna
zavrna
za brzovozni i putniki transport
prema transportnom znaenju:
svjetska
kontinentalna
meunarodna
regionalna i lokalna

LITERATURA

1. Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka,

Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001.
2. Kirini, J.: Luke i terminali, kolska knjiga, Zagreb, 1991.